IZVJEŠĆE o promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)

12.5.2021 - (2019/2164(INI))

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost
Izvjestiteljica: Susana Solís Pérez

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)

(2019/2164(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)274),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. naslovljenu „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (COM(2020)0624),

–  uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova od 10. kolovoza 2017. naslovljenu „Gospodarske prednosti rodne ravnopravnosti u EU-u: kako rodna ravnopravnost u obrazovanju u području STEM-a dovodi do gospodarskog rasta”,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o znanstvenim i sveučilišnim karijerama žena i „staklenom stropu” na koji nailaze[1],

–  uzimajući u obzir strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja za 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada[2],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu[3],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora[4],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu[5],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 6. prosinca 2018. o rodnoj ravnopravnosti, mladeži i digitalizaciji,

– uzimajući u obzir studiju pod naslovom „Obrazovanje i zapošljavanje žena u znanosti, tehnologiji i digitalnom gospodarstvu, uključujući umjetnu inteligenciju i njezin utjecaj na rodnu ravnopravnost”, koju je 15. travnja 2020. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku[6],

– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Žene u digitalnom dobu”[7],

–  uzimajući u obzir Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti Ujedinjenih naroda, koji se održava 11. veljače svake godine kako bi se postigao potpun i ravnopravan pristup žena i djevojaka znanosti te njihovo sudjelovanje u njoj te kako bi se postigla rodna ravnopravnost i osnažile žene i djevojke,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je stupio na snagu 2016., a posebno 5. cilj održivog razvoja o rodnoj ravnopravnosti,

–  uzimajući u obzir pregled „Žene u digitalnom dobu” koji je Komisija izradila za 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova o indeksu ravnopravnosti spolova za 2020. godinu,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena usvojenu 1979., posebice njezin članak 11.,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0163/2021),

A. budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost i ključni cilj EU-a, kao i osnovni preduvjet za potpuno uživanje ljudskih prava žena i djevojčica, što je temelj za njihovo osnaživanje, razvoj njihova punog potencijala i postizanje održivog i uključivog društva; budući da se žene suočavaju s diskriminacijom povezanom s rodom, stereotipovima i nejednakošću, kao i s intersekcijskom diskriminacijom, što ima brojne štetne socijalne i ekonomske posljedice, među kojima su smanjenje potencijalnih prednosti za javni sektor i poduzeća u području istraživanja i inovacija te posljedice za opći ekonomski razvoj; budući da se povećanjem vidljivosti žena u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), kao i njihovih profesionalnih doprinosa, mogu, osim poticanja transformacije i inovacije naših društava, kreirati uspješni modeli koje treba slijediti kako bi se, u konačnici, povećala uključivost u korist šire javnosti; budući da će se uklanjanjem starih obrazaca promicati rodna ravnopravnost; budući da bi žene mogle imati ključnu ulogu u popunjavanju nedostatka radne snage na tržištu rada u EU-u;

B. budući da se EU suočava s nezapamćenim nedostatkom žena na radnim mjestima i u obrazovnim programima u području STEM-a, među ostalim imajući u vidu da žene čine 52 % europskog stanovništva i 57,7 % osoba sa završenim visokim obrazovanjem u EU-u[8], no čine samo dvije petine ukupnog broja znanstvenika i inženjera[9]; budući da su žene nedovoljno zastupljene na svim razinama u digitalnom sektoru u Europi, od studenata (32 % na preddiplomskom i diplomskom ili ekvivalentnim studijima) pa sve do visokih akademskih položaja (15 %) u većini znanstvenih, inženjerskih i upravljačkih područja te na višim razinama hijerarhije, čak i u sektorima u kojima čine većinu, primjerice u obrazovanju; budući da rodni stereotipovi već tijekom obrazovanja predstavljaju ozbiljnu prepreku ravnopravnosti učenika i učenica te dodatno povećavaju rodni jaz u radnom sektoru STEM-a, što predstavlja ozbiljnu prepreku ravnopravnosti žena i muškaraca; budući da je taj jaz najveći u specijalističkim vještinama i radnim mjestima u IKT-u u EU-u, gdje se na samo 18 % položaja nalaze žene[10], među osobama s diplomom iz područja STEM-a, od kojih samo 36 % čine žene, te u digitalnom sektoru, u kojemu je tri puta više muškaraca nego žena; budući da značajne razine rodne segregacije među studentima i osobama s diplomom iz područja STEM-a čine temelj za buduću rodnu segregaciju u karijerama povezanima sa STEM-om; budući da vrlo malen broj tinejdžerki u državama članicama (manje od 3 %) izražava zanimanje za rad u području IKT-a u dobi od 30 godina[11]; budući da je ženama iz nepovoljnih socioekonomskih položaja posebice teško ući u sektor STEM-a; budući da su unatoč pozitivnom trendu interesa i sudjelovanja djevojčica u obrazovanju u području STEM-a ti postotci i dalje nedovoljni; budući da tijekom osnovnoškolskog obrazovanja dječaci i djevojčice imaju slične stavove prema STEM-u te da su u mnogim slučajevima djevojčice uspješnije od dječaka u zadaćama u području STEM-a i IKT-a[12]; budući da rodne razlike u predmetima iz područja STEM-a tijekom visokog obrazovanja nisu opravdane akademskim uspjehom jer djevojke i mladići pokazuju slične razine uspjeha u znanosti i matematici tijekom srednjoškolskog obrazovanja; budući da se, međutim, djevojke boje da će biti manje uspješne od dječaka u karijerama povezanima sa STEM-om te zbog toga žene imaju manje samopouzdanja kad je riječ o digitalnim vještinama; budući da su društvene norme i rodno uvjetovana očekivanja o odabiru karijere, često pojačani obrazovnim sadržajem i kurikulima, među pokretačima rodne segregacije u visokom obrazovanju;

C. budući da se žene koje steknu diplomu u području STEM-a mogu susresti s poteškoćama u pronalasku svog mjesta na tržištu rada te je, u usporedbi s muškarcima, manje vjerojatno da će naći posao u području STEM-a ili ostati na njemu, što je posljedica različitih postojećih prepreka, primjerice rodnih stereotipova, radnih okruženja kojima dominiraju muškarci, diskriminacije i predrasuda, svjesne i nesvjesne pristranosti, spolnog uznemiravanja, negativnog radnog okruženja i nedostatka ženskih uzora i mentora; budući da bi smanjenje rodnog jaza u obrazovnim područjima u STEM-u moglo dovesti do smanjenja jaza u pogledu vještina, povećanja zapošljavanja i produktivnosti žena te smanjenja segregacije u toj struci, što bi u konačnici potaknulo gospodarski rast zahvaljujući većoj produktivnosti i radu; budući da bi uklanjanje rodnih razlika u karijerama u području STEM-a doprinijelo povećanju BDP-a EU-a po stanovniku za 2,2 do 3 % do 2050.[13]; budući da bi uklanjanje rodnih razlika u karijerama u području STEM-a predstavljalo napredak prema rodnoj ravnopravnosti i ostvarenju ljudskih prava žena i djevojaka te pozitivno utjecalo na smanjenje rodnih razlika u plaćama i mirovinama;

