Izvješće - A9-0154/2021Izvješće
A9-0154/2021
Europski parlament

IZVJEŠĆE o rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici

5.5.2021 - (2020/2040(INI))

Odbor za regionalni razvoj
Izvjestiteljica: Monika Vana

Postupak : 2020/2040(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0154/2021
Podneseni tekstovi :
A9-0154/2021
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici

(2020/2040(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 6. i 8. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 2., 3. i 9.,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979.[1],

– uzimajući u obzir Program za održivi razvoj do 2030., a posebno cilj br. 5 kojim se nastoji postići rodna ravnopravnost te se žele poboljšati životni uvjeti žena do 2030.[2],

– uzimajući u obzir Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca u lokalnom životu[3],

– uzimajući u obzir direktive EU-a počevši od 1975. godine o različitim aspektima jednakog postupanja prema ženama i muškarcima (Direktiva 79/7/EEZ[4], Direktiva 86/613/EEZ[5], Direktiva 92/85/EEZ[6], Direktiva 2004/113/EZ[7], Direktiva 2006/54/EZ[8], Direktiva 2010/18/EU[9] i Direktiva 2010/41/EU[10]),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti[11],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u[12],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o znanstvenim i sveučilišnim karijerama žena i „staklenom stropu” na koji nailaze[13],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi[14],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu[15],

– uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljenu „Gender in regional cohesion policy” (Rodna dimenzija u regionalnoj kohezijskoj politici) i objavljenu 25. siječnja 2017.[16],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima[17],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.[18],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima[19],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena[20],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u[21],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici[22],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a[23],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora[24],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu ravnopravnost spolova[25],

– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender budgeting – Mainstreaming gender into the EU budget and macroeconomic policy framework” (Uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna – Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a i makroekonomski okvir politike), koju je 10. travnja 2019. objavio EIGE[26],

– uzimajući u obzir mišljenje Savjetodavnog odbora za jednake mogućnosti žena i muškaraca od 19. prosinca 2018. naslovljeno „The future of gender equality strategy after 2019: the battles that we win never stay won” (Budućnost strategije za rodnu ravnopravnost nakon 2019.: bitke u kojima pobijedimo poslije opet vodimo)[27],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u[28],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u[29],

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. ožujka 2019. naslovljen „Izvješće o ravnopravnosti žena i muškaraca u EU-u 2019.” (SWD(2019)0101)[30],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja[31],

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci”[32],

– uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Rješavanje problema manjka poduzetnika 2019.: politike za uključivo poduzetništvo”, koje je 10. prosinca 2019. objavio OECD[33],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o javnoj diskriminaciji i govoru mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, uključujući „zone bez LGBTI-ja”[34],

– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender Dimension of the EU Cohesion Policy” (Rodna dimenzija u kohezijskoj politici EU-a), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 19. veljače 2019.[35],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o razlici u plaćama žena i muškaraca[36],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2020. o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena[37],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

– uzimajući u obzir informativni članak Komisije od 17. lipnja 2020. naslovljen „Pandemija koronavirusa – učinak na rodnu ravnopravnost”[38],

– uzimajući u obzir komunikaciju Vijeća Europe od 29. svibnja 2020. naslovljenu „Nacionalne manjine i bolest COVID-19: produbljivanje nejednakosti, povećanje ranjivosti”,

– uzimajući u obzir dokument Komisije za raspravu br. 129 od 24. srpnja 2020. naslovljen „Gender Smart Financing – Investing In & With Women: Opportunities for Europe” (Rodno osviješteno financiranje – Ulaganje u žene i sa ženama: Prilike za Europu)[39],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),

– uzimajući u obzir indeks rodne ravnopravnosti 2020. koji je EIGE objavio 16. listopada 2020.[40],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenog 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698),

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0154/2021),

A. budući da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja je utvrđena u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima; budući da rodno osviještenu politiku stoga treba integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti, mjere, djelovanja i programe EU-a te u projekte i politike koje financira EU, uključujući kohezijsku politiku, te je u sklopu njih i provoditi; budući da su potrebni veći napori za rješavanje problema višestrukih oblika diskriminacije i nejednakosti s kojima se žene suočavaju; budući da se člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama[41] za razdoblje 2014. – 2020. utvrđuje da se ravnopravnost žena i muškaraca i integracija rodne perspektive moraju uzeti u obzir i promicati tijekom izrade i provedbe programa, među ostalim u vezi s njihovim praćenjem i evaluacijom te izvješćivanjem o njima; budući da žene i muškarci koji predvode borbu za ravnopravnost pokazuju predanost, hrabrost i vodstvo u promicanju jednakih mogućnosti diljem svijeta, posebno ondje gdje i dalje postoje nejednakosti, gdje se žene progone i gdje se njihova prava krše samo zbog toga što su žene; budući da bismo kao europski građani trebali biti ponosni zbog toga što smo ostvarili prava i obveze, slobode i mogućnosti za muškarce i žene te budući da žene danas vode neke od najvažnijih institucija i nalaze se na nekima od najistaknutijih političkih položaja u Europi; budući da ti pozitivni primjeri pomažu u tome da se počnu uklanjati postojeći stereotipi i promicati uzori;

B. budući da se u okviru kohezijske politike razmatraju nejednakosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju kako bi se promicao njihov usklađen razvoj u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, čiji je presudan dio ostvarivanje rodne ravnopravnosti; budući da se znatnim napretkom u postizanju jednakosti među građanima i teritorijalne ravnoteže pokazala važnost kohezijske politike;

C. budući da kohezijska politika nije samo važan instrument za aktivno i učinkovito podupiranje ostvarivanja ravnopravnosti građana, održivog razvoja te ekonomske i socijalne kohezije nego i za smanjenje nejednakosti koje utječu na skupine koje su još izložene diskriminaciji, među ostalim onoj povezanoj s njihovom seksualnom orijentacijom; budući da je promicanje rodne ravnopravnosti horizontalan cilj svakog financiranja u okviru kohezijske politike; budući da su strukturni fondovi vrlo važno sredstvo za podupiranje država članica u postizanju napretka u području rodne ravnopravnosti;

D. budući da je, među ostalim, ostvarivanje rodne ravnopravnosti, ravnopravnosti muškaraca i žena te regija ili generacija, ključno za smanjenje lokalnih i regionalnih te ekonomskih i socijalnih razlika, kao i za osiguravanje dugoročne konkurentnosti te pravednog, uključivog i održivog razvoja EU-a, njegovih država članica i regija; budući da je posljednjih desetljeća ostvaren napredak u području ravnopravnosti muškaraca i žena te da se rodna ravnopravnost u EU-u horizontalno poboljšala u mnogim dimenzijama; budući da premala zastupljenost žena na tržištu rada i dostupni pokazatelji i dalje pokazuju vertikalnu i horizontalnu segmentaciju na tržištu rada te u socioekonomskoj i političkoj sferi; budući da je Ugovor iz Rima već sadržavao načelo jednake plaće za jednak rad te budući da kohezijska politika može doprinijeti stvaranju uvjeta kojima se podupiru gospodarski i socijalni razvoj, a koji su korisni i za daljnje smanjenje te razlike i uključivanje žena na tržište rada; budući da bi, prema mišljenju EIGE-a, učinkovito promicanje rodne ravnopravnosti imalo snažan, pozitivan socijalni i gospodarski učinak, uključujući povećanje BDP-a EU-a po stanovniku, milijune novih radnih mjesta i povećanje BDP-a država članica;

E. budući da Europski revizorski sud trenutačno ocjenjuje uključivanje rodno osviještene politike u europski proračun; budući da će to revizorsko izvješće, koje će biti objavljeno u prvom tromjesečju 2021., pružiti korisne uvide u to kako provoditi rodnu dimenziju u mjerama kohezijske politike u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.;

F. budući da su tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. glavni kritični elementi za promicanje rodne ravnopravnosti preko kohezijske politike bili, među ostalim, razlika između službenih izjava u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima (u kojima se proklamiraju načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije) i njihove stvarne provedbe te prilično slaba politička predanost u tom području; budući da se u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima izjavljuje da se u njima poštuju i promiču načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije; budući da su i dalje potrebni veći napori u pogledu sudjelovanja žena u svim fazama ciklusa kohezijske politike, posebno u razvoju programa i procesu donošenja odluka, kao i u provedbi odabranih projekata; budući da su se tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. pitanja povezana sa spolom uglavnom rješavala preko operativnih programa u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF); budući da je tijekom istog razdoblja doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) promicanju rodne ravnopravnosti bio vrlo ograničen;

G. budući da su podaci razvrstani po spolu koji se temelje na pouzdanim i provjerenim izvorima i rodno relevantnim pokazateljima ključni kako bi se određenim sektorima ili regijama omogućilo učinkovito korištenje potpore EU-a, na temelju lokalnih nejednakosti, kako bi se poboljšao proces donošenja odluka i ocijenio ishod izravnih i neizravnih mjera kohezijske politike čiji je cilj promicanje utvrđivanja mogućih nejednakosti ili nepravdi u pogledu kojih treba djelovati te razvijanja učinkovitih politika za očuvanje jednakih prava i sloboda među građanima;

H. budući da politike u području rodne ravnopravnosti nisu dovoljno usklađene te da još nema ni jedinstvenog sustava kojim bi se omogućilo ujednačeno razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a;

I. budući da su potpune posljedice pandemije na gospodarstvo, društvo i zapošljavanje i dalje nepoznate; budući da preliminarne studije upućuju na to da su se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećale postojeće nejednakosti između muškaraca i žena, posebno u smislu povećanja opsega neplaćenog rada u području skrbi i neravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i u smislu rodno uvjetovanog nasilja te da pandemija ima nerazmjeran učinak na djevojke i žene, a posebno one iz marginaliziranih skupina; budući da je razlog tomu i činjenica da žene često čine većinu zaposlenika u sektorima izloženima pandemiji, kao što su obrazovanje i zdravstvo; budući da bi to trebalo uzeti u obzir u okviru kohezijske politike i, konkretnije, u okviru predstojećeg ESF-a Plus;

J. budući da se iz Fonda EU-a za oporavak podržavaju sektori koji su duboko pogođeni krizom; budući da će se stoga utjecaj na europsko društvo u cjelini dugoročno odražavati na obrazovanje, zapošljivost i budućnost svih građana te bi trebalo pozdraviti brzu reakciju europskih institucija i njihovu spremnost da pruže potporu europskom društvu; budući da su glavni prioriteti Fonda EU-a za oporavak sektori s visokim udjelom zaposlenih muškaraca, što bi stoga moglo dovesti do potencijalnog povećanja nejednakosti između muškaraca i žena pri zapošljavanju;

K. budući da žene i muškarci nemaju jednaka sredstva, potrebe i sklonosti; budući da se u okviru mnogih politika u obzir uglavnom često uzima muška perspektiva; budući da stoga žene i muškarci različito doživljavaju usluge i infrastrukturu, a njihovi prioriteti u pogledu osnovnih usluga često nisu isti;

L. budući da su mala i srednja poduzeća okosnica regionalnih gospodarstava; budući da će promicanje jednakosti, ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključivog zapošljavanja i jednake plaće omogućiti rodnu ravnopravnost u malim i srednjim poduzećima;

M. budući da mnoga ulaganja različito utječu na žene i muškarce, zbog čega na ulaganja treba primijeniti perspektivu rodne ravnopravnosti;

Uloga kohezijske politike u promicanju rodne ravnopravnosti u korist socioekonomskog rasta i održivog razvoja

1. ističe važnost kohezijske politike u promicanju ravnopravnosti među ljudima i regijama, uključujući rodnu ravnopravnost, te u provedbi strategije EU-a za rodnu ravnopravnost, među ostalim njezinih zdravstvenih prioriteta povezanih sa spolom, kao što su spolno i reproduktivno zdravlje i prava; podsjeća da su za ostvarivanje svih ciljeva politike potrebna odgovarajuća, dostatna i održiva sredstva; preporučuje da države članice pri izradi i odobravanju programa uzimaju u obzir mjere u području rodne ravnopravnosti;

2. čvrsto je uvjeren da se temi rodne ravnopravnosti i dalje uglavnom prilazi općenito i da je ograničena na područja politika ESF-a te na fazu analize konteksta i programiranja, dok je u fazama provedbe, praćenja i evaluacije potrebno redovito posvećivati više pozornosti; podsjeća da je za svaku programsku fazu potrebno utvrditi prioritetna područja koja doprinose rodnoj ravnopravnosti i održivom razvoju;

3. uvjeren je da bi pravila EU-a trebala biti napisana jasno i izričito jer se tako olakšava njihova primjena u korist građana, među ostalim u pogledu rodne ravnopravnosti te ravnopravnosti muškaraca i žena; naglašava da je nedostatak odgovarajućih sredstava glavni uzrok diskriminacije;

4. ističe potrebu za snažnom političkom predanošću obrani pravne rodne ravnopravnosti za cjelokupno stanovništvo te za poštenim, uključivim i održivim gospodarskim rastom i teritorijalnim razvojem; ističe da je za ostvarivanje rodne ravnopravnosti od presudne važnosti osigurati dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, čime se smanjuje pritisak na žene tijekom dopusta iz obiteljskih razloga; stoga ističe potrebu za čvršćom strategijom EU-a u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao načinom promicanja rodne ravnopravnosti;

5. ističe važnost usklađenog okvira upravljanja u području rodne ravnopravnosti, nacionalnih smjernica i tehničke potpore za praćenje utjecaja na spolove, dostupnih na službenim jezicima EU-a, kao i boljeg nadzora na razini EU-a nakon donošenja programa; osim toga poziva da se pri utvrđivanju ciljeva tih programa u području gospodarskog i socijalnog razvoja uzima u obzir poveznica s nacionalnim planovima koji su rezultat plana oporavka;

6. ističe potrebu za strategijom za rodnu ravnopravnost s jasnim ciljevima na nacionalnoj i regionalnoj razini te za programima podizanja razine osviještenosti o prednostima koje rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za žene i muškarce imaju za socioekonomski rast i održivi razvoj na nacionalnoj i regionalnoj razini;

