IZVJEŠĆE o obnovi ribljih stokova u Sredozemnome moru: procjena i sljedeći koraci

1.7.2021 - (2019/2178(INI))

Odbor za ribarstvo
Izvjestitelj: Raffaele Stancanelli

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o obnovi ribljih stokova u Sredozemnome moru: procjena i sljedeći koraci

(2019/2178(INI))

Europski parlament

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[1],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

– uzimajući u obzir Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030. utvrđenu u komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380), a posebno njezinu točku 2.2.6. „Ponovna uspostava dobrog stanja okoliša morskih ekosustava”, među ostalim osiguravanjem financijskih poticaja u okviru budućih financijskih instrumenata za ribarstvo i pomorsku politiku za zaštićena morska područja (uključujući područja mreže Natura 2000 i ona uspostavljena međunarodnim i regionalnim sporazumima),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. lipnja 2020. naslovljenu „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2021.” (COM(2020)0248),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Godišnja strategija održivog rasta 2021.” (COM(2020)0575),

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru[2],

– uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji)[3],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje[4],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici[5],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo[6] i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0390),

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2017/159 od 19. prosinca 2016. o provedbi Sporazuma o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada sklopljenog 21. svibnja 2012. između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche)[7],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom[8],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o utvrđivanju mjera za upravljanje, očuvanje i kontrolu primjenjivih na području primjene Konvencije Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT)[9],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru[10],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/982 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja)[11],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/560 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 508/2014 i (EU) br. 1379/2013 u pogledu posebnih mjera za ublažavanje učinaka izbijanja bolesti COVID-19 u sektoru ribarstva i akvakulture[12],

– uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 25. lipnja 2020. o provedbi Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (Direktiva 2008/56/EZ) (COM(2020)0259),

– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 26/2020 pod naslovom „Morski okoliš: zaštita koju pruža EU seže daleko, ali ne ulazi u dubinu”,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 9. veljače 2021. naslovljenu „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom – Nova agenda za Sredozemlje” (JOIN(2021)0002),

– uzimajući u obzir članke 38. i 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir EU-ovu Europsku politiku susjedstva,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS),

– uzimajući u obzir srednjoročnu strategiju GFCM-a za razdoblje 2017. – 2020. za održivost ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru,

– uzimajući u obzir izvješće GFCM-a iz 2018. o stanju ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru,

– uzimajući u obzir cilj održivog razvoja br. 14 („očuvati i održivo iskorištavati oceane, mora i morske resurse u cilju održivog razvoja”), koji je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda,

– uzimajući u obzir izvješće Komisijina Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) za 2020. o praćenju uspješnosti zajedničke ribarstvene politike (STECF-Adhoc-20-01),

– uzimajući u obzir Komisijinu Studiju o retrospektivnoj evaluaciji Mediteranske uredbe iz svibnja 2016.,

– uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 17/2019 naslovljeno „Pouke o morima II. – Navigacija prema čistim, zdravim i produktivnim morima provedbom pristupa utemeljenog na ekosustavu”,

– uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija) te s njom povezane protokole i odluke EU-a,

– uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju obalnih država Sredozemlja „MedFish4Ever” koja je donesena 30. ožujka 2017. u Valletti na Malti,

– uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju iz Sofije od 7. lipnja 2018.,

– uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju od 28. rujna 2018. o provedbi regionalnog akcijskog plana za mali i održivi ribolov u Sredozemlju i Crnom moru,

– uzimajući u obzir globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i uslugama ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) za 2019.,

– uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2019. o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

– uzimajući u obzir dio II. odsjek II. UNCLOS-a pod naslovom „Granice teritorijalnog mora”,

– uzimajući u obzir prvo izvješće o procjeni stanja u Sredozemlju (MAR1) koje je izradila neovisna Mreža mediteranskih stručnjaka za klimatske i okolišne promjene (MedECC),

– uzimajući u obzir izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i GFCM-a naslovljeno „Stanje ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru 2020.”,

– uzimajući u obzir Izvješće Odbora za ribarstvo o posljedicama povećanja temperature mora za riblje stokove i ribarstvo (2019/2163(INI)),

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ribarstvo upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (2020/2260(INI)) PECH_AD(2021)662054,

– uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 17. travnja 2020. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 508/2014 u pogledu posebnih mjera za ublažavanje učinaka izbijanja bolesti COVID-19 u sektoru ribarstva i akvakulture (COM(2020)0142 – C9-0093/2020 – 2020/0059(COD))[13],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. naslovljenu „Više ribe u morima? Mjere za promicanje oporavka stokova iznad najvišeg održivog prinosa, uključujući područja obnove ribljih stokova i zaštićena morska područja”[14],

– uzimajući u obzir trenutačne i dugoročne negativne socioekonomske učinke pandemije bolesti COVID-19 na sektor, uključujući maloprodajnike i male trgovce svježim prehrambenim proizvodima,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0225/2021),

