IZVJEŠĆE o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a

24.6.2021 - 2020/2201(INI)

Odbor za ustavna pitanja
Izvjestitelj: Helmut Scholz
Odbor za predstavke (*)
Izvjestiteljica: Dolors Montserrat
(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a

2020/2201(INI)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir članak 11. Ugovora o Europskoj uniji,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe[1],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe[2],

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za predstavke,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja,

A. budući da su rezultati izbora za Europski parlament 2019. dali pozitivan znak o rastu interesa europskih građana za događanja na razini EU-a raste i njihovom vjerovanju da zakonodavstvo EU-a ima učinak na njihovu svakodnevnicu; budući da je ukupna izlaznost u 2019. bila 50,6 %, što predstavlja najvišu izlaznost od 1994. i značajan porast u odnosu na 2014. kada je izlaznost bila 42,6 %; budući da, iako je izlaznost u 2019. bila viša u svim skupinama populacije, do porasta je većinom došlo zbog mlađe generacije, pri čemu je velik porast među osobama ispod 25 godina starosti i onima između 25 i 39; budući da unatoč ukupnom porastu izlaznosti među pojedinim državama članicama i dalje postoje velike razlike;

B. budući da je prema Eurobarometru o građanskom angažmanu iz lipnja 2020.[3], 55 % ispitanika smatralo da su izbori za Europski parlament najučinkovitiji način osiguravanja da njihov glas dopre do donositelja odluka na razini EU-a; budući da unatoč cilju stalnog poboljšanja načina rada demokracije u EU-u nekoliko istraživanja Eurobarometra pokazuje da građani nisu zadovoljni načinom rada demokracije; budući da se ta percepcija ne mjeri samo na razini EU-a, već i na nacionalnoj razini; budući da znatan dio građana EU-a ima osjećaj da se njihov glas ne čuje i smatra EU udaljenim entitetom;

C. budući da su članci 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji te članci 20., 21., 24., 227. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osnova za sudjelovanje građana u donošenju politika i zakonodavstva EU-a;

D. budući da se člankom 10. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji određuje da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije i da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima;

E. budući da se člankom 11. stavkom 1. i stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji od institucija zahtijeva da na odgovarajući način omoguće građanima i predstavničkim udrugama da objave i javno razmjene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije te da održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

F. budući da se stavkom 19. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva naglašava da je javno savjetovanje i savjetovanje s dionicima ključno za donošenje dobro razmotrenih odluka i poboljšanje kvalitete izrade zakonodavstva;

G. budući da člankom 165. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije EU ovlašćuje za poticanje razmjene mladih i razmjene društveno-pedagoških radnika te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe;

H. budući da građani Europske unije samo pod određenim uvjetima mogu pokrenuti postupak izravno pred Sudom Europske unije radi ostvarenja svojih prava zajamčenih Ugovorima, uključujući Povelju o temeljnim pravima; budući demokratski izbori za Europski parlament predstavljaju glavni instrument građana EU-a temeljen na načelu „odozdo prema gore”, dok druga sredstva, osobito europsku građansku inicijativu, pritužbe Europskom ombudsmanu i predstavke Parlamentu, koja su važni dodatni instrumenti parlamentrizma, treba ojačati;

 

I. budući da je dosad bilo šest uspješnih europskih građanskih inicijativa, od kojih su najnovije ona pod nazivom „Minority Safepack” i „End the Cage Age”; budući da se Uredbom (EU) 2019/788[4] o europskoj građanskoj inicijativi, koja je stupila na snagu u siječnju 2020., namjerava olakšati građanima da pozovu Komisiju na predlaganje zakonodavnih akata u područjima svoje nadležnosti u kojima Unija ima ovlasti za djelovanje; budući da je inicijativa „Minority Safepack” bila prva europska građanska inicijativa o kojoj je raspravljalo u Parlamentu na temelju revidirane uredbe o europskoj građanskoj inicijativi i da ju je u prosincu 2020. Parlament svesrdno podržao s 76 % danih glasova; budući da je unatoč tome učinak europske građanske inicijative nizak, djelomice zbog nedostataka popratnog djelovanja Komisije;

J. budući da preporuke Europskog ombudsmana nisu pravno obvezujuće, no stopa usklađenosti s utvrđenjima je dosljedno visoka,

K. budući da građani EU-a i sve fizičke ili pravne osobe, koje borave ili imaju sjedište u nekoj od država članica, imaju pravo podnositi predstavke Europskom parlamentu u skladu s člankom 24. i člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uvijek kada se pitanja odnose na njih i obuhvaćena su područjima djelovanja EU-a;

L. budući da su javne rasprave koje Komisija provodi putem interneta uglavnom usmjerene na određenu ciljnu skupinu i da nisu široko proširene te su ponekad prekratke, što znači da ne dopiru do znatnog dijela stanovništva; budući da je Europski revizorski sud 2019. u sveobuhvatnom pregledu politike savjetovanja Komisije predložio da Komisija poboljša način na koji dopire do građana radi promicanja većeg sudjelovanja;

M. budući da su dijalozi s građanima koje provodi Komisija način informiranja građana, a ne način da se s njima povede rasprava o njihovoj viziji i promjenama koje žele u EU-u, te ne sadrže mehanizam pružanja povratnih informacija kojim bi se građane informiralo o ishodima njihova sudjelovanja;

N. budući da se postojećim participativnim instrumentima poput europske građanske inicijative, javnih rasprava i dijalogâ s građanima ne pružaju dovoljno djelotvorna sredstva kojima bi građani mogli utjecati na donošenje odluka u EU-u; budući da je većim dijelom uzrok tome nedostatak djelotvornog daljnjeg postupanja u postupku donošenja odluka na institucijskoj razini;

O. budući da se većinom oblika sudjelovanja građani pojedinci rijetko koriste; budući da građani pojedinci u velikoj mjeri nisu upoznati s postojećim participativnim instrumentima te su stoga nedovoljno zastupljeni kad je riječ o mišljenjima i podacima koji su prikupljeni postojećim instrumentima; budući da sudjelovanje građana ne zamjenjuje organizirano civilno društvo;

P. budući da se aktualnim participativnim instrumentima ne iskorištava maksimalno potencijal sudjelovanja građana te se stoga nedovoljno doprinosi jačanju demokratskog legitimiteta EU-a i osjećaju odgovornosti građana prema EU-u u kojemu se odražavaju njihove potrebe i vizije;

Q. budući da se reformom postojećih participativnih instrumenata, uz pridavanje posebne pažnje nedovoljno zastupljenim društvenim skupinama, posebno mladim ljudima, i daljnjim razvojem europske javne sfere može doprinijeti jačanju demokratskog legitimiteta EU-a;

R. budući da je poboljšanje sudjelovanja građana i transparentnosti na razini EU-a ključno za približavanje Unije građanima i povećanje povjerenja građana u institucije EU-a, kao i za postizanje istinske višerazinske demokracije; budući da nedostatak transparentnosti sprečava javnu raspravu o bilo kojem zakonodavnom aktu; budući da nemaju svi dionici jednak pristup institucijama EU-a ili informacijama o njihovu radu; budući da bi Komisija trebala voditi otvorene, transparentne i redovite dijaloge s građanima i organizacijama civilnog društva; budući da bi EU trebao osigurati da civilno društvo može aktivno sudjelovati u javnoj raspravi i utjecati na postupke donošenja politika i odluka;

S. budući da je potrebno pojačati europsku dimenziju građanskog obrazovanja na način da se unaprijedi razumijevanje EU-a među građanima kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje;

T. budući da postoji rastuća potreba za obrazovanjem o europskom građanstvu u svim državama članicama; budući da u tom kontekstu treba prepoznati rad organizacija civilnog društva u području građanskog obrazovanja i učenja te treba poticati sveobuhvatni pristup građanskom obrazovanju, uključujući formalno i neformalno obrazovanje i učenje;

U. budući da su postojeći uspješni projekti u području sudjelovanja građana, kao što su Europski parlament za mlade i dijalog EU-a s mladima, pokazali da bi građani željeli biti redovito uključeni u postupke donošenja odluka EU-a;

V. budući da Vijeće i dalje ostaje zatvorena institucija, kao što potvrđuje istraga Europskog ombudsmana OI/2/2017 o nedovoljnoj transparentnosti Vijeća u pogledu javnog pristupa njegovim zakonodavnim dokumentima i njegova postupka donošenja odluka;

W. budući da OECD definira otvorenu vladu kao „kulturu vlasti utemeljenu na inovativnim i održivim javnim politikama i praksama, nadahnutu načelima transparentnosti, odgovornosti i sudjelovanja koja potiče demokraciju i uključivi rast”;

X. budući da su se „Savjetovanja s europskim građanima” iz 2018. koje su države članice provele o budućnosti Europe pokazala učinkovitim alatom za interakciju s građanima o pitanjima EU-a; budući da je nedostatak konkretnog daljnjeg postupanja i kontinuiteta u tom procesu doveo do neujednačenih rezultata tog nastojanja za sudjelovanjem;

Y. budući da Konferencijom o budućnosti Europe treba omogućiti što veće sudjelovanje javnosti, što bi moglo biti dragocjeno iskustvo u interakciji s građanima radi boljeg razumijevanja onoga što oni točno očekuju od EU-a i rada institucija;

1. naglašava da je potrebno razmotriti načine na koje Unija može postati učinkovitija u interakciji s građanima u skladu s temeljnim načelima predstavničke demokracije; smatra da bi se glas građana trebao snažnije čuti u donošenju odluka u EU-u kako bi Unija bolje odražavala mišljenja građana te kako bi bila otpornija, demokratskija i učinkovitija;  smatra da u tom pogledu ne bi trebalo isključiti izmjenu Ugovora, iako to samo po sebi ne treba biti cilj, te da bi se Konferencijom o budućnosti Europe trebala pružiti prilika za stvaranje konstruktivnog dijaloga s građanima o tim ključnim temama;

2. smatra da reforma Unije, koja bi je učinila socijalnijom, pravednijom, kohezivnijom, ujedinjenijom, usmjerenijom, sposobnijom, suverenijom i odgovornijom, jača izravnim angažmanom građana pomoću participativnih mehanizama;

3. naglašava da postoji pozadinska napetost između vizije EU-a koji se oslanja na države članice i EU-a koji se oslanja na institucije EU-a, koja se može nadići razradom pristupa i instrumenata za Europsku uniju građana;

4. ističe da postojeći participativni instrumenti imaju razne nedostatke te bi ih stoga trebalo poboljšati i razviti nove kako bi sudjelovanje građana bilo pristupačnije, uključivije, značajnije i učinkovitije; smatra da je, u cilju olakšanja sudjelovanja javnosti u širim političkim raspravama i pružanja prilike građanima da utječu na političke ishode, uz sinergije unutar postojećih mehanizama, nužno strukturirati uključivanje građana na način koji je u skladu s očekivanjima građana; smatra kako bi ovakav program sudjelovanja odozdo prema gore trebao biti nadopuna predstavničkoj demokraciji u EU-u;

5. naglašava važnost europske građanske inicijative kao jedinog participativnog alata na razini EU-a koji može potaknuti zakonodavstvo; poziva na jačanje odgovora na nju usvajanjem parlamentarne rezolucije za svaku uspješnu europsku građansku inicijativu; primjećuje da Komisija mora djelovati sukladno svojoj pravnoj obvezi da navede dostatne razloge zašto je ili nije poduzela mjere kao odgovor na europsku građansku inicijativu i vjeruje da to mora biti sveobuhvatnije kako bi se osiguralo da se građanima pruži točna slika o tome što se treba očekivati od uključivanja u europsku građansku inicijativu ili od njezina pokretanja; žali zbog nedostatka daljnjeg postupanja Komisije zakonodavnim mjerama vezano za uspješne europske građanske inicijative; smatra da bi, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2019/788 o europskoj građanskoj inicijativi, u slučaju da Komisija u navedenom roku ne objavi svoje namjere ili u komunikaciji ne navede da ne namjerava poduzeti mjere kao odgovor na europsku građansku inicijativu koja je ispunila postupovne zahtjeve te je u skladu s Ugovorima, posebno temeljnim vrijednostima Unije sadržanima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, Parlament mogao, uzimajući u obzir članak 222. svog Poslovnika, donijeti odluku da na temelju europske građanske inicijative sastavi zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi; potiče Komisiju da se obveže na podnošenje zakonodavnog prijedloga nakon što Parlament usvoji takvo zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi; u tom pogledu predlaže izmjenu postojećeg okvirnog sporazuma o odnosima između Parlamenta i Komisije; poziva na izmjenu uredbe o europskoj građanskoj inicijativi kako bi se potaknulo Komisiju na podnošenje zakonodavnog prijedloga ako predložena europska građanska inicijativa ispunjava relevantne zahtjeve;

6. naglašava da bi, u skladu s izvješćem Europskog revizorskog suda[5], kojim se prepoznaje učinkovitost Komisijinih javnih rasprava, i s obzirom na zadovoljavajuću percepciju građana, Komisija trebala poboljšati svoj postupak javne rasprave u svrhu promicanja većeg sudjelovanja građana i boljeg praćenja i procjene njihova doprinosa;

7. napominje da bi trebalo ojačati i ažurirati postojeći koncept i praksu dijaloga s građanima;

8. naglašava koristi od interakcije s građanima i civilnim društvom za razvoj europske javne sfere i nadopunu demokratskog legitimiteta EU-a koji osiguravaju njegove predstavničke institucije i demokratski postupci;

9. naglašava da nisu svi dionici, posebno građani i skupine civilnog društva, jednako politički aktivni, glasni ili utjecajni; stoga, smatra da se od participativne demokracije EU-a zahtijeva podrška neorganiziranim građanima i promicanje njihova pristupa mogućnostima izbora i sudjelovanja unutar i izvan kanala EU-a;

10. smatra da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; smatra da institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; naglašava da je pristup građana dokumentima europskih institucija ključan za participativnu demokraciju; posebno poziva Vijeće da poveća transparentnost u pogledu postupka donošenja odluka i pristupa dokumentima;

11. naglašava potencijal novih tehnologija koje mogu pružiti nove načine interakcije s građanima, osigurati učinkoviti pristup odozdo prema gore te poboljšati mogućnost građana da pozovu institucije na odgovornost;

12. naglašava da je otvorena vlada, koja kombinira mjere transparentnosti i odgovornosti s participativnim alatima, dobar odgovor na demokratski deficit koji proizlazi iz uočenog nedostatka aktivnosti građana EU-a u donošenju odluka EU-a;

13. pozdravlja osnivanje etičkog tijela kao neovisnog tijela za poticanje transparentnosti u institucijama EU-a;

14. skreće pozornost na novi program Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti za koji se očekuje da će omogućiti veću vidljivost i učinak aktivnosti kojima se doprinosi dijalozima s građanima i angažmanu građana u participativnim demokracijama; naglašava važnost osiguravanja kontinuiteta i povećanja resursa za dio tog programa koji se odnosi na građane, uključujući aktivnosti bratimljenja gradova i sjećanja; pozdravlja uvođenje aktivnosti usmjerenih na dodatno njegovanje europskih vrijednosti u okviru tog programa, kao što je informiranje građana o zajedničkoj europskoj povijesti; poziva na brzo osnivanje „Skupine za građanski dijalog” u okviru tog novog programa;

15. smatra da je važno promicati razmjene među građanima različitih zemalja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, osobito kroz mreže gradova i regija i olakšavanjem međuregionalnog dijaloga; poziva Komisiju da osigura dostatna sredstva putem tematskog područja „Uključenost i sudjelovanje građana” programa Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti;

16. naglašava da će poboljšane informacije o pitanjima koja muče građane biti od pomoći institucijama EU-a u njihovim naporima da pridaju pozornost i odgovaraju na ta pitanja osiguravanjem odgovarajućih kanala za dopiranje do građana, prikupljanjem doprinosa i provedbom prikladnih daljnjih postupaka u sklopu postupka donošenja odluka koji iz toga proizlazi; poziva na unapređenje participativnih mehanizama kako bi se omogućilo da sudjelovanje građana ima konstruktivan učinak na donošenje odluka u EU-u;

17. naglašava potrebu da se u političku raspravu o budućnosti Europe uključe mladi te da ih se dosljedno uključuje u participativne mehanizme i dijaloge s građanima koji se redovito održavaju, s obzirom na to da će se današnjim odlukama odrediti njihova budućnost; naglašava potrebu za utvrđivanjem novih sredstava komunikacije i interakcije prilagođenih interesima mladih;

18. pozdravlja savjetovanja usmjerena na djecu koja provodi Komisija i podupire uspostavu platforme EU-a za sudjelovanje djece u budućnosti; pozdravlja i uključivanje mladih u digitalnu platformu i panele građana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe; apelira na institucije EU-a da osmisle načine kako bi se na strukturnoj osnovi osigurala slična suradnja s djecom i mladima u budućnosti i da pritom predvide odgovarajuće mehanizme za dobivanje povratnih informacija;

19. poziva na istinsko uključivanje mladih i njihovih organizacija u planiranje, provedbu i evaluaciju događanja i programâ; pozdravlja napore uložene u sklopu dijaloga EU-a s mladima usmjerene na to da se mladi i organizacije mladih uključe u osmišljavanje politika i donošenje odluka; poziva institucije EU-a da se obvežu na poduzimanje konkretnih mjera na temelju rezultata dijaloga EU-a s mladima;

20. naglašava potrebu za sudjelovanje s obrazovnim institucijama i organizacijama za obrazovanje građana kako bi se osiguralo da aktivno europsko građanstvo postane dijelom kurikuluma diljem EU-a; poziva Komisiju da pruži potporu kako bi se dopunili programi obrazovanja u svim državama članicama, posebno podupiranjem razvoja zajedničkog kurikuluma europskog i globalnog građanskog obrazovanja, čime bi se potaknulo bolje razumijevanje postojećih institucija EU-a te povijesti i kultura država članica, kao i objektivno i kritičko razmišljanje o koristima od Europske unije; predlaže uključivanje modula o funkcioniraju i povijesti EU-a u obrazovne kurikulume i poziva Komisiju da predloži smjernice za takve module;

21. podsjeća na Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja koju su ministri obrazovanja EU-a donijeli 17. ožujka 2015. i u kojoj su pozvali na jačanje djelovanja u području obrazovanja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se zaštitilo naše pluralističko društvo;

22. poziva Komisiju da pokrene godišnju Olimpijadu Europske unije, natjecanje o funkcioniranju i povijesti EU-a za mlade u srednjim školama, programima strukovnog osposobljavanja i drugim obrazovnim strukturama kako bi se potaknuo interes, sudjelovanje i rasprava o poslovima EU-a; naglašava da bi se program Erasmus+ trebao koristiti za poboljšanje građanskog obrazovanja, osobito među učenicima i mladim ljudima; ponavlja potrebu da Komisija da veću potporu poslovima EU-a i obrazovnim programima koji postoje diljem Europe i izvan nje, nadovezujući se pritom na uspješan program Erasmus+;

 

23. smatra da će osiguravanje sudjelovanja mladih biti ključan dio dugoročnog učinka inicijativa za građanski dijalog; stoga naglašava važnost usmjeravanja na mlade u svim aktivnostima učenja EU-a i predlaže da se promiču alati za sudjelovanje mladih s posebnim naglaskom na društvene mreže, mobilne aplikacije, mobilne igrice, kvizove i druge formate prilagođene mladima; pozdravlja obrazovne programe među kolegama, kao što su Europski parlament za mlade i dijalog EU-a s mladima, kao primjere dobre prakse;

24. naglašava važnost akademske zajednice, istraživača i sveučilištâ u poboljšanju razine znanja i iskustva građana o participativnim mehanizmima u EU-u kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u postupku donošenja odluka u EU-u;

25. ističe da su učinkoviti dijalozi s građanima i aktivno sudjelovanje građana snažno povezani s europskom dimenzijom građanskog obrazovanja; naglašava stoga potrebu za poboljšanjem europske dimenzije građanskog obrazovanja kako bi se građanima omogućilo sudjelovanje i sposobnost djelovanja u ulozi informiranih građana i potpuno sudjelovanje u građanskom i društvenom životu na razini EU-a i na razini država članica, temeljeno na razumijevanju političkih, pravnih, društvenih i ekonomskih pojmova i struktura, kao i globalnog razvoja i održivosti; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu europsku strategiju za jačanje kompetencija građana EU-a i da razvije mjere podrške usmjerene na osiguravanje jednakog pristupa građanskom obrazovanju za sve građane koji žive u EU-u kako bi im se omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava;

26. predlaže uspostavu europske mreže za obrazovanje građana u cilju pružanja platforme za razmjenu najboljih praksi i znanja u pogledu metoda jačanja europske dimenzije građanskog obrazovanja; naglašava potrebu za novim modelima i instrumentima građanskog obrazovanja poput uspostave Europske agencije za građansko obrazovanje;

27. ističe ulogu medija u oblikovanju mišljenja građana o politikama EU-a i o samom EU-u; naglašava potrebu za podržavanjem neovisnog i raznolikog medijskog prostora diljem Europe, no smatra da je potrebno uložiti više napora u rješavanje pitanja dezinformacija i pogrešnog izvješćivanja o pitanjima EU-a u medijima, osobito jačanjem podrške paneuropskim medijskim projektima temeljenim na činjenicama;

28. ističe pravo građanâ na pristup pouzdanim i neovisnim, utemeljenim na činjenicama, informacijama o Europskoj uniji, njezinim politikama i postupcima donošenja odluka; uviđa da je potrebno uspostaviti raznolike mogućnosti pristupa neutralnom, neovisnom i informativnom zajedničkom europskom informacijskom centru, dostupnom na svim službenim jezicima EU-a te razviti proaktivnu komunikaciju s građanima EU-a; podsjeća i na vrijednost postojećih medijskih kuća; smatra da je neophodno poduzeti konkretne mjere za rješavanje pitanja širenja pogrešnih informacija i dezinformacija, posebno za vrijeme kriza kad su provjerene, pouzdane i pravodobne informacije najpotrebnije; naglašava da je u tim postupcima neovisnost medija ključna; poziva na to da se u radu internetskih platformi uvedu povratne informacije, provjeravanje činjenica i moderiranje povezano s pogrešnim informacijama i dezinformacijama kojima se poštuju građanska prava i sloboda izražavanja; stoga neophodnim smatra poboljšanje osposobljavanja novinara kako bi se potaknulo neovisno i kritičko razmišljanje;

29. pozdravlja cilj Akcijskog plana za europsku demokraciju za poboljšanje sudjelovanja građana u demokratskim sustavima putem informiranog donošenja odluka; naglašava da je potrebno osigurati sudjelovanje mladih i građanski angažman osoba u nepovoljnom položaju u okviru programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti; pozdravlja mjere koje su najavljene u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju za jačanje slobode medija, slobode izražavanja i kvalitetnog novinarstva; nestrpljivo iščekuje prijedlog Komisije za praktične i učinkovite alate za bolje osiguravanje sigurnosti novinara koji su prečesto izloženi prijetnjama i nepotrebnom zastrašivanju, čime se ograničava pravo građana na informacije; sa zabrinutošću primjećuje da ne postoje konkretni prijedlozi za osiguravanje umjetničke slobode i pružanje zaštite cenzuriranim i kazneno gonjenim umjetnicima te poziva Komisiju da dodatno razvije to područje u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju;

30. priznaje pravo svih građana EU-a da zatraže i dobiju informacije od institucija EU-a na jednom od službenih jezika EU-a; ističe da su istinski dijalog te aktivno i informirano sudjelovanje građana EU-a u donošenju odluka u EU-u mogući samo ako ne postoje jezične prepreke te stoga poziva Komisiju da uloži više truda u komunikaciju s građanima na svim službenim jezicima EU-a; primjećuje da je radi jačanja uključivosti, osviještenosti i vidljivosti potrebno poboljšati pristupačnost internetskog sadržaja; predlaže da sve internetske stranice EU-a budu prilagođene korisnicima i dostupne na svim službenim jezicima EU-a;

31. podsjeća na to da europske politike i zakonodavstvo najčešće provode lokalne i regionalne uprave te da one mogu lakše doprijeti do javnosti i igraju središnju ulogu u obrazovanju građana o EU-u, s obzirom na to da je njihova razina vlasti najbliža građanima; naglašava da bi prvi korak mogao biti povećanje sredstava dodijeljenih uredima za vezu europskih institucija i razvijanje njihove teritorijalne mreže po cijeloj Europi;

32. pozdravlja mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2020. naslovljeno „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima“; zahtijeva, uz alate za sudjelovanje građana na razini EU-a, osnivanje mreže višerazinskih vlada koje trebaju služiti kao prijenosni lanac između Europskih institucija i građana;

33. ponavlja potrebu za potpunim uključenjem građana u postupke donošenja odluka u EU-u kako bi se ojačao legitimitet EU-a i povećalo povjerenje javnosti u rad institucija; naglašava važnost trajnih mehanizma sudjelovanja u svrhu daljnjeg poticanja i olakšanja sudjelovanja građanâ u donošenju odluka u EU-u  koje se ne odnosi samo na glasovanje i druge postojeće kanale i instrumente; podržava aktivnosti podizanja razine osviještenosti o tim mehanizmima kako bi se maksimalno povećao njihov učinak i učinkovitost; naglašava potrebu za takvim mehanizmima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te za odgovarajućom horizontalnom i vertikalnom koordinacijom među institucijama na različitim razinama;

34. ističe činjenicu da bi redoviti participativni postupci za građane mogli poslužiti u različite svrhe poput utjecanja na godišnje političke ili zakonodavne prioritete, razvoja konkretnih prijedloga koji se odnose na konkretna pitanja, rasprave o institucionalnim pitanjima ili odlučivanja o potrošnji određenih javnih resursa; naglašava, međutim, da je, usprkos tome što će se sudjelovanje građana u nekim područjima pokazati korisnim, važno da građani jasno razumiju ishode svog sudjelovanja, uključujući njegova ograničenja, uz primjerene i transparentne mehanizme za daljnje postupanje;

35. primjećuje da mehanizmi za sudjelovanje građana uključuju širok raspon alata koji se međusobno nadopunjuju, poput skupština građana, inicijativa građana, javnih rasprava, dijalogâ s građanima, participativnih proračuna, referenduma, itd.;

36. podsjeća na to da bi participativni mehanizmi za građane pojedincima trebali omogućiti iznošenje njihovih ideja i pitanja koja ih zabrinjavaju; naglašava činjenicu da oni moraju biti participativni, uključivi, otvoreni, planirani, transnacionalni, transparentni, nestranački, odgovorni, učinkoviti, vidljivi i poticajni u pogledu sudjelovanja;

37. naglašava da je obvezan uključiv pristup kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi; ističe činjenicu da bi odabirom sudionika trebalo osigurati uravnoteženu zastupljenost stanovništva korištenjem odgovarajućih komunikacijskih mehanizama za dopiranje do raznolike javnosti kako bi potpuno došle do izražaja društvena i teritorijalna raznolikost; naglašava da bi svi građani trebali imati jednak pristup mehanizmima sudjelovanja, uključujući one koji žive u područjima u nepovoljnom položaju ili one koji su manje izloženi informacijama EU-a; poziva na to da se mehanizmi sudjelovanja prošire na sve one kojima treba ponuditi alternativne mehanizme prilagođene njihovim potrebama, uključujući građane koji borave u EU-u, a nisu građani EU-a, kao i građane EU-a koji borave u nekoj drugoj državi članici ili u zemlji koja nije država članica EU-a;

38. naglašava potrebu da se građanima omogući pristup mehanizmima sudjelovanja na njihovu materinskom jeziku; podsjeća na to da jezične prepreke udaljavaju institucije EU-a od građana i onemogućuju razvoj istinski uključive europske demokracije;

39. ističe da je važno da osobe s invaliditetom imaju pristup cijelom nizu instrumenata koje EU osigurava za građane, naročito zahvaljujući sustavnom tumačenju i prevođenju na znakovni i lako čitljiv jezik;

40. naglašava da bi organizacije civilnog društva, socijalni partneri i drugi dionici trebali imati važnu ulogu u participativnim instrumentima; smatra da su ključne odgovarajuće metodologije koje podržavaju njihovo sudjelovanje; naglašava da se radi uspješnosti takvih instrumenata moraju uključiti Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor;

41. naglašava da se svrha, pravila i vremenski okviri participativnih postupaka moraju komunicirati od samog početka kako bi oni bili djelotvorni; ističe da je potrebno da komunikacija o uključivanju građana naglašava praktičnu ulogu bilo kojeg mehanizma jer će u suprotnom neispunjenje očekivanja dovesti do smanjenja sudjelovanja, a time i legitimiteta;

42. naglašava potrebu za dobrom ravnotežom između zajedničkog formata i raznolike nacionalne prakse redovitih dijaloga s građanima kako bi se građanima osigurao europski okvir koji podržava razne tradicije odlučivanja na nacionalnoj razini;

43. naglašava da bi digitalne tehnologije trebale biti nadopuna instrumentima za sudjelovanje uživo i da bi se osobito trebale koristiti za poticanje sudjelovanja među stanovništvom koje otežano sudjeluje u tradicionalnim participativnim instrumentima;

44. poziva Komisiju i države članice da razviju dostupne, inovativne i uključive alate za sudjelovanje građana i dijaloge s njima te da bolje iskoriste digitalne tehnologije kako bi se svim građanima (na primjer, mladima i starijim osobama, osobama s invaliditetom, mobilnim građanima EU-a, osobama koje žive u ruralnim ili manje naseljenim područjima) omogućilo da aktivno sudjeluju u donošenju odluka EU-a, nadovezujući se pritom na pouke iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19 zbog koje je povećana upotreba digitalnih alata; naglašava dodanu vrijednost nebirokratske i sveobuhvatne internetske stranice koja građanima pruža informacije o svim europskim participativnim inicijativama; naglašava da društveni mediji imaju ključnu ulogu, posebno za djecu; naglašava da bi svrha takvih inovativnih alata trebala biti podupiranje predstavničke demokracije i da bi trebalo zajamčiti transparentnost na svim razinama;

45. poziva na provjeru činjenica i moderiranje povezano s dezinformacijama u funkcioniranju internetskih platformi koje se koriste za interakciju s građanima;

46. podsjeća na to da se institucije EU-a prije pokretanja participativnih postupaka moraju obvezati na daljnje postupanje u vezi s njihovim ishodom s obzirom na svoje nadležnosti i zakonodavne postupke, zato što razočaranje građana često proizlazi iz nedostatka popratnog djelovanja; naglašava da građani trebaju jasno razumjeti strukture uključivanja građana i dijaloga kako bi njihova očekivanja bila u skladu sa stvarnošću jer u suprotnom postoji rizik da ostanu bez tog prava; ističe da bi svaki novi participativni instrument trebao biti popraćen velikom komunikacijskom kampanjom s visokim razinama političkog angažmana na razini EU-a i na nacionalnim razinama, sličnom uspješnoj izbornoj kampanji za izbore za Europski parlament 2019.;

47. ističe da institucije EU-a moraju aktivno pružati vodstvo sudionicima tijekom participativnog postupka; naglašava da se ishod participativnog postupka mora jasno odrediti kako bi mogao biti podložan obveznom odgovoru; predlaže da se na kraju takvih aktivnosti sudionicima osiguraju jasno, pisano, sročene povratne informacije o svakom prijedlogu ili preporuci u kojima institucije EU-a pojašnjavaju svoju namjeru da provedu te prijedloge ili preporuke ili pravdaju svoju odluku da to ne učine; priznaje da postoje poteškoće i izazovi koje treba premostiti ako participativni mehanizmi značajnije doprinose kvaliteti demokracije, i, zauzvrat, osjećaju pripadnosti i europskom identitetu;

48. naglašava da je potrebno uspostaviti odgovarajući okvir za daljnje postupanje nakon dijaloga s građanima kako bi se doprinos građana učinkovito uzeo u obzir; predlaže da bi se u okviru daljnjeg postupanja ishod mogao pretočiti u izvješća o inicijativama i javna predstavljanja te da bi se mogli uključiti građani, uključujući u sve te faze one najmanje zastupljene društvene skupine, a posebno mlade;

49. smatra da se u participativnim postupcima za građane mora poštivati najviša moguća razina transparentnosti; primjećuje da transparentnost i otvoreni podaci jačaju povjerenje u javne institucije, a time i njihov legitimitet; naglašava da promicanje demokratskog legitimiteta institucija EU-a sudjelovanjem javnosti zahtijeva bolje razumijevanje donošenja odluka u EU-u; poziva na izradu standarda za otvorenu javnu upravu na razini EU-a koji bi mogao poslužiti kao temelj za druge razine javne uprave;

50. predlaže da internetska stranica Komisije „Iznesite svoje mišljenje” postane jedinstveno mjesto za pristup svim participativnim instrumentima na razini EU-a; primjećuje da je pandemija bolesti COVID-19 potaknula upotrebu digitalnih medija i sustava za internetske konferencije te stoga vidi daljnje prilike koje digitalizacija pruža u pogledu sudjelovanja građana; naglašava da se time pomoglo građanima da brže, šire i uključivije sudjeluju u donošenju odluka; smatra da bi EU trebao promicati nove i inovativne načine sudjelovanja građana omogućujući upotrebu alata digitalne tehnologije koji pospješuju višejezični dijalog s građanima; poziva Komisiju da usvoji daljnje digitalne mogućnosti sudjelovanja građana na svim službenim jezicima EU-a, uključujući vodiče, primjere iz prošlosti i informacije o relevantnom zakonodavstvu; smatra da treba osigurati mjere za osobe koje su slijepe, slabovidne ili imaju druge poremećaje u čitanju;

51. potiče uspostavu neovisnog foruma civilnog društva, akademskih i socijalnih partnera u svrhu praćenja tog postupka i daljnjeg postupanja institucija EU-a na temelju njega;

52. potiče olakšavanje uspostave mreže neovisnih organizacija civilnog društva, koja se temelji na dobrovoljnom sudjelovanju, radi okupljanja različitih demokratskih inicijativa iz različitih regija kako bi se olakšalo dijeljenje informacija i prijenos znanja te osiguralo korištenje metoda najbolje prakse; smatra da će se time podići razina osviještenosti građana o postupcima donošenja odluka u EU-u, kao i osigurati više prilika da građani utječu na oblikovanje politika;

53. pozdravlja prijedlog predsjednikâ EGSO-a i OR-a da se oformi međuinstitucijska radna skupina o sudjelovanju građana u postupcima donošenja odluka EU-a;

54. obvezuje se na suradnju s drugim institucijama i dionicima iz EU-a kako bi se osnažili dodatni kanali za doprinos građana, uključujući širenje dijalogâ građana i uspostavu trajnog mehanizma sudjelovanja građana s formalno obvezujućim procesom daljnjeg postupanja;

55. poziva Komisiju da iznese prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o civilnom dijalogu na temelju članka 11. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji u kojemu se navodi da institucije moraju održavati otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

56. naglašava važnost poticanja građanskog angažmana i aktivnog sudjelovanja na koordiniran i dosljedan način na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a; u tom kontekstu smatra da bi trebalo pojačati ulogu, aktivnosti i neovisnost predstavništava Europske komisije i Ureda za vezu Europskog parlamenta u državama članicama kako bi se pojednostavnili građanska uključenost i izravan dijalog s građanima, omogućili pristup informacijama i njihovo dijeljenje te informirala javnost o Europskoj uniji i njezinim politikama na temelju široke i dobro koordinirane upotrebe komunikacijskih alata za digitalno i fizičko sudjelovanje građana;

57. naglašava inicijativu novi europski Bauhaus kao nedavnu inovaciju s ciljem poticanja i olakšavanja sudjelovanja građana; ističe da ta inicijativa okuplja građane, stručnjake, poduzeća i institucije te olakšava razgovore o tome kako učiniti buduće životne prostore cjenovno pristupačnijima i dostupnijima;

58. predlaže uvođenje mehanizma sudjelovanja građana u pilot-projektima, uključujući „participativno određivanje proračuna”, kako bi se omogućilo oblikovanje rashodovne strane proračuna Unije i masovna podrška i tako uključili građani u zajedničko stvaranje politika s donositeljima odluka u EU-u;

59. naglašava da je, uz dostatni angažman institucija EU-a, potrebno olakšati sudjelovanje građana u strukturnim reformama EU-a izmjenom metode Konvencije koja je utvrđena člankom 48. Ugovora o Europskoj uniji; predlaže da se o tome raspravlja u okviru Konferencije o budućnosti Europe;

60. pozdravlja Konferenciju o budućnosti Europe i smatra je odličnom prilikom za izravno uključivanje u smisleni dijalog s građanima o budućnosti Europe i za davanje odgovora na njihova pitanja;

61. naglašava važnost uravnoteženog sudjelovanja organizacija civilnog društva uz institucionalne predstavnike na Konferenciji o budućnosti Europe; naglašava potrebu za konkretnim daljnjim postupanjem u skladu s ishodom Konferencije pri čemu je potrebno informirati građane o različitim koracima u postupku donošenja odluka koji proizlazi iz toga i osigurati smislenost dijaloga s građanima i njegov nastavak nakon formalnog završetka Konferencije o budućnosti Europe;

 

62. ističe da građanske „agore” u okviru Konferencije o budućnosti Europe trebaju služiti kao pilot-projekt za njihovu buduću institucionalizaciju kao trajni mehanizam sudjelovanja građana u ključnim raspravama;

63. očekuje da će Konferencija o budućnosti Europe dati značajan doprinos daljnjem razvoju sudjelovanja građana u postupku oblikovanja politika u EU-u i utrti put uspostavi novog trajnog mehanizma sudjelovanja građana;

 

64. smatra da Konferencija o budućnosti Europe pruža priliku za raspravljanje o mogućim mehanizmima aktivnog sudjelovanja građana u postupku savjetovanja kako bi utjecali na godišnji program rada Komisije i govor o stanju Unije; primjećuje da bi takav mehanizam mogao djelovati na godišnjoj razini, pri čemu bi počeo u prvim mjesecima svake godine nacionalnim i regionalnim građanskim „agorama” na kojima se pripremaju prioriteti za raspravu na transnacionalnoj agori europskih građana, koja bi se mogla zaključiti na Dan Europe; ističe da prioritete koji proizlaze iz agore građana Europe treba predstaviti institucijama EU-a kako bi se uzeli u obzir tijekom mehanizma savjetovanja koji vodi do uspostave godišnjeg Programa rada Komisije;

65. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

OBRAZLOŽENJE

Razlozi za uključivanje građana

 

Nekoliko istraživanja Eurobarometra[6] pokazalo je da važan dio europskog stanovništva nije zadovoljan načinom funkcioniranja demokracije u EU-u i da je sklon nepovjerenju prema njegovim institucijama. Sudjelovanje u europskom izborima i dalje je nisko unatoč tomu što je na izborima 2019. zabilježena viša izlaznost, posebno među mladima. Znatan dio građana ima osjećaj da se njihov glas ne čuje i smatra EU udaljenim. Kako bi se riješio problem te percepcije udaljenosti, od temeljne je važnosti uključiti građane u rasprave o politikama EU-a. Takve transnacionalne rasprave neophodne su za razvoj europske javne sfere i za jačanje demokratskog legitimiteta EU-a. Europska građanska inicijativa, pritužbe Europskom ombudsmanu i predstavke upućene Parlamentu trenutno su jedini instrumenti temeljeni na načelu „odozdo prema gore” putem kojih građani mogu preispitivati politike ili institucije EU-a. Stoga bi kroz kontinuirane dijaloge s građanima trebalo uspostaviti novi javni forum kako bi se povećao njihov utjecaj na oblikovanje politika EU-a.

 

Ciljevi uključivanja građana

 

Cilj sudjelovanja građana je povećati njihov osjećaj odgovornosti prema EU-u u kojem se odražavaju njihove potrebe i vizije. Posebni ciljevi su:

• uspostaviti participativne instrumente kojima se pojedincima nudi mogućnost da izraze svoje ideje i pitanja koja ih muče te da daju konstruktivan doprinos oblikovanju budućnosti EU-a;

• pružiti mogućnosti za rasprave i razmatranja među građanima, kao i za rasprave i razmatranja između građana, političara, dionika i stručnjaka, pri čemu je potrebno dopustiti pluralizam mišljenja i perspektiva te uravnoteženo i raznoliko sudjelovanje građana;

• osigurati usmjerenost svih participativnih instrumenata na politike EU-a i uključiti transnacionalne razmjene mišljenja između građana iz različitih država članica;

• razviti stalne participativne mehanizme koji će postati redovite i česte aktivnosti te sastavni dio postupka donošenja odluka EU-a.

 

Iskustvo s participativnim inicijativama

 

Institucije EU-a proteklih su godina provele razne inicijative usmjerene na interakciju s građanima, poput rasprave o budućnosti Europe koju je Komisija provela putem interneta i Europskog skupa mladih koji se organizira svake dvije godine i čiji domaćin Parlament. Tijela EU-a također su organizirala savjetovanja s građanima, poput inicijative za savjetovanje „Promišljanje o Europi” koju je proveo OR i nacionalnih savjetovanja pod nazivom „Savjetovanje EGSO-a o budućnosti Europe” koje je proveo EGSO. Države članice istovremeno su na svojim područjima na nacionalnoj razini provele „Savjetovanja s europskim građanima”. Ostale participativne inicijative koje su provedene na različitim razinama uprave analiziraju se u nedavno objavljenoj studiji Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS)[7]. Tu su i projekti koje su organizirali pokreti građana, kao što je projekt „European HomeParliaments”[8] koji je uvela organizacija Pulse of Europe.

 

Konferencija o budućnosti Europe bit će najveći projekt sudjelovanja građana na razini EU-a te bi trebala postati prilika da se građani aktivno uključe u aktivnost temeljenu na načelu „odozdo prema gore”, što je važan preduvjet za njezin uspjeh. Konferencijom će se steći dragocjeno iskustvo u interakciji s građanima u velikom opsegu iz kojeg će se morati izvući pouke za budućnost.

 

Nedostaci postojećih participativnih instrumenata

 

Europska građanska inicijativa važan je instrument participativne demokracije. Međutim, neovisnim procjenama europske građanske inicijative zaključeno je da je njezin pravni i politički učinak minimalan[9]. Iako je od 2012. registrirano 76 europskih građanskih inicijativa, svega ih je šest dosegnulo prag od milijun potpisa te ih je stoga razmotrila Komisija. Nedostatak obveze daljnjeg postupanja na temelju uspješnih europskih građanskih inicijativa jedan je od razloga zbog kojih je taj instrument polučio ograničene učinke.

 

Europski ombudsman, čija je uloga unaprijediti zaštitu građana u vezi sa slučajevima nepravilnosti na razini EU-a, doprinosi boljoj transparentnosti i demokratskoj odgovornosti u donošenju odluka i u upravi u EU-u. Međutim, jačanje sudjelovanja građana u donošenju odluka u EU-u nije svrha njegova mandata. Nadalje, uloga Europskog ombudsmana često nije poznata ili se ne razumije na lokalnoj i nacionalnoj razini.

 

Predstavke upućene Europskom parlamentu sve su popularniji instrument za preispitivanje primjene prava EU-a. Međutim, utjecaj tog instrumenta na oblikovanje politika EU-a prilično je ograničen, budući da sudjelovanje građana u zakonodavnim postupcima EU-a nije njegov cilj.

 

Članak 11. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji obvezuje Komisiju na provođenje širih savjetovanja sa zainteresiranim strankama kako bi osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije. Komisija stoga putem interneta održava javne rasprave kako bi građanima omogućila da iznesu povratne informacije o politikama i zakonima EU-a koje bi se trebale uzeti u obzir pri donošenju odluka. Iako u njima mogu sudjelovati svi građani pojedinci, Komisija obično utvrđuje ciljanu skupinu ovisno o tome o kojoj se politici radi, pa su sudionici uglavnom organizirani u interesne skupine. Nadalje, Komisija sama odabire teme za javne rasprave.

 

U skladu sa člankom 11. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, Komisija provodi dijaloge s građanima koji okupljaju građane, predstavnike institucija i tijela EU-a te nacionalne, regionalne i lokalne političare. Iako u njima može sudjelovati bilo tko, ti događaji obično privlače građane koje politika EU-a već zanima. Budući da se sastanci uglavnom sastoje od pitanja i odgovora, ne rezultiraju pravom razmjenom mišljenja. Osim toga, doprinos građana ne uzima se u obzir pri donošenju odluka EU-a. Svrha dijaloga s građanima stoga je informiranje građana, a ne njihovo uključivanje u pravu raspravu koja će utjecati na politički program EU-a.

 

Razvoj stalnih participativnih mehanizama

 

Postojećim participativnim instrumentima građanima se ne pružaju naročito učinkoviti načini da utječu na donošenje odluka u EU-u i ne iskorištava se u potpunosti potencijal sudjelovanja građana za jačanje demokratskog legitimiteta EU-a. U skladu s prijedlogom predsjednikâ OR-a i EGSO-a, trebalo bi osnovati međuinstitucijsku radnu skupinu s ciljem razvoja stalnih mehanizama za sudjelovanje građana. Dijalozi s građanima koji se redovito održavaju mogli bi poslužiti u različite svrhe poput određivanja godišnjih političkih ili zakonodavnih prioriteta, razvoja konkretnih prijedloga koji se odnose na konkretna pitanja, kontinuirane rasprave o institucionalnim pitanjima poput sustava „vodećih kandidata” i transnacionalnih listi ili odlučivanja o potrošnji određenih javnih resursa.

 

Svaka od tih aktivnosti zahtijevala bi poseban dizajn koji se mora prilagoditi svrsi sudjelovanja građana. Odabir dizajna posebno je važan na razini EU-a zbog složenosti poslova EU-a i općeg nedostatka znanja o funkcioniranju institucija EU-a i njihovom donošenju odluka. Također je potrebno pojačati europsku dimenziju građanskog obrazovanja kako bi se omogućilo sudjelovanje građana.

 

Faze stalnih participativnih mehanizama

 

Pripremna faza

 

Obvezan je uključiv pristup kako bi se doprlo do što većeg broja građana. Sudjelovanjem građana trebale bi, uz državljane EU-a, biti obuhvaćene i osobe koje imaju prebivalište u EU-u. Posebnu pozornost trebalo bi pridati uključivanju mladih. Odabirom sudionika trebalo bi osigurati uravnoteženu zastupljenost osoba različitih dobi, rodova i društveno-gospodarskih i obrazovnih profila, uključujući manjine, kako bi se u potpunosti odražavala raznolikost društava. Obvezno je uključiti sudionike koji imaju prebivalište u različitim zemljama, kao i sudionike iz ruralnih i udaljenih krajeva i iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. Nadalje, u te bi aktivnosti trebalo uključiti osobe čija se mišljenja o EU-u razlikuju.

 

Organizacije civilnog društva trebale bi imati važnu ulogu u participativnim instrumentima jer su u mogućnosti doprijeti do raznih skupina građana, uključujući marginalizirane skupine. Za uspjeh tih instrumenata također je neophodno uključiti OR i EGSO. Štoviše, trebalo bi uključiti i postojeće mreže i agencije EU-a radi podizanja razine osviještenosti o sudjelovanju u tim aktivnostima i radi olakšavanja sudjelovanja u njima, posebno putem konvencije civilnog društva sastavljene od europskih platformi udruženja koje uključuju nacionalne platforme i mreže.

 

Moglo bi biti korisno od početka uključiti građane u dizajn tih mehanizama. Građani bi mogli izreći svoja mišljenja o opsegu i strukturi postupka, kao i o daljnjem postupanju na temelju postupka. Iznad svega, trebali bi imati mogućnost utvrđivanja programa i određivanja prioriteta pitanja za raspravu. Ranim uključivanjem građana povećava se legitimitet aktivnosti. Na taj način također je moguće povećati razinu osviještenosti o instrumentima i njihovo razumijevanje u javnosti.

 

Potrebna je kombinacija internetskih i fizičkih metoda kako bi se uključilo različite vrste sudionika. Trebalo bi iskoristiti već postojeće internetske alate za sudjelovanje građana. Komisijina internetska stranica „Iznesite svoje mišljenje” mogla bi postati jedinstveno mjesto za pristup svim instrumentima participativne demokracije. Fizička događanja trebalo bi organizirati u cijelom EU-u, uključujući ruralna i udaljena područja.

 

Kako bi dijalozi s građanima bili djelotvorni, važno je komunicirati njihovu svrhu od samoga početka. Prije njihova početka institucije EU-a moraju se obvezati na daljnje postupanje na temelju ishoda sudjelovanja građana kako bi se izbjegao osjećaj razočarenja i frustracije na kraju postupka.

 

Provedbena faza

 

Teme rasprave ne bi trebale biti previše neodređene, već bi njihov naglasak trebao biti na konkretnim pitanjima politika. Trebale bi biti obuhvaćene nadležnostima EU-a i u potpunosti poštivati vrijednosti EU-a. Rasprave bi trebalo jasno strukturirati prema temama o kojima će se razgovarati. Sudionici bi trebali imati potporu stručnjaka koji bi im mogli pružiti smjernice i pomoć tako što će im predstavljati teme ili ocjenjivati prijedloge. Rasprave bi trebale biti neutralno moderirane, bez prejudiciranja. Također bi se mogli organizirati krugovi rasprava između organizacija civilnog društva koje zastupaju jednu i drugu stranu neke teme prije razmatranja i zaključivanja koje provode građani.

 

U participativnim postupcima za građane mora se poštivati najviša moguća razina transparentnosti. Događaje bi trebalo prenositi uživo, snimati i učiniti javno dostupnima. S njima povezane dokumente trebalo bi objaviti na svim službenim jezicima EU-a. Dijaloge s građanima potrebno je promicati na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a svim raspoloživim analognim i digitalnim sredstvima. Nadalje, dijalozi s građanima trebali bi imati svoj vizualni identitet i koristiti se jedinstvenom višejezičnom internetskom platformom.

 

Faza daljnjeg postupanja

 

Ishod participativnih mehanizama mora se precizno definirati kako bi mogao biti podložan zakonski obvezujućem daljnjem postupanju. Sudionici bi na kraju postupka trebali dobiti povratne informacije u pismenom obliku. Institucije EU-a trebale bi detaljno objasniti koji će se prijedlozi građana usvojiti ili odbaciti te navesti svoje razloge za te odluke. Tim povratnim informacijama osigurava se odgovornost institucija i vjerodostojnost postupka.

 

Osim toga, ishod bi se mogao predstaviti građanima u okruženju sličnom festivalima demokracije, uz sudjelovanje predstavnika institucija EU-a i organizacija civilnog društva. U okviru daljnjeg postupanja, ishod postupka mogao bi se pretočiti u izvješća o inicijativama ili u javna saslušanja.

 

Trebalo bi uspostaviti neovisni forum civilnog društva u svrhu praćenja postupka i daljnjeg postupanja na temelju postupka od strane institucija EU-a. Taj bi se forum trebao sastojati od organizacija civilnog društva iz raznih država članica i trebalo bi ga redovito pozivati na davanje doprinosa tijekom cijelog postupka, uz završno izvješće. Nadalje, za te bi dijaloge trebalo osigurati dostatna financijska sredstva EU-a.

 

Savjetovanja s građanima o prijedlozima za pilot-projekte

 

Kako bi se potaknula ideja participativnog proračuna na razini EU-a, mogao bi se uvesti mehanizam za savjetovanje s građanima o pilot-projektima. Pilot-projekti omogućuju Parlamentu, Komisiji i Vijeću predlaganje novih proračunskih linija godišnjeg proračuna Unije iz kojih će se financirati nove ideje i projekti za koje ne postoji zakonodavna osnova (pod uvjetom da su djelovanja u nadležnosti Unije). Postupkom savjetovanja trebalo bi osigurati građanima ili civilnom društvu mogućnost dodavanja prijedloga za pilot-projekte, uz prijedloge koje su već iznijele institucije EU-a.

 

 

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE.

Sljedeći popis sastavljen je na isključivo dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestiteljice. Izvjestiteljici su tijekom pripreme nacrta izvješća informacije dostavili sljedeći subjekti ili osobe:

 

Subjekt i/ili osoba

Citizens Take Over Europe

mreža „Civilno društvo Europe”

Democracy International

Forum o europskoj građanskoj inicijativi

Europski odbor regija (povjerenstvo CIVEX)

Europski fond za demokraciju

Europski gospodarski i socijalni odbor

European House, Mađarska

Europski ombudsman

Europe’s People’s Forum

Pulse of Europe („Puls Europe”)

RegioParl

Values Unite

Mladi europski federalisti

 

 

 

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA PREDSTAVKE (19.4.2021)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a

2020/2201(INI)

U ime Odbora za predstavke: Dolors Montserrat (izvjestiteljica)

 

 

AMANDMAN

Odbor za predstavke podnosi Odboru za ustavna pitanja, kao nadležnom odboru, sljedeći amandman:

Amandman  1

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava D

Prijedlog rezolucije	Amandman
D. budući da je pravni i politički učinak europske građanske inicijative, pritužaba Europskom ombudsmanu i predstavaka upućenih Parlamentu kao jedinih instrumenata temeljenih na načelu „odozdo prema gore” koji su na raspolaganju građanima EU-a prilično minimalan;	D. budući da se pravni i politički učinak europske građanske inicijative, pritužaba Europskom ombudsmanu i predstavaka upućenih Parlamentu kao jedinih instrumenata temeljenih na načelu „odozdo prema gore” koji su na raspolaganju građanima EU-a mora ojačati;

 

 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (26.4.2021)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a

2020/2201(INI)

Izvjestiteljica za mišljenje: Irena Joveva

 

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. ističe da su razumijevanje rada institucija EU-a i povjerenje građana u njih ključni za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito oblikovanje politika i da su ključan čimbenik u izgradnji povjerenja građana u EU i njegovu budućnost te da stoga institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta poduzimanjem konkretnih, ciljanih mjera u svim aspektima njihova rada uz poseban naglasak na postupku donošenja odluka EU-a;

2. podsjeća na „Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja” koju su ministri obrazovanja EU-a donijeli 17. ožujka 2015. i u kojoj su pozvali na jačanje djelovanja u području obrazovanja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se zaštitilo naše pluralističko društvo;

3. naglašava važnost preispitivanja i utvrđivanja trenutačnih nedostataka demokratskih sredstava za sudjelovanje građana, dionika i organiziranog civilnog društva kako bi obuhvaćala otvoren i transparentan postupak kojim se zauzima uključiv, participativan i uravnotežen pristup; primjećuje da otvorenost zahtijeva odgovarajuće prilagodbe kako bi se olakšao pristup građanima u donošenju odluka EU-a na horizontalnoj razini; smatra da bi dijalog između donositelja odluka i civilnog društva trebalo organizirati tako da u potpunosti odražava raznolikost naših društava u svim državama članicama; ističe da bi svi građani trebali imati jednak pristup i mogućnosti za ostvarenje svojih prava te poziva na posebne mjere uključivanja osoba sa slabijim mogućnostima te osoba iz ranjivih i marginaliziranih skupina u dijaloge s građanima;

4. pozdravlja Konferenciju o budućnosti Europe i nada se da će ona imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju sudjelovanja građana u postupku donošenja politika EU-a i utrti put uspostavi novog trajnog mehanizma za sudjelovanje građana, reformi trenutačnog pristupa odozgo prema dolje u pristup odozdo prema gore i njegovoj preobrazbi u pristup odozdo prema gore; stoga poziva Komisiju da razvije smislene metodologije sudjelovanja i prilagođene alate kojima se omogućuje intenzivna uključenost i razumijevanje tema o kojima se raspravlja; poziva Komisiju da istraži potencijal kulture, umjetnosti i kreativnosti kao alata za inovativna rješenja za izražavanje mišljenjâ o budućnosti Europe i da iskoristi taj potencijal u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe, kao i u obliku neprekidne metode sudjelovanja građana u unutarnjem i vanjskom upravljanju EU-om; smatra da bi se na Konferenciji o budućnosti Europe trebalo raspravljati o tome kako ojačati europsko djelovanje u području obrazovanja, kulture, mladih i sporta; podsjeća na svoje stajalište o Konferenciji o budućnosti Europe i ponovno ističe potrebu za stvaranjem struktura za uključivanje mladih i organizacija mladih; podsjeća da se Zajedničkom izjavom o Konferenciji o budućnosti Europe predviđa zastupanje civilnog društva na konferencijskoj sjednici; ustraje u tome da su mišljenja mladih, građana i civilnog društva ključna tijekom rasprava među svim tijelima Konferencije na svim razinama;

5. pozdravlja osnivanje etičkog tijela kao neovisnog tijela za poticanje transparentnosti u institucijama EU-a;

6. ponavlja da ravnopravnost, prema definiciji iz glave III. Povelje EU-a o temeljnim pravima, podrazumijeva jednakost pred zakonom, nediskriminaciju, raznolikost, rodnu ravnopravnost te prava djeteta, starijih osoba i osoba s invaliditetom;

7. napominje da uspostavljenim kanalima s pomoću kojih građani mogu dati svoj doprinos postupku donošenja odluka EU-a, kao što su europska građanska inicijativa, pravo na podnošenje predstavki Europskom parlamentu, obraćanje Europskom ombudsmanu, javna savjetovanja i dijalozi, nedostaje vidljivosti, pristupačnosti i naknadno poduzetih mjera zbog čega se građanima onemogućuje odgovarajuće sudjelovanje; snažno podupire podizanje razine osviještenosti i informiranje te evaluaciju i usklađivanje tih mehanizama radi maksimalnog povećanja njihova učinka i učinkovitosti te poboljšanja njihove pristupačnosti građanima; smatra da izostanak djelovanja Komisije nakon uspješnih europskih građanskih inicijativa narušava cilj unaprjeđenja demokratskog legitimiteta Unije pojačanim sudjelovanjem građana u njezinu demokratskom i političkom životu;

8. smatra da sudjelovanje građana podrazumijeva razvoj niza alata, od savjetovanja do rasprava, kao i razvoj strukturiranog trajnog dijaloga o pitanjima EU-a s građanima i organizacijama civilnog društva koje ih zastupaju na razini EU-a i nacionalnoj razini;

9. naglašava važnost poticanja građanskog angažmana i aktivnog sudjelovanja na koordiniran i dosljedan način na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a; u tom kontekstu smatra da bi trebalo pojačati ulogu, aktivnosti i neovisnost predstavništava Europske komisije i Ureda za vezu Europskog parlamenta u državama članicama kako bi se pojednostavnili građanska uključenost i izravan dijalog s građanima, omogućili pristup informacijama i njihovo dijeljenje te informirala javnost o Europskoj uniji i njezinim politikama na temelju široke i dobro koordinirane upotrebe komunikacijskih alata za digitalno i fizičko sudjelovanje građana;

10. naglašava da su obrazovanje građana i njihovo učenje o EU-u ključni za poboljšanje europske demokracije i budućnosti Unije, čime se građanima EU-a omogućuje da donose informirane odluke i da budu sastavni dio demokratskog društva koje se temelji na zajedničkim europskim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i ljudskih prava; napominje da je europsko građanstvo vrijednost koju bi trebalo poticati među mladima te stoga pozdravlja inicijative i programe mobilnosti kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti kojima se omogućuje mladima, studentima, edukatorima, nastavnicima i istraživačima da zajedno studiraju, rade i žive te da istodobno iskuse europsku kulturu i vrijednosti te ih bolje razumiju; pozdravlja inicijative „Povratak u školu” i „Europa u školi” kao primjene najbolje prakse za promicanje europskog projekta među mladima; poziva Komisiju da pruži potporu kako bi se dopunili programi obrazovanja i osposobljavanje u svim državama članicama, posebno podupiranjem razvoja zajedničkog kurikuluma obrazovanja o europskom građanstvu, kako bi se unaprijedilo učenje o EU-u, potaknulo, među ostalim, bolje razumijevanje njegova funkcioniranja, postojećih participativnih mehanizama EU-a te povijesti i kulture država članica i kako bi se potaknuli cilj i kritičko razmišljanje o prednostima Europske unije radi povećanja sudjelovanja građana u postupku donošenja odluka EU-a;

11. smatra da će osiguravanje sudjelovanja mladih biti ključan dio dugoročnog učinka inicijativa za građanski dijalog; stoga naglašava važnost usmjeravanja na mlade u svim aktivnostima učenja EU-a i predlaže da se promiču alati za sudjelovanje mladih s posebnim naglaskom na društvene mreže, mobilne aplikacije, mobilne igrice, kvizove i druge formate prilagođene mladima; pozdravlja obrazovne programe među kolegama, kao što su Europski parlament za mlade i dijalog EU-a s mladima, kao primjere dobre prakse;

12. naglašava da su aktualna kriza prouzročena bolešću COVID-19 i digitalna tranzicija uvele nove načine rada u institucijama EU-a; stoga poziva na sustavnu upotrebu raznih internetskih platformi i alata za dijalog između institucija i građana EU-a, kao i na pružanje mogućnosti za doprinos civilnog društva i primjedbe o konkretnim zakonodavnim prijedlozima;

13. ističe da je za aktivno sudjelovanje građana od krajnje važnosti dostupnost i pristupačnost informacija na njihovu materinskom jeziku; upozorava da jezične prepreke ograničavaju sudjelovanje i angažiranje građana u političkom procesu; smatra da tehnologija, a posebno jezična, može pomoći u prevladavanju tih jezičnih prepreka te zahtijeva od institucija EU-a da je iskoriste kako nijedan građanin ne bi bio zapostavljen;

14. ističe pravo građanâ na pristup pouzdanim i neovisnim, utemeljenim na činjenicama, informacijama o Europskoj uniji, njezinim politikama i postupcima donošenja odluka; uviđa da je potrebno uspostaviti raznolike mogućnosti pristupa neutralnom, neovisnom i informativnom zajedničkom europskom informacijskom centru dostupnom na svim službenim jezicima EU-a te razviti proaktivnu komunikaciju s građanima EU-a; podsjeća i na vrijednost postojećih medijskih kuća; smatra da je neophodno poduzeti konkretne mjere za rješavanje pitanja širenja pogrešnih informacija i dezinformacija, posebno za vrijeme kriza kad su provjerene, pouzdane i pravodobne informacije najpotrebnije; naglašava da je u tim postupcima neovisnost medija ključna; poziva na to da se u radu internetskih platformi uvedu povratne informacije, provjeravanje činjenica i moderiranje povezano s pogrešnim informacijama i dezinformacijama kojima se poštuju građanska prava i sloboda izražavanja; stoga neophodnim smatra poboljšanje osposobljavanja novinara kako bi se potaknulo neovisno i kritičko razmišljanje;

15. pozdravlja cilj Akcijskog plana za europsku demokraciju za poboljšanje sudjelovanja građana u demokratskim sustavima putem informiranog donošenja odluka; naglašava da je potrebno osigurati sudjelovanje mladih i građanski angažman osoba u nepovoljnom položaju u okviru programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti; pozdravlja mjere koje su najavljene u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju za jačanje slobode medija, slobode izražavanja i kvalitetnog novinarstva; nestrpljivo iščekuje prijedlog Komisije za praktične i učinkovite alate za bolje osiguravanje sigurnosti novinara koji su prečesto izloženi prijetnjama i nepotrebnom zastrašivanju, čime se ograničava pravo građana na informacije; sa zabrinutošću primjećuje da ne postoje konkretni prijedlozi za osiguravanje umjetničke slobode i pružanje zaštite cenzuriranim i kazneno gonjenim umjetnicima te poziva Komisiju da dodatno razvije to područje u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju;

16. priznaje pravo svih građana EU-a da zatraže i dobiju informacije od institucija EU-a na jednom od službenih jezika EU-a; ističe da su istinski dijalog te aktivno i informirano sudjelovanje građana EU-a u donošenju odluka EU-a mogući samo ako ne postoje jezične prepreke te stoga poziva Komisiju da uloži više truda u komunikaciju s građanima na svim službenim jezicima EU-a; primjećuje da je radi jačanja uključivosti, osviještenosti i vidljivosti potrebno poboljšati pristupačnost internetskog sadržaja; predlaže da sve internetske stranice EU-a budu prilagođene korisnicima i dostupne na svim službenim jezicima EU-a;

17. ističe važnost kulture i obrazovanja kao okosnice našeg društva te njihovu ključnu ulogu u oblikovanju povijesne, političke i društvene svijesti naših građana; potvrđuje da je pravo na kvalitetno obrazovanje, a posebno građansko obrazovanje i obrazovanje o građanstvu jedan od preduvjeta demokracije; podsjeća da je pravo na obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje prvo načelo europskog stupa socijalnih prava te je ključno za omogućivanje sudjelovanja građana u političkim postupcima i društvenom životu; stoga poziva Komisiju i države članice da razviju sveobuhvatnu europsku strategiju o građanskom obrazovanju i obrazovanju o građanstvu, kao i pomoćne platforme za promicanje njegove provedbe uz poseban naglasak na zajedničkim demokratskim vrijednostima i načelima EU-a; smatra da bi ta strategija trebala poboljšati razumijevanje građana u pogledu složenog postupka donošenja odluka EU-a i politika EU-a te bi trebala informirati građane o koristima, pravima i obvezama građanstva EU-a; poziva EU i nacionalne vlade da povećaju svoja ulaganja u formalno i neformalno građansko obrazovanje, aktivno građanstvo i demokratske kompetencije, kao i u programe osposobljavanja i izgradnje kapaciteta nastavnika;

18. poziva Komisiju da iznese prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o civilnom dijalogu na temelju članka 11. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji u kojemu se navodi da institucije moraju održavati otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

19. skreće pozornost na novi program Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti za koji se očekuje da će omogućiti veću vidljivost i učinak aktivnosti kojima se doprinosi dijalozima s građanima i angažmanu građana u participativnim demokracijama; naglašava važnost osiguravanja kontinuiteta i povećanja resursa za dio tog programa koji se odnosi na građane, uključujući aktivnosti bratimljenja gradova i sjećanja; pozdravlja uvođenje aktivnosti usmjerenih na dodatno njegovanje europskih vrijednosti u okviru tog programa, kao što je informiranje građana o zajedničkoj europskoj povijesti; poziva na brzo osnivanje „Skupine za građanski dijalog” u okviru tog novog programa.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	19.4.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	26 1 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Asim Ademov, Ilana Cicurel, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Alexis Georgoulis, Hannes Heide, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Niyazi Kizilyürek, Ryszard Antoni Legutko, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Victor Negrescu, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Monica Semedo, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Milan Zver
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Diana Riba i Giner, Iuliu Winkler

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26	+
ECR	Ryszard Antoni Legutko, Dace Melbārde, Andrey Slabakov
EPP	Asim Ademov, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Iuliu Winkler, Milan Zver
Renew Europe	Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Irena Joveva, Monica Semedo
S&D	Hannes Heide, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Victor Negrescu, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Massimiliano Smeriglio
GUE/NGL	Alexis Georgoulis, Niyazi Kizilyürek
Zeleni/ESS	Niklas Nienaß, Diana Riba i Giner

 

1	-
ID	Gilbert Collard

 

1	0
ID	Gianantonio Da Re

 

Korišteni znakovi:

+ : glasovali su za

- : protiv

0 : suzdržan

 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (27.5.2021)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o dijalozima s građanima i sudjelovanju građana u donošenju odluka EU-a

2020/2201(INI)

Izvjestiteljica za mišljenje: Loránt Vincze

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su članci 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji te članci 20., 21., 24., 227. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osnova za sudjelovanje građana u donošenju politika i zakonodavstva EU-a;

B. budući da je sudjelovanje građana u demokratskom životu Unije temeljno pravo priznato u Ugovorima i jedan od preduvjeta za dobro funkcioniranje demokratske Unije i za poticanje demokratskog nadzora; budući da učinkovita demokracija počiva na pretpostavci da građani imaju pravo glasa i pravo da ih se sasluša; budući da trebalo osigurati konstruktivno sudjelovanje građana u teoriji i u praksi; budući da prema istraživanju Eurobarometra o sociodemografskim trendovima (2007.-2020.)[10]samo 45 % građana smatra da je njihov glas važan u EU-u;

C. budući da je poboljšanje sudjelovanja građana i transparentnosti na razini EU-a ključno za približavanje Unije građanima i povećanje povjerenja građana u institucije EU-a, kao i za postizanje istinske višerazinske demokracije; budući da nedostatak transparentnosti sprečava javnu raspravu o bilo kojem zakonodavnom aktu; budući da nemaju svi dionici jednak pristup institucijama EU-a ili informacijama o njihovu radu; budući da bi Komisija trebala voditi otvorene, transparentne i redovite dijaloge s građanima i organizacijama civilnog društva; budući da bi EU trebao osigurati da civilno društvo može aktivno sudjelovati u javnoj raspravi i utjecati na postupke donošenja politika i odluka;

D. budući da bi institucije EU-a i države članice trebale osigurati sudjelovanje građana bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija u skladu s člankom 21. Povelje; budući da bi dijalozi s građanima i participativni mehanizmi trebali u potpunosti odražavati raznolikost našeg društva kao temelja za bolje politike i poboljšano dobro upravljanje; budući da je posebnu pozornost potrebno posvetiti tome da se čuje glas svih građana i da svi građani mogu sudjelovati u postupku donošenja odluka EU-a na konstruktivan, uključiv, transparentan i pristupačan način;

E. budući da je glas mladih ljudi iznimno važan i da njima pripada budućnost Europe; budući da se u članku 12. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta utvrđuje pravo sve djece da ih se sasluša i da se ozbiljno shvate njihova stajališta u skladu s njihovom dobi i zrelosti, čime se osigurava učinkovito sudjelovanje djece u javnim postupcima donošenja odluka; budući da u skladu s člankom 24. Povelje EU-a o temeljnim pravima djeca mogu slobodno izraziti svoje mišljenje i da se njihovo mišljenje uzima u obzir u pitanjima koja se na njih odnose, u skladu s njihovom dobi i zrelosti;

F. budući da bi institucije EU-a trebale posvetiti posebnu pozornost socijalno i gospodarski ugroženim, marginaliziranim i isključenim skupinama stanovništva koje imaju malo prilika za sudjelovanje u postupcima donošenja odluka EU-a te bi trebale jamčiti njihovo sudjelovanje u javnom životu i donošenju odluka, među ostalim uklanjanjem institucijskih i strukturnih prepreka jednakosti, uključenosti i sudjelovanju te promicanjem njihove uloge; budući da su izbori za Europski parlament održani 2019. pokazali da je potrebno ostvariti dodatni napredak kako bi se povećalo sudjelovanje osoba koje pripadaju rasnim ili etničkim manjinama na europskim izborima i njihova veća zastupljenost kao izabranih zastupnika u Europskom parlamentu; budući da bi institucije EU-a trebale stvoriti uvjete potrebne za stvarno sudjelovanje pripadnika manjina u donošenju odluka i javnim poslovima; budući da bi se mogle osmisliti politike koje bolje služe migrantima i jačaju njihov osjećaj pripadnosti kad bi se omogućilo sudjelovanje migranata u oblikovanju politika koje se na njih izravno odnose; budući da bi države članice trebale razmotriti mogućnost za povećanje njihova sudjelovanja u relevantnim javnim savjetovanjima; budući da su politička prava, uključujući stjecanje državljanstva, glavni pokretač uključivanja migranata[11]; budući da države članice imaju isključivu nadležnost za utvrđivanje pravila o pristupu državljanstvu;

1. naglašava da je potrebno razlikovati instrumente građana za pozivanje izabranih predstavnika na odgovornost te instrumente za sudjelovanje, dijalog i savjetovanje te poziva institucije EU-a da poboljšaju i razviju instrumente za sva ta područja; naglašava da je europskim građanima potrebno dati stvaran pristup procedurama i zakonodavnim postupcima EU-a te im u okviru savjetovanja i participativnih mjera omogućiti da se njihov glas čuje;

2. naglašava da su glavni instrumenti utjecaja građana opći izbori i predstavnička demokracija; ističe da transparentni i široko dostupni participativni instrumenti dopunjuju predstavničku demokraciju u EU-u; smatra da se u postupcima savjetovanja mora osigurati ravnoteža između sudjelovanja organiziranih interesnih skupina i građana; ističe da je važno sustavno održavati savjetovanja s nevladinim organizacijama kako bi se poboljšali dijalozi s građanima i participativna demokracija;

3.  ističe da je razina uključivanja građana EU-a u proces participativne demokracije EU-a i naknadna upotreba alata proporcionalna razini poznavanja mjera i politika EU-a te dostupnim instrumentima za sudjelovanje u okviru sustava višerazinskog upravljanja Unije; ističe da europski građani nisu dovoljno svjesni svojih prava koje imaju kao građani EU-a, uključujući pravo glasa na europskim i lokalnim izborima, kad ostvaruju svoje pravo na mobilnost; smatra da bi institucije EU-a trebale razviti strategiju za podizanje razine osviještenosti o funkcioniranju Unije i njezinim postupcima donošenja odluka, koju treba promicati na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se riješio problem nedovoljnog znanja u tom području; poziva Komisiju da poveća financiranje projekata kojima se promiče razumijevanje funkcioniranja EU-a i njegovih temeljnih vrijednosti; s tim u vezi ističe da je organizacijama civilnog društva potrebno osigurati pristup financiranju, među ostalim, uz pomoć mikrozajmova te pojednostavljenih i prilagođenih postupaka za podnošenje zahtjeva; preporučuje da se ojača uloga medija kako bi se poboljšalo znanje građana o funkcioniranju institucija EU-a;

4. ističe da je sudjelovanje građana ključno za donošenje demokratskijih i reprezentativnijih odluka, što je jedan od elemenata osnaživanja, a time i dobrog upravljanja i političke odgovornosti; ističe da funkcionalna demokracija također podrazumijeva da ljudi mogu skrenuti pozornost na nedostatke u sustavu i predložiti poboljšanja; naglašava da su dijalozi s građanima i sudjelovanje građana nužni za demokratski nadzor;

5. ističe da su pristup informacijama, savjetovanju i aktivnom sudjelovanju u cijelom postupku donošenja odluka EU-a ključni elementi za postizanje konstruktivnog sudjelovanja; poziva institucije EU-a da se suzdrže od simboličnih oblika sudjelovanja; naglašava da je važno osigurati da su u postupak donošenja odluka EU-a uključeni oni na koje te odluke utječu, s posebnim naglaskom na osiguravanju sudjelovanja nedovoljno zastupljenih osoba u ranjivom položaju i na pružanju odgovarajućih povratnih informacija;

6. ističe da je potrebno izgraditi i ojačati uključivost u našim društvima, čime se jača položaj svih građana da ostvaruju svoja prava te da aktivno sudjeluju u demokratskom životu; poziva Komisiju da promiče raznolikost i pluralizam te da osigura da su svi građani iz svih sredina uključeni u postupak donošenja odluka EU-a; smatra da je politički pluralizam temeljni dio demokracije i da pozitivno doprinosi otpornosti otvorenih i slobodnih društava; poziva na evaluaciju postojećih i već u upotrebu stavljenih alata i mehanizama s obzirom na njihovu raznolikost u zastupanju građana, organizacija civilnog društva i organiziranih interesnih skupina; poziva Komisiju i države članice da proaktivno rješavaju pitanje nedovoljne zastupljenosti manjina u javnim institucijama te u javnom i političkom životu i da podupru njihovo veće sudjelovanje;

7. ističe da bi svi građani trebali imati jednak pristup i mogućnosti za ostvarenje svojih prava te poziva na posebne mjere uključivanja osoba sa slabijim mogućnostima te osoba iz ranjivih i marginaliziranih skupina u dijaloge s građanima; naglašava da je važno doprijeti do osoba koje žive u siromašnim četvrtima;

8. ističe da je potrebna šira zastupljenost organizacija manjina, osoba s invaliditetom, djece i mladih u savjetodavnim tijelima EU-a, kao što je to Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO);

9. naglašava da, iako je odaziv birača na izborima za Europski parlament od 1979. do 2014. bio stalno u padu, na izborima 2019. taj je trend preokrenut te je zabilježen najveći odaziv na izbore za Europski parlament u posljednjih 20 godina, odnosno 50,66 % (povećanje od osam postotnih bodova u usporedbi s 2014.); smatra da bi trebalo ojačati interakciju između građana EU-a i njihovih izabranih predstavnika u Parlamentu kako bi se poboljšalo sudjelovanje građana;

10. naglašava da je da je pandemija bolesti COVID-19 prisilila nacionalna tijela da uvedu dosad nezabilježena ograničenja temeljnih prava građana; ističe posebne izazove s kojima se suočavaju osobe koje pripadaju rasnim ili etničkim manjinama tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19, posebno rizik od porasta rasizma i ksenofobije, s negativnim posljedicama za njihovo društveno, demokratsko i političko sudjelovanje;

11. sa zabrinutošću konstatira da ugovori koje je Komisija potpisala s farmaceutskim poduzećima koja razvijaju cjepiva protiv bolesti COVID-19 sadržavaju dijelove i odredbe koji još nisu objavljeni; naglašava da svi službeni akti ili ugovori koje su donijele ili potpisale europske institucije ili europski subjekti ili države članice, a koji se odnose na prava, slobode i/ili zdravlje europskih građana, moraju biti objavljeni u cijelosti;

12. ističe da su potrebne mjere potpore za povećanje građanske pismenosti u vidu formalne i neformalne edukacije o građanstvu i za izgradnju građanskih kapaciteta kako bi građani bolje razumjeli postupak donošenja politika i kako bi se promicalo njihovo uključivanje u djelovanja Unije; s tim u vezi smatra da je potrebno snažnije djelovanje država članica i Komisije usmjereno na poticanje građanskog obrazovanja i edukacije o građanstvu EU-a, među ostalim o vrijednostima EU-a; poziva Komisiju da pruži potporu za dopunu obrazovnih programâ i osposobljavanja u svim državama članicama, posebno tako da potiče razvoj zajedničkog kurikuluma za građansko obrazovanje i edukaciju o europskom građanstvu te da promiče aktivno i participativno europsko građanstvo; poziva Komisiju i države članice da razviju sveobuhvatnu europsku strategiju građanskog obrazovanja i edukacije o građanstvu popraćenu potpornim platformama za promicanje njezine provedbe;

13. potiče države članice EU-a da u svoje kurikulume za građansko obrazovanje i edukaciju o europskom građanstvu uvrste prava djece i promiču uključivanje mladih u postupak donošenja odluka EU-a;

14. smatra da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; smatra da institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; naglašava da je pristup građana dokumentima europskih institucija ključan za participativnu demokraciju; posebno poziva Vijeće da poveća transparentnost u pogledu postupka donošenja odluka i pristupa dokumentima;

15. pozdravlja to što će se u program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti uvrstiti potprogram Uključivanje i sudjelovanje građana, osmišljen za promicanje uključivanja građana i njihova sudjelovanja u demokratskom životu Unije; ističe da je važno osigurati kontinuitet i povećati sredstava za taj potprogram i u budućim programskim razdobljima; poziva na brzu uspostavu skupine za civilni dijalog koja će biti uključena u taj program;

16. poziva Komisiju da ojača postojeće instrumente suradnje s građanima, naročito one iz Ugovora; smatra da su potrebne odgovarajuće mjere za podizanje razine osviještenosti o pravu građana na korištenje europske građanske inicijative, na podnošenje pritužbi Europskom ombudsmanu i predstavki Europskom parlamentu;

17. primjećuje da europska građanska inicijativa nije ostvarila svoj potencijal kao jedan od ključnih instrumenata za aktivno građanstvo i sudjelovanje javnosti te smatra da taj važan instrument nije dovoljno vidljiv ni dostupan te da s njim u vezi nema daljnjeg postupanja; smatra da je zbog nedostatka daljnjeg postupanja Komisije u pogledu gotovo svih uspješnih europskih građanskih inicijativa tom alatu onemogućeno da uistinu ostvari svoj cilj jačanja demokratskog funkcioniranja Unije sudjelovanjem građana u demokratskom i političkom životu; ističe da bi taj nedostatak daljnjeg postupanja u konačnici mogao ugroziti potencijalnu upotrebu tog participativnog instrumenta od strane europskih građana i dovesti do gubitka povjerenja u donošenje odluka EU-a; duboko žali zbog toga što je Komisija odbacila europsku građansku inicijativu Minority SafePack, koja se bavi temeljnim vrijednostima i ciljevima sadržanima u Ugovorima; u tom pogledu ističe da je Parlament u rezoluciji donesenoj na plenarnoj sjednici zatražio od Komisije da za inicijativu za zaštitu manjina (Minority Safepack Initiative) osigura daljnje postupanje u vidu pravnih mjera;

18. smatra da bi europsku građansku inicijativu trebalo ocijeniti kako bi se utvrdilo na koji se način mogu poboljšati njezin utjecaj i učinkovitost; ističe da je koncept europske građanske inicijative još uvijek u velikoj mjeri nepoznat u EU-u[12]; ističe da treba podići razinu osviještenosti javnosti o europskoj građanskoj inicijativi te apelira na Komisiju i države članice da ulože najveće moguće napore u informiranje kako bi se skrenula pozornost što većeg broja građana na taj instrument i potaknulo aktivno sudjelovanje u njemu; ističe da, iako uspješna europska građanska inicijativa možda neće automatski dovesti do uvođenja novog zakonodavstva, Komisija je uvijek obvezna uzeti je u obzir i dovoljno obrazložiti svoje odluke o njoj;

19. ističe važnost prava na podnošenje predstavki koje je Ugovorima dodijeljeno građanima EU-a i osobama s boravištem u EU-u, i koje je važna dopuna predstavničkoj demokraciji, te im omogućuje da Europskom parlamentu podnesu predstavku o pitanju koje je u području djelovanja Unije; ističe da pravo na podnošenje predstavki građanima omogućuje da institucijama prenesu informacije o problemima povezanima s provedbom na terenu i nedostacima u pojedinačnim slučajevima; međutim, smatra da bi trebalo ojačati pravo na podnošenje predstavki; ističe da valja podsjetiti na to da se EU često proziva zbog svoje složenosti i udaljenosti od građana; podsjeća da su očekivanja većine podnositelja predstavki u pogledu prava priznatih Poveljom velika i da nadilaze njihovo trenutačno područje primjene; poziva na veću uključenost Komisije u postupak odgovaranja na predstavke kako bi se osiguralo da građani dobivaju pravodobne i precizne odgovore na svoje zahtjeve i pritužbe;

20.  podsjeća na to da građani EU-a imaju pravo obratiti se Europskom ombudsmanu, što je jedno od glavnih prava koja proizlaze iz europskog građanstva, te da Europski ombudsman ima važnu ulogu u jamčenju dobre uprave, odgovornosti i transparentnosti u institucijama EU-a; naglašava da u svojem godišnjem izvješću za 2019. Ombudsman navodi da redovito prima pritužbe u vezi s temeljnim pravima, kao što su ravnopravnost, nediskriminacija i pravo na saslušanje; nadalje podsjeća da prema Ombudsmanu zakonodavna vijećanja moraju biti transparentna kako bi građani ostvarili svoje demokratsko pravo na sudjelovanje u postupku donošenja odluka EU-a i uključene strane pozvali na odgovornost; u tom pogledu pozdravlja niz preporuka koje je Europski ombudsman dao Vijeću Europske unije za poboljšanje transparentnosti njegova zakonodavnog postupka; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno kao što su i druge institucije;

21. ističe važnost tijela za ravnopravnost, nacionalnih institucija za ljudska prava i pravobranitelja u reagiranju na zabrinutost građana u pogledu njihovih prava; naglašava da je neovisnost takvih struktura o upravljačkim tijelima preduvjet za omogućavanje i zaštitu konstruktivnog uključivanja građana;

22. ističe da je potrebno rješavati pitanje međudjelovanja digitalizacije i demokracije te kombinirati tradicionalne metode suradnje s digitalnim platformama kao instrument za uključivanje kojim bi se građanima omogućilo da bolje razumiju i istraže demokratski proces te mu bolje doprinose u svojstvu aktivnih članova društva;

23. poziva Komisiju i države članice da razviju dostupne, inovativne i uključive alate za sudjelovanje građana i dijaloge s njima te da bolje iskoriste digitalne tehnologije kako bi se svim građanima (na primjer, mladima i starijim osobama, osobama s invaliditetom, mobilnim građanima EU-a, osobama koje žive u ruralnim ili manje naseljenim područjima) omogućilo da aktivno sudjeluju u donošenju odluka EU-a, nadovezujući se pritom na pouke iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19 zbog koje je povećana upotreba digitalnih alata; naglašava dodanu vrijednost nebirokratske i sveobuhvatne internetske stranice koja građanima pruža informacije o svim europskim participativnim inicijativama; naglašava da društveni mediji imaju ključnu ulogu, posebno za djecu; naglašava da bi svrha takvih inovativnih alata trebala biti podupiranje predstavničke demokracije i da bi trebalo zajamčiti transparentnost na svim razinama;

24. poziva institucije EU-a i države članice da osiguraju sudjelovanje različitih skupina ljudi i da uvedu mjere potrebne za smanjenje diskriminacije ili isključenosti; smatra da bi se sudjelovanje moglo poboljšati osiguravanjem predvidljivih, fleksibilnih, prilagođenih i višejezičnih postupka i alatâ za savjetovanje; smatra da je važno poticati sudjelovanje pripadnika manjina u svim javnim savjetovanjima kako bi im se omogućilo da podijele svoja iskustva i kako bi se promicala dodatna raznolikost u svim politikama; ističe da je za aktivno uključivanje građana važna dostupnost i pristupačnost informacija na njihovu materinjem jeziku; izražava zabrinutost zbog toga što jezične prepreke mogu ograničiti uključivanje građana u politički proces te njihovo sudjelovanje u njemu; stoga potiče upotrebu manjinskih jezika u participativnim procesima;

25. ističe da je važno da osobe s invaliditetom imaju pristup cijelom nizu instrumenata koje EU osigurava za građane, naročito zahvaljujući sustavnom tumačenju i prevođenju na znakovni i lako čitljiv jezik;

26. podupire uspostavu strukturiranog dijaloga s građanima kako bi se osiguralo da se njihova stajališta izravno odražavaju na donošenje odluka i javne politike EU-a, kako su to u prosincu 2018. predložili Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor;

27. poziva Komisiju da surađuje s europskim političkim strankama, europskom mrežom za suradnju u području izbora i civilnim društvom kako bi se poboljšalo političko sudjelovanje; poziva Komisiju da se obveže da će u tom smislu ulagati napore u okviru europskog akcijskog plana za demokraciju i predstojećeg izvješća o građanstvu EU-a;

28. poziva države članice i Komisiju da potiču aktivno sudjelovanje građana EU-a u pitanjima EU-a, posebno mladih, kako bi se podržalo njihovo sudjelovanje u oblikovanju društva i politike; smatra da je predstojeća Konferencija o budućnosti Europe pravovremena prilika za povećanje sudjelovanja građana; poziva na transparentnost i uključivost u pripremi Konferencije te na jamčenje pluralizma i otvorene rasprave o svim iznesenim idejama, u skladu s Poveljom Konferencije; poziva Komisiju da namijeni dostatna sredstva za promicanje širokog sudjelovanja mladih uz pomoć odgovarajućih alata;

29. poziva Komisiju da uspostavi mehanizme za dijalog i sudjelovanje u vezi s pitanjima koja su relevantna za mlade; poziva Komisiju da u tu svrhu surađuje s organizacijama mladih u izgradnji kapaciteta, među ostalim kako bi dokumenti bili prilagođeni mladima i dostupni, kako bi se zajamčilo konstruktivno i informirano sudjelovanje;

30. poziva na istinsko uključivanje mladih i njihovih organizacija u planiranje, provedbu i evaluaciju događanja i programâ; pozdravlja napore uložene u sklopu dijaloga EU-a s mladima usmjerene na to da se mladi i organizacije mladih uključe u osmišljavanje politika i donošenje odluka; poziva institucije EU-a da se obvežu na poduzimanje konkretnih mjera na temelju rezultata dijaloga EU-a s mladima;

31. pozdravlja tekuća nastojanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za institucionalizaciju stalnog savjetodavnog mjesta za predstavnike mladih[13];

32. poziva institucije EU-a i države članice da zajamče pravo djece na sudjelovanje u svim pitanjima koja se na njih odnose, uključujući javne postupke donošenja odluka u skladu s njihovom dobi i zrelosti; naglašava da se moraju osigurati dostatna financijska i druga sredstva kako bi se zajamčilo uvođenje i zadržavanje u funkciji održivih i učinkovitih mehanizama;

33. poziva institucije EU-a i države članice da omoguće izravan kontakt između djece i donositelja odluka te osiguraju odgovarajuće osposobljavanje i potporu za odrasle u kontaktu s djecom; primjećuje da bi se koristi od sudjelovanja djece trebale dijeliti sa širom zajednicom kako bi se postiglo opće prihvaćanje te prakse; apelira na institucije EU-a i države članice da osiguraju posebne prostore u kojima će se djeca okupljati kako bi sudjelovala u postupcima donošenja odluka; podsjeća na to da bi svi procesi trebali biti potpuno transparentni i jasno objašnjeni svim uključenim stranama te da bi postupci i prostori trebali biti prilagođeni djeci i sigurni;

34. pozdravlja savjetovanja usmjerena na djecu koja provodi Komisija i podupire uspostavu platforme EU-a za sudjelovanje djece u budućnosti; pozdravlja i uključivanje mladih u digitalnu platformu i panele građana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe; apelira na institucije EU-a da osmisle načine kako bi se na strukturnoj osnovi osigurala slična suradnja s djecom i mladima u budućnosti i da pritom predvide odgovarajuće mehanizme za dobivanje povratnih informacija;

35. poziva države članice da u potpunosti poštuju prava mobilnih građana EU-a i osiguraju da oni mogu u potpunosti ostvariti svoje pravo na sudjelovanje na europskim i lokalnim izborima, bez opasnosti da će izgubiti pravo glasa na izborima u svojim zemljama porijekla, te da zaštite pravo svih građana EU-a na izbor hoće li na europskim izborima glasovati u svojoj državi članici podrijetla ili državi članici domaćinu.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	26.5.2021.
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	53 13 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Malik Azmani, Katarina Barley, Pernando Barrena Arza, Nicolas Bay, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Ioan-Rareş Bogdan, Patrick Breyer, Saskia Bricmont, Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Damien Carême, Caterina Chinnici, Clare Daly, Marcel de Graaff, Anna Júlia Donáth, Lena Düpont, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Nicolaus Fest, Jean-Paul Garraud, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Evin Incir, Sophia in ‘t Veld, Patryk Jaki, Marina Kaljurand, Assita Kanko, Fabienne Keller, Peter Kofod, Łukasz Kohut, Alice Kuhnke, Jeroen Lenaers, Juan Fernando López Aguilar, Lukas Mandl, Nuno Melo, Roberta Metsola, Nadine Morano, Javier Moreno Sánchez, Maite Pagazaurtundúa, Nicola Procaccini, Emil Radev, Paulo Rangel, Terry Reintke, Diana Riba i Giner, Ralf Seekatz, Michal Šimečka, Birgit Sippel, Sara Skyttedal, Martin Sonneborn, Tineke Strik, Ramona Strugariu, Annalisa Tardino, Tomas Tobé, Dragoş Tudorache, Milan Uhrík, Tom Vandendriessche, Bettina Vollath, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Elena Yoncheva, Javier Zarzalejos
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Tanja Fajon, Miguel Urbán Crespo, Hilde Vautmans, Loránt Vincze, Petar Vitanov

 

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

53	+
NI	Laura Ferrara, Martin Sonneborn
EPP	Magdalena Adamowicz, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Ioan-Rareş Bogdan, Lena Düpont, Jeroen Lenaers, Lukas Mandl, Nuno Melo, Roberta Metsola, Emil Radev, Paulo Rangel, Ralf Seekatz, Sara Skyttedal, Tomas Tobé, Loránt Vincze, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Javier Zarzalejos
Renew Europe	Malik Azmani, Anna Júlia Donáth, Sophia in ‘t Veld, Fabienne Keller, Maite Pagazaurtundúa, Michal Šimečka, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache, Hilde Vautmans
S&D	Katarina Barley, Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Evin Incir, Marina Kaljurand, Łukasz Kohut, Juan Fernando López Aguilar, Javier Moreno Sánchez, Birgit Sippel, Petar Vitanov, Bettina Vollath, Elena Yoncheva
GUE/NGL	Pernando Barrena Arza, Clare Daly, Cornelia Ernst, Miguel Urbán Crespo
Zeleni/ESS	Patrick Breyer, Saskia Bricmont, Damien Carême, Alice Kuhnke, Terry Reintke, Diana Riba i Giner, Tineke Strik

 

13	-
ECR	Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Patryk Jaki, Nicola Procaccini, Jadwiga Wiśniewska
ID	Nicolas Bay, Nicolaus Fest, Jean-Paul Garraud, Marcel de Graaff, Peter Kofod, Annalisa Tardino, Tom Vandendriessche
NI	Milan Uhrík

 

2	0
ECR	Assita Kanko
EPP	Nadine Morano

 

Korišteni znakovi:

+ : glasovali su za

- : protiv

0 : suzdržan

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	15.6.2021.
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	23 4 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Geert Bourgeois, Fabio Massimo Castaldo, Włodzimierz Cimoszewicz, Gwendoline Delbos-Corfield, Pascal Durand, Daniel Freund, Charles Goerens, Esteban González Pons, Sandro Gozi, Brice Hortefeux, Laura Huhtasaari, Giuliano Pisapia, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz-Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Sven Simon, Antonio Tajani, Mihai Tudose, Guy Verhofstadt, Loránt Vincze, Rainer Wieland
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Gunnar Beck
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema članku 209. stavku 7.	Anne-Sophie Pelletier

 

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

23	+
NI	Fabio Massimo Castaldo
EPP	Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Paulo Rangel, Sven Simon, Antonio Tajani, Loránt Vincze, Rainer Wieland
Renew Europe	Pascal Durand, Charles Goerens, Sandro Gozi, Guy Verhofstadt
S&D	Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Mihai Tudose
GUE/NGL	Anne Sophie Pelletier, Helmut Scholz
Zeleni/ESS	Damian Boeselager, Gwendoline Delbos Corfield, Daniel Freund

 

 

4	-
ECR	Geert Bourgeois, Jacek Saryusz Wolski
ID	Gunnar Beck, Laura Huhtasaari

 

 

1	0
ID	Antonio Maria Rinaldi

 

 

 

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0010.
• [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0153.
• [3] Istraživanje Flash Eurobarometer br. 4023
• [4] Uredba (EU) br. 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o europskoj građanskoj inicijativi SL L 130, 17.5.2019., str. 55.
• [5] Tematsko izvješće 14/2019 „Iznesite svoje mišljenje!”, Europski revizorski sud, rujan 2019.
• [6] Vidjeti npr. Standardno istraživanje Eurobarometra, EB93, 2020.
• [7] Praksa demokracije – odabrane inicijative za uključivanje građana, studija Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS), lipanj 2020.
• [8] https://homeparliaments.eu
• [9]https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2014/509982/IPOL_STU%282014%29509982_EN.pdf
  https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/519240/IPOL_STU%282015%29519240_EN.pdf
  http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2018/614772/EPRS_BRI(2018)615666_EN.pdf.
• [10] https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/en/be-heard/eurobarometer/socio-demographic-trends-edition-7
• [11] Agencija EU-a za temeljna prava, Together in the EU – Promoting the participation of migrants and their descendants (Zajedno u EU-u: promicanje sudjelovanja migranata i njihovih potomaka), 2017.
• [12] https://agenceurope.eu/en/bulletin/article/12717/23
• [13] https://pace.coe.int/en/files/29115