7. smatra da treba znatno poboljšati vještine te dodatno razviti osposobljavanje i izgradnju kapaciteta upravljačkih tijela i partnera pri provedbi u pogledu rodne dimenzije strukturnih fondova, kao i zadovoljiti potrebu za koordiniranim strategijama praćenja, jedinstvenom metodologijom i sustavima evaluacije kad je riječ o upravljanju korisnim podacima i njihovu raščlanjivanju čiji je cilj otkrivanje mogućih nejednakosti među građanima; ističe važnost evaluacije rezultata osposobljavanja kako bi se ocijenila njegova učinkovitost u poboljšanju provedbe rodno osviještene politike;

8. ističe da je pri izradi nacionalnih programa u okviru kohezijske politike važno poštovati načelo partnerstva; poziva države članice da blisko surađuju s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim i gospodarskim partnerima, civilnim društvom i akademskom zajednicom u okviru načela partnerstva na horizontalan način i pri izradi nacrta sporazuma o partnerstvu kako bi se uzeli u obzir izazovi povezani s učinkovitim politikama ravnopravnosti na lokalnoj i regionalnoj razini te potiče države članice da provode kampanje za promicanje politika ravnopravnosti, posebno u područjima usklađivanja poslovnog i privatnog života, uklanjanja rodnih stereotipa pri odabiru karijere i jačanju ekonomske neovisnosti žena;

9. smatra da dionici u okviru programa i odbori za praćenje trebaju imati na raspolaganju jasnije pokazatelje učinkovitosti i djelotvornosti programa kad je riječ o provedbi rodne perspektive u konkretnim projektima, posebno u intervencijama EFRR-a; smatra da je broj smjernica, programa osposobljavanja i konkretnih primjera dobre prakse potrebnih za rješavanje tog problema i dalje ograničen; u tom pogledu ističe potencijal EFRR-a odnosno kohezijskog fonda za premošćivanje jaza s kojim se žene i dalje suočavaju, posebno s osvrtom na žensko poduzetništvo i digitalni sektor jer žene čine samo 34,4 % samozaposlenih poduzetnika i 30 % poduzetnika koji osnivaju poduzeća u Europskoj uniji; potiče Vijeće da postigne sporazum o prijedlogu direktive o povećanju rodne ravnoteže među savjetodavnim članovima upravnih odbora trgovačkih društava uvrštenih na burze i s tim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u odborima) jer je vrlo važan instrument za postizanje veće rodne ravnoteže pri donošenju ekonomskih odluka na najvišoj razini; poziva da se dio sredstava kohezijske politike posveti namijeni za pružanje potpore ženama koje žive u siromaštvu, ženama koje su izložene riziku od siromaštva, samohranim majkama, ženama s invaliditetom i ženama žrtvama nasilja; poziva države članice i njihova tijela da izrade takve programe;

10. ističe da bi u svim programima koji se provode u okviru kohezijske politike trebalo osigurati rodnu ravnopravnost tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije, kao i jednake mogućnosti za sve, među ostalim pozitivnim mjerama kad su one potrebne i primjenjive, bez diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta ili seksualne orijentacije; naglašava da bi na mjere usmjerene na premošćivanje rodnog jaza u okviru kohezijske politike trebalo primijeniti višedimenzionalan pristup; mišljenja je da bi sastav stručnih skupina u različitim fazama ciklusa politike trebao biti rodno ujednačen;

11. poziva Komisiju, države članice i njihova tijela da pri donošenju odluka o programima financiranja ili regijama slijede načela vladavine prava, uključujući načelo nediskriminacije, i poštovanja temeljnih prava, kao i da provode praćenje, istragu i odgovarajuće mjere u slučaju kršenja tih načela te istodobno osiguraju zaštitu krajnjih korisnika; smatra da korisnici kohezijske politike ne bi trebali donijeti niti jednu diskriminacijsku politiku, posebno prema onim skupinama koje su i dalje izložene diskriminaciji, kao što je zajednica LGBTI; potiče na to da se odbijaju zahtjevi potencijalnih korisnika, uključujući regionalna ili lokalna tijela, koji su donijeli diskriminatorne politike prema pripadnicima zajednice LGBTI, kao što je proglašenje „zona bez LGBT-ja”;

12. ističe potrebu za poboljšanjem sinergija kohezijskih fondova, fondova za oporavak i drugih postojećih programa, kao što su programi usmjereni na poboljšanje radnih uvjeta za žene, među ostalim, borbom protiv rodno uvjetovane razlike u plaćama i nesigurnosti radnih mjesta, ulaganjem u ustanove za skrb, suzbijanjem i sprečavanjem rodno uvjetovanog nasilja te osiguravanjem pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

13. prepoznaje opterećenje žena kao primarnih skrbnika u formalnom i neformalnom okružju, kao i njihovu društvenu vrijednost, posebno tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19; prima na znanje da da 80 % ukupne skrbi u EU-u pružaju često neplaćeni neformalni njegovatelji, od kojih su 75 % žene; stoga ističe ključnu ulogu kohezijske politike u osiguravanju odgovarajućih ulaganja u usluge skrbi; poziva države članice da daju prednost raspoloživim sredstvima u okviru kohezijske politike za pružanje skrbi kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za infrastrukturom za skrb, ali i učinkovito riješio problem rodnih razlika pri zapošljavanju, s njima povezanih razlika u plaćama i mirovinama i segregacije na tržištu rada te kako bi se, kao rezultat toga, poboljšali radni uvjeti i osigurala jednaka plaća za jednak rad, suzbili neformalno zapošljavanje i nesigurna radna mjesta te otvorila nova visokokvalitetna radna mjesta u tom sektoru te kako bi se potaknula tranzicija na gospodarstvo s boljom skrbi dostupnom svima; stoga traži od Komisije da predloži europski plan za pružanje skrbi usmjeren na podupiranje takve tranzicije; osim toga, ističe potrebu za ulaganjem u socioekonomsku zaštitu žena zbog toga što one u većini slučajeva preuzimaju odgovornost za neplaćeni rad u području skrbi i često imaju vrlo slabu socijalnu zaštitu;

14. naglašava da je i dalje potrebno riješiti problem velikog digitalnog jaza te da su potrebna veća ulaganja u digitalizaciju, digitalne inovacije i digitalnu povezivost; ističe da u okviru kohezijske politike treba podupirati jednak pristup žena i muškaraca osposobljavanju i zapošljavanju, provoditi pozitivne mjere kako bi se premostio digitalni jaz među spolovima i poduprla pravedna, zelena i digitalna tranzicija, uz istodobnu zaštitu radnika na koje će te vrste tranzicije utjecati, primjerice povećanjem udjela žena s diplomama u području STEM, kao i njihovim sudjelovanjem u sektorima koji su ključni za ekološku tranziciju, kao što je energetski sektor; prepoznaje da su inovacije ključna sastavnica održivog razvoja i zelenih radnih mjesta u EU-u te da strategije prilagođene potrebama mogu svakoj regiji omogućiti da prepozna i razvije vlastite konkurentske prednosti;