D. budući da se prema istraživanju Agencije EU-a za temeljna prava[14] procjenjuje da se 55 % žena u EU-u suočava sa spolnim uznemiravanjem od 15. godine, dok 14 % žena od 15. godine doživi uznemiravanje preko interneta; budući da su mnoge žene tijekom pandemije bolesti COVID-19 postale žrtvama novih oblika nasilja, kao što su spolno i psihološko uznemiravanje preko interneta; budući da su hitno potrebne mjere za rješavanje problema tih novih oblika seksualnog i psihološkog uznemiravanja; budući da je prijavljen velik broj slučajeva spolnog uznemiravanja u obrazovnim ustanovama u području STEM-a, među ostalim u školama, na sveučilištima i radnom mjestu, što doprinosi isključivanju žena iz tog sektora;

E. budući da je nedovoljna zastupljenost žena koje rade u području inovativnih tehnologija kao što je umjetna inteligencija izvor zabrinutosti jer može negativno utjecati na izradu, razvoj i primjenu tih tehnologija te uzrokovati kontinuiranje postojećih diskriminirajućih praksi i stereotipova te razvoj „rodno pristranih algoritama”; budući da su napori u borbi protiv rodne pristranosti, stereotipova i neravnopravnosti u digitalnom sektoru nedovoljni; budući da rodno uvjetovane razlike i dalje postoje u svim područjima digitalne tehnologije, a posebno umjetne inteligencije i kibersigurnosti, čime se u digitalnom sektoru u doglednoj budućnosti učvršćuje trend pristranosti prema muškarcima; budući da rješavanje pitanja te pristranosti zahtijeva postavljanje jasnih zahtjeva u pogledu etike i transparentnosti; budući da nepotpuni i netočni skupovi podataka i nedostatak podataka iskazanih po spolu mogu narušiti postupak obrade i zaključivanja sustava umjetne inteligencije i dodatno ugroziti postizanje rodne ravnopravnosti u društvu; budući da treba uzeti u obzir i jedinstvene okolnosti u kojima se nalaze europska mala i srednja poduzeća, s posebnim naglaskom na njihovu veličinu, sposobnost provedbe novih zahtjeva te vrijedan potencijal koji imaju za omogućivanje djevojkama, ženama i lidericama da promiču rodnu ravnopravnost u obrazovanju i karijerama u području STEM-a;

F. budući da je pristranost nekih novih tehnologija s obzirom na rod, etničku pripadnost, rasu, boju kože, jezik, vjeroispovijest, nacionalno ili socijalno podrijetlo uglavnom prouzročeno nerazvrstanim podacima, nedostatkom situacijskog znanja i izostankom primjene rodne perspektive u istraživanju, što može imati štetne posljedice za zdravlje i dobrobit žena, posebice onih koje se suočavaju s intersekcijskom diskriminacijom, kao i za sigurnost proizvoda, te može negativno utjecati na njihov osobni i profesionalni razvoj[15];

G. budući da učitelji i roditelji time što odvraćaju djevojke od odabira karijere i školovanja u području STEM-a mogu dodatno osnažiti rodne stereotipove; budući da rodni stereotipovi u velikoj mjeri utječu na odabir studija; budući da obeshrabrivanje kao dio kulture, manjak osviještenosti o ženskim uzorima i njihovo nedovoljno promicanje otežava i negativno utječe na mogućnosti djevojaka i žena u studijima u području STEM-a, povezanim karijerama i digitalnom poduzetništvu te dovodi do diskriminacije i nepovoljnijeg položaja žena na tržištu rada; budući da bi naglasak trebalo staviti na faktore kojima se djevojke motiviraju i podupire se njihovo zanimanje za studiranje u području STEM-a, povezane karijere i digitalno poduzetništvo, kao što su promicanje ženskih uzora, mentori učitelji, odobravanje vršnjaka, razvoj kreativnosti i praktično iskustvo;

H. budući da će kriza prouzročena bolešću COVID-19 vjerojatno dovesti do trajnih promjena u životu u Europi i utjecati na većinu aspekata života ljudi te na način na koji radimo, studiramo i učimo, u kojemu će digitalizacija imati važnu ulogu; budući da COVID-19 također doprinosi povećanju digitalnog jaza među spolovima[16] u vrijeme kada su digitalne vještine potrebnije nego ikad za rad, studiranje i održavanje povezanosti; budući da brza digitalna transformacija nudi brojne prilike za promjenu rodno uvjetovanih obrazaca zapošljavanja, no može i nerazmjerno utjecati na zapošljavanje žena u brojnim područjima; budući da su žene prisiljene preuzeti više odgovornosti u vezi s roditeljstvom ili obitelji od svojih muških kolega i stoga bi svim predviđenim mjerama u obzir trebalo uzeti mogućnost uspješnog usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života žena tako da se u ta područja uključe i muškarci; budući da će zbog rada na daljinu granica između poslovnog i obiteljskog života postati sve manje jasna te da bi žene mogle snositi najveći teret usklađivanja karijere s obiteljskim obvezama;

I. budući da postoji potreba za daljnjim promicanjem politika usmjerenih na povećanje sudjelovanja žena u područjima STEM-a i umjetne inteligencije te za zauzimanje višerazinskog pristupa rješavanju pitanja rodnog jaza na svim razinama obrazovanja i zapošljavanja u digitalnom sektoru; budući da je tek nekoliko država članica uključilo odredbe o rodnoj ravnopravnosti u područje istraživanja i razvoja te da je napredak u pogledu uključivanja rodne dimenzije u nacionalne istraživačke programe spor;

J. budući da postoji potreba za promicanjem razvoja poduzetništva među ženama i pružanjem potpore tom razvoju te za stvaranjem poticajnog okruženja u kojemu poduzetnice mogu napredovati te u kojemu se poduzetništvo potiče; budući da podaci o poduzetništvu u sektoru STEM-a i IKT-a upućuju na još veću marginalizaciju žena; budući da su, isto tako, vrlo izrazite rodne razlike u start-upovima i ulaganju u rizični kapital; budući da djevojke u srednjoj školi i na sveučilištu uglavnom slušaju manje predmeta iz područja IKT-a i STEM-a, što dovodi do puno manjeg broja žena koje rade u tim područjima te postaju osnivačice i vlasnice privatnih poduzeća i start-upova; budući da žene čine samo 17 % osnivača start-upova; budući da start-upovi u vlasništvu žena u prosjeku dobivaju 23 % manje sredstava od onih kojima upravljaju muškarci; budući da se ženama dodjeljuje tek 2 % dostupnih nebankovnih financijskih sredstava, premda one čine 30 % svih poduzetnika u Europi[17]; budući da se čini da je u svjetlu pandemije ta brojka pala na 1 %;

Opće napomene

1. smatra da je, s obzirom na znatnu razliku u plaćama između žena i muškaraca u EU-u, činjenicu da je izvjesnije da će žene imati slabo plaćene poslove sa skraćenim radnim vremenom ili druge nesigurne poslove, sve veću potražnju za stručnjacima u području STEM-a te važnost karijera u STEM-u za budućnost europskog gospodarstva, od presudne važnosti povećati udio žena u sektoru STEM-a kako bi se ostvarila prava i potencijal žena te izgradilo održivije i uključivije društvo i gospodarstvo zahvaljujući znanstvenim, digitalnim i tehnološkim inovacijama; ističe da su napredne vještine u području STEM-a od presudne važnosti u procesu uvođenja inovacija u najsuvremenija područja IKT-a kao što su umjetna inteligencija i kibersigurnost te će biti sve važnije za konkurentnost EU-a na globalnim tržištima; stoga ističe da puni potencijal vještina, znanja i kvalifikacija žena u tim područjima može pridonijeti jačanju europskog gospodarstva i podupiranju ciljeva utvrđenih u raznim javnim politikama EU-a, posebice u europskom zelenom planu i Digitalnoj agendi;

2. ponavlja da bi glavni cilj trebao biti uklanjanje svih prepreka, osobito društveno-kulturnih, psiholoških i pedagoških, koje ograničavaju interese, sklonosti i izbor žena i djevojaka, kao što su rodni stereotipovi, rodna diskriminacija i spoj bioloških i socijalnih faktora, posebice činjenica da se majčinstvo preklapa s ključnim razdobljem za karijere žena, a da se pritom ne ugrožava njihova sloboda u donošenju odluka; potiče države članice da u svojim relevantnim nacionalnim ili regionalnim rodnim akcijskim planovima ili strategijama promiču sudjelovanje žena i djevojaka u studijima i karijerama u području STEM-a pružanjem odgovarajućih poticaja; smatra da bi ti akcijski planovi i strategije trebali, među drugim inicijativama, težiti povećanju rodne ravnopravnosti usmjeravanjem na iskorjenjivanje rodnih stereotipova, olakšavanje pristupa obrazovanju i stjecanju kvalifikacija, bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, jednake mogućnosti, osiguravanje zdravih i sigurnih okruženja u kojima žene rade i studiraju, nediskriminaciju na tržištu rada, podizanje svijesti o rodnoj pristranosti i stereotipovima u svim sektorima povezanima sa STEM-om, uspostavljanje politika obvezne transparentnosti plaća, provođenje nulte tolerancije prema seksualnom uznemiravanju i povećanje vidljivosti ženskih uzora;

3. ponavlja da rodni stereotipovi, kulturno obeshrabrivanje te nedostatak osviještenosti i promicanja ženskih uzora ometaju i negativno utječu na mogućnosti djevojaka i žena da odaberu studij, karijeru ili postanu digitalne poduzetnice u području STEM-a te mogu dovesti do diskriminacije i manjih mogućnosti za žene na tržištu rada;

4. ponovno ističe važnost integriranja osviještenosti o rodnoj pristranosti u svim relevantnim sektorima, među ostalim u početnom i kontinuiranom osposobljavanju učiteljskog kadra; ističe potrebu za uklanjanjem strukturnih prepreka kao što su nepovoljni društveno-gospodarski uvjeti, neprijateljsko radno okruženje i radni uvjeti za žene, koji djevojkama i ženama otežavaju ulazak u područje u kojemu dominiraju muškarci, te potrebu za povećanjem vidljivosti dosad podcijenjenih uzora kako bi se nadahnule žene i djevojčice; poziva Komisiju da uvede i podrži kampanje osvješćivanja te druge programe i inicijative koje za cilj imaju smanjivanje tih prepreka u akademskom svijetu; naglašava da bi mjere za rodnu ravnopravnost, kao što su uklanjanje rodnih stereotipova u obrazovanju, osvještavanje i približavanje predmeta iz područja STEM-a djevojkama i ženama te profesionalno usmjeravanje kako bi se djevojke potaknulo da razmotre studiranje u područjima u kojima dominiraju muškarci, dovele do većeg broja žena sa završenim obrazovanjem u području STEM-a;

5. poziva države članice na borbu protiv rodne segmentacije tržišta rada u karijerama u području STEM-a ulaganjem u formalno, informalno i neformalno obrazovanje te cjeloživotno učenje i strukovno osposobljavanje za žene, čime bi im se zajamčio pristup visokokvalitetnom zapošljavanju te mogućnostima za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju prema budućim potrebama na tržištu rada, i spriječio začarani krug rodne segregacije radne snage; poziva Komisiju i države članice da osmisle političke mjere koje u potpunosti uključuju rodnu dimenziju putem kampanja za podizanje razine osviještenosti, osposobljavanja, školskih kurikuluma, a posebno profesionalnog usmjeravanja, u cilju promicanja poduzetništva, predmeta iz područja STEM-a i digitalnog obrazovanja za djevojčice od rane dobi u cilju borbe protiv postojećih obrazovnih stereotipa i jamčenja toga da više žena ulazi u sektore u razvoju koji su dobro plaćeni; ističe potrebu za uključivanjem medija, uključujući društvene mreže, kako bi se potaknulo korištenje uključivog jezika i izbjegavanje stereotipova koji rezultiraju stvaranjem mišljenja protivnih sudjelovanju djevojaka u obrazovanju u području STEM-a i njihovom interesu za to; poziva na to da se zajamči unapređenje objekata u području STEM-a kao i ravnopravan pristup njima; poziva na dodjeljivanje posebnih stipendija djevojkama i ženama koje žele ostvariti karijeru u sektoru STEM-a;

6. poziva Komisiju i države članice da posebno uzmu u obzir stanje žena i djevojaka u nepovoljnom društveno-gospodarskom položaju, primjerice žena i djevojaka s invaliditetom ili onih koje žive u najudaljenijim regijama ili na ruralnim područjima, žena koje žive u siromaštvu, samohranih majki, studentica u nesigurnom položaju, migrantica i Romkinja, te da im u potpunosti zajamče pristup digitalnom obrazovanju i karijerama u području STEM-a kako bi se spriječilo dodatno širenje digitalnog jaza; poziva Komisiju i države članice da pri osmišljavanju svojih akcijskih planova obrate posebnu pozornost na intersekcijsku diskriminaciju i pristranost na temelju etničke pripadnosti, vjeroispovijesti, seksualne orijentacije, dobi ili invaliditeta; poziva Komisiju i države članice da prikupe usporedive i usklađene podatke kako bi se pratio napredak žena različitog društveno-gospodarskog, rasnog i etničkog podrijetla na svim razinama obrazovanja, među ostalim u pogledu njihova odabira i razvoja karijere, s naglaskom na nejednakostima u sektoru STEM-a i digitalnom sektoru, što će pomoći u praćenju učinka javnih politika i omogućiti dionicima da utvrde nedostatke i njihove temeljne uzroke; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama radi proširenja pokazatelja koji se koriste u pregledu pokazatelja „Žene u digitalnoj sferi” kako bi obuhvaćali informacije i podatke o ženama u obrazovanju i s karijerama u području STEM-a te razvili skup alata koji obuhvaća metodologije, pokazatelje i okvire za dobivanje preciznijih podataka i bolje korištenje postojećih informacija;

7. poziva države članice da u potpunosti podupru inicijative Komisije za informiranje o digitalnim mogućnostima, kao što su pristup „bez žena nema panela”, Europski tjedan programiranja, koalicije za digitalne vještine i radna mjesta, nagrada EU-a za inovatorice, europska inicijativa #SaferInternet4EU i program vještina za Europu;

Obrazovanje

8. pozdravlja Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. i njegovu usmjerenost na poticanje sudjelovanja žena u STEM-u te izražava nadu da će se time pomoći u razvoju privlačnijih i kreativnijih načina za poticanje djevojaka na studij u području STEM-a, kao i na povećanje samopouzdanja žena u njihovim digitalnim vještinama; ističe da djevojke čine samo 36 % osoba sa završenim obrazovanjem u području STEM-a[18], unatoč tome što imaju bolje rezultate od dječaka u digitalnoj pismenosti[19]; ističe da djevojke koje usvoje rodne stereotipove imaju niže razine samopouzdanja i povjerenja u vlastite vještine od dječaka te da samopouzdanje u znatnoj mjeri utječe na ishode obrazovanja u području STEM-a i težnje za ostvarivanjem karijere u tom području; naglašava da se čini da djevojčice vremenom gube interes za predmete iz područja STEM-a, što upućuje na to da su intervencije potrebne već u predškolskoj i osnovnoškolskoj dobi kako bi se održao interes djevojčica za ta područja i suzbili štetni stereotipovi o rodnim ulogama djevojčica i dječaka; poziva Komisiju i države članice da stvore nove kanale za povezivanje s djevojkama te da se pobrinu da im digitalno obrazovanje svima bude dostupno, kao i da prepoznaju ulogu učitelja kao pokretača kulturnih promjena i ulažu u njihov razvoj, s obzirom na njihov potencijal za poticanje daljnjeg sudjelovanja djevojaka u znanstvenim programima u školama; predlaže da se te mjere osnaže izradom zajedničkih smjernica za države članice s ciljem poboljšanja znanja i vještina osoba koje započinju sa srednjoškolskim obrazovanjem; poziva na učinkovito korištenje fondova, programa i strategija EU-a, uključujući Erasmus+, Europski socijalni fond+ (ESF+) i program Digitalna Europa, kako bi se djevojke aktivno potaknule na pohađanje studija iz područja IKT-a i STEM-a te kako bi se pružila djelotvorna potpora cjeloživotnom učenju i osposobljavanju u sektorima STEM-a; poziva na to da se rodna ravnopravnost na odgovarajući način uključi u buduću strategiju EU-a za mlade i povezane politike;

9. naglašava da visokokvalitetno, uključivo i nediskriminacijsko digitalno obrazovanje mora imati značajnu ulogu u povećanju sudjelovanja djevojčica i žena u područjima povezanima s IKT-om i STEM-om te u uklanjanju digitalnog rodnog jaza; ističe da digitalno obrazovanje mora omogućiti bolju digitalnu uključenost i digitalnu pismenost, kao i zajamčiti ravnopravno sudjelovanje djevojčica i žena u digitalnom dobu; naglašava važnost uključivanja načela rodno osviještene politike u obrazovanju u području STEM-a na svim razinama, uključujući izvannastavno, informalno i neformalno obrazovanje, među ostalim i za nastavno osoblje; stoga poziva na donošenje posebnih strategija prilagođenih dobi; potiče države članice da u nacionalnim kurikulima promiču obrazovanje u području računalnih znanosti te poziva obrazovne ustanove da u ranijoj fazi u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju integriraju predmete iz robotike, kodiranja, IKT-a i programiranja kako bi potaknuli učenice da pohađaju nastavu iz matematike, kodiranja, IKT-a i znanstvenih predmeta;

10. uviđa ulogu škola i nastavnika u uklanjanju rodnog jaza u obrazovanju u području STEM-a te ističe ulogu obrazovanja u promicanju prisutnosti djevojaka u tečajevima povezanima sa STEM-om i u utvrđivanju referentnih mjerila za praćenje zapošljavanja i zadržavanja žena; poziva države članice da ulažu u razvoj vještina učitelja i nastavnika u području STEM-a pomažući im da razumiju i uklone nesvjesne predrasude u svojim nastavnim praksama i procjenama te da u jednakoj mjeri uključuju sve učenike; ističe potrebu za tim da države članice uključe cijeli učiteljski kadar u pokrete u području STEM-a kako bi učitelji postali akteri promjena; predlaže da obrazovne ustanove izrade planove za ravnopravnost kako bi se među nastavnicima promicala rodna ravnoteža; poziva na poboljšanje kurikulâ i nastavnih materijala iz područja STEM-a kako bi se bolje promicalo ravnopravno sudjelovanje u STEM-u; poziva na bolje profesionalno usmjeravanje i pronalaženje novih i kreativnih načina da se učenice motivira da razmotre karijeru u STEM-u; u tom pogledu ističe potrebu za jačanjem kapaciteta nastavnika i savjetnika za karijeru kako bi se djevojke koje pokazuju interes za STEM poticalo da ondje ostvare i karijeru jer veća osviještenost o stereotipovima i rodnim razlikama u STEM-u omogućuje edukatorima i savjetnicima za karijeru da razumiju prepreke s kojima se suočavaju njihovi učenici, da osiguraju ravnopravno sudjelovanje u nastavi u području STEM-a i da učenicama približe karijere u STEM-u;

11. naglašava činjenicu da muški učitelji i drugo muško osoblje dominiraju područjem STEM-a u školama, na sveučilištima i radnim mjestima, što dovodi do nedostatka ženskih uzora i ograničenih mogućnosti za usmjeravanje i mentorstvo; potiče rodno osviještenu politiku u osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju kroz rodno osjetljive obrazovne sadržaje, osposobljavanje nastavnika i kurikule te poziva odbore i institucije uključene u zapošljavanje da promiču rodnu ravnotežu kako bi se izbjegao „efekt autsajdera”; ističe da je potrebno ulagati u obrazovanje i osposobljavanje uz rodno osjetljivo zapošljavanje i postupke odabira u svim obrazovnim sektorima, osobito u STEM-u i novim digitalnim sektorima, gdje su žene nedovoljno zastupljene; poziva Komisiju i države članice da pronađu atraktivnije i kreativnije načine za prikazivanje ženskih uzora s uspješnim karijerama u području IKT-a i STEM-a kako bi se povećalo samopouzdanje djevojaka kad je riječ o njihovim digitalnim vještinama te kako bi ih se potaknulo na odabir studija u područjima IKT-a i STEM-a;

12. naglašava potrebu za rješavanjem pitanja financijskog obrazovanja, uključujući simulacije financijskih praksi, i njegov odnos s rodno uvjetovanim razlikama u mirovinama; ističe da će poučavanje mladih žena o temama kao što su rodne razlike u plaćama utrti put budućnosti punoj financijski samouvjerenih žena;

13. napominje da bi svaka djevojka trebala imati mogućnost iskoristiti veći pristup vrhunskim rješenjima za digitalno učenje i imati alate i motivaciju za interakciju s digitalnim tehnologijama u svojstvu korisnica i kreatorica; poziva države članice da uzmu u obzir trenutačnu zabrinutost zbog rizika od daljnjeg širenja bolesti COVID-19 i da riješe pitanje nedostatka IKT opreme i povezivosti za ugrožene učenike u nepovoljnom socioekonomskom položaju, kao što su djevojčice u ruralnim područjima ili područjima do kojih je teško doprijeti, te da razviju alate kako bi se osigurao potpuni pristup digitalnom obrazovanju i njegovo dobro funkcioniranje; naglašava potrebu za posebnim programima za financiranje škola u ruralnim područjima jer im sve češće nedostaju sredstva za napredne tehnologije koje mnogi gradski školski okruzi uzimaju zdravo za gotovo; osim toga, poziva na pružanje veće potpore edukatorima u sustavima ruralnih škola kako bi im se pomoglo u provedbi kurikula iz područja STEM-a, posebice u pogledu osposobljavanja, alata i infrastrukture;

14. naglašava važnost uspostave mreža za stručnjakinje u području STEM-a za velike informativne kampanje koje pomažu transformirati percepciju žena u STEM-u i povezati žene u STEM-u s djevojkama putem podrške u karijeri, osposobljavanja za stjecanje vještina i umrežavanja; pohvaljuje razne obrazovne inicijative osmišljene za potporu djevojčicama i promicanje žena u digitalnom gospodarstvu, uključujući korištenje viralnih priča na društvenim mrežama, profesionalne mreže koje žene organiziraju za žene te inicijative tehnoloških poduzeća; poziva Komisiju i države članice da uspostave programe mentorstva sa ženama koje su uzori u području STEM-a na svim razinama obrazovanja; poziva Komisiju da zauzme usmjereni rodni pristup pri uvođenju pripravništva za digitalne mogućnosti kako bi se mladim ženama različitog podrijetla pružila prilika da steknu praktično iskustvo u digitalnom sektoru, IKT-u i STEM-u, područjima koja su tražena na tržištu rada, te snažno potiče promicanje stažiranja u poduzećima u području STEM-a tijekom obrazovanja; potiče države članice da stvaraju inicijative za pružanje potpore prijelaza djevojaka iz škole na radno mjesto, kao što su profesionalno usmjeravanje u školi, stručne prakse i stjecanje radnog iskustva, u cilju potpore budućim težnjama djevojaka i stvaranja putova za njihov prijelaz u radnu snagu u području STEM-a;

15. napominje da je Vijeće u svojim zaključcima iz svibnja 2015. o Planu za europski istraživački prostor za razdoblje 2015. – 2020. bezuspješno pozvalo Komisiju i države članice da nacionalno zakonodavstvo o ravnopravnosti počnu djelotvorno primjenjivati u praksi u cilju borbe protiv rodnih neravnoteža u istraživačkim institucijama i tijelima nadležnima za donošenje odluka te da na bolji način integriraju rodnu dimenziju u istraživačke i razvojne politike, programe i projekte; prepoznaje da je cilj Komisije potaknuti sudjelovanje žena u području STEM-a s pomoću Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i poduprijeti Koaliciju EU STEM radi izrade kurikula u visokom obrazovanju koji potiču žene na inženjerstvo i IKT; izražava žaljenje zbog toga što i dalje postoji neravnopravan pristup istraživačkim mjestima, financiranju te objavljivanju radova, što uključuje neusklađene rodne razlike u plaćama u znanosti i akademskoj zajednici, unatoč tome što su u EU-u i državama članicama na snazi pravne odredbe o jednakom postupanju i nediskriminaciji na tržištu rada, među ostalim kad je riječ o jednakoj plaći;

16. naglašava broj slučajeva seksualnog uznemiravanja koje studentice u području STEM-a trpe tijekom visokog obrazovanja te poziva države članice i obrazovne institucije da provode politiku nulte tolerancije prema seksualnom uznemiravanju, da postignu dogovor o strogim kodeksima ponašanja i protokolima, da stvore sigurne i povjerljive kanale putem kojih žene i djevojke mogu prijavljivati takve slučajeve te da sve slučajeve seksualnog uznemiravanja prijavljuju nadležnim tijelima; poziva Komisiju, države članice i obrazovne institucije da usvoje preventivne mjere i odgovarajuće kazne za počinitelje seksualnog uznemiravanja kako bi se riješio problem seksualnog uznemiravanja u školama i obrazovnim ustanovama u području STEM-a;

17. naglašava potrebu za uključivanjem rodno osjetljivog učenja i mogućnosti karijere u području STEM-a u nacionalne razvojne planove i javne politike usmjerene na sektor obrazovanja, IKT i znanost;

Karijere

18. izražava žaljenje zbog činjenice da se žene u karijeri suočavaju s nerazmjerno većim preprekama nego muškarci, i to zbog nedostatka odgovarajuće ravnoteže između poslovnog i privatnog života te povećanja neplaćenog pružanja skrbi u većini kućanstava; konstatira da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno pogoršala situaciju u kojoj se nalaze žene, koje su primorane održavati ravnotežu između prekovremenog rada na daljinu, brige za djecu i neplaćenog pružanja skrbi; izražava žaljenje zbog posebno negativnog utjecaja kulture „stalne povezanosti” na ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaposlenika koji su odgovorni za pružanje skrbi, pri čemu su to najčešće žene; apelira na javne i privatne institucije da se pobrinu da se pri radu na daljinu vodi računa o preprekama u postizanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te da se poštuje pravo na isključivanje, kao i da usvoje politike prilagođene obiteljima; snažno potiče države članice da uspostave odgovarajuće mjere kako bi se zajamčila politika nulte tolerancije na seksualno uznemiravanje, bolji rodiljni dopust, znatno dulji očinski dopust te plaćeni i neprenosivi roditeljski dopust kojim će se ženama i muškarcima omogućiti slobodno vrijeme za skrb o svojoj djeci te kako bi se promijenila norma prema kojoj je majka ta koja mora prekinuti karijeru, sve kako bi se premostila ta golema prepreka za napredovanje žena u karijeri, ali i da bi se zajamčilo fleksibilno radno vrijeme, ustanove za skrb o djeci na licu mjesta i rad na daljinu;  potiče države članice da u potpunosti prenesu i provedu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života[20] i poziva Komisiju da to učinkovito nadzire; poziva Komisiju i države članice da temeljito analiziraju uzroke i faktore koji dovode do visoke stope odustajanja žena od karijere u STEM-u i da donesu preporuke mjera za sprečavanje tog trenda, ako je to potrebno, te da izrade mehanizme i programe za integraciju žena i djevojaka u inicijative obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja te da usvoje adekvatne politike i mjere s tim ciljem; naglašava da COVID-19 otvara novo poglavlje u svijetu rada, obrazovanja, upravljanja i svakodnevnog života te je istaknuo izrazitu važnost digitalne pismenosti i vještina te potrebu za novim uvjetima rada na daljinu, koji je otkrio znatne rodne razlike tijekom pandemije i posljedičnih ograničenja kretanja; ističe da hitno treba promicati rodnu ravnotežu u digitalnom sektoru zbog načina na koji se osobe i poduzeća koriste IKT-om i drugim digitalnim tehnologijama kako bi radili i međusobno komunicirali u novom digitalnom društvu;

19. smatra iznimno važnim imati više ženskih uzora i povećati broj žena na vodećim položajima u sektoru STEM-a; naglašava da sve manji postotak žena na višim položajima negativno utječe na zapošljavanje žena, što dodatno smanjuje vjerojatnost imenovanja žena na više položaje; izražava žaljenje zbog činjenice da žene nisu dovoljno zastupljene na vodećim položajima u području STEM-a te naglašava hitnu potrebu za promicanjem rodne ravnopravnosti na svim razinama donošenja odluka u poslovanju i upravljanju; ističe da rodna raznolikost u upravama i položajima na kojima se donose odluke poboljšava uspješnost poduzeća zbog šireg spektra znanja, stavova i iskustava; izražava žaljenje zbog postojanja horizontalne i vertikalne rodne segregacije u hijerarhiji sveučilišta i škola u Europi; skreće pozornost na činjenicu da su žene posebno nedovoljno zastupljene na vodećim akademskim položajima i položajima na kojima se donose odluke u akademskim institucijama i na sveučilištima, što upućuje na postojanje staklenog stropa, tj. nevidljivih prepreka u vidu predrasuda koje žene sprečavaju da dođu na odgovorne položaje; apelira na Vijeće i države članice da usvoje predloženu Direktivu o ženama u upravnim odborima te da uvedu ciljeve za rodnu ravnotežu u tijelima za odlučivanje;

20. izražava žaljenje zbog činjenice da je razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje stvarnost, osobito u sektorima u kojima prevladavaju muškarci, kao što su IKT i tehnološka poduzeća[21]; poziva sve aktere da plaće učine transparentnima; snažno apelira na Vijeće da deblokira predloženu direktivu o primjeni načela jednakog postupanja prema osobama neovisno o vjeroispovijesti ili uvjerenju, invaliditetu, dobi ili seksualnoj orijentaciji, kojoj je cilj horizontalnim pristupom proširiti zaštitu od diskriminacije;

21. poziva sve relevantne dionike da se bore protiv diskriminacije u svojim praksama zapošljavanja i da uvedu kvote radi poticanja uključivanja žena, posebice žena različitog rasnog i etničkog podrijetla, žena s invaliditetom i LGBTI+ osoba;

22. potiče uspostavu uključivog dijaloga s relevantnim dionicima kao što su privatna poduzeća, nevladine organizacije, profesionalne komore i instituti, državne institucije, regionalne i lokalne vlasti, kreatori politika i predstavnici civilnog društva kako bi se koordinirale i ispravile manjkavosti u promicanju žena u STEM-u; naglašava da bi, s obzirom na iznimnu važnost borbe protiv kulturnih i socijalnih stereotipova protiv sposobnosti žena i njihovih uloga u sektoru STEM-a, valjalo usvojiti ciljane mjere za promicanje rodne ravnopravnosti kao što su rodno osviješteno zakonodavstvo i politike kao što su financijski poticaji ili druge mjere usmjerene na veće sudjelovanje djevojaka u obrazovanju i karijerama u području STEM-a; poziva na pružanje poticaja poduzećima koja podržavaju žene kao uzore, programe mentorstva i razvoj karijera, kao i na povećanje vidljivosti žena; prepoznaje ključnu ulogu određenih izvršnih direktora i članova višeg rukovodstva u premošćivanju digitalnog rodnog jaza osmišljavanjem poslovnih politika čiji je cilj borba protiv digitalnih stereotipova povezanih s rodom, promicanje uzora, poticanje žena da istražuju studije u području STEM-a, poticanje prekvalifikacije ili dokvalifikacije žena, promocija programa mentorstva i poboljšanje predodžbe o poslovima u IKT-u; poziva Komisiju i države članice da nastave surađivati sa svim poslovnim partnerima u području IKT-a, digitalnog, telekomunikacijskog, medijskog, audiovizualnog i tehnološkog sektora na promicanju uključive i rodno uravnotežene radne kulture i okruženja, među ostalim uvođenjem mjera kao što su kampanje za podizanje razine osviještenosti i promicanje rodne ravnopravnosti u privatnom sektoru STEM-a, te poticanjem javno-privatnih partnerstava na olakšavanje pristupa tržištu rada u području STEM-a za nedavno diplomirane, uz promicanje programa praksi i stažiranja za djevojke i mlade žene kako bi im se olakšao prijelaz na tržište rada, i to zahvaljujući inicijativama kao što su mentorstva i stipendije za djevojke u nepovoljnom položaju te javno-privatnim partnerstvima između obrazovnih sustava, vlada i poduzeća koja rade u području novih tehnologija, kao što su 3D tehnologija, umjetna inteligencija, nanotehnologija, robotika i genska terapija, te da u tu svrhu dijele informacije i dobre prakse diljem država članica;

23. ističe vezu između rodnog jaza i razlike u mirovinama; stoga poziva države članice da riješe problem tih razlika i smanje ih te da poduzmu dodatne korake kako bi se ženama osigurali adekvatan pristup obrazovanju, prilika za postizanje ekonomske neovisnosti i mogućnosti za napredovanje u karijeri;

Digitalni sektor

24. izražava žaljenje zbog činjenice da rodni jaz postoji u svojim područjima digitalne tehnologije, no izražava osobitu zabrinutost zbog rodnog jaza u inovativnim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija i kibersigurnost, u kojima prosječna zastupljenost žena u svijetu iznosi 12 % odnosno 20 %[22]; predlaže da se više pozornosti i potpore posveti slabo naseljenim i izrazito ruralnim područjima, u kojima se ta situacija pogoršava;

25. ističe da je kvaliteta korištenih skupova podataka ključna za uspješnost tehnologija umjetne inteligencije, da umjetna inteligencija ne smije povećati rodnu neravnopravnost i stereotipove prenošenjem pristranosti i predrasuda iz analogne u digitalnu sferu na temelju algoritama, te da umjetna inteligencija može znatno doprinijeti rodnoj ravnopravnosti, pod uvjetom da se izradi odgovarajući pravni okvir te iskorijene svjesne i nesvjesne predrasude; ističe da se jedan od kritičnih nedostataka umjetne inteligencije odnosi na određene vrste pristranosti, primjerice one na temelju roda, dobi, invaliditeta, vjeroispovijesti, rasnog ili etničkog podrijetla, socijalnog podrijetla ili seksualne orijentacije, koje proizlaze iz homogene radne snage; konstatira da nove tehnologije marginaliziraju žene intersekcijskim vrstama diskriminacije, primjerice žene koje nisu bjelkinje zbog pogrešaka u tehnologiji prepoznavanja lica; naglašava potrebu za raznolikim timovima programera i inženjera i njihovom suradnjom s ključnim društvenim akterima kako bi se spriječilo nenamjerno uključivanje rodne i kulturne pristranosti u algoritme, sustave i aplikacije umjetne inteligencije; podržava izradu obrazovnih kurikuluma i aktivnosti za senzibilizaciju javnosti o društvenom, pravnom i etičkom učinku umjetne inteligencije; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve moguće mjere kako bi se spriječila takva pristranost i da zajamče potpunu zaštitu temeljnih prava; naglašava da se infrastruktura za ljudski nadzor mora razviti prije uvođenja tehnologija umjetne inteligencije u visokorizičnim sektorima, posebice u zdravstvu, u što je obvezno uključiti i stručnjake za rodnu ravnopravnost;

26. uviđa da umjetna inteligencija, pod uvjetom da se ne temelji na pristranosti, može biti moćan alat za prevladavanje rodnih neravnopravnosti i stereotipova izradom nepristranih algoritama „etičkih po naravi” koji doprinose općoj pravednosti i dobrobiti; ističe važnost zajedničkog europskog pristupa etičkim aspektima umjetne inteligencije; nadalje, naglašava da se europskom politikom i zakonodavstvom u području umjetne inteligencije moraju poštovati europske vrijednosti, Ugovori i zakoni Unije te načela europskog stupa socijalnih prava;

27. poziva na to da sva umjetna inteligencija i automatizacija budu društveno odgovorne i osmišljene tako da nam omoguće prevladavanje nejednakosti, među ostalim rodne diskriminacije, kao i izazova s kojima se suočavaju žene, kao što su neplaćeno pružanje skrbi, rodna razlika u plaćama, kiberzlostavljanje, rodno uvjetovano nasilje i seksualno uznemiravanje, trgovanje ljudima, povreda seksualnih i reproduktivnih prava te nedovoljna zastupljenost na vodećim položajima; poziva na to da se umjetnom inteligencijom i automatizacijom doprinese poboljšanju zdravlja i gospodarskog blagostanja, jednakosti mogućnosti, radničkim i socijalnim pravima, kvalitetnom obrazovanju, zaštiti djece, kulturnoj i jezičnoj raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti, digitalnoj pismenosti, inovacijama i kreativnosti, uključujući pristup financiranju, višem obrazovanju i prilikama za fleksibilan rad; poziva Komisiju da pomogne nadležnim tijelima država članica da posebnu pozornost posvete novim oblicima rodno uvjetovanog nasilja kao što su uznemiravanje i uhođenje preko interneta[23] te da dovrše aktualne evaluacije i na učinkovitiji način riješe ta pitanja;

Poduzetništvo i pristup financiranju

28. izražava žaljenje zbog činjenice da žene nisu dovoljno zastupljene u start-upovima koji se bave inovacijama te ističe rodne predrasude i sistemske nedostatke prisutne u socijalnim strukturama, osobito u onima na sjecištu STEM-a i poduzetništva; smatra iznimno važnim imati više ženskih uzora i povećati broj žena na vodećim položajima u sektoru STEM-a; poziva Komisiju i države članice da provedu politike potpore i oslobađanja poduzetničkog potencijala žena, koje su i dalje neiskorišten pogon gospodarskog rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta, da pružaju više kvalitetnijih informacija o poduzetništvu kao atraktivnoj karijeri, posebice za mlade žene u školama, i da provedu javne politike kojima se promiče poduzetništvo među ženama; smatra da oporavak od bolesti COVID-19 predstavlja značajnu priliku za poboljšanje položaja poduzetnica kako bismo im omogućili da obnove naša gospodarstva i društva; ističe da će istinski oporavak od bolesti COVID-19 biti uspješan samo ako postignemo zeleniju, pravedniju i rodno ravnopravniju Europu te osiguramo adekvatnu rodnu osviještenost pri korištenju sredstava EU-a za oporavak, te ako pritom osiguramo da žene imaju sve koristi u pogledu zapošljavanja i poduzetništva u sektorima u kojima su tradicionalno izrazito nedovoljno zastupljene, što je i dalje slučaj, uključujući digitalni sektor, umjetnu inteligenciju, IKT i STEM;

29. smatra da nedovoljna zastupljenost žena zaduženih za odluke o ulaganju u poduzećima rizičnog kapitala predstavlja jedan od najvećih izvora kontinuiranog jaza u financiranju za start-upove i poduzeća koja osnivaju žene;

30. poziva Komisiju i države članice da prošire mogućnosti financiranja na zajmove i vlasnički kapital za poduzetnice u području start-upova i inovacija putem fondova i programa EU-a, da im olakšaju pristup financiranju iz postojećih fondova, da stvore posebne fondove i osmisle nove i inovativne načine na koje ženama mogu pružati financijsku potporu i pomoć u prevladavanju prepreka s kojima se suočavaju; poziva na uključivanje Europske investicijske banke u pogledu pristupa mikrofinanciranju; uviđa da su kampanje senzibilizacije i informiranja o mogućnostima financiranja sredstvima EU-a potrebne za pružanje prilagođene potpore vlasnicama poduzeća i poduzetnicama; poziva na dodatno proširivanje Europske mreže poslovnih anđela i Europske mreže mentora za poduzetnice, među ostalim promicanjem okupljanja inovatorica, tehnoloških stručnjakinja i ulagatelja radi stimuliranja i poticanja inovacija i financiranja pothvata koje vode žene;

31. pozdravlja inicijativu Komisije o uspostavljanju Nagrade EU-a za inovatorice, koja se svake godine dodjeljuje jednoj Europljanki koja je osnovala uspješno poduzeće i dovela inovaciju na tržište; poziva Komisiju i države članice da pronađu dodatne načine za poticanje većeg broja žena da osnivaju vlastita poduzeća te za odavanje priznanja inspirativnim ženama koje su predvodnice u području inovacija;

32. poziva Komisiju i države članice da provedu izjavu o preuzimanju obveza u pogledu žena u digitalnoj sferi, usvojenu u travnju 2019., i da osmisle konkretne mjere za promicanje rodne ravnopravnosti u sektoru STEM-a, među ostalim utemeljenjem Europskog dana djevojaka u IKT-u i STEM-u; poziva Komisiju da prati napore i djelovanja država članica i da izvještava o njima te da osigura razmjenu informacija i dobrih praksi;

°

° °

 

33. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	22.4.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 1 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Simona Baldassarre, Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Annika Bruna, Maria da Graça Carvalho, Margarita de la Pisa Carrión, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Arba Kokalari, Alice Kuhnke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Karen Melchior, Andżelika Anna Możdżanowska, Maria Noichl, Sandra Pereira, Pina Picierno, Sirpa Pietikäinen, Samira Rafaela, Evelyn Regner, Diana Riba i Giner, Sylwia Spurek, Jessica Stegrud, Hilde Vautmans, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Chrysoula Zacharopoulou, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Elena Kountoura, Susana Solís Pérez

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

26	+
PPE	Maria da Graça Carvalho, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Arba Kokalari, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Sirpa Pietikäinen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi
Renew	Karen Melchior, Samira Rafaela, Susana Solís Pérez, Hilde Vautmans, Chrysoula Zacharopoulou, Marco Zullo
S&D	Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Maria Noichl, Pina Picierno, Evelyn Regner
The Left	Elena Kountoura, Sandra Pereira
Verts/ALE	Alice Kuhnke, Diana Riba i Giner, Sylwia Spurek

 

1	-
ECR	Margarita de la Pisa Carrión

 

4	0
ECR	Andżelika Anna Możdżanowska, Jessica Stegrud
ID	Simona Baldassarre, Annika Bruna

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

• [1] SL C 316, 22.9.2017., str. 173.
• [2] SL C 349, 17.10.2017., str. 56.
• [3] SL C 66, 21.2.2018., str. 44.
• [4] SL C 390, 18.11.2019., str. 28.
• [5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0026.
• [6] Studija – „Obrazovanje i zapošljavanje žena u znanosti, tehnologiji i digitalnom gospodarstvu, uključujući umjetnu inteligenciju i njezin utjecaj na rodnu ravnopravnost”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Građanska prava i ustavna pitanja, 15. travnja 2020.
• [7] Studija koju je za Glavnu upravu Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju pripremio iclaves.
• [8] Eurostat, Statistički podaci o visokom obrazovanju, podaci preuzeti u rujnu 2020.
• [9] Eurostat, Ljudski resursi u znanosti i tehnologiji, prosječni godišnji podaci za razdoblje 2016. – 2020.
• [10] Pregled „Žene u digitalnom dobu” Europske komisije za 2020.
• [11] Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA), International Computer and Information Literacy Study 2018 (ICILS) („Međunarodna studija o računalnoj i informacijskoj pismenosti za 2018.”)
• [12] O’Dea, R. E., Lagisz, M., Jennions, M. D. et al., Gender differences in individual variation in academic grades fail to fit expected patterns for STEM, („Rodne razlike u individualnim varijacijama akademske uspješnosti ne slijede očekivane obrasce za STEM”), Nature Communications 9, 3777, 2018.
• [13] Europski institut za ravnopravnost spolova, Economic benefits of gender equality in the EU: How gender equality in STEM education leads to economic growth („Gospodarske prednosti rodne ravnopravnosti u EU-u: kako rodna ravnopravnost u obrazovanju u području STEM-a dovodi do gospodarskog rasta”), 2017.
• [14] Agencija EU-a za temeljna prava, Violence against women: an EU-wide survey („Nasilje nad ženama: istraživanje provedeno diljem EU-a”), 2014.
• [15] Izvješće stručne skupine za inovacije s pomoću roda, Gendered Innovations: How Gender Analysis Contributes to Research, („Rodne inovacije: kako rodna analiza doprinosi istraživanjima”), Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Europska komisija, 2013.
• [16] Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Bridging the digital gender divide: include, upskill, innovate („Kako premostiti rodne razlike u digitalnom sektoru: uključivanje, osposobljavanje, inoviranje”), 2018.
• [17] Europska komisija i Europska investicijska banka, Funding women entrepreneurs: How to empower growth („Financiranje poduzetnica: Kako osnažiti rast”), 2018.
• [18] Europska komisija, She Figures 2018.
• [19] Međunarodna studija o računalnoj i informacijskoj pismenosti (ICILS), 2018.
• [20] SL L 188, 12.7.2019., str. 79.
• [21] Lambrecht, A. i Tucker, C. E., Algorithmic bias? An empirical study into apparent gender-based discrimination in the display of STEM career ads („Pristrani algoritmi? Empirijsko istraživanje rodno utemeljene diskriminacije u oglasima za karijere u STEM-u”), Management Science, vol. 65, br. 7, 2019., str. 2970.
• [22] Sax, L. J., Kanny, M. A., Jacobs, J. A. et al., Understanding the Changing Dynamics of the Gender Gap in Undergraduate Engineering Majors: 1971-2011 („Razumijevanje nove dinamike rodnog jaza u preddiplomskim studijima inženjerstva: 1971. – 2011.”), Research in Higher Education, vol. 57, br. 5, 2016.; Shade, L. R., Missing in action: Gender in Canada’s digital economy agenda („Nestao u akciji: rod u kanadskom planu za digitalno gospodarstvo”), Signs: Journal of Women in Culture and Society, vol. 39, br. 4, 2014., str. 887. – 896.
• [23] Agencija EU-a za temeljna prava, Violence against women: an EU-wide survey („Nasilje nad ženama: istraživanje provedeno diljem EU-a”), 2014., str. 87.