IZVJEŠĆE o sigurnosti željeznica i signalizaciji: ocjena aktualnog stanja u pogledu uvođenja Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)
1.6.2021 - (2019/2191(INI))
Odbor za promet i turizam
Izvjestiteljica: Izaskun Bilbao Barandica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o sigurnosti željeznica i signalizaciji: ocjena aktualnog stanja u pogledu uvođenja Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU, a posebno njezin članak 47. stavak 2.[2],
– uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/6 оd 5. siječnja 2017. o Europskom planu uvođenja Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom[3],
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 3. listopada 2017. naslovljeno „Jedinstveni Europski sustav upravljanja željezničkim prometom: može li se politička odluka provesti u djelo?”,
– uzimajući u obzir europski zeleni plan,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnostiˮ (COM(2020)0789),
– uzimajući u obzir Sedmo izvješće Komisije od 13. siječnja 2021. o praćenju razvoja željezničkog tržišta na temelju članka 15. stavka 4. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2021)0005),
– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2020/2228 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o Europskoj godini željeznice (2021.)[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica[5],
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0181/2021),
A. budući da je Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) europski standard za automatsku zaštitu vlaka (ATP) koja omogućuje interoperabilan željeznički sustav u Europi;
B. budući da su Komisija i europski proizvođači u sektoru željezničkog prometa, upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici potpisali četiri memoranduma o razumijevanju u vezi sa suradnjom na uvođenju ERTMS-a, od kojih je zadnji potpisan u rujnu 2016.;
C. budući da su poduzeti važni zakonodavni koraci, među ostalim donošenje četvrtog željezničkog paketa u lipnju 2016., kojim se uređuju pitanja upravljanja željeznicama i jača uloga Europske agencije za željeznice (Agencija) kao tijela nadležnog za sustav ERTMS-a, i revizija tehničke specifikacije za interoperabilnost prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava u vozilu i na prugama što je učinjeno Uredbom Komisije (EU) 2016/919[6], kojom se daje pravni status specifikacijama za drugo izdanje osnovne konfiguracije 3 (baseline 3) Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) i osnovne konfiguracije 1 (baseline 1) GSM-R-a (Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet);
D. budući da je 5. siječnja 2017.[7] donesen novi Europski plan uvođenja ERTMS-a (EDP) kojim se utvrđuju rokovi za uvođenje ERTMS-a na koridorima osnovne mreže;
E. budući da bi u cijelosti uvedeni ERTMS omogućio povećanje kapaciteta prometa na postojećoj željezničkoj infrastrukturi do 30 %;
F. budući da je Komisija objavila i akcijski plan za ERTMS[8] u kojem se utvrđuju mjere za uklanjanje prepreka za provedbu i interoperabilnost ERTMS-a te čiji je cilj transformacija otprilike jedne trećine koridora osnovne mreže do 2023.;
G. budući da je u razdoblju 2014. – 2020. iz proračuna EU-a pružena potpora za uvođenje ERTMS-a s procijenjenim ukupnim proračunom od 2,7 milijardi EUR, od čega je 850 milijuna EUR dodijeljeno iz Instrumenta za povezivanje Europe, a 1,9 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond) za regije koje mogu primiti potpore;
H. budući da bi uvođenje ERTMS-a nužno trebalo obuhvaćati stavljanje izvan pogona ugrađenih sustava razreda B pružnih sastavnica ETCS-a, zajedno s rasprostranjenom naknadnom ugradnjom interoperabilnih podsustava ERTMS jedinice na vozilu u željeznička vozila;
I. budući da ne postoji pravna obveza za države članice da donesu mjere kojima bi se osiguralo da željeznički prijevoznici ulažu u ERTMS;
J. budući da je Europski revizorski sud upozorio da potpuno uvođenje osnovne mreže ERTMS-a trenutačno dosta kasni i neće biti dovršeno do roka 2030., navodeći nekoordinaciju država članica kao jedan od glavnih razloga za kašnjenje;
K. budući da je u nesreći vlaka Alvia u Santiagu de Composteli 24. srpnja 2013. poginulo 80 osoba, a još 144 ih je ozlijeđeno;
L. budući da se za novo programsko razdoblje, na temelju metodologije nadzora klimatske politike EU-a za rashode EU-a na ERTMS odnosi 40 % doprinosa klimatskim, odnosno ekološkim ciljevima i budući da se 30 % rashoda u okviru fondova kohezijske politike i programa InvestEU, 37 % u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i 60 % u okviru Instrumenta za povezivanje Europe mora dodijeliti mjerama za borbu protiv klimatskih promjena;
M. budući da se u Mehanizmu za oporavak i otpornost utvrđuje da bi 20 % ulaganja trebalo biti usmjereno na digitalizaciju i budući da je prema metodi za digitalno označivanje utvrđenoj u Prilogu VII. Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost[9], 100 % ulaganja u ERTMS digitalno;
1. naglašava da je željeznica najodrživiji i energetski najučinkovitiji način masovnog prijevoza putnika i tereta te da još ne ostvaruje svoj puni potencijal, unatoč pozitivnim kretanjima u tom sektoru, kao što je stalno povećanje količine željezničkog prijevoza putnika i željezničkog prijevoza tereta, iako su tijekom posljednjih nekoliko godina bili neujednačeni;
2. ističe da se u europskom zelenom planu poziva na veliku promjenu načina prijevoza i prelazak na prijevoz željeznicom te da se novom Strategijom za održivu i pametnu mobilnost utvrđuju ključne etape za udvostručavanje željezničkog prometa velikih brzina do 2030. i željezničkog teretnog prometa do 2050. koji zahtijevaju povećanje udjela u kapacitetu željezničkog prometa koji se ne može postići bez ubrzanja uvođenja ERTMS-a diljem EU-a;
3. naglašava da je jedan od glavnih ciljeva koordinacije željeznica EU-a jačanje otpornosti osnovne mreže i povećanje udjela željezničkog prijevoza tereta i putnika;
4. podsjeća da je ERTMS pokrenut 1990-ih i da je njegov cilj osigurati sigurnost željezničkog prometa, poticati interoperabilnost među nacionalnim željezničkim mrežama i prekograničnog željezničkog prometa, smanjiti troškove nabave i održavanja signalno-sigurnosnih sustava te povećati kapacitet željezničke infrastrukture i pouzdanost sustava željezničkog prometa;
5. naglašava da će potpuno uvođenje ERTMS-a pomoći u stvaranju jedinstvenog europskog željezničkog prostora, da je ono ključno za prilagodbu europskog željezničkog sektora digitalnom dobu, da će povećati profitabilnost željezničkog prijevoza i omogućiti povećanje stope iskorištenosti pruge te je preduvjet za to da željeznica konačno postane konkurentna drugim načinima prijevoza; stoga pozdravlja činjenicu da nova Strategija za održivu i pametnu mobilnost potvrđuje da bi ERTMS trebao biti ključni prioritet kako bi se postizanjem ciljeva kao što su dostatna raspodjela kapaciteta i upravljanje i prometom putnika kao i tereta stvorio doista pametan i učinkovit prometni sustav;
6. naglašava da je ERTMS postao globalni standard za kontrolu vlakova i komunikaciju te da je uveden u gotovo 50 zemalja diljem svijeta i da pruža izvrsne mogućnosti za povećanje poslovanja velike dodane vrijednosti i razvoj stručnosti u EU-u te za uvođenje u zemljama izvan EU-a; poziva na uspostavu europskog standardiziranog sustava upravljanja prometom i smatra da se europski standard mora brzo razviti prije nego što se EU-u nametne globalni standard za sustav upravljanja željezničkim prometom; osim toga, poziva Komisiju da se koristi bilateralnom suradnjom EU-a za promicanje uvođenja ERTMS-a u zemljama izvan EU-a;
7. pozdravlja rad Komisije na uspostavi prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog okvira sustava kako bi se osiguralo da željeznica u potpunosti prihvati digitalizaciju kojom se uspostavlja ERTMS što bi trebalo omogućiti jednostavnija i cjenovno pristupačnija ažuriranja i nadogradnje zahvaljujući dodatnoj standardizaciji i modularizaciji, uvođenje načela „uključi i koristi” (engl. plug-and-play) i usklađivanje modeliranja podataka;
Upravljanje
8. pozdravlja nove zadaće povjerene Agenciji u okviru četvrtog željezničkog paketa i prepoznaje istaknutu ulogu Agencije kao jedinstvene kontaktne točke koja osigurava da postoji dosljednost u razvoju interoperabilnog ERTMS-a, da je uvođenje ERTMS-a u skladu s važećim specifikacijama i da se europski programi istraživanja i inovacija povezani s ERTMS-om koordiniraju s razvojem tehničkih specifikacija ERTMS-a; stoga žali zbog nedavnog smanjenja godišnjeg proračuna Agencije;
9. smatra da bi Agenciji trebalo osigurati odgovarajuća financijska sredstva i ljudske resurse te je dodatno osnažiti za prevladavanje izazova uvođenja i funkcioniranja sustava ERTMS koji još postoje (usklađivanje operativnih pravila i zahtjeva, održavanje i promjene specifikacija, postupci odobrenja sukladnosti s tipom i odobrenja dužine tipa te postupci javne nabave itd.), kako bi povećala konkurentnost i kako bi predvodila tehničko uvođenje novih tehnologija;
10. ističe ulogu koordinatora ERTMS-a u utvrđivanju pruga i koridora koje prioritetno treba opremiti ERTMS-om te u osiguravanju njegova uvođenja na najisplativiji način u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima;
11. smatra da je ulogu koordinatora ERTMS-a potrebno znatno poboljšati, kako u pogledu resursa, tako i u pogledu provedbenih ovlasti, radi postizanja ciljeva u pogledu uvođenja; stoga pozdravlja priliku da se ojača uloga koordinatora ERMTS-a u predstojećoj reviziji Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T)[10] tako što će mu se, primjerice, dati odlučujuća uloga u odabiru projekata i proširene nadzorne odgovornosti te uvjetovati primanje bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe njegovim pristankom, posebno u odnosu na glavne prekogranične veze;
12. pozdravlja činjenicu da koordinator ERTMS-a svake godine podnosi izvješća Parlamentu;
13. naglašava da je pristup uvođenju ERTMS-a koji je koordiniran u svim državama članicama i koji vodi koordinator ERTMS-a jedini način za prevladavanje trenutačnog neujednačenog stanja, posebice u pogledu prekograničnih projekata; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost utvrđivanja okvira za raspravu i koordinaciju između država članica, upravitelja infrastrukturom i željezničkih prijevoznika o uvođenju ERTMS-a koje vodi koordinator ERTMS-a, u cilju poticanja razmjene najboljih praksi, usklađivanja nacionalnih planova uvođenja, poticanja zajedničkih djelovanja za uvođenje ERTMS-a na prekograničnim koridorima, unaprjeđenja postupaka odobravanja sukladnosti i podizanja cjelokupne razine predanosti država članica; podsjeća da upravitelji željezničke infrastrukture zajednički moraju uložiti više napora kako bi istodobno i na tehnički dosljedan način opremili i pustili u rad ERTMS na prekograničnim dionicama;
14. smatra da postoji potreba za regulatornim okvirom za digitalizaciju željezničkog sustava koji ERTMS stavlja u središte razvoja digitalnog željezničkog sustava; u tom pogledu pozdravlja predanost željezničkog sektora da omogući industrijalizaciju ERTMS-a i doprinos zajedničkog poduzeća Shift2Rail istraživanju i inovacijama s ciljem uklanjanja preostalih tehničkih prepreka koje ometaju željeznički sektor u postizanju interoperabilnosti i osiguravanju prijelaza na integriranije, učinkovitije i sigurnije željezničko tržište EU-a, jamčenju odgovarajuće međupovezanosti tehničkih rješenja te nastojanju da željeznički sustav EU-a postane održiviji, digitalniji, konkurentniji, pouzdaniji i privlačniji; snažno podupire novu inicijativu sljednicu, stup sustava Europskog zajedničkog poduzeća za željeznice, kojom se koordinira razvoj sustava, razvoj novih tehnologija, planovi tehnoloških migracija, industrijalizacija i uvođenje, posebno za ERTMS, kako bi se osigurala učinkovitija suradnja i bolja upotreba ograničenih resursa;
15. poziva na bolju koordinaciju između Agencije i Zajedničkog poduzeća Shift2Rail radi boljeg određivanja prioriteta ulaganja u digitalizaciju europskih željeznica; u tom pogledu naglašava da Agencija u upravnom odboru Zajedničkog poduzeća Shift2Rail ne bi trebala imati samo ulogu promatrača;
Interoperabilnost i uvođenje
16. pozdravlja zadovoljavajuće rezultate sustava ERTMS u pogledu brzine, kapaciteta i sigurnosti u područjima u kojima je uveden; stoga žali zbog toga što je u usporedbi s postavljenim ciljnim vrijednostima u Europskom planu uvođenja na kraju 2020. samo oko 13 % koridora osnovne mreže funkcioniralo u skladu s ERTMS-om, a stupanj uvođenja sustava ERTMS na većini koridora bio je između 7 % i 28 %; osim toga, napominje da ulaganje u sustav ERTMS nije sustavno usmjereno na osnovnu mrežu, iako se smjernicama i planovima za uvođenje mreže TEN-T preporučuje takvo ulaganje, pa ni na izolirane dionice koje nisu povezane s osnovnom mrežom; stoga smatra da pristup usredotočen na koridore mora biti ojačan kako bi se prevladale prepreke uvođenju ERTMS-a, posebice među koridorima s najnižim stopama uvođenja kao što je atlantski koridor, osobito na Pirinejskom poluotoku; osim toga, poziva Komisiju da sastavi popis prekograničnih željezničkih veza na osnovnoj mreži u kojima nije postignuto potpuno uvođenje ERTMS-a te da objavi svoje zaključke kako bi se skrenula pozornost na dodanu vrijednost EU-a koju ima potpuno uvođenje ERTMS-a na tim željezničkim vezama;
17. smatra da je hitno potrebno deseterostruko povećanje brzine uvođenja ERTMS-a kako bi se postigla digitalna tranzicija i poboljšala sigurnost željezničkog sustava EU-a, putnika u željezničkom prometu te radnika u željezničkom sektoru; smatra da se ERTMS treba uvesti u osnovnu mrežu do 2030., a na sveobuhvatnu mrežu do 2040.; podsjeća da je potrebno izbjeći kašnjenja u postavljanju i aktivaciji ERTMS-a, što bi moglo ugroziti sigurnost; u tom pogledu poziva Komisiju da zadrži i ojača obvezujuću narav ciljeva u svojim revizijama smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), Europskog plana uvođenja ERTMS-a i tehničkih specifikacija za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava;
18. smatra da iskorištavanje punog potencijala ERTMS-a nedvojbeno ovisi o dovršetku osnovne mreže TEN-T; stoga poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji Uredbe o mreži TEN-T ojača ulogu koordinatora osnovnih mreža i predvidi mjere za europsko upravljanje infrastrukturom osnovnih mreža;
19. ističe da trenutačno postoji oko 30 različitih nacionalnih signalno-sigurnosnih sustava, posebno u područjima s pretežno lokalnim domaćim prometom, u kojima postojeći sustavi razreda B imaju preostali gospodarski vijek trajanja te da ta raznolikost sustava djelomično objašnjava fragmentaciju i varijabilnost troškova uvođenja sustava ERTMS; ističe da su sustavi razreda B usko grlo za uvođenje ERTMS-a i za prekogranično odvijanje željezničkog prometa u europskoj mreži jer zahtijevaju skuplje i kompliciranije sigurnosne dozvole za željezničke prijevoznike i da su znatna prepreka konkurentnosti željezničkog prometa te da otežavaju tehničku i operativnu kompatibilnost željeznica diljem EU-a, što rezultira dodatnim troškovima za sektor, među ostalim za održavanje;
20. naglašava da se postupak stavljanja izvan pogona razreda B odvija sporo; žali zbog činjenice da je samo nekoliko država članica donijelo planove za stavljanje izvan pogona signalno-sigurnosnih sustava razreda B u svojim nacionalnim planovima provedbe ERTMS-a te da trenutačno ne postoji pravna obveza ni vremenski raspored na razini EU-a za stavljanje izvan pogona sustava razreda B;
21. smatra da se učinkovito i brzo uvođenje ERTMS-a može postići isključivo postavljanjem obvezujućih ciljeva ojačanih sankcijama za upravitelje infrastrukture u slučaju kada se na raspolaganje stave odgovarajući proračun i sredstva, a rokovi za uvođenje nisu ispunjeni;
22. poziva Komisiju da osmisli sveobuhvatnu strategiju za stavljanje izvan pogona sustava razreda B s regulatornim rokovima koji su u skladu s obvezujućim ciljevima koji će se utvrditi na razini EU-a; smatra da učinkovitost te strategije i njezina dugoročna relevantnost za ulaganja ovise o uključenosti svih dionika, uključujući željezničke prijevoznike i dobavljače, te o spremnosti država članica da ispune svoje obveze u okviru Uredbe o mreži TEN-T;
23. nadalje, poziva Komisiju da uvede regulatornu odredbu kako bi se osiguralo da su nacionalni provedbeni planovi za uvođenje ERTMS-a pravno usklađeni – u regulatornom i geografskom smislu – s obvezujućim ciljevima uvođenja ERTMS-a utvrđenima u zakonodavstvu EU-a radi dovršetka njegova uvođenja u osnovnu mrežu do 2030. te u sveobuhvatnu mrežu do 2040.;
24. ističe da postojeća nacionalna pravila i neusklađenost operativnih zahtjeva u vezi s ERTMS-om, kao što su tehnička pravila, te tehničke prepreke, kao što su različite širine kolosijeka, napon, dimenzije vagona, koji se mogu razlikovati diljem mreže, utječu na interoperabilnost, otežavaju neometano funkcioniranje europske željezničke mreže i sprečavaju profitabilnost željezničkih prijevoznika;
25. ističe veliku varijabilnost troškova naknadne prilagodbe, kako pružnih sustava tako i sustava ugrađenih na vozilu, ovisno o mreži; napominje da vijek trajanja opreme podrazumijeva dugo razdoblje amortizacije ulaganja, što je važan gospodarski kriterij za buduća ulaganja; upozorava na poteškoće povezane s čestim promjenama standarda, kojima se željezničkim sektoru ograničava životni vijek opreme na nepredvidljiv način, što odvraća ulagače; stoga naglašava važnost regulatorne stabilnosti kako bi se omogućila amortizacija realiziranih ulaganja; poziva Komisiju da pažljivo analizira daljnje promjene pri ažuriranju tehničkih specifikacija za interoperabilnost za 2030. i da osigura kompatibilnost;
26. žali zbog činjenice da je u razdoblju od pet godina do sredine 2019. na gotovo 80 % novih vozila stavljenih u uporabu u Europi primijenjeno odstupanje ili je bilo izuzeto iz zahtjeva za usklađenošću s ERTMS-om; smatra da se s obzirom na uvođenje ERTMS-a u sveobuhvatnu mrežu za nova željeznička vozila ne bi trebala odobriti odstupanja ili izuzeća od zahtjeva za usklađenost s ERTMS-om; u tom pogledu potiče Komisiju da poduzme konkretne inicijative za rješavanje tog pitanja donošenjem odgovarajućeg regulatornog okvira i osiguravanjem niza gospodarskih poticaja za poticanje ulaganja željezničkih prijevoznika u jedinice ERTMS-a u vozilu;
27. naglašava da se rokovi za postupke izdavanja odobrenja za projekte naknadne ugradnje, posebno za postupke izdavanja odobrenja za sukladnost s tipom željezničkih vozila samo za nacionalno područje uporabe, i dalje razlikuju zbog različitih ocjena koje provode nacionalne agencije za sigurnost u pogledu potrebe za ponovnim odobrenjem određenih izmjena, zbog čega je potrebno do mjesec dana za ponovno izdavanje odobrenja za svako željezničko vozilo; poziva Komisiju da pokrene zakonodavne inicijative, uključujući ažuriranje postojećih provedbenih propisa, kako bi se osiguralo da su postupci nakon postupaka odobrenja tipa, a osobito postupci odobrenja sukladnosti s tipom u vezi s naknadnom ugradnjom podsustava ERTMS-a u vozilu za nacionalno područje uporabe, pojednostavnjeni i usklađeni ubrzanim postupcima kontrole kako bi se skratilo vrijeme potrebno za izdavanje potvrda o sukladnosti s tipom; nadalje smatra da bi se postupcima usklađivanja trebalo dodatno ojačati sudjelovanje dotičnih industrijskih dobavljača i nacionalnih agencija za sigurnost u ranoj fazi kako bi se izbjeglo obeshrabrivanje željezničkih prijevoznika od velikih i ambicioznih projekata uvođenja; nadalje, poziva na veću uključenost Agencije u postupcima za sukladnost s tipom koji se provode kada su željeznička vozila koja su naknadno prilagođena namijenjena za uporabu samo na jednom nacionalnom području;
28. poziva na sustavni pristup uvođenju ERTMS-a, kako u vozilima, tako i na pruzi;
29. podsjeća da, u skladu s nedavnom studijom poslovnih modela o devet koridora osnovne mreže, dvostruka strategija prijelaza za uvođenje ERTMS-a u vozila, koja je isprva usmjerena na opremanje voznog parka ERTMS-om, ima bolji ekonomski ishod u usporedbi s dvostrukom strategijom prijelaza na pruzi;
30. napominje da sporost pružne instalacije odvraća od stabilnog uvođenja ERTMS-a; smatra da je potrebno ubrzati i strategiju prijelaza na pruzi, koja je usmjerena na ugradnju ERTMS-a na naslijeđene sustave koji se održavaju u funkciji dok se ne opremi cijeli vozni park, posebice s obzirom na predstojeće usklađivanje Uredbe o željezničkim teretnim koridorima s revizijom smjernica za TEN-T i u tom pogledu poziva na daljnju suradnju Agencije Europske unije za željeznice (ERA), upravitelja infrastrukture i nacionalnih tijela za sigurnost u cilju postizanja potpune usklađenosti verzija ERTMS-a na pruzi; podsjeća da je nužno riješiti nekompatibilnosti među različitim već uvedenim verzijama ERTMS-a na pruzi i osigurati buduću kompatibilnost svih linija opremljenih ERTMS-om i u tom pogledu poziva na daljnju suradnju ERA-e te upravitelja infrastrukture i nacionalnih tijela za sigurnost;
31. poziva Europsku komisiju da pri utvrđivanju indeksa željezničke povezivosti uzme u obzir opremljenost ERTMS-om;
32. naglašava da su prototipovi jedno od glavnih uskih grla za naknadnu ugradnju u vozilu zbog složenog, dugotrajnog i skupog razvoja; nadalje ističe trenutačni mogući rizik da se projekt za isti prototip financira iz više izvora EU-a; poziva na stvaranje platforme EU-a za razvoj prototipova kako bi se dala prednost velikim ekonomijama razmjera, usklađivanju i konkurentnosti, kao i na uspostavu transparentnog registra već financiranih rješenja;
33. ističe da bez standardiziranih sučelja s tehnologijom „uključi i koristi”, kako na pruzi, tako i na vozilu, željeznički sustav neće moći uvesti i iskoristiti prednosti inovativnih elemenata ERTMS-a, kao što su automatsko upravljanje vlakovima, budući željeznički mobilni komunikacijski sustav, satelitsko određivanje položaja ili tehnologija razine 3; poziva Komisiju da uzme u obzir da GSM-R tehnologija, koja je u vrijeme prvotnog uvođenja ERTMS-a bila najsuvremenija, postaje zastarjela zbog uvođenja 4G i 5G tehnologije;
34. ističe potrebu da se što prije osiguraju sinergije između ERTMS-a i Europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS), posebno s obzirom na to da dostupnost signala GNSS-a ovisi o virtualnim balizama, što bi bilo jeftinije za uvođenje i održavanje jer bi se time ubrzalo uvođenje ERTMS-a i povećala konkurentnost ERTMS-a izvan EU-a; poziva željezničku industriju EU-a da razvije tehnička rješenja kako bi se GNSS-om omogućio ERTMS na opsežnijoj razini; nadalje, poziva Komisiju da razmotri uvođenje GNSS-a u predstojećoj reviziji tehničkih specifikacija za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava ERTMS-a u cilju uklanjanja preostalih tehnoloških nedostataka i prihvaćanja inovacija; poziva ERA-u da blisko koordinira, podupre i unaprijedi projekte istraživanja i razvoja koje provode dionici u području svemirskog i željezničkog sektora radi što ranijeg uključivanja lociranja vlaka GNSS-om u ERTMS; nadalje, poziva na pojačanu suradnju između Agencije Europske unije za željeznice i Agencije za europski GNSS u cilju postupnog uvođenja GNSS-a u standarde ERTMS-a;
35. ističe trenutačnu neučinkovitost i poteškoće javne nabave za uvođenje sustava ERTMS; poziva Komisiju da surađuje s Agencijom kako bi se uspostavio zajednički format za javnu nabavu na razini EU-a, na temelju ideje koju je taj sektor dogovorio 2018., te da u zakonodavnom prijedlogu razmotri sve tehničke aspekte za jamčenje uspješne javne nabave (npr. odredbe o održavanju) i kompatibilnosti s najnovijom dostupnom osnovnom konfiguracijom ERTMS-a;
36. uviđa da je ERTMS predvodnik inovativne snage industrije EU-a; poziva Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog za industrijsku strategiju ERTMS-a u okviru Nove industrijske strategije za Europu, koji bi bio usmjeren na rješavanje problema nedostatnih industrijskih kapaciteta, nedostatka odgovarajućih radionica za naknadnu ugradnju i nepostojanja odgovarajućeg, stabilnog i predvidljivog proračuna, kao i nedostatka kvalificiranog osoblja te na osiguravanje prijelaza s postojećeg projektnog pristupa na industrijalizaciju uvođenja ERTMS-a;
37. poziva Komisiju i države članice da u okviru europskog zelenog plana pružanjem dostatnih sredstva za prekvalifikaciju i usavršavanja željezničkih radnika potaknu dvojno strukovno osposobljavanje za nova radna mjesta stvorena digitalizacijom i inovacijama povezanim s izazovima uvođenja sustava ERTMS-a;
Financiranje
38. podsjeća da dobro funkcioniranje željeznica ovisi o odgovarajućim ulaganjima u infrastrukturu i željeznička vozila te o dobrom održavanju;
39. napominje da je u razdoblju 2014. – 2020. iz proračuna EU-a pružena potpora za uvođenje ERTMS-a s procijenjenim ukupnim proračunom od 2,7 milijardi EUR, od čega je 850 milijuna EUR dodijeljeno iz Instrumenta za povezivanje Europe, a 1,9 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond) za regije koje mogu primiti potpore;
40. naglašava da se ulaganja potrebna za uvođenje ERTMS-a u osnovnu mrežu procjenjuju na 12 milijardi EUR za pružne sustave i 5 milijardi EUR za sustave ugrađene na vozilu;
41. naglašava da ulaganja u uvođenje ERTMS-a pridonose postizanju ciljeva financijskih instrumenata EU-a u pogledu uključivanja klimatskih mjera i digitalnih tehnologija te bi se stoga trebali smatrati prioritetom u provedbi tih instrumenata;
42. podsjeća da je financijska potpora EU-a dostupna za ulaganja u sustav ERTMS i na pruzi i u vozilu, ali da se njome može pokriti samo ograničen iznos ukupnih troškova uvođenja pri čemu većinu troškova snose pojedinačni upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici; unatoč tomu, ističe da je nužno poboljšati postojeće financijske instrumente kako bi se potaknula velika ulaganja željezničkih poduzeća u ERTMS; u tom pogledu poziva Komisiju da izradi sveobuhvatne smjernice za potporu opsežnoj strategiji za financiranje ERTMS-a na prugama i u vozilu;
43. poziva Komisiju da utvrdi paket mjera koje bi države članice i Europska unija mogle poduzeti kako bi unaprijedile uvođenje ERTMS-a u vozilu, osiguravajući pritom održivost poslovanja za uključena poduzeća i uzimajući u obzir ulogu upravitelja mreže kao potencijalnih pružatelja usluga;
44. podsjeća na nalaze Europskog revizorskog suda da je ukupno u zemljama EU-a 50 % sredstava za mrežu TEN-T prvotno dodijeljenih projektima ERTMS-a povučeno i da su glavni razlozi tomu bili kašnjenja u provedbi i smanjenja opsega projekta; poziva Komisiju i države članice da se posvete rješavanju tog problema;
45. podsjeća da sredstva EU-a nisu dovoljna za zadovoljavanje svih očekivanih potreba te stoga poziva Komisiju i države članice da blisko surađuju i preuzmu financijske i političke obveze te obveze u pogledu planiranja kako bi se dodatno povećala privlačnost ulaganja u sustav ERTMS i zajamčila pravna sigurnost za privatne ulagače; napominje da bi trajanje sporazumâ o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe moglo biti produljeno kako bi bolje odražavalo stvarno vrijeme potrebno za provedbu projekata ERTMS-a;
46. naglašava da je financiranje opremljenosti prekograničnih veza prioritet; smatra da bi, s obzirom na to da su stope sufinanciranja EU-a za sustav ERTMS nedostatne, te stope trebalo povećati; u tom pogledu poziva Komisiju da procijeni mogućnost da se projektima ERTMS-a u okviru financiranja sredstvima iz Instrumenta za povezivanje Europe dodijeli faktor sufinanciranja čak i veći od 50 % ako su takvi projekti dio ambicioznih i ubrzanih opsežnih planova za unaprjeđivanje uvođenja ERTMS-a u cilju poticanja ambicioznih strategija za ERTMS u državama članicama;
47. poziva Europsku komisiju i države članice da osiguraju, promiču i olakšaju sinergije u okviru svih europskih financijskih instrumenata kao što su Instrument za povezivanje Europe i njegov mehanizam mješovitog financiranja, kohezijski fondovi, program InvestEU, kao i pristup instrumentu Next Generation EU, te poziva Komisiju da potakne države članice da im ERTMS bude jedan od glavnih prioriteta u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost;
48. podsjeća na stratešku važnost instrumenta Next Generation EU i Mehanizma za oporavak i otpornost u podupiranju ambicioznog opsežnog plana uvođenja ERTMS-a u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost država članica te poziva Komisiju da osigura da se financiranju ERTMS-a prida odgovarajuća važnost u pripremnoj fazi nacionalnih planova za oporavak i otpornost;
49. ustraje u tome da se projekti novih željezničkih linija financiraju iz europskih fondova samo ako je njima predviđena upotreba opreme ERTMS-a; nadalje, poziva Agenciju da sustavno ocjenjuje usklađenost projekata koje financira EU s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost kako bi se izbjegle poteškoće povezane s kompatibilnošću instaliranih verzija ERTMS-a;
50. poziva države članice da odobre smanjenje naknada za pristup pruzi od 75 % tijekom najmanje 10 godina za ona željeznička poduzeća koja su uspješno opremila 100 % svojih lokomotiva osnovnom konfiguracijom 3 ERTMS-a;
51. naglašava da je način na koji se izračunava europska potpora za opremanje ERTMS-om, na temelju paušalnog broja prijeđenih kilometara, prilagođen za linearne dionice, ali nije prikladan za gradska čvorišta koja zahtijevaju mnogo vozila i složenu konfiguraciju ERTMS-a na malim udaljenostima; predlaže da se u obzir uzme raspodjela troškova po broju skretnica na pruzi;
°
° °
52. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiju.
OBRAZLOŽENJE
Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) jedinstven je europski sustav za signalizaciju i nadzor brzine pokrenut početkom 1990-ih u cilju osiguravanja interoperabilnosti nacionalnih željezničkih sustava, smanjenja troškova nabave i održavanja signalno-sigurnosnih sustava te povećanja brzine vlakova, kapaciteta infrastrukture i razine sigurnosti u željezničkom prometu.
Unatoč naknadnim poduzetim inicijativama te nacionalnom i europskom zakonodavstvu donesenom za poticanje uvođenja i interoperabilnosti ERTMS-a, kao što su Program transeuropske prometne mreže (TEN-T), Uredba o koridorima osnovne mreže, europski planovi uvođenja, nacionalni planovi provedbe ili memorandumi o razumijevanju, uvođenje je još sporo i neujednačeno, a interoperabilnost nije u potpunosti postignuta.
Međutim, više nego ikad prije potpuno uvođenje ERTMS-a ključno je kako bi se željezničkom sektoru omogućilo da ostvari ambiciozne ciljeve europskog zelenog plana i ključne etape utvrđene Strategijom za održivu i pametnu mobilnost za 2030. i 2050.
Izvjestiteljica smatra da je ovo izvješće prilika za pružanje ažurirane slike trenutačnog stanja, a posebno za rješavanje najvažnijih izazova povezanih s uvođenjem ERTMS-a te istodobno davanje konkretnih preporuka.
U pripremi za sastavljanje ovoga izvješća izvjestiteljica je zajedno s izvjestiteljima u sjeni organizirala razmjenu mišljenja tijekom koje su se okupili predstavnici cijelog sektora željeznica (vidi priloge): institucije EU-a, upravitelji željezničke infrastrukture, željeznička društva, industrija, zajedničko poduzeće. Cilj sastanka bio je prikupiti stajališta dionika o glavnim izazovima povezanima s interoperabilnošću, uvođenjem i financiranjem ERTMS-a.
Izazovi i preporuke
Tijekom razmjene ideja sudionici su izrazili potrebu za sveobuhvatnim koordiniranim i strateškim pristupom uvođenju ERTMS-a te daljnjim koracima. U tom pogledu izvjestiteljica prepoznaje ulogu Europske agencije za željeznice (Agencija), europskog koordinatora ERTMS-a i zajedničkog poduzeća Shift2Rail te preporučuje povećanje financijskih sredstava i ovlasti Agencije kako bi se prevladali postojeći izazovi uvođenja i funkcioniranja ERTMS-a.
Kako bi se postigla klimatska i digitalna tranzicija, izvjestiteljica ističe da je potrebno ubrzati uvođenje da bi se poštovao postojeći rok za uvođenje ERTMS-a u osnovnu mrežu do 2030. te predlaže da se kao rok za uvođenje u cijelu sveobuhvatnu mrežu odredi 2040.
Izvjestiteljica također iznosi nekoliko preporuka za prevladavanje glavnih izazova utvrđenih u uvođenju ERTMS-a, a to su:
izrada europske strategije stavljanja izvan pogona nacionalnih sustava (razred B) s regulatornim rokovima utvrđenima na razini EU-a kako bi se riješio problem sporog prelaska sustava razreda B na sustav ERTMS;
uvođenje regulatorne odredbe kako bi se osiguralo da su nacionalni provedbeni planovi za uvođenje ERTMS-a pravno usklađeni s obvezujućim ciljevima uvođenja ERTMS-a utvrđenima na razini EU-a kako bi se provelo stavljanje izvan pogona;
dodatno usklađivanje operativnih zahtjeva kako bi se prevladala prepreka koju postojeća nacionalna tehnička pravila predstavljaju za interoperabilnost;
zabrana svih odstupanja ili izuzeća iz zahtjeva za usklađenošću s ERTMS-om za nova vozila koja se uvode u Europi;
dodatno pojednostavljenje postupaka izdavanja odobrenja, posebno ponovnih odobrenja, kako bi se izbjegla kašnjenja i veliki troškovi;
uspostava jedinstvene platforme EU-a za razvoj prototipova s obzirom na to da su oni glavni problemi za naknadne ugradnje u vozila te uspostava transparentnog registra već financiranih prototipskih rješenja kako bi se izbjeglo višestruko financiranje sredstvima EU-a;
osiguravanje standardiziranih sučelja kako bi se uvele nove funkcije (pokretači promjena) kao što su razina 3, ATO ili satelitsko određivanje položaja;
uspostava zajedničkog formata za javnu nabavu na razini EU-a kako bi se prevladala trenutačna neučinkovitost javne nabave;
pozivanje na donošenje zakonodavnog prijedloga za industrijsku strategiju ERTMS-a koji bi bio usmjeren na rješavanje problema nedostatnih industrijskih kapaciteta, nedostatka radionica za naknadnu ugradnju i nepostojanja stabilnog i predvidljivog proračuna, kao i nedostatka kvalificiranog osoblja
Izvjestiteljica također podsjeća na postojanje namjenskih financijskih sredstava EU-a za ERTMS te ističe da ona nisu dovoljna za zadovoljavanje svih očekivanih potreba. Stoga preporučuje da se, na temelju poslovnog modela ERTMS-a, dodatno poveća privlačnost i pravna sigurnost ulaganju u ERTMS. Izvjestiteljica također smatra da bi ERTMS trebao biti jedan od glavnih prioriteta država članica u njihovim planovima za oporavak i otpornost.
Naposljetku, izvjestiteljica smatra da će uspjeh uvođenja sustava ERTMS ovisiti o usklađenosti budućeg i revidiranog zakonodavstva EU-a te o odlučnosti institucija EU-a i država članica da ga uvedu.
PRILOG
3. veljače 2021.
Razmjena ideja
„ERTMS: trenutačno stanje i preporuke”
Zoom
Napomena: Usluge usmenog prevođenja bile su dostupne za EN i ES.
Upitnik:
15:00 – 15:10 |
Uvodna izjava izvjestiteljice EP-a za ERTMS Izaskun Bilbao Barandica |
15:10 – 15:45 |
Interoperabilnost: Što smatrate glavnim neriješenim problemima interoperabilnosti? Predstavljaju li različiti postupci izdavanja odobrenja Agencije Europske unije za željeznice i nacionalnih tijela za sigurnost prepreku za interoperabilnost? Trebamo li biti ambiciozniji i uspostaviti Agenciju Europske unije za željeznice kao jedinstveno mjesto za sva odobrenja? Jesu li osnovna konfiguracija 3 i osnovna konfiguracija 2 ERTMS-a doista interoperabilne? Kako možemo osigurati kompatibilnost budućih verzija ERTMS-a? Kako možemo upravljati prijelazom? Temelji li se dokument o djelovanju EU-a, „ERTMS, daljnji koraci” na realističnim pretpostavkama i jesu li zadaće koje su ondje utvrđene uspješno provedene? Koje aspekte treba promijeniti ili koje ciljeve bi trebalo ponovno razmotriti? Okrugli stol
|
15:45 – 16:20 |
Uvođenje: Je li potrebno utvrditi točan rok za stavljanje izvan pogona sustava razreda B u državama članicama? Ako nije, zašto nije, i, ako je odgovor potvrdan, kako bi se taj postupak trebao provesti? Slažete li se s poslovnim modelom Europske komisije da bi se pri ulaganjima trebala dati prednost sustavima u vozilu? Kako možemo potaknuti veće povjerenje između privatnih poduzeća i subjekata te javnih tijela? Razlikuje li se uvođenje za putnički i teretni sektor? Bi li bilo lakše obnoviti vozni park umjesto naknadne ugradnje? Trebamo li imati europsku strategiju za željeznička vozila? Koji glavni pokretači promjene mogu imati najveći potencijal za prihvaćanje i imati znatan utjecaj na uvođenje ERTMS-a? Trebamo li imati standardizirani europski sustav upravljanja prometom? Ako da, kako to postići? Okrugli stol
|
16:20 – 16:55 |
Financiranje: Jesu li financijska sredstva EU-a i država članica za uvođenje ERTMS-a dostatna i dobro usmjerena? Biste li predvidjeli VFO i na razini država članica za financiranje ERTMS-a? Koji se financijski instrumenti uglavnom upotrebljavaju za potporu ERTMS-u (npr. nacionalni instrumenti, Instrument za povezivanje Europe, Instrument mješovitog financiranja CEF-a, europski strukturni i investicijski fondovi)? Koje bi financijske instrumente trebalo poboljšati na razini EU-a? Koja su ulaganja povezana s ERTMS-om privlačnija privatnom financijskom sektoru? Kako izbjeći financiranje istog prototipa nekoliko puta? Okrugli stol
|
16:55 – 17:00 |
Završna izjava izvjestiteljice EP-a za ERTMS Izaskun Bilbao Barandica |
3. veljače 2021. Razmjena ideja
„ERTMS: trenutačno stanje i preporuke”
Popis sudionika
|
|
Organizacija |
Ime |
Glavna uprava MOVE |
Elisabeth Werner Keir Fitch Ian Conlon |
Koordinator za ERTMS |
Matthias Ruete Marcin Wojcik |
Dionici |
|
ADIF |
Álvaro Mascaraque |
Alstom |
Nicolas Erb |
Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER)
|
Alberto Mazzola Ilja Lorenzo Volpi |
Deutsche Bahn |
Johann Metzner |
EIB |
Ville Saarinen |
Agencija Europske unije za željeznice (ERA) |
Josef Doppelbauer |
Europska udruga upravitelja željezničkom infrastrukturom (EIM)
|
Monika Heiming Javier Moreno Bardo Schettini |
Ferrovie dello Stato |
Gregorio Leonelli Ugo Totori |
Zajedničko poduzeće Shift2Rail |
Carlo Borghini |
SNCF |
Cedric Verdeaux |
UNIFE |
Jean Philippe Peuziat Jonathan Cutuli Jon Alzate, CAF Signalling |
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
25.5.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
47 1 0 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Karima Delli, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Clare Daly, Roman Haider, Jutta Paulus, Marianne Vind |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
47 |
+ |
ECR |
Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski |
ID |
Marco Campomenosi, Roman Haider, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo |
NI |
Mario Furore |
PPE |
Magdalena Adamowicz, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi |
Renew |
José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet |
S&D |
Andris Ameriks, Johan Danielsson, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Marianne Vind, Petar Vitanov |
The Left |
Clare Daly, Kateřina Konečná, Elena Kountoura |
Verts/ALE |
Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Jutta Paulus |
1 |
- |
NI |
Dorien Rookmaker |
0 |
0 |
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL L 138, 26.5.2016., str. 44.
- [2] SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
- [3] SL L 3, 6.1.2017., str. 6.
- [4] SL L 437, 28.12.2020., str. 108.
- [5] SL C 86, 6.3.2018., str. 140.
- [6] Uredba Komisije (EU) 2016/919 оd 27. svibnja 2016. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s „prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim” podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji ( SL L 158, 15.6.2016., str. 1.).
- [7] Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/6
- [8] Radni dokument službi Komisije od 14. studenoga 2017. naslovljen „Uspostava učinkovitog i interoperabilnog europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) – daljnji koraci”, SWD(2017)0375.
- [9] Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, SL L 57, 18.2.2021., str. 17.
- [10] Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.)