15. ističe ključnu ulogu kohezijske politike u ulaganju u visokokvalitetne javne usluge, uključujući zdravstvenu skrb, i socijalnu infrastrukturu, kako u borbi protiv raznih oblika nejednakosti, posebno rodne, tako i u izgradnji socijalne otpornosti i rješavanju gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih kriza; podsjeća da je cilj kohezijske politike skladan razvoj regija, u skladu s ciljem socijalne i gospodarske konvergencije, a time i doprinos dobrobiti građana; stoga smatra da bi u okviru te kohezijske politike posebnu pozornost trebalo posvetiti ženama koje žive u područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najudaljenije regije ili regije s vrlo slabo ili rijetko naseljenim područjima te otoci, pogranične i planinske regije; ističe da učinkovita provedba politika rodne ravnopravnosti pomaže preokrenuti trendove depopulacije u regijama koje konvergiraju i koje su podložne toj pojavi;

16. ističe mogućnost održivih integriranih strategija urbanog i teritorijalnog razvoja koje su lokalne i regionalne vlade uvele u skladu s Programom za 2030., čime se osigurava da se sve dimenzije održivog razvoja, uključujući cilj održivog razvoja br. 5, uzimaju u obzir pri izradi politika na lokalnoj i regionalnoj razini; ističe ulogu gradova i regija koji su već dugo predvodnici u radu na postizanju rodne ravnopravnosti, kao i europskih inicijativa za urbani razvoj, kao što je Povelja iz Leipziga; naglašava da bi kohezijska politika trebala doprinositi smanjenju široko rasprostranjenih urbanih nejednakosti boljim integriranjem žena u planiranje politika regionalnog i urbanog razvoja kako bi se osmislili rodno uključivi gradovi i zajednice koji su dobri za sve; naglašava da se rodno osjetljivim urbanim planiranjem može osigurati pravedniji i ravnopravniji pristup urbanim dobrima; nadalje ističe da regije i lokalne vlasti trebaju imati ključnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti te da se rodno osjetljivim teritorijalnim planiranjem može doprinijeti napretku u tom procesu;

Rodna ravnopravnost u kohezijskoj politici nakon 2020.

17. poziva na snažnu političku predanost rodnoj ravnopravnosti na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi nacionalni, regionalni i lokalni dionici posvetili više pozornosti rodnoj ravnopravnosti i aspektima ravnopravnosti, i iz perspektive ljudskih prava i kao ključan čimbenik socioekonomskog razvoja, te kako bi se promicala daljnja predanost u tom području;

18. poziva na određivanje jasnih i konkretnih ciljeva i zahtjeva u području rodne ravnopravnosti te na većih mogućnosti i veće ravnopravnosti muškaraca i žena u svim programima za razdoblje nakon 2020., pri čemu bi se posebne i interdisciplinarne mjere trebale prenijeti u sve operacije;

19. snažno podržava ex ante zahtjev za razvoj nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost s jasnim ciljevima kojima će se poduprijeti intervencije kohezijske politike kako bi se povećala njezina učinkovitost i dodana vrijednost u vezi s rodnom ravnopravnosti; poziva države članice da provode takvu strategiju, među ostalim, prema potrebi, ciljanim mjerama, obvezama i obvezujućim smjernicama;

20. poziva države članice da iskoriste sredstva kohezijske politike kako bi se dodatno smanjile regionalne gospodarske i socijalne nejednakosti, s posebnim naglaskom na borbi protiv feminizacije siromaštva, nezaposlenosti među ženama i njihovoj isključenosti iz brojnih gospodarskih prilika, na sprečavanju svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije te borbi protiv njih, na promicanju i ostvarivanju osnaživanja žena poboljšanjem njihova pristupa tržištu rada i ponovnog uključivanja u njega te na bavljenje prioritetima povezanima sa zdravljem kako su definirani u Strategiji za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025., posebno spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima (SRHR) kao temeljnim ljudskim pravom i ključnim aspektom dobrobiti ljudi, kao i na jačanju rodne ravnopravnosti; nadalje, poziva na poboljšanje sinergija između kohezijskih fondova, fondova za oporavak i ostalih postojećih programa u cilju poboljšanja radnih uvjeta žena, među ostalim borbom protiv razlike u plaćama među spolovima te nesigurnih radnih mjesta i neformalnog rada, ulaganjem u ustanove za skrb, borbom protiv i sprečavanjem rodno uvjetovanog nasilja te osiguravanjem pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

21. ističe važnost partnerstava s tijelima za rodnu ravnopravnost i čvrsto podupire sudjelovanje tih organizacija u svim fazama programa kako bi se zajamčila bolja usklađenost između provedenih mjera i potreba žena i muškaraca konsolidiranjem institucionalnih okvira i jačanjem tijela za koordinaciju rodne ravnopravnosti u svim područjima politike i njezinu podršku;

22. poziva na uvođenje ex ante i ex post procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost kao dio evaluacija država članica u vezi s promicanjem rodne ravnopravnosti o tome kako se sredstva troše i poštuju li se učinkovito ciljevi rodne ravnopravnosti; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se tijekom srednjoročnog preispitivanja kohezijske politike nakon 2020. provede evaluacija korištenja njihovih izvora kako bi se procijenila njihova učinkovitost, djelotvornost, učinak i, po potrebi, uključivost i nediskriminacija, među ostalim iz rodne perspektive;

23. podsjeća na potrebu za evaluacijom fondova na temelju podataka prikupljenih preko posebnih zahtjeva u vezi s praćenjem; naglašava da bi praćenje potpore za rodnu ravnopravnost trebalo omogućiti i mjerljivim pokazateljima, kad je to primjereno;

24. pozdravlja dodavanje rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike kao jednog od horizontalnih prioriteta novog VFO-a i kao horizontalnog načela u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama; podsjeća da rodno osviještena izrada proračuna podrazumijeva primjenu rodno osviještene politike na svim razinama proračunskog postupka; naglašava da cilj praćenja programa ne bi trebalo biti samo mjerenje relevantnih rashoda u svim proračunskim linijama nego, što je još važnije, procjena rezultata proračuna EU-a u jačanju rodne ravnopravnosti; ističe da bi svaka procjena utjecaja na spolove trebala biti dostupna na službenim jezicima EU-a; preporučuje primjenu kriterija kojima se ne ocjenjuje samo prosjek nacionalne plaće i prosjek godišnjeg bruto dohotka u paritetu kupovne moći već i negospodarski pokazatelji, kao što su oni kojima se mjere subjektivna dobrobit, uklanjanje rodno uvjetovanog nasilja, građansko sudjelovanje, ravnoteža između poslovnog i privatnog života te društvene veze; naglašava da je procjena rezultata moguća samo ako su dostupni podaci razvrstani po spolu;

25. ističe jaz u podacima o spolovima u području kohezijske politike i urbanog planiranja, koji postoji u većem broju država članica, te poziva države članice da uvedu metode prikupljanja podataka koje odgovaraju podacima razvrstanima po spolu kako bi se razlike među spolovima mogle pravilno analizirati; naglašava da bi Komisija, kako bi se zajamčila rodno osviještena politika, trebala provoditi procjenu utjecaja na rodnu ravnopravnost za svaku politiku i zakonodavni prijedlog u području kohezijske politike, definirati rodno osjetljive pokazatelje, prikupljati podatke razvrstane po spolu i provoditi rodno osjetljive evaluacije;

26. poziva sve institucije da osiguraju smjernice i redovito osposobljavanje u praksi na svim razinama uprave kako bi se širili i uvriježili konkretni primjeri dobre prakse u pogledu rodno osviještene politike, integracije i dobrog upravljanja; nadalje, naglašava da bi u fazi odabira projekata trebalo učvrstiti kriterije za rodno osviještenu politiku s pomoću višeg bodovanja i zahtjeva za praktičnije djelovanje; pozdravlja ulogu EIGE-a u promicanju rodne ravnopravnosti i u borbi protiv rodno uvjetovane diskriminacije; ističe njegov pozitivan doprinos rodno osviještenoj politici, među ostalim u području kohezijske politike; poziva na odgovarajuće financiranje EIGE-a i preporučuje da se iskoriste postojeći alati koje je EIGE razvio, kao što je njegov skup alata za rodno osviještenu izradu proračuna u svim fazama evaluacije, provedbe i praćenja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

27. naglašava činjenicu da se mnogobrojne žene suočavaju s izazovima pandemije bolesti COVID-19 koja je dovela do porasta prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja; poziva Vijeće da EU hitno dovrši ratifikaciju Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; poziva Komisiju i države članice da dodijele sredstva kohezijske politike i provedu programe čiji je cilj sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama te pomoć žrtvama nasilja; ističe razlike u kvantiteti i kvaliteti usluga koje se pružaju ženama i djeci koji trpe rodno uvjetovano nasilje te ulogu kohezijske politike u uklanjanju tih nejednakosti; ističe potrebu da lokalne vlasti u svoj rad uključe regionalne poslodavce i nevladine organizacije;

28. poziva Komisiju da u svoju komunikaciju o pokretanju nove kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. uvrsti potrebne preporuke za promicanje rodne dimenzije i rodnih pitanja;

°

° °

29. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


OBRAZLOŽENJE

Načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna je vrijednost EU-a te se primjenjuje na sve aktivnosti i politike Europske unije.

Među instrumentima politike EU-a kohezijska politika posebno je djelotvoran alat i u pogledu opsega i u pogledu prirode njezina financiranja. Područje primjene rodne dimenzije seže od mjera koje su izravno usmjerene na rodnu ravnopravnost u zapošljavanju, socijalnoj uključenosti i obrazovanju u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) do ulaganja i usluga u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), kao što su podupiranje ženskog poduzetništva, uklanjanje rodnog jaza u istraživanju i inovacijama te poboljšanje pristupa fizičkoj, IKT i socijalnoj infrastrukturi.

Osim doprinosa rodnoj ravnopravnosti usvajanje rodne perspektive u kohezijskoj politici korisno je i za uspjeh i učinkovitost politika regionalnog razvoja. Ona doprinosi uključivijem oblikovanju politika za sve građane, ima važnu ulogu u smanjenju regionalnih gospodarskih i socijalnih nejednakosti te se njome podupire dugoročni održivi razvoj regija.

U programskom razdoblju 2014. – 2020. primijenjen je dvojni pristup rodnoj dimenziji kohezijske politike, kao horizontalno načelo u svim fondovima i kao izravni prioritet ulaganja ESF-a. U ovom se izvješću ističe da, iako je taj pristup doveo do velikog uspjeha u određenim aspektima kohezijske politike i uloženi su znatni napori kako bi se poboljšalo razmatranje rodne dimenzije u drugim područjima, on je još daleko od ostvarenja svojeg punog potencijala. Nadalje, nedavni događaji mogli bi dovesti do zastoja, a ne do poboljšanja u neposrednoj budućnosti.

Jedan od najvećih izazova za daljnje poboljšanje aspekata rodne ravnopravnosti utvrđenih u ovom izvješću jest nedostatak snažne političke predanosti rodnoj ravnopravnosti i nedostatak svijesti o njezinoj važnosti za cjelokupno stanovništvo te njezinu doprinosu gospodarskom rastu i teritorijalnom razvoju. Stoga se u ovom izvješću jasno ističe potreba za političkom predanošću rodnoj ravnopravnosti na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i za većim uvažavanjem višeslojnih prednosti rodne ravnopravnosti među nacionalnim i lokalnim dionicima, zbog čega je rodna ravnopravnost gospodarska i socijalna tema.

Dodatni izazov u trenutačnoj primjeni rodno osviještene politike jest nejednako usmjerenje na različite dimenzije kohezijske politike. To je usmjerenje uglavnom ograničeno na ESF, u kojem je lakše utvrditi izravnu vezu, dok se dosad nedovoljno uzima u obzir neizravna primjena rodne dimenzije u okviru EFRR-a. Još jedna razlika jest relativno snažan naglasak stavljen na aspekte rodne ravnopravnosti u fazi izrade programa u usporedbi s relativnim nedostatkom pozornosti koja se posvećuje rodnoj ravnopravnosti u fazama provedbe, praćenja i evaluacije.

Kohezijska politika u razdoblju nakon 2020. trebala bi se stoga baviti tim pitanjem, i to širenjem svijesti u pogledu različitih fondova i različitih koraka u ciklusu politike.

Veći problem koji otežava uspješnu provedbu rodne ravnopravnosti u donošenju politika EU-a jest nedostatak usklađenosti politika u području rodne ravnopravnosti unutar EU-a. Zajedničko razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a još ne postoji i u tu svrhu postoje ograničene nacionalne smjernice i tehnička potpora, kao i nedostatak metodologije za praćenje rashoda u području rodne ravnopravnosti. Ovim se izvješćem stoga snažno potiče rad na sveobuhvatnom okviru i metodologiji, osim rada na konkretnijim smjernicama i tečajevima osposobljavanja, kao i razmjena konkretnih primjera dobre prakse o rodno osviještenoj politici u području kohezijske politike.

To je od ključne važnosti jer je nedostatak znanja o tome kako konkretno poduprijeti rodno osviještenu politiku, posebno u područjima intervencije EFRR-a, jedan od glavnih čimbenika koji vodi smanjenju učinkovitosti kohezijske politike u području rodne ravnopravnosti. U nedostatku odgovarajuće potpore često se smatra da su ciljevi rodne ravnopravnosti dodatno administrativno opterećenje ili da konkuriraju drugim projektnim ciljevima kohezijske politike umjesto da ih dopunjuju.

Kad je riječ o budućem razvoju događaja, potrebno je riješiti niz dodatnih izazova. Jedan od ključnih izazova je opasnost od daljnjeg slabljenja uloge rodne ravnopravnosti u javnoj raspravi i programu politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini u području kohezijske politike nakon 2020.

Pitanje nejednakosti dodatno je pogoršala kriza prouzročena bolešću COVID-19, koja je prijetnja razvoju u pogledu rodne ravnopravnosti, i u vezi s izravnim učinkom krize i u fazi oporavka.

Preliminarne studije upućuju na to da pandemija bolesti COVID-19 ima nerazmjeran učinak na žene i djevojke, a posebno na članove marginaliziranih skupina. Međutim, to pitanje nije na odgovarajući način riješeno u trenutačnim naporima na razini EU-a usmjerenima na socijalni i gospodarski oporavak. Okvir Fonda EU-a za oporavak u prvom je redu usmjeren na gospodarske poticaje za sektore s visokim udjelom zaposlenih muškaraca, dok mnogi sektori koji su snažno pogođeni krizom izazvanom bolešću COVID-19 bilježe visok udio zaposlenih žena. To bi moglo dovesti do veće rodne nejednakosti u zapošljavanju u EU-u.

Kriza prouzročena bolešću COVID-19 pokazala je ključnu ulogu javnih službi i socijalne infrastrukture, kao i sektora skrbi, u osiguravanju socijalne i gospodarske otpornosti. Nadalje, istaknula je ulogu žena kao primarnih skrbnika u formalnom i neformalnom okružju, kao i vrijednost koju žene time stvaraju za društvo.

Kohezijska politika stoga će imati važnu ulogu u borbi protiv negativnih učinaka te višeslojne krize na rodnu ravnopravnost, a istodobno će biti od presudne važnosti za podupiranje uspjeha gospodarskog i društvenog oporavka.

Naposljetku, s obzirom na to da je Europska unija preko svojih mjera oporavka predana ubrzavanju zelene i digitalne tranzicije, te mjere moraju biti popraćene usredotočenjem na rodnu ravnopravnost, na primjer osiguravanjem pristupa osposobljavanju za žene kako bi se premostio digitalni jaz među spolovima i potaknulo zapošljavanja žena, uz istodobno stavljanje naglaska na vrednovanje sektora u kojima su žene tradicionalno zaposlene kako bi se osiguralo da se koristi oporavka osjećaju podjednako među različitim rodovima.


 

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST (11.11.2020)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o rodnoj dimenziji u kohezijskoj politici

(2020/2040(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lena Düpont

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti EU-a koja je utvrđena člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji te člancima 8. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je rodno osviještena politika stoga važan alat u horizontalnoj integraciji tog načela u politike, mjere i djelovanja EU-a, uključujući kohezijsku politiku; budući da su potrebni veći napori za rješavanje višestrukih oblika diskriminacije i nejednakosti s kojima se žene suočavaju; budući da se člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama[42] za razdoblje 2014. 2020. utvrđuje da se ravnopravnost žena i muškaraca i integracija rodne perspektive moraju uzimati u obzir i promicati tijekom izrade i provedbe programa;

B. budući da se kohezijskom politikom rješavaju razlike među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju u cilju postizanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, za što je nužno postizanje rodne ravnopravnosti, preko Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, Fonda za pravednu tranziciju (FPT) koji podliježu načelima nediskriminacije i rodne ravnopravnosti; budući da bi se u okviru tih fondova posebna pozornost trebala posvetiti ženama koje žive u ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije;

C. budući da su sve posljedice pandemije na gospodarstvo, društvo i zapošljavanje i dalje nepoznate; budući da preliminarne studije upućuju na to da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala postojeće nejednakosti, kao što su povećanje poslova skrbi i rodno uvjetovanog nasilja, koje ima nerazmjeran učinak na žene i djevojčice, što bi kohezijska politika trebala uzeti u obzir; budući da bi, iako je cilj kohezijske politike smanjiti razlike među regijama unutar EU-a, njome također trebalo poboljšati ravnopravnost žena i muškaraca te riješiti rodne razlike kako bi se provelo načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti i jednake mogućnosti na tržištu rada; budući da je kolektivno pregovaranje važno sredstvo za ispravljanje i prevladavanje nejednakosti između muškaraca i žena; budući da se negativan učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 mora ublažiti kako bi se osigurala dostatna dodjela sredstava za provedbu politika rodne ravnopravnosti, uključujući projekte koji se bave diskriminacijom te nasiljem u obitelji i rodno uvjetovanim nasiljem;

D. budući da je poboljšanje dostupnosti i pristupačnosti kvalitetnih ustanova za skrb od ključne važnosti kako bi se ženama omogućilo da ostanu aktivne na tržištu rada promicanjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života i, među ostalim, smanjenjem razlike u mirovinama muškaraca i žena jer žene obavljaju nerazmjerno veći udio neplaćenog rada u skrbi u usporedbi s muškarcima zbog ustrajnih rodnih stereotipa i struktura razlika u plaćama s velikim posljedicama u pogledu zastupljenosti žena na tržištu rada i njihove uspješnosti; budući da je u svjetlu novih demografskih trendova, kao što su starenje stanovništva, niže stope nataliteta i posljedično smanjenje radno sposobnog stanovništva, potreba za uslugama skrbi postala važnija nego ikad; budući da je zbog bolesti COVID-19 razotkriven dugo postojeći problem u pružanju skrbi u EU-u; budući da je skrb potrebna holistički, od skrbi za djecu do skrbi za osobe s invaliditetom do skrbi za starije osobe; budući da će se ulaganjem u sektor skrbi stvoriti i mogućnosti zapošljavanja neformalnih njegovatelja u formalnom gospodarstvu;

E. budući da je promicanje rodne ravnopravnosti ključno za postizanje glavnih ciljeva kohezijske politike, odnosno dugoročnog i održivog regionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja u EU-u, te budući da je kohezijska politika prikladan instrument za rješavanje rodnih nejednakosti prisutnih u ruralnim područjima s obzirom na to da žene u ruralnim područjima imaju ograničeniji pristup zapošljavanju i socijalnim uslugama, posebno u ruralnim područjima ili područjima s demografskim poteškoćama; budući da se kohezijskom politikom može doprinijeti provedbi posebnih mjera usmjerenih na sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, kao i promicanje i poboljšanje rodne ravnopravnosti rješavanjem horizontalne i vertikalne segregacije na tržištu rada i trajnih rodnih razlika u zapošljavanju, socijalnoj uključenosti i obrazovanju, promicanjem osnivanja poduzeća i poduzetništva među ženama, olakšavanjem pristupa žena istraživanju i inovacijama, kao i uzimanjem u obzir potreba žena u pogledu prometne i socijalne infrastrukture;

F. budući da je sudjelovanje žena i dalje ograničeno u svim fazama ciklusa kohezijske politike, posebno u razvoju operativnih programa, postupcima donošenja odluka i integraciji ravnopravnosti spolova u provedbu odabranih projekata;

1. naglašava važnu ulogu koju bi kohezijski fondovi trebali imati u promicanju rodne ravnopravnosti i provedbi strategije EU-a za rodnu ravnopravnost; stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore za promicanje rodne ravnopravnosti i nediskriminacije u kohezijskoj politici učinkovitom rodno osviještenom politikom u svim fazama ciklusa politika, uključujući ciljeve rodne ravnopravnosti, ciljane mjere i posebne podteme, pokazujući snažnu političku predanost na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini radi promicanja rodne ravnopravnosti; u tom pogledu potiče blisku suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova (EIGE) i nacionalnim tijelima za jednakost, pružajući visokokvalitetna istraživanja i podatke kako bi se kreatorima politika i drugim ključnim dionicima koji rade na poboljšanju ravnopravnosti žena i muškaraca pružila potpora informiranijem donošenju odluka koje se temelji na dokazima; naglašava da je razmjena znanja između institucija i agencija EU-a ključna za izbjegavanje visokih administrativnih troškova i nepotrebnog povećanja birokracije; naglašava važnost bliske suradnje s organizacijama civilnog društva u ciklusu kohezijske politike i poziva na provedbu procjena utjecaja na spolove u tom području i prikupljanje podataka razvrstanih po spolu i rodno osjetljivih pokazatelja kako bi se izmjerile socijalne i ekonomske nejednakosti te kako bi se zajamčilo uključivanje rodne perspektive u kriterije ocjenjivanja te u sustave provedbe i praćenja fondova;

2. žali zbog činjenice da Komisija za novo programsko razdoblje nije predložila nove mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti i umjesto toga uklonila uvjet za rodnu ravnopravnost iz Uredbe o zajedničkim odredbama i potprogram „Žene u ruralnim područjima”;

3. naglašava da je jedan od ključnih aspekata kohezijske politike jamčenje socijalne, teritorijalne i gospodarske kohezije, među ostalim, borbom protiv nejednakosti žena i muškaraca; stoga poziva Komisiju i države članice da primjenjuju načela rodno osviještene politike i rodno osviještene izrade proračuna s ciljanim mjerama za borbu protiv višestrukih oblika diskriminacije, siromaštva i socijalne isključenosti te da uključe višedimenzionalnu perspektivu potrebnu za zaštitu ranjivih pojedinaca i žena iz marginaliziranih skupina; u tom pogledu poziva Komisiju da pruži smjernice kako bi se olakšala provedba tog pristupa u ciklusu kohezijske politike; naglašava da je ključno da ulaganja u stvaranje radnih mjesta budu rodno osjetljiva i da se stoga njima poboljšava zapošljivost žena; ističe ključnu ulogu kohezijske politike u ulaganju u visokokvalitetne usluge, što pozitivno utječe na borbu protiv nejednakosti spolova; stoga poziva na uključivanje rodne perspektive u ciljeve politike utvrđene u Uredbi o zajedničkim odredbama kako bi se poboljšao pristup žena infrastrukturi i uslugama, njihove mogućnosti na tržištu rada i u gospodarstvu te kako bi se povećao doprinos kohezijske politike društveno-gospodarskom rastu;

4. ističe važnu ulogu kohezijskih fondova u osiguravanju ulaganja u usluge skrbi; poziva države članice da daju prednost raspoloživim sredstvima u okviru kohezijske politike za pružanje skrbi kako bi se zadovoljila ne samo rastuća potražnja za infrastrukturom za skrb nego i učinkovito riješile rodne razlike u zapošljavanju, segregaciji na tržištu rada i, kao posljedica toga, razlike u plaćama i mirovinama; potiče države članice da razmjenjuju najbolje prakse na europskoj razini o učinkovitoj upotrebi sredstava EU-a kako bi se doprinijelo razvoju kvalitetnih usluga skrbi;

5. poziva Komisiju, države članice i regionalna i lokalna tijela da podignu razinu osviještenosti o potrebi za rodnom ravnopravnošću te da razvije i osigura posebne alate i smjernice, poštujući pritom podjelu nadležnosti između država članica i EU-a, kako bi pomogla državama članicama da integriraju rodnu perspektivu u fazi dizajna, provedbe i praćenja uz iskorištavanje postojećih alata koje je razvio EIGE, kao što je njegov skup alata za uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna u okviru fondova EU-a;; naglašava važnost povezivanja nacionalnih strategija za rodnu ravnopravnost s kohezijskom politikom s obzirom na to da su europski strukturni i investicijski fondovi ključan instrument za promicanje strukturnih promjena u društvu; naglašava važnost osposobljavanja o rodno osviještenoj politici za službenike koji upravljaju sredstvima kohezijske politike na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

6. naglašava ulogu gradova i regija koji su već dugo predvodnici u radu na rodnoj ravnopravnosti; pozdravlja činjenicu da Komisija u svojoj Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. priznaje da su rodni stereotipi temeljni uzrok rodne neravnopravnosti i da utječu na sva područja društva; naglašava potrebu za rješavanjem tih rodnih stereotipa i strukturne diskriminacije žena u svim područjima kohezijske politike te uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u borbu protiv njih; poziva Komisiju, države članice i njihova tijela da slijede načela vladavine prava, uključujući načelo nediskriminacije i poštovanja temeljnih prava kada je riječ o odlukama o programima financiranja ili regijama, zatim praćenje, istragu i odgovarajuće mjere u slučaju kršenja tih načela, uz istodobno osiguravanje zaštite krajnjih korisnika; smatra da bi se postupci zbog povrede mogli pokrenuti ako se sumnja na kršenje prava Unije i da bi mehanizam uvjetovanosti za isplatu sredstava EU-a na temelju godišnjeg izvješća Komisije o praćenju vrijednosti Unije mogao biti ključan u tom pogledu; naglašava da takozvane zone bez LGBTI-ja osoba potkopavaju ta načela i stoga pozdravlja odluku Komisije da odbaci šest zahtjeva za bratimljenje gradova u koje su bile uključene poljske vlasti i koje su usvojile rezolucije o „zonama bez LGBTI-ja”; poziva Komisiju da pomno istraži pritužbe koje se odnose na zlouporabu sredstava EU-a od strane tih tijela i da nastavi odbacivati sve zahtjeve za financiranje iz Kohezijskog fonda koje podnesu tijela koja su usvojila takve rezolucije;

7. poziva države članice i njihova tijela da provedu programe čiji je cilj sprečavanje, borba protiv nasilja nad ženama i pomaganje žrtvama nasilja, s obzirom na to da se obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje povećalo tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 u većini država članica; naglašava potrebu da lokalne vlasti u svoj rad uključe regionalne poslodavce i nevladine organizacije kako bi se promicala rodna ravnopravnost, podigla javna svijest o rodnim nejednakostima, kao i obiteljskom nasilju, te kako bi se zaštitile žrtve, uz pružanje ciljane potpore; naglašava važnu ulogu Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; potiče sve države članice koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da to učine; potiče Vijeće da zaključi ratifikaciju Istanbulske konvencije od strane EU-a;

8. potiče države članice i Komisiju da zajamče promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive u svim fazama evaluacije, provedbe i praćenja europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju, države članice i njihova upravna tijela da razmjenjuju dobre prakse u primjeni rodno osviještene politike razmjenom znanja, tehničkom pomoći, osposobljavanjem i podizanjem svijesti; poziva na uključivanje stručnjaka za rodna pitanja, tijela za ravnopravnost, socijalnih partnera i predstavnika civilnog društva u postupku pripreme, provedbe i praćenja operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu s načelom partnerstva te potiče upotrebu projekata pod vodstvom zajednice s pomoću postojećih instrumenata kao što su lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i integrirana teritorijalna ulaganja kako bi se osigurao pristup odozdo prema gore u razvoju projekata; poziva na uravnoteženu zastupljenost spolova u tijelima kohezijske politike kako bi se poboljšala raznolikost u donošenju odluka i poziva države članice i njihova nadležna tijela da podrže takva rodno uravnotežena imenovanja u odborima za donošenje odluka;