A. budući da je Sredozemno more jedno od područja s najvećom biološkom raznolikošću u svijetu, ali i bazen uz koji su se smjestile mnoge obalne zajednice koje u velikoj mjeri ovise o ribolovu, a posebno o artizanalnom ribolovu; budući da trenutačno zabrinjavajuće stanje okoliša u Sredozemnom moru, djelomično zbog prekomjernog izlova, ozbiljno prijeti biološkoj raznolikosti, ali i opstanku sektora čiji gubitak profitabilnosti može imati izrazito negativne socioekonomske posljedice za ribarske zajednice, taj industrijski sektor i njegove pomoćne sektore;

B. budući da riblji stokovi nemaju neograničenu reproduktivnu sposobnost i da potražnja za ribom i njezina konzumacija stalno rastu;

C. budući da se stanje u Sredozemlju (osobito na njegovu zapadnom dijelu gdje se provode nove mjere, premda je još rano za njihovu detaljnu evaluaciju jer je potrebno provesti još inicijativa), kao i u Crnom moru, nije bitno promijenilo od 2003., kad su se počeli prikupljati podaci, iako je od 2012. možda došlo do blagog povećanja biomase;

D. budući da se, prema Izvješću Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) iz 2020. o stanju ribarstva u Sredozemnom i Crnom moru, postotak ribljih stokova koji se prekomjerno iskorištavaju u Sredozemlju smanjio s 88 % 2014. godine na 75 % 2018., što jasno pokazuje da još puno toga treba učiniti, no vidi se da se rezultati postupno poboljšavaju zahvaljujući predanosti ribara u cijeloj regiji; budući da je stanje mnogih stokova i dalje kritično jer se prema Znanstvenom, tehničkom i gospodarskom odboru za ribarstvo (STECF) više od 80 % znanstveno procijenjenih stokova iskorištava iznad razina najvišeg održivog prinosa;

E. budući da je 2019. usvojena Uredba o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru te da je potrebno još vremena kako bi efekti mjera donesenih u Uredbi postali jasni;

F. budući da sa socioekonomskog stajališta ograničenja imaju znatan učinak na ribolovne aktivnosti, što toliko ugrožava profitabilnost tisuća poduzeća da je njihov opstanak doveden u pitanje, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za zapošljavanje i socijalnu koheziju u obalnim područjima;

G. budući da iscrpljivanje stokova i erozija morske biološke raznolikosti ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom obalnih zajednica, radna mjesta i prihode u cijelom vrijednosnom lancu artizanalnog ribolova;

H. budući da nejednako pridržavanje ograničenja za ribolovne aktivnosti sprečava ostvarenje utvrđenih ciljeva te dovodi u jasan nepovoljan položaj one koji ih se pridržavaju;

I. budući da bi se Europski fond za ribarstvo i akvakulturu trebao koristiti za ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica kao i za diversifikaciju tog sektora;

J. budući da se većina sredozemne ribarske flote sastoji od malih artizanalnih ribarskih plovila, koja čine oko 84 % ribarske flote i 60 % radnih mjesta u sredozemnom bazenu, te da su trendovi u pogledu broja plovila i dalje relativno stabilni unatoč tome što su se neke flote znatno smanjile, doduše u različitoj mjeri širom EU-a i neeuropskih zemalja s velikim utjecajem na lokalna gospodarstva;

K. budući da je za većinu obalnih i otočnih područja artizanalni ribolov tradicionalni oblik ribolova koji je dio životnog stila i osigurava važna sredstva za život te su za njega potrebne posebne mjere i potpora kako bi se omogućio njegov rast i razvoj;

L. budući da je potrebno postići zdrave razine ribljih stokova kako bi se spriječio gubitak radnih mjesta i održali važni gospodarski sektori koji ovise o ribarstvu;

M. budući da do pritiska na riblje stokove i morsku biološku raznolikost u Sredozemlju ne dolazi samo zbog ribolova već i zbog problema koje su prouzročili ljudi, kao što su onečišćenje plastikom i gorivom, gubitak staništa, pomorski promet i klimatske promjene, kao i širenje invazivnih stranih vrsta;

N. budući da statistika pokazuje konstantan rast konzumacije ribljih proizvoda, uz relativno povećanje uvoza;

O. budući da ima prostora za poboljšanje u označivanju europskih proizvoda kako bi se povećala vrijednost sredozemnog ribarstva, poboljšala sljedivost te istovremeno suzbio nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov;

P. budući da dolazi do konstantnog smanjenja proizvodnje te da su potrebne mjere za ponovno postizanje održivosti stokova;

Q. budući da su ribarstvo i akvakultura među sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom bolesti COVID-19 jer je zabilježen nagli pad potražnje;

R. budući da je Komisija predložila niz privremenih i ciljanih mjera kojima će se odgovoriti na izazove s kojima se suočava zajednica proizvođača morskih prehrambenih proizvoda zbog bolesti COVID-19;

S. budući da politička nestabilnost i nemiri u Libiji predstavljaju stvarnu prijetnju za ribare iz EU-a koji su aktivni u južnom Sredozemlju, što ugrožava njihovu osobnu slobodu i sigurnost ribolovnih operacija;

T. budući da su ribari iz EU-a obvezni poštovati pravila za očuvanje ribljih stokova, dok ih ribari iz drugih sredozemnih zemalja ne moraju poštovati, čime se potkopavaju napori za obnovu ribljih stokova, a to istodobno predstavlja nepoštenu konkurenciju za ribarstvo EU-a;

U. budući da se Sredozemno more zagrijava do 20 % brže od ostatka svijeta; budući da bi prema MedECC-u klimatske promjene mogle dovesti do lokalnog izumiranja do 50 % komercijalne ribe i morskih beskralježnjaka do 2050.;

Poboljšanje zakonodavnih aspekata

1. poziva Komisiju da nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za Sredozemlje (MED-AC) identificira prepreke u procesu obnove ribljih stokova, uključujući analizu provedbe strategije GFCM-a za razdoblje 2017. – 2020. kako bi njezini zaključci bili uvršteni u strategiju za razdoblje 2021. – 2030., čime će se osigurati poduzimanje praktičnih koraka za obnovu ribljih stokova, uključujući, po potrebi i ako je prikladno, i zakonodavne i nezakonodavne mjere;

2. smatra da je potrebno zajamčiti djelotvornu konsolidaciju i razvoj postojećih zaštićenih morskih područja i da se ribari moraju uključiti u fazu pripreme i upravljanja;

3. naglašava da je ocjenu utvrđivanja i uspješnosti takvih područja potrebno uvrstiti u predstojeće izvješće o funkcioniranju zajedničke ribarstvene politike (ZRP); poziva GFCM da se vodi uspješnim primjerom područja za oporavak ribljih stokova Jabuka/Pomo Pit;

4. poziva Komisiju da zajamči jednake uvjete za sve gospodarske sektore u implementaciji zaštićenih morskih područja kojima se djelotvorno upravlja i koja su povezana;

5. apelira na Komisiju da odgovori na potrebe sredozemnih zemalja pružanjem znanstvene i tehničke potpore tim zemljama kako bi mogle iskoristiti regionalne i međunarodne mehanizme financiranja te kako bi razvile projekte održivog razvoja;

6. poziva Komisiju da ocijeni jesu li potrebni novi planovi upravljanja stokovima kako bi se ostvarila načela socijalne, ekonomske i okolišne održivosti iz ZRP-a;

7. podsjeća na cilj ZRP-a da se najkasnije do 2020. za sve stokove postigne stopa iskorištavanja najvišeg održivog prinosa;

8. sa zabrinutošću napominje da je i dalje velik broj stokova čije stanje nije poznato; poziva da to da se uloži više napora u bolje prikupljanje podataka kako bi se poboljšali mehanizmi za osmišljavanje potrebnih mjera upravljanja;

9. podsjeća na cilj Okvirne direktive o pomorskoj strategiji da se postigne ili održi dobro stanje okoliša u morskom okolišu najkasnije do 2020.;

10. poziva Komisiju da se vodi uspješnim primjerom plavoperajne tune pri razmatranju uvođenja ukupnog dopuštenog ulova za određene vrste, uključujući oslića, u dugoročnom razdoblju, te da iznese prijedlog tijekom evaluacije višegodišnjeg plana 2024.;

11. podsjeća da uspješnost zaštićenih morskih područja i drugih zaštićenih područja ovisi o njihovu poštovanju među ribarima, obalnim zajednicama i drugim dionicima; poziva Komisiju da razmotri potrebu za olakšavanjem aktivnog sudjelovanja sektora ribarstva, uključujući njegovu artizanalnu komponentu, lokalnih zajednica i svih relevantnih dionika u utvrđivanju zaštićenih morskih područja, upravljanju njima i njihovu praćenju;

12. poziva EU i njegove države članice da djeluju u cilju okončanja „papirnih parkova” u Sredozemnom moru i uspostave zaštićenih morskih područja kao dijela koherentne mreže učinkovito upravljanih i povezanih područja, uključujući odobalna i dubokomorska područja; podsjeća na obvezu prestanka ribolova pridnenim alatima na dubini ispod 400 m u područjima u kojima se nalaze ili se vjerojatno nalaze osjetljivi morski ekosustavi;

13. poziva EU i države članice da prošire mrežu područja za oporavak ribljih stokova u okviru ZRP-a i GFCM-a, posebno u slučajevima kada postoje jasni dokazi o visokim koncentracijama riