IZVJEŠĆE o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za godine 2017., 2018. i 2019.
2.6.2021 - (2020/2262(INI))
Odbor za pravna pitanja
Izvjestitelj: Mislav Kolakušić
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za godine 2017., 2018. i 2019.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,
– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2003. o boljoj izradi zakonodavstva i njegovu najnoviju verziju, Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva,
– uzimajući u obzir praktične modalitete za provedbu članka 294. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u slučaju sporazuma u prvom čitanju, o kojima su se 22. srpnja 2011. dogovorile nadležne službe Europskog parlamenta i Vijeća,
– uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije za 2017. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2018)0490), Godišnje izvješće Komisije za 2018. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2019)0333) i Godišnje izvješće Komisije za 2019. o supsidijarnosti i proporcionalnosti (COM(2020)0272),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a ” (COM(2018)0703) i njezin prilog,
– uzimajući u obzir Radnu skupinu za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja je svoje zaključke predstavila 10. srpnja 2018.,
– uzimajući u obzir mišljenja i rezolucije Europskog odbora regija, konkretnije, njegovu Rezoluciju od 1. veljače 2018. o izmjeni Uredbe o zajedničkim odredbama o ESIF-ima radi potpore strukturnim reformama[1], mišljenje od 9. listopada 2018. naslovljeno „Promišljanje o Europi: glas regionalnih i lokalnih vlasti za obnovu povjerenja u Europsku uniju (CDR 1230/2018) i Rezoluciju od 10. prosinca 2020. o Programu rada Europske komisije za 2021.[2], te uzimajući u obzir prioritete Odbora regija za razdoblje od 2020. do 2025. „Europa se približava građanima zahvaljujući svojim selima, gradovima i regijama” s njegove plenarne sjednice od 30. lipnja do 2. srpnja 2020.,
– uzimajući u obzir devetu konferenciju o supsidijarnosti – Aktivna supsidijarnost: zajedničko stvaranje dodane vrijednosti Unije”, koju su u Rimu 22. studenoga 2019. zajednički organizirali Odbor regija i Konferencija predsjednika talijanskih regionalnih parlamenata,
– uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europskog parlamenta i Odbora regija koji je potpisan 5. veljače 2014.,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[3], u kojoj se pozdravlja činjenica da se Komisija obvezala zajamčiti da sve mjere EU-a pomažu EU-u u ostvarivanju održive budućnosti i pravedne tranzicije te u skladu s time ažurirati smjernice za bolju regulativu, zahtijevajući, među ostalim, da se načelo „održivost na prvom mjestu” uključi u agende EU-a i njegovih država članica za bolju regulativu,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije[4],
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za ustavna pitanja,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0191/2021),
A. budući da se izvršavanje nadležnosti Europske unije temelji na načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; budući da se načelom supsidijarnosti u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti EU-a želi zaštititi mogućnost država članica da donose odluke i djeluju te dati legitimitet djelovanju Unije ako države članice ne mogu u dostatnoj mjeri ostvariti ciljeve nekog djelovanja, već se to, „zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja”, uz bolje rezultate može postići na razini Unije; budući da se uvođenjem tog načela u Ugovore EU-a izvršavanje nadležnosti također nastojalo što je više moguće približiti građanima, u skladu s načelom približavanja iz članka 10. stavka 3. UEU-a;
B. budući da je Junckerova Komisija u srpnju 2017. donijela revidirani skup smjernica za bolju regulativu i prateći paket instrumenata; budući da je proširila svoj internetski portal za bolju regulativu kako bi građanima omogućila da se na njemu lakše snalaze; budući da se obvezala načela supsidijarnosti i proporcionalnosti staviti u središte europskog demokratskog procesa i cijelog zakonodavnog postupka osnivanjem Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja je svoje izvješće podnijela 10. srpnja 2018.;
C. budući da je Radna skupina izdala preporuke za, s jedne strane, poboljšanje zajedničkog razumijevanja i primjene supsidijarnosti i proporcionalnosti u radu institucija EU-a i, s druge strane, davanje istaknutije uloge lokalnim i regionalnim vlastima te nacionalnim parlamentima, kako bi se postigla „aktivna supsidijarnost”, a u cilju promicanja preuzimanja veće odgovornosti za politike EU-a; budući da je odgovorila na pitanja „kako bolje primijeniti načela supsidijarnosti i proporcionalnosti unutar institucija EU-a” i „kako bolje uključiti regionalna i lokalna tijela i nacionalne parlamente u donošenje i provedbu politika EU-a”;
D. budući da je u svojoj komunikaciji od 23. listopada 2018. naslovljenoj „Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a” (COM(2018)0703) Komisija ponovno istaknula temeljnu ulogu supsidijarnosti i proporcionalnosti u poboljšavanju zakonodavstva i utvrdila mjere koje treba poduzeti kao odgovor na izvješće Radne skupine, a koje su obuhvaćale usredotočenost na stajališta lokalnih i regionalnih vlasti, promicanje zajedničkog razumijevanja supsidijarnosti i proporcionalnosti u Uniji, detaljnije razmatranje postojećeg zakonodavstva iz perspektive supsidijarnosti i proporcionalnosti te pomoć nacionalnim parlamentima u učinkovitijem izvršavanju njihove uloge;
E. budući da je Komisija nastavila primjenjivati svoju ojačanu agendu za bolju regulativu i uključivati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u sve faze donošenja politika;
F. budući da je Komisija 3. srpnja 2020. pokrenula izmijenjenu verziju internetskog portala „Iznesite svoje mišljenje” kako bi se lakše doprinosilo oblikovanju zakonodavstva i politika EU-a preko interneta; budući da bi se novom verzijom portala trebalo dodatno poboljšati savjetovanje s Komisijom i komunikacija s javnošću te povećati transparentnost; budući da je cilj portala poboljšati kvalitetu donošenja politika EU-a u okviru agende „Bolja regulativa”;
G. budući da se internetski portal „Iznesite svoje mišljenje” pokazao korisnom točkom pristupa, zahvaljujući kojoj građani i dionici mogu sudjelovati u postupcima pripreme Komisijinih politika; budući da je, međutim, Europski revizorski sud 2019. objavio tematsko izvješće s nizom preporuka za unaprjeđenje tog portala, osobito u vezi s korištenjem prijevoda;
H. budući da je Komisija 2018. započela praksu spajanja izvješća o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti prilikom izrade zakonodavstva EU-a s izvješćima o svojim odnosima s nacionalnim parlamentima, čime se daje veća važnost stajalištima nacionalnih parlamenata i izbjegavaju preklapanja u tim dvama godišnjim izvješćima;
I. budući da je Komisija 2017. primila 52 obrazložena mišljenja nacionalnih parlamenata o načelu supsidijarnosti, 2018. njih 37, a 2019. nijedno;
J. budući da izostanak obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata 2019. nije bio posljedica bolje provedbe načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, već činjenice da je 2019. bila prijelazna godina između dvaju mandata Komisije, raspuštanja Europskog parlamenta i održavanja europskih izbora te je stoga bilo manje inicijativa i zakonodavnih prijedloga nego prethodnih godina;
K. budući da je svjestan da nacionalni parlamenti, uz Europski parlament, trebaju biti više uključeni u demokratski nadzor nad pojačanom suradnjom u područjima politike u okviru zajedničke nadležnosti;
L. budući da je Odbor regija nedavno, u ožujku 2021., uveo regionalna središta 2.0; budući da je taj projekt pokrenut na vlastitu inicijativu Odbora kako bi se pratilo funkcioniranje politika EU-a u praksi;
M. budući da mandat Odbora za nadzor regulative obuhvaća provjeru kvalitete procjena učinka;
N. budući da se Komisija obvezala na primjenu načela „jedan za jedan”, prema kojem bi svaki zakonodavni prijedlog koji stvara nova opterećenja trebao osloboditi građane i poduzeća istovjetnog opterećenja koje postoji na razini EU-a u istom području politike, ali da ga dosad nije uspješno provela;
O. budući da je aktualna kriza ukazala na potrebu za utvrđivanjem i ublažavanjem nepotrebnih regulatornih opterećenja kako bi se osiguralo da se zakonodavstvom EU-a u razumnim rokovima ostvaruju željene koristi uz istodobno smanjenje nepotrebnih troškova, posebno ubrzavanjem mjera potpore za potrošače, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te mikropoduzeća; budući da bi zakonodavstvo, da bi koristilo potrošačima, radnicima, MSP-ovima i građanima u cjelini, trebalo biti uravnoteženo, jasno, sveobuhvatno, uključivo i, prema potrebi, utemeljeno na potrebnim znanstvenim dokazima; ističe da bi mikropoduzeća i MSP-ovi trebali podlijegati samo obvezama koje su razmjerne njihovim posebnostima i značajkama njihova sektora te potiče Komisiju da primijeni snažne provedbene mjere kako bi ograničila fragmentaciju tržišta, uklonila neopravdane tržišne prepreke i zajamčila jednake uvjete; budući da bi, međutim, „bolja regulativa” trebala doprinositi svima te služiti interesima europskog društva;
P. budući da Parlament, Komisija i Vijeće kao zakonodavci moraju poštovati načela dodjeljivanja, supsidijarnosti i proporcionalnosti; budući da je temelj za poštovanje tih načela strogo poštovanje nacionalnih nadležnosti pri čemu se zakonodavstvo EU-a treba prilagoditi zahtjevima građana kroz prenošenje i provedbu, koji bi pak uvijek trebali biti usklađeni s nacionalnim pravom, čime bi se osigurali jednaki uvjeti za građane EU-a;
1. podsjeća na važnost godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti;
2. pozdravlja kontinuirano uzimanje u obzir načelâ supsidijarnosti i proporcionalnosti, koja predstavljaju temeljna vodeća načela Europske unije; podsjeća na važnost promicanja zajedničkog razumijevanja supsidijarnosti i proporcionalnosti na razini EU-a, i primjećuje zabrinutost iznesenu u prethodnim izvješćima o pomalo rutinskoj prirodi godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima često nije detaljno razmotreno kako se ta načela poštuju pri oblikovanju politika EU-a; potvrđuje sve veću iscrpnost godišnjih izvješća Komisije o supsidijarnosti i proporcionalnosti;
3. podsjeća na važnost toga da se načelo supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a i prema kojem se odluke moraju donositi na najprimjerenijoj političkoj razini što je moguće bližoj građanima i poslovnim subjektima, uvijek poštuje i da djelovanje na razini EU-a bude opravdano s obzirom na mogućnosti dostupne na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini uz poštovanje sljedeća tri temeljna procesa: retroaktivne ocjene, procjene učinka i savjetovanja s dionicima; dodatno potiče Komisiju da približi EU građanima; ističe da lokalne i regionalne vlasti provode i primjenjuju otprilike 70 % zakonodavstva EU-a; smatra da je blisko savjetovanje s izabranim predstavnicima građana o pitanjima u vezi s EU-om vrlo učinkovit način približavanja institucija EU-a građanima; poziva tijela država članica na nacionalnoj razini i relevantne dionike da provođenjem provjera supsidijarnosti i proporcionalnosti te procjenama administrativnog opterećenja zakonodavstva EU-a aktivnije sudjeluju u ranoj fazi postupka donošenja odluka, kako bi se zajamčilo da EU poduzima mjere samo ako je to učinkovitije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, osim u područjima njegove isključive nadležnosti; podsjeća, također, da se načelom proporcionalnosti zahtijeva da nijedno djelovanje Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora; potiče Europsku komisiju da ocijeni učinkovitost i djelotvornost postupka supsidijarnosti kako bi se utvrdili i ispravili njegovi nedostaci;
4. naglašava da trenutačna struktura postupka za mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti dovodi do toga da odbori nacionalnih parlamenata nadležni za EU posvećuju previše vremena tehničkim i pravnim ocjenama s kratkim rokovima, što komplicira ostvarivanje cilja dublje političke rasprave o europskoj politici;
5. poziva na reviziju UFEU-a i uvođenje izravnog prava Europskog parlamenta na zakonodavnu inicijativu s obzirom na to da Europski parlament izravno predstavlja europske građane;
6. ističe da je u cilju poštovanja načela supsidijarnosti i proporcionalnosti važno pružiti odgovarajuća objašnjenja o potrebi za zakonodavnim inicijativama i njihovu utjecaju na sve važne sektore (gospodarstvo, okoliš i društvo);
7. smatra da je unaprjeđenje Europske unije boljom regulativom važno za jamčenje stabilnosti i pravne sigurnosti za građane i poslovne subjekte EU-a, a time i za stvaranje rasta, radnih mjesta i blagostanja;
8. smatra da primjena načela supsidijarnosti i proporcionalnosti predstavlja polazišnu točku za oblikovanje svih politika i da je ključan dio njihova životnog ciklusa;
9. prima na znanje zaključke Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”; skreće pozornost na činjenicu da je Parlament smatrao da bi sudjelovanje u Radnoj skupini koju je osnovala Komisija bilo u suprotnosti s njegovom institucionalnom ulogom i statusom jedine izravno izabrane institucije Europske unije koja zastupa građane i poduzeća na razini Unije i izvršava funkcije političkog nadzora nad Komisijom te je shodno tome odlučio odbiti poziv za sudjelovanje u imenovanju članova Radne skupine; pozdravlja rezultate i preporuke iz izvješća Radne skupine, u kojem se navodi da u svim postojećim područjima djelovanja postoji dodana vrijednost EU-a te da Radna skupina stoga nije utvrdila nadležnosti ili područja politika iz Ugovora koje bi trebalo definitivno, u cijelosti ili djelomično, ponovno delegirati državama članicama; poziva Komisiju da provede te zaključke, a posebno da lokalne i regionalne vlasti u potpunosti uključi u svoje postupke savjetovanja te da integrira „tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti i proporcionalnosti”, kako bi ocijenila primjenu obaju načela tijekom cijelog postupka donošenja odluka; napominje da će za to biti potrebna snažna predanost, među ostalim i suzakonodavaca EU-a; također predlaže da se razmotre i dodatno razviju postojeći okviri međuparlamentarne suradnje;
10. smatra da bi se svaki prijedlog Komisije trebao pozitivno odraziti na živote građana uz razmjerne i prihvatljive troškove koji iz njega proizlaze;
11. naglašava da bi se nacionalni parlamenti trebali uključiti u zakonodavni postupak što je prije moguće, po mogućnosti odmah nakon objave plana i tijekom faze savjetovanja; smatra da bi se prije podnošenja novog pravnog akta veća pozornost također trebala posvetiti supsidijarnosti te da bi se poglavito faza savjetovanja trebala koristiti za proaktivno prikupljanje stajališta nacionalnih parlamenata i bilježenje onoga što ih brine jer bi se time mogli izbjeći upotreba „žutog kartona” i problemi tijekom faze pregovora;
12. pozdravlja mjeru kojom se nacionalnim parlamentima pomaže da učinkovitije izvršavaju svoju ulogu isključivanjem razdoblja od 20. prosinca do 10. siječnja iz osmotjednog razdoblja tijekom kojeg nacionalni parlamenti mogu podnositi obrazložena mišljenja;
13. ističe važnost sudjelovanja nacionalnih parlamenata u zakonodavnim postupcima na razini EU-a; napominje da je, iako je broj obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata nastavio padati u razdoblju od 2017. do 2019., pri čemu 2019. nije podneseno nijedno, broj mišljenja podnesenih Komisiji i doprinosa podnesenih Europskom parlamentu, među ostalim o nezakonodavnim inicijativama, i dalje kontinuirano velik, što svjedoči o pozitivnom sudjelovanju nacionalnih parlamenata u političkom ciklusu EU-a koje je usmjereno na budućnost; napominje da je nekoliko tih podnesaka bilo usmjereno na važna institucionalna pitanja, kao što su dovršetak ekonomske i monetarne unije (EMU) te aktivacija passerelle klauzula; primjećuje da ni za jedan prijedlog nije primljeno više od četiri obrazložena mišljenja; podsjeća da se u Ugovorima predviđa međuparlamentarna suradnja i da se nacionalnim parlamentima daje nadležnost za ispitivanje zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa; pozdravlja aktivno sudjelovanje nacionalnih parlamenata u zakonodavnom dijalogu s institucijama EU-a, koje se odvija ne samo u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, već i na druge načine; podsjeća na to da na ukupno 439 obrazloženih mišljenja i 5513 mišljenja u razdoblju od 2007. do 2019. postupak „narančastog kartona” nikad nije aktiviran, a da je „žuti karton” aktiviran samo tri puta; primjećuje da je ostvarivanje prava nacionalnih parlamenata da nadziru poštovanje načela supsidijarnosti s pomoću takozvanog sustava ranog upozoravanja djelomično poboljšalo odnose između institucija EU-a i nacionalnih parlamenata; potiče Komisiju da ocijeni mogućnost uvođenja neformalnog postupka „zelenog kartona”; ističe predanost Komisije da ubuduće pruža objedinjene odgovore u slučajevima u kojima su najmanje četiri parlamenta izdala obrazložena mišljenja i da omogući tehničku fleksibilnost na pojedinačnoj osnovi u pogledu roka od osam tjedana unutar kojeg nacionalni parlamenti moraju podnijeti svoja mišljenja; smatra da će Konferencija o budućnosti Europe građanima pružiti izvrsnu priliku da komuniciraju o stvarnim učincima zakonodavstva na nacionalnoj razini i daju prijedloge o tome kako postići ciljeve bolje izrade zakonodavstva, među njima i prijedloge za preispitivanje postupka supsidijarnosti; podsjeća na to da su transparentnost i javni pristup ključni za zakonodavni postupak i da također opravdavaju sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata te istodobno daju veću legitimnost demokratskom zakonodavnom postupku Europske unije i jačaju povjerenje u njega; u tom pogledu pozdravlja napredak koji je Parlament postigao u objavljivanju dokumenata s više stupaca koji je posljedica presude u predmetu De Capitani;
14. primjećuje da je 2016., od ukupno 41 doma nacionalnih parlamenata, 26 nacionalnih parlamenata izdalo obrazložena mišljenja, a da je 2017. taj broj pao na 19, te 2018. na 14; naglašava da je takvo smanjenje povezano sa smanjenjem ukupnog broja obrazloženih mišljenja;
15. naglašava da trend koji se odnosi na broj mišljenja i obrazloženih mišljenja u razdoblju 2007. – 2019. pokazuje da nacionalni parlamenti sve više traže veći politički dijalog i veću uključenost u raspravu o politikama EU-a i stoga manje vremena posvećuju normativnoj analizi zakonodavnih prijedloga EU-a;
16. potvrđuje činjenicu da je 2019. bila prva godina od uvođenja mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti tijekom koje nacionalni parlamenti nisu podnijeli obrazložena mišljenja zbog naglog pada zakonodavnih aktivnosti Komisije tijekom prijelazne godine između dviju Komisija;
17. podsjeća da je Komisija prije donošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga obvezna savjetovati se što je šire moguće s dionicima, uzimajući u obzir regionalnu i lokalnu dimenziju predviđenog djelovanja;
18. podsjeća da je primjena načela „počnimo od malih” sadržanog u Aktu o malom poduzetništvu ključan element za ispitivanje proporcionalnosti prije donošenja bilo kakvog zakonodavnog prijedloga, a cilj bi mu trebao biti osigurati da se glas MSP-ova čuje, da se njihovi interesi uzmu u obzir što je ranije moguće kako bi se stvorilo povoljno poslovno okruženje za razvoj malih i srednjih poduzeća, koja su okosnica našeg europskog gospodarstva;
19. žali zbog prakse u kojoj se rutinski poziva na „učinkovitost postupka odlučivanja institucije” kako bi se odbio pristup pripremnim zakonodavnim dokumentima, čime se riskira da izuzeća od javnog pristupa dokumentima postanu de facto pravilo;
20. pozdravlja sklapanje Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za institucije EU-a, uključujući Vijeće;
21. naglašava da su ex ante procjene učinka, zajedno sa savjetovanjem s dionicima, važan alat za donošenje dobro utemeljenih odluka i ključan instrument za jamčenje poštovanja supsidijarnosti i proporcionalnosti te za promicanje odgovornosti i učinkovitosti; ističe potrebu za promicanjem i poticanjem redovitog dijaloga te odgovarajućeg i transparentnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima; pozdravlja upotrebu alata za bolju izradu zakonodavstva i suradnju s različitim relevantnim stručnjacima na razini EU-a pri izradi nacrta procjena učinka; ističe da te alate treba pojednostavniti i dionicima omogućiti da ih lakše razumiju i koriste; naglašava da postoji hitna potreba za poboljšanjem procjena učinka općenito kad je riječ o supsidijarnosti i proporcionalnosti; naglašava da bi sve procjene učinka, evaluacije i provjere primjerenosti trebale uključivati analizu supsidijarnosti i proporcionalnosti; pozdravlja upotrebu instrumenata kao što su Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i Odbor za nadzor regulative kojima se od 2017. nastoje utvrditi mogućnosti za pojednostavnjenje i smanjenje nepotrebnih troškova prije nego što Komisija predloži reviziju bilo kojeg postojećeg zakonodavstva; nadalje pozdravlja uključivanje inicijativa koje proizlaze iz tog rada u godišnje programe rada Komisije, a koje treba pratiti u pregledu uspješnosti REFIT-a; u tom kontekstu napominje da program rada Komisije za 2020. uključuje 44 inicijative u okviru programa REFIT; ističe da bi se u tim postupcima na integriran i uravnotežen način trebali uzeti u obzir ekonomski, ekološki i društveni učinci te da bi se u okviru njih trebale upotrebljavati i kvalitativne i kvantitativne analize, kao i riješiti troškovi neusklađenosti na razini EU-a; ističe da se instrumenti kontrole mogu dodatno poduprijeti i unaprijediti drugim alatima kao što su platforma Fit for Future (Spremni za budućnost, F4F) ili druge slične namjenske platforme; smatra da bi se opseg platforme REFIT trebao povećati kako bi se njezin fokus proširio s regulatornog opterećenja na pitanja supsidijarnosti i proporcionalnosti; podsjeća da donošenje propisa koji su „prikladni za budućnost” podrazumijeva, među ostalim, jamčenje njihove ekonomske, društvene i ekološke održivosti; pozdravlja činjenicu da su ta dva načela dio preispitivanja kvalitete koje provodi Odbor za nadzor regulative; naglašava, međutim, da bi se neovisnost odbora mogla dodatno poboljšati;
22. ističe da sustavna revizija zakonodavstva ima sve važniju ulogu u postizanju bolje regulative; u tom pogledu naglašava da je važno da se Europski parlament, Vijeće i Komisija uključe u strukturiraniju suradnju kako bi se ocijenila primjena i učinkovitost prava Unije u cilju njegova poboljšanja; ističe potrebu za brzom, pravovremenom i ispravnom primjenom zakonodavstva Unije u državama članicama kako bi se pravilno ocijenila potreba za daljnjim zakonodavstvom;
23. ističe da bi „strateško predviđanje” moglo imati ključnu ulogu u pripremi politika EU-a otpornih na promjene u budućnosti jer se njime jamči da se kratkoročne inicijative temelje na dugoročnoj perspektivi; potvrđuje da će „elementi predviđanja” biti u potpunosti uključeni u agendu Komisije za bolju regulativu, procjene učinka i evaluacije; konstatira, također, da će „strateško predviđanje” poduprijeti program REFIT, kojim se utvrđuju mogućnosti za smanjenje regulatornog opterećenja i jamči da postojeći propisi EU-a ostanu „prikladni za budućnost”;
24. napominje da je Odbor za nadzor regulative 2017. ispitao ukupno 53 procjene učinka i 17 zasebnih evaluacija; primjećuje da je 43 % tih procjena učinka i 41 % evaluacija koje je pregledao Odbor za nadzor regulative prvotno dobilo negativno mišljenje te da su za gotovo sve procjene učinka službe morale poboljšati izvješća kako bi zadovoljile standarde kvalitete Odbora; zaključuje da se kvaliteta izvornih procjena učinka i evaluacija mora znatno poboljšati; žali zbog činjenice da je 2019. Odbor ispitao samo jednu procjenu učinka;
25. podržava Komisijinu predanost ex ante evaluaciji prije razmatranja donošenja zakonodavnih akata; smatra da bi Komisija i nacionalna tijela trebali nastaviti blisko surađivati kako bi se ocijenio stvaran učinak zakonodavstva EU-a na građane, poduzeća i okoliš; stoga pozdravlja doprinos nacionalnih parlamenata ex ante evaluaciji putem neformalnog političkog dijaloga, uključujući zajednička samoinicijativna mišljenja; nadalje poziva države članice da zajamče brzo i dosljedno prenošenje, provedbu i primjenu zakonodavstva te da izbjegavaju pretjerana i neopravdana birokratska opterećenja koja mogu ugroziti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
26. pozdravlja napore Komisije da ocijeni širok i sveobuhvatan raspon potencijalnog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu pomoću procjena učinka; naglašava da su neovisne i nepristrane procjene učinka ključan i vrijedan alat koji pomaže u donošenju utemeljenih političkih odluka u zakonodavnom postupku donošenja odluka (uz istodobno poštovanje metode Zajednice), što je nužno za brz odgovor na goruće izazove kao što su digitalna i održiva tranzicija; smatra da je potrebno poboljšati sadržaj procjena učinka i proširiti njihovu uporabu na način da se uzmu u obzir dodatni elementi i to kako bi njihov doprinos bio pravodobniji i korisniji te kako bi ga se bolje razmotrilo pri donošenju odluka na političkoj razini; nadalje podsjeća na ograničen broj procjena učinka koje provode Parlament i Vijeće u pogledu svojih sadržajnih izmjena;
27. ističe ulogu Službe Europskog parlamenta za istraživanja, koja pruža ex ante procjene učinka i analizu europske dodane vrijednosti prijedloga, kao i procjene provedbe; smatra da bi se suradnja između Komisije i Službe Europskog parlamenta za istraživanja mogla poboljšati kako bi se postigla jednostavna, brza i temeljita analiza zakonodavnih mjera i njihovih znatnih izmjena, alternativnih rješenja, njihovih potencijalnih troškova i koristi, očekivanog administrativnog opterećenja, birokracije za MSP-ove i „troška neujedinjene Europe”;
28. pozdravlja uspostavu internetskog portala „Iznesite svoje mišljenje” i njegova poboljšanja te poziva Komisiju da dodatno razvija takve alate, kojima se građanima i dionicima pruža izravan pristup donošenju politika EU-a i sudjelovanje u tom procesu;
29. predlaže Europskoj komisiji da uzme u obzir preporuke Europskog revizorskog suda o portalu „Iznesite svoje mišljenje”, posebno povećanjem jezične pristupačnosti savjetovanja, kako bi se građanima i dionicima omogućilo da odluče što smatraju da je od „većeg javnog interesa”;
30. podržava predanost Komisije reviziji politika i potiče češću primjenu ex post procjene kako bi se osiguralo da se izvuku pouke o učinkovitosti i koristima zakonodavstva, što pak može pomoći u oblikovanju budućih politika i poboljšanju regulatornih pristupa;
31. naglašava da su ex post evaluacije također važan alat za procjenu učinka zakonodavstva na građane i poduzeća, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti učinku na MSP-ove;
32. potiče Komisiju da još više koristi postupke preinake i kodifikacije kako bi se pojednostavnilo sekundarno zakonodavstvo;
33. podržava konsolidaciju odgovora ako sedam ili više nacionalnih parlamenata podnese obrazložena mišljenja o jednom od zakonodavnih prijedloga Komisije, unatoč tome što nije dosegnut prag za pokretanje postupka „žutog kartona”; smatra da se time povećava vidljivost stajališta nacionalnih parlamenata;
34. prima na znanje primjenu načela „jedan za jedan” koje se temelji na sudjelovanju dionika, a kojim Komisija nastoji kompenzirati novouvedena opterećenja, osobito za mikropoduzeća, tako da ljude i poduzeća oslobodi jednakovrijednih opterećenja na razini EU-a u istom području politike; naglašava da provedba tog pristupa ne bi trebala biti u suprotnosti s ciljevima bolje regulative i naglašava da on ne bi trebao dovesti do mehaničkih odluka o stavljanju izvan snage zakonodavstva ili nižih standarda te da bi njegov cilj trebao biti modernizacija i reforma zakonodavstva EU-a radi suočavanja s novim društvenim izazovima; naglašava da, premda treba izbjegavati dodatna nepotrebna administrativna opterećenja pri izradi, prenošenju i provedbi akata EU-a, to ne bi trebalo rezultirati deregulacijom ili izostankom regulacije niti bi trebalo sprječavati parlamente država članica da zadrže ili poduzmu ambicioznije mjere te usvoje više socijalne i ekološke standarde i standarde zaštite potrošača kad su pravom Unije utvrđeni samo minimalni standardi;
35. naglašava da su otvoreni, učinkoviti, transparentni i neovisni administrativni i zakonodavni postupci donošenja odluka preduvjet za visokokvalitetne politike i propise; naglašava da bi uvođenje usklađenih administrativnih postupaka pozitivno doprinijelo dobrom upravljanju i regulatornim praksama u EU-u te osnažilo vezu između stručnog odlučivanja i demokratskog legitimiteta;
36. pozdravlja, u tom pogledu, činjenicu da je Komisija 2020., oslanjajući se na iskustva u okviru platforme REFIT, uspostavila platformu Fit for future, odnosno skupinu stručnjaka na visokoj razini u kojoj sudjeluju razni dionici, stručnjaci iz država članica i predstavnici Odbora regija te Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, a koja savjetuje Komisiju o tome kako zakonodavstvo EU-a učiniti učinkovitijim, utvrđivanjem postojećih potencijalno opterećujućih mjera i načina kako ga pojednostavniti i modernizirati, među ostalim digitalizacijom, a kako bi se osiguralo da propisi EU-a pomažu građanima i poduzećima EU-a umjesto da im odmažu;
37. potiče nacionalne parlamente da uključe regionalne parlamente sa zakonodavnim ovlastima u zakonodavne inicijative EU-a i podupire sustavno savjetovanje s njima o glavnim inicijativama, posebno kada postoji veza s regionalnim nadležnostima; podsjeća da su takvi parlamenti zastupljeni u Odboru regija i da se nacionalni parlamenti u skladu s člankom 6. Protokola br. 2 UFEU-a s njima mogu savjetovati;
38. podsjeća da se digitalne inovacije brzo razvijaju i da su poduzetnici pokretači digitalne agende; stoga smatra, ne dovodeći pritom u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da je ključno uspostaviti pravila otporna na promjene u budućnosti koja idu ukorak s digitalnim inovacijama; primjećuje da su velik dio ključnih zakonodavnih prioriteta EU-a za razdoblje 2017. – 2019. bile inicijative u području nadležnosti Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uglavnom posvećene provedbi strategije jedinstvenog tržišta i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, s naglaskom na propisima kojima se nastoji ukloniti neopravdane i neproporcionalne prepreke te na iskorištavanju novih prilika u korist potrošača i poduzeća;
39. podsjeća da se zakonodavstvom EU-a općenito zamjenjuje 27 različitih propisa, čime se pridonosi smanjenju rascjepkanosti unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da pri ocjenjivanju supsidijarnosti i proporcionalnosti zajamči da inicijative usmjerene na postizanje povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta i dalje budu ključan stup budućeg godišnjeg programiranja, uz istodobno održavanje visoke razine zaštite potrošača;
40. naglašava da je ciljeve bolje izrade zakonodavstva potrebno redovito preispitivati i ocjenjivati u skladu s kriterijima programa za bolju izradu zakonodavstva, što uključuje praćenje i izvješćivanje; naglašava da ciljevi trebaju biti uravnoteženi i evaluirani u pogledu njihove učinkovitosti, te da pritom treba uzeti u obzir resurse koji se koriste za aktivnosti u području bolje regulative i za vanjske doprinose; podsjeća na važnost usporedivih podataka na razini EU-a u svrhu navedene evaluacije i poziva Komisiju da ispita je li upotreba instrumenata za bolju regulativu pridonijela postizanju ciljeva kao što su bolji rezultati politika;
41. poziva Komisiju da ovu Rezoluciju uzme u obzir pri izradi svoje najavljene Komunikacije o boljoj regulativi;
42. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i parlamentima država članica.
MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (15.4.2021)
upućeno Odboru za pravna pitanja
Prikladnost propisa Europske unije, supsidijarnost i proporcionalnost – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za godine 2017., 2018. i 2019.
Izvjestiteljica za mišljenje: Barbara Thaler
PRIJEDLOZI
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. podsjeća na važnost učinkovitih alata za bolju izradu zakonodavstva kojima se u potpunosti uzimaju u obzir supsidijarnost i proporcionalnost za dobro funkcioniranje, konkurentnost i održivost unutarnjeg tržišta; naglašava da bi zakonodavstvo, kako bi bilo korisno potrošačima i MSP-ovima, trebalo biti uravnoteženo, jasno, sveobuhvatno, uključivo i utemeljeno na potrebnim znanstvenim dokazima, kada je to primjenjivo; ističe da bi zakonodavstvo trebalo biti učinkovito u pogledu željenih ishoda i da bi se trebalo osigurati da ga sve uključene strane mogu lako razumjeti, što se odnosi i na njihova prava i obveze;
2. ponavlja da bi na otpornom unutarnjem tržištu ciljeve kao što su unaprjeđenje konkurentnosti, digitalizacije, održivosti i zaštite potrošača trebala pratiti pojačana upotreba instrumenata kontrole; pozdravlja upotrebu takvih instrumenata kao što su Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i Odbor za nadzor regulative; ističe da se instrumenti kontrole mogu dodatno poduprijeti i unaprijediti drugim alatima kao što su platforma Fit for Future (F4F) ili druge takve namjenske platforme; ističe da bi se takvim instrumentima na kvantitativan i kvalitativan način trebali uzeti u obzir učinci navedenih ciljeva, uključujući gospodarske i socijalne elemente i troškove neusklađivanja na razini EU-a, u mjeri u kojoj je to moguće; naglašava da bi Parlament trebao biti uključen u postupak kontrole;
3. naglašava da će se osobito MSP-ovi i dalje suočavati s ozbiljnim posljedicama u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i drugih nepredvidivih događaja s ozbiljnim ekonomskim posljedicama te da im je potrebna ciljana potpora i veća fleksibilnost kako bi mogli brzo reagirati na uvijek promjenjive potrebe našega gospodarstva; ističe da bi važni elementi koje treba uzeti u obzir kao dio internog zakonodavnog postupka trebali uključivati: pojednostavnjenje administrativnih postupaka kako bi se izbjegla neopravdana i nepotrebna opterećenja; načela „počnimo od malih” i „jedan za jedan”, koja se ne bi smjela koristiti za automatsko stavljanje propisa izvan snage niti bi trebala služiti za smanjenje standarda zaštite koji su već postignuti za potrošače i poduzeća; koordinacijske napore na razini Unije i na nacionalnoj razini u pogledu provedbe i izvršenja; poticanje društva koje cijeni poduzetništvo i u kojem se poštuju vrijednosti izrazito konkurentnog socijalnog tržišnoga gospodarstva te visoku razinu zaštite potrošača;
4. poziva nacionalna i regionalna tijela država članica i relevantne dionike da se u ranoj fazi postupka donošenja odluka više uključe u provjere supsidijarnosti i proporcionalnosti te procjene administrativnog opterećenja kada je riječ o zakonodavstvu EU-a i to na način da se koriste alatima dostupnima na razini EU-a kao i putem relevantnih sektorskih udruženja; pozdravlja doprinos nacionalnih parlamenata o inicijativama povezanima sa zakonodavstvom o unutarnjem tržištu;
5. podsjeća na preporuke Revizorskog suda o tome da je potrebno poboljšati bazu dokaza te na vjerojatne učinke navedenog na donošenje odluka, i to u cilju promicanja, praćenja i jačanja provedbe i primjene prava EU-a; nadalje, poziva države članice da zajamče brzo i dosljedno prenošenje, provedbu i primjenu zakonodavstva te da izbjegavaju prakse koje uzrokuju prekomjerna i neopravdana administrativna opterećenja koja bi mogla ugroziti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da državama članicama pruži smjernice o tome kako pojednostaviti nepotrebno složena i/ili opterećujuća pravila koja ometaju unutarnje tržište;
6. upozorava da zakonodavstvo koje rezultira nepotrebnim, neopravdanim i neproporcionalnim administrativnim opterećenjem u različitoj mjeri utječe na mikropoduzeća, MSP-ove i potrošače jer koči konkurentnost i onemogućava dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta i oslobađanje njegova punog potencijala; poziva Komisiju da u cilju pružanja dokaza o dodanoj vrijednosti djelovanja na razini EU-a i s tim povezanim troškovima i koristima ojača provjeru prikladnosti kada je riječ o MSP-ovima te da u konačnici više uzme u obzir utjecaj predstojećeg zakonodavstva i administrativnih inicijativa na MSP-ove i da izradi moguće preporuke o tome kako bolje pomoći mikropoduzećima i MSP-ovima kada je riječ o provedbi novih zahtjeva;
7. ističe da bi mikropoduzeća i MSP-ovi trebali podlijegati samo obvezama koje su razmjerne njihovim posebnostima i značajkama njihova sektora te potiče Komisiju da primijeni snažne provedbene mjere kako bi ograničila fragmentaciju tržišta, uklonila neopravdane tržišne prepreke i zajamčila jednake uvjete koristeći se svim raspoloživim alatima kako bi se izbjeglo ograničavanje izbora za potrošače, uz istovremeno održavanje visoke razine zaštite potrošača; smatra da bi trebalo više uzeti u obzir razdoblje koje je MSP-ovima potrebno za prilagodbu novim pravilima i propisima te ističe koristi uspostave informacijskih alata kao što je jedinstvena kontaktna točka za mikropoduzeća i MSP-ove, čime bi se moglo potaknuti sudjelovanje MSP-ova na jedinstvenom tržištu;
8. podsjeća da se digitalne inovacije brzo razvijaju i da su poduzetnici pokretači digitalne agende; stoga smatra, ne dovodeći pritom u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da je ključno uspostaviti pravila otporna na promjene u budućnosti koja idu ukorak s digitalnim inovacijama; primjećuje da su velik dio ključnih zakonodavnih prioriteta EU-a za razdoblje 2017. – 2019. bile inicijative u području nadležnosti Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uglavnom posvećene provedbi strategije jedinstvenog tržišta i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, s naglaskom na propisima kojima se nastoji ukloniti neopravdane i neproporcionalne prepreke te na iskorištavanju novih prilika u korist potrošača i poduzeća;
9. podsjeća da se zakonodavstvom EU-a općenito zamjenjuje 27 različitih propisa, čime se pridonosi smanjenju rascjepkanosti unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da pri ocjenjivanju supsidijarnosti i proporcionalnosti zajamči da inicijative usmjerene na postizanje dubljeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta i dalje budu ključni stup budućeg godišnjeg programiranja, uz istodobno održavanje visoke razine zaštite potrošača;
10. ističe potrebu za promicanjem i poticanjem redovitog dijaloga i odgovarajućeg i transparentnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima; pozdravlja upotrebu alata za bolju izradu zakonodavstva i suradnju s različitim relevantnim stručnjacima na razini EU-a pri izradi nacrta procjena učinka i nacrta novog zakonodavstva; ističe da je potrebno pojednostavniti te alate i dionicima omogućiti da ih lakše razumiju i koriste; podsjeća na presudu Suda Europske unije u predmetu T-540/15[5] u kojoj je zaključeno da bi institucije EU-a u načelu trebale odobriti pristup dokumentima koji se odnose na trijaloge koji su u tijeku nakon što se podnese poseban zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Parlamenta, Vijeća i Komisije;
11. pozdravlja napore Komisije da ocijeni širok i sveobuhvatan raspon potencijalnog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu preko procjena učinka; naglašava da su neovisne i nepristrane procjene učinka ključan i vrijedan alat koji pomaže u donošenju dobro informiranih političkih odluka u zakonodavnom postupku donošenja odluka (uz istodobno poštovanje metode Zajednice), što je nužno za brz odgovor na goruće izazove kao što su digitalna i održiva tranzicija; smatra da je potrebno poboljšati sadržaj procjena učinka i proširiti njihovu uporabu na način da se uzmu u obzir dodatni elementi i to kako bi njihov doprinos bio pravodobniji i korisniji te kako bi ga se bolje razmotrilo pri donošenju odluka na političkoj razini; nadalje podsjeća na ograničen broj procjena učinka koje provode Parlament i Vijeće kada je riječ o njihovim suštinskim izmjenama;
12. poziva Komisiju da razmotri poduzimanje sljedećih mjera u vezi s procjenama učinka:
– poboljšanje njihove transparentnosti i preuzimanja odgovornosti pred Europskim parlamentom;
– poduzimanje daljnjih koraka prema sveobuhvatnim neovisnim procjenama učinka i poboljšanje kvalitete analize, posebno u pogledu supsidijarnosti i proporcionalnosti;
– pripremanje procjena učinka za sve prijedloge u okviru Programa rada Komisije;
– kvantificiranje i ocjenjivanje troškova i koristi svih razmatranih opcija, ako je to moguće;
– jačanje elementa provjere prikladnosti za MSP-ove u procjenama učinka;
– korištenje procjena učinka za pojašnjavanje dodane vrijednosti zakonodavnih prijedloga EU-a;
– dodatno korištenje ex ante evaluacija i privremenih procjena učinka priloženih komunikacijama i strategijama u okviru zakonodavnog postupka kako bi se pružila detaljna i preliminarna analiza njihovih posljedica za funkcioniranje jedinstvenog tržišta;
13. naglašava da je ciljeve bolje izrade zakonodavstva potrebno redovito preispitivati i ocjenjivati u skladu s kriterijima programa za bolju izradu zakonodavstva, što uključuje praćenje i izvješćivanje; naglašava da ciljevi trebaju biti uravnoteženi i evaluirani u pogledu njihove učinkovitosti, uzimajući pritom u obzir resurse koji se koriste za aktivnosti u području bolje regulative i za vanjske doprinose; podsjeća na važnost usporedivih podataka na razini EU-a u svrhu navedene evaluacije i poziva Komisiju da ispita je li upotreba instrumenata za bolju regulativu pridonijela postizanju ciljeva kao što su bolji rezultati politika.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja |
14.4.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
42 2 0 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Andrus Ansip, Pablo Arias Echeverría, Alessandra Basso, Adam Bielan, Biljana Borzan, Vlad-Marius Botoş, Markus Buchheit, Anna Cavazzini, Dita Charanzová, Deirdre Clune, Carlo Fidanza, Evelyne Gebhardt, Alexandra Geese, Maria Grapini, Svenja Hahn, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Arba Kokalari, Marcel Kolaja, Kateřina Konečná, Jean-Lin Lacapelle, Maria-Manuel Leitão-Marques, Morten Løkkegaard, Adriana Maldonado López, Antonius Manders, Beata Mazurek, Leszek Miller, Dan-Ştefan Motreanu, Anne-Sophie Pelletier, Miroslav Radačovský, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Kim Van Sparrentak, Marion Walsmann, Marco Zullo |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Clara Aguilera, Jordi Cañas, Claude Gruffat, Sylvie Guillaume, Jiří Pospíšil, Barbara Thaler |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
42 |
+ |
ECR |
Adam Bielan, Carlo Fidanza, Eugen Jurzyca, Beata Mazurek |
ID |
Alessandra Basso, Markus Buchheit, Virginie Joron, Jean-Lin Lacapelle |
NI |
Miroslav Radačovský |
PPE |
Pablo Arias Echeverría, Deirdre Clune, Arba Kokalari, Antonius Manders, Dan-Ştefan Motreanu, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Barbara Thaler, Róża Thun und Hohenstein, Marion Walsmann |
Renew |
Andrus Ansip, Vlad-Marius Botoş, Jordi Cañas, Dita Charanzová, Svenja Hahn, Morten Løkkegaard, Marco Zullo |
S&D |
Clara Aguilera, Biljana Borzan, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Maria-Manuel Leitão-Marques, Adriana Maldonado López, Leszek Miller, Christel Schaldemose |
Verts/ALE |
Anna Cavazzini, Alexandra Geese, Claude Gruffat, Marcel Kolaja, Kim Van Sparrentak |
2 |
- |
The Left |
Kateřina Konečná, Anne-Sophie Pelletier |
0 |
0 |
|
|
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (15.4.2021)
upućeno Odboru za pravna pitanja
o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za godine 2017., 2018. i 2019.
Izvjestitelj za mišljenje: Gerolf Annemans
PRIJEDLOZI
Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. napominje da, iako je broj obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata nastavio padati u razdoblju od 2017. do 2019., broj mišljenja podnesenih Komisiji i doprinosa Europskom parlamentu, među ostalim o nezakonodavnim inicijativama, i dalje je velik, što svjedoči o pozitivnom i budućnosti okrenutom sudjelovanju nacionalnih parlamenata u političkom ciklusu EU-a i nužnosti jačanja načela supsidijarnosti; napominje da je nekoliko tih podnesaka bilo usmjereno na važna institucionalna pitanja, kao što su dovršetak ekonomske i monetarne unije (EMU) te aktivacija premošćujućih klauzula; podsjeća na važnu ulogu koju nacionalni parlamenti mogu imati u oblikovanju politika i zakonodavstva EU-a, kako je navedeno u Protokolu br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te poziva Komisiju da upotrijebi sva dostupna sredstva kako bi podržala aktivno sudjelovanje nacionalnih parlamenata u zakonodavnom postupku EU-a;
2. naglašava važnost potpune primjene postojećih instrumenata za jačanje uloge nacionalnih parlamenata u strukturama Unije, kao što su Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije, Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije (COSAC) i druge zajedničke sjednice parlamentarnih odbora i zajedničkih odbora; podsjeća da se u Ugovorima predviđa međuparlamentarna suradnja i da se nacionalnim parlamentima daje nadležnost nadzora zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa;
3. poziva nacionalne parlamente da se uz Europski parlament više uključe u demokratski nadzor pojačane suradnje, pod uvjetom da se ta suradnja odnosi na područja politike u okviru podijeljenih nadležnosti;
4. pozdravlja internetski portal „Iznesite svoje mišljenje” kao korisnu jedinstvenu točku pristupa, zahvaljujući kojoj građani i dionici mogu sudjelovati u postupcima pripreme politika EU-a; poziva na daljnji razvoj alata koji omogućuju veću izravnu uključenost građana EU-a;
5. pozdravlja sklapanje Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za institucije EU-a, uključujući Vijeće;
6. smatra da je transparentnost zakonodavnog postupka od ključne važnosti za osiguranje aktivnog sudjelovanja građana u postupku donošenja odluka; pozdravlja napredak koji je Parlament postigao u objavljivanju dokumenata s više stupaca koji je posljedica presude u predmetu De Capitani; ponavlja svoj poziv na razvoj zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju zakonodavnih predmeta kao sredstva za povećanje sudjelovanja građana u zakonodavnom postupku;
7. pozdravlja zaključke Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” iz lipnja 2018.; posebno pozdravlja koncept „aktivne supsidijarnosti”, kojim se promiče preuzimanje veće odgovornosti za politike EU-a; poziva Komisiju da provede te zaključke, a posebno da bolje uključi lokalne i regionalne vlasti u svoje postupke savjetovanja, kao i da integrira „tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti i proporcionalnosti” na temelju kriterija sadržanih u Protokolu o supsidijarnosti i proporcionalnosti koji je prvotno priložen Ugovoru iz Amsterdama i relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije, kako bi se ocijenila primjena obaju načela tijekom cijelog postupka donošenja odluka; napominje da će za to biti potrebna snažna predanost, među ostalim i suzakonodavaca EU-a;
8. priznaje rad Europske komisije i njezino poštovanje načela supsidijarnosti; primjećuje trenutačni trend da nacionalni parlamenti traže više političkog dijaloga o politikama EU-a; preporučuje da se razvije snažniji politički pristup mehanizmu kontrole poštovanja načela supsidijarnosti u EU-u kako bi se ostvarila veća dodana vrijednost za građane i da se u tom pogledu u većoj mjeri uključi Europski odbor regija, koji kao predstavnik regionalnih i lokalnih tijela može preuzeti ulogu čuvara načela supsidijarnosti;
9. odlučno predlaže reviziju navedenog mehanizma s ciljem da se on učini funkcionalnijim, učinkovitijim i prilagodljivijim, čime bi se osiguralo da lokalne i regionalne vlasti i nacionalni parlamenti mogu posvetiti ključno vrijeme potrebno za istinsku raspravu o europskoj politici;
10. naglašava da trenutačna struktura postupka za mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti dovodi do toga da odbori nacionalnih parlamenata nadležni za EU posvećuju previše vremena tehničkim i pravnim ocjenama s kratkim rokovima, što komplicira ostvarivanje cilja dublje političke rasprave o europskoj politici;
11. podsjeća da je 2019. podneseno 159 mišljenja i nijedno obrazloženo mišljenje od ukupno 4918 mišljenja i 439 obrazloženih mišljenja u posljednjih devet godina; podsjeća da je do danas postupak „žutog kartona” pokrenut samo triput, a da se „narančasti karton” nijednom nije primijenio;
12. potiče Europsku komisiju i Europski parlament da istinito ocijene učinkovitost i djelotvornost postupka supsidijarnosti kako bi utvrdili njegove nedostatke i ispravili ih; naglašava važnost pravodobnog i odgovarajućeg pružanja informacija EU-a nacionalnim i regionalnim parlamentima kako bi se osiguralo da su parlamenti s kojima se savjetuje proaktivno obaviješteni o razvoju događaja te da se od njih traži da se očituju, među ostalim u okviru javnih savjetovanja; predlaže da Komisija preuzme aktivniju ulogu u praćenju i savjetovanju s nacionalnim i regionalnim parlamentima; smatra da će stroži postupak dovesti do jačanja interakcije među različitim razinama upravljanja i donošenja politika;
13. podsjeća da su transparentnost i javnost svojstvene zakonodavnom postupku te da također opravdavaju sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata; dodaje da otvorenost i transparentnost daju veću legitimnost demokratskom zakonodavnom postupku Europske unije te jačaju povjerenje u njega;
14. ističe predanost Komisije da ubuduće pruža objedinjene odgovore u slučajevima u kojima su najmanje četiri parlamenta izdala obrazložena mišljenja i da omogući tehničku fleksibilnost na pojedinačnoj osnovi kako bi se omogućila fleksibilnost osmotjednog roka u kojem nacionalni parlamenti moraju podnijeti svoja mišljenja, posebno kako bi se mišljenja regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima bolje integrirala u mišljenja nacionalnih parlamenata; pozdravlja činjenicu da Komisija već redovito iz tijeka roka isključuje mjesec kolovoz i da podržava ideju sličnih tehničkih produljenja za razdoblja praznika tijekom cijele godine;
15. primjećuje da je ostvarivanje prava nacionalnih parlamenata da kontroliraju poštovanje načela supsidijarnosti s pomoću takozvanog sustava ranog upozoravanja djelomično poboljšalo odnose između institucija EU-a i nacionalnih parlamenata;
16. potiče Komisiju da procijeni mogućnost uvođenja neformalnog postupka „zelenog kartona” u cilju pružanja pomoći nacionalnim parlamentima i predlaže da im se pruži mogućnost da svoje inicijative predlažu i Europskom parlamentu;
17. nadalje potiče Komisiju da razvijanjem suradnje s lokalnim, regionalnim i nacionalnim oblikovateljima politika Europu približi njezinim građanima;
18. nadalje, predlaže da se ocijene i dalje razvijaju postojeći okviri međuparlamentarne suradnje, primjerice COSAC, Međuparlamentarna konferencija o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, Međuparlamentarna konferencija o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji, Zajednička skupina za parlamentarni nadzor Europola i Europski parlamentarni tjedan;
19. smatra da bi se na Konferenciji o budućnosti Europe trebalo raspravljati o zakonodavnim prijedlozima koji se odnose na jačanje suradnje između nacionalnih parlamenata i Komisije u pogledu zakonodavnih prijedloga; napominje da svi mogući novi instrumenti moraju odražavati načelo supsidijarnosti uz istodobno priznavanje isključive nadležnosti Unije;
20. ističe da lokalne i regionalne vlasti provode i primjenjuju otprilike 70 % zakonodavstva EU-a[6]; smatra da je blisko savjetovanje s izabranim predstavnicima o pitanjima u vezi s EU-om vrlo učinkovit način približavanja institucija EU-a građanima;
21. potiče nacionalne parlamente da uključe regionalne parlamente sa zakonodavnim ovlastima u zakonodavne inicijative EU-a i podupire sustavno savjetovanje s njima o glavnim inicijativama, posebno kada postoji veza s regionalnim nadležnostima; podsjeća da su takvi parlamenti zastupljeni u Europskom odboru regija i da se nacionalni parlamenti u skladu s člankom 6. Protokola br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije s njima mogu savjetovati;
22. iskazuje potporu nacionalnim parlamentima u pružanju zajedničkih samoinicijativnih mišljenja;
23. smatra da bi platformu REFIT trebalo razviti na takav način da se usredotoči ne samo na regulatorno opterećenje već i na pitanja supsidijarnosti i proporcionalnosti, te da bi lokalne i regionalne vlasti trebale biti više uključene; upozorava na to da Komisija pri provedbi boljih postupaka izrade zakonodavstva strogo primjenjuje načelo „jedan za jedan”;
24. ističe ulogu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Europskog odbora regija u programu REFIT jer je njihov doprinos u izražavanju stajališta regionalnih i lokalnih vlasti, kao i organiziranog civilnog društva, važan za uravnotežen proces ocjene politika;
25. naglašava da, premda treba izbjegavati dodatna nepotrebna administrativna opterećenja pri izradi, prenošenju i provedbi akata EU-a, to ne bi trebalo rezultirati deregulacijom ili nikakvom regulacijom niti bi trebalo sprječavati parlamente država članica da zadrže ili poduzmu ambicioznije mjere te donesu više socijalne i ekološke standarde i standarde zaštite potrošača onda kad su pravom Unije utvrđeni samo minimalni standardi; naglašava potrebu da države članice izbjegavaju prekomjernu regulaciju pri prenošenju zakonodavstva EU-a kao prvi korak prema zaustavljanju velikog broja novih propisa.
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja |
13.4.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
23 1 4 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Geert Bourgeois, Fabio Massimo Castaldo, Leila Chaibi, Włodzimierz Cimoszewicz, Gwendoline Delbos-Corfield, Pascal Durand, Charles Goerens, Esteban González Pons, Sandro Gozi, Brice Hortefeux, Laura Huhtasaari, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz-Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Sven Simon, Antonio Tajani, Mihai Tudose, Guy Verhofstadt, Rainer Wieland |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Othmar Karas, Niklas Nienaß |
|||
Poimenično konačno glasovanje u odboru koji daje mišljenje
23 |
+ |
ECR |
Geert Bourgeois, Jacek Saryusz-Wolski |
ID |
Gerolf Annemans, Laura Huhtasaari, Antonio Maria Rinaldi |
NI |
Fabio Massimo Castaldo |
PPE |
Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Othmar Karas, Paulo Rangel, Sven Simon, Antonio Tajani, Rainer Wieland |
S&D |
Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Mihai Tudose |
The Left |
Leila Chaibi |
Verts/ALE |
Damian Boeselager, Gwendoline Delbos Corfield, Niklas Nienaß |
1 |
- |
The Left |
Helmut Scholz |
4 |
0 |
Renew |
Pascal Durand, Charles Goerens, Sandro Gozi, Guy Verhofstadt |
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
27.5.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
22 1 2 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Pascal Arimont, Manon Aubry, Gunnar Beck, Geoffroy Didier, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Ibán García Del Blanco, Jean-Paul Garraud, Esteban González Pons, Mislav Kolakušić, Gilles Lebreton, Karen Melchior, Jiří Pospíšil, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Stéphane Séjourné, Raffaele Stancanelli, Adrián Vázquez Lázara, Marion Walsmann, Tiemo Wölken, Lara Wolters, Javier Zarzalejos |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Patrick Breyer, Evelyne Gebhardt, Andrzej Halicki, Heidi Hautala, Ilhan Kyuchyuk, Angelika Niebler, Emil Radev, Luisa Regimenti, Yana Toom, Kosma Złotowski |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
22 |
+ |
PPE |
Pascal Arimont, Geoffroy Didier, Esteban González Pons, Jiří Pospíšil, Emil Radev, Marion Walsmann, Javier Zarzalejos |
S&D |
Ibán García Del Blanco, Franco Roberti, Marcos Ros Sempere, Tiemo Wölken, Lara Wolters |
Renew |
Pascal Durand, Ilhan Kyuchyuk, Stéphane Séjourné, Adrián Vázquez Lázara |
ID |
Jean-Paul Garraud, Gilles Lebreton |
Verts/ALE |
Patrick Breyer, Heidi Hautala |
The Left |
Manon Aubry |
NI |
Mislav Kolakušić |
1 |
- |
ID |
Gunnar Beck |
2 |
0 |
ECR |
Angel Dzhambazki, Raffaele Stancanelli |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL C 176, 23.5.2018., str. 5.
- [2] SL C 37, 2.2.2021., str. 1.
- [3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
- [4] SL C 86, 6.3.2018., str. 126.
- [5] Presuda Općeg suda od 22. ožujka 2018., Emilio De Capitani protiv Europskog parlamenta.
- [6] Mišljenje Europskog odbora regija naslovljeno „Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze”.