9. poziva države članice da iskoriste sredstva kohezijske politike kako bi se dodatno smanjile regionalne gospodarske i socijalne nejednakosti, s posebnim naglaskom na borbi protiv feminizacije siromaštva, nezaposlenosti među ženama i isključenosti iz brojnih gospodarskih prilika, na sprečavanju i borbi protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije, na promicanju i ostvarivanju osnaživanja žena poboljšanjem pristupa tržištu rada i ponovnog uključivanja na njega te na bavljenje prioritetima povezanima sa zdravljem kako su definirani u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., posebno spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima (SRHR) kao temeljnim ljudskim pravima i temeljnim ljudskim pravima; nadalje, poziva na poboljšanje sinergija između kohezijskih fondova, fondova za oporavak i drugih postojećih programa u cilju poboljšanja radnih uvjeta žena, među ostalim borbom protiv razlike u plaćama među spolovima, nesigurnih radnih mjesta i neformalnog rada, ulaganjem u ustanove za skrb, borbom protiv i sprečavanjem rodno uvjetovanog nasilja i osiguravanjem pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

10. ističe ulogu financiranja u okviru kohezijske politike, u svjetlu dosad nezabilježenog učinka krize bolesti COVID-19, u podupiranju, olakšavanju i promicanju programa kojima se, uzimajući u obzir posebne potrebe žena u ruralnim područjima i žena u siromašnijim, planinskim i najudaljenijim regijama te pograničnim područjima uz pomoć proaktivnih mjera EPFRR-a, potiče zapošljavanje i poduzetništvo žena u ruralnim područjima, olakšava ispunjavanje njihovih dužnosti skrbi za djecu, poboljšava ravnoteža privatnog i poslovnog života i dobrobit, jača njihova uloga radi poboljšanja njihova pristupa zemljištu, kreditima i financijskim instrumentima, jačaju njihove vještine i uspješnost s pomoću obrazovanja, osposobljavanja i savjetodavnih usluga, povećava njihovo sudjelovanje u donošenju odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini, u lokalnim akcijskim skupinama i razvija lokalna partnerstva te rješavaju infrastrukturni nedostaci, među ostalim u pogledu pružanja različitih vrsta skrbi; naglašava da se suradnjom na europskoj razini zajedno s učinkovitom uporabom sredstava EU-a može doprinijeti razvoju kvalitetnih, dostupnih i cjenovno pristupačnih usluga skrbi koje su ključne za održavanje aktivnosti žena na tržištu rada;

11. poziva Komisiju i države članice da promiču aktivnosti žena na tržištu rada i u poduzetništvu, posebno u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i umjetne inteligencije; podsjeća da bi u podupiranju zelene i digitalne tranzicije u okviru kohezijske politike posebnu pozornost trebalo posvetiti jamčenju pristupa osposobljavanju za žene kako bi se premostio digitalni jaz među spolovima; naglašava potrebu za jačanjem regionalnih, nacionalnih i europskih mreža žena u području poslovanja, poduzetništva, znanosti i tehnologije, obrazovanja, medija te građanskog i političkog vodstva, posebno u udaljenim i ruralnim područjima te pograničnim područjima; naglašava potrebu za borbom protiv vertikalne i horizontalne segregacije žena i muškaraca na tržištu rada s obzirom na to da su žene prezastupljene na najnesigurnijim i najlošije plaćenim radnim mjestima, što osobito ima posljedice za rodne razlike u plaći i mirovini.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

9.11.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Simona Baldassarre, Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Annika Bruna, Margarita de la Pisa Carrión, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Lívia Járóka, Arba Kokalari, Alice Kuhnke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Karen Melchior, Maria Noichl, Sandra Pereira, Pina Picierno, Sirpa Pietikäinen, Samira Rafaela, Evelyn Regner, Diana Riba i Giner, Eugenia Rodríguez Palop, María Soraya Rodríguez Ramos, Sylwia Spurek, Jessica Stegrud, Isabella Tovaglieri, Ernest Urtasun, Hilde Vautmans, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Chrysoula Zacharopoulou

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria da Graça Carvalho, Jadwiga Wiśniewska

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

29

+

PPE

Maria da Graça Carvalho, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Lívia Járóka, Arba Kokalari, Sirpa Pietikäinen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

S&D

Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Maria Noichl, Pina Picierno, Evelyn Regner

Renew

Karen Melchior, Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans, Chrysoula Zacharopoulou

GUE/NGL

Sandra Pereira, Eugenia Rodríguez Palop

Verts/ALE

Alice Kuhnke, Diana Riba i Giner, Sylwia Spurek, Ernest Urtasun

ID

Simona Baldassarre, Isabella Tovaglieri

 

4

-

ECR

Jessica Stegrud, Jadwiga Wiśniewska, Margarita de la Pisa Carrión

ID

Annika Bruna

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

22.4.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

4

14

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Mathilde Androuët, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Erik Bergkvist, Stéphane Bijoux, Franc Bogovič, Vlad-Marius Botoş, Rosanna Conte, Corina Crețu, Rosa D’Amato, Christian Doleschal, Francesca Donato, Raffaele Fitto, Chiara Gemma, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Constanze Krehl, Elżbieta Kruk, Pedro Marques, Nora Mebarek, Martina Michels, Dan-Ştefan Motreanu, Andżelika Anna Możdżanowska, Niklas Nienaß, Andrey Novakov, Tsvetelina Penkova, Caroline Roose, André Rougé, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret, Yana Toom, Monika Vana

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Katalin Cseh, Josianne Cutajar, Lena Düpont, Isabel García Muñoz, Krzysztof Jurgiel, Dimitrios Papadimoulis

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

23

+

NI

Chiara Gemma

Renew

Stéphane Bijoux, Vlad-Marius Botoş, Katalin Cseh, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret, Yana Toom

S&D

Adrian-Dragoş Benea, Erik Bergkvist, Corina Crețu, Josianne Cutajar, Isabel García Muñoz, Constanze Krehl, Pedro Marques, Nora Mebarek, Tsvetelina Penkova

The Left

Martina Michels, Dimitrios Papadimoulis

Verts/ALE

François Alfonsi, Rosa D'Amato, Niklas Nienaß, Caroline Roose, Monika Vana

 

4

-

ECR

Raffaele Fitto, Krzysztof Jurgiel, Elżbieta Kruk, Andżelika Anna Możdżanowska

 

14

0

ID

Mathilde Androuët, Rosanna Conte, Francesca Donato, André Rougé

PPE

Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Franc Bogovič, Daniel Buda, Christian Doleschal, Lena Düpont, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Dan-Ştefan Motreanu, Andrey Novakov

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

Posljednje ažuriranje: 26. svibnja 2021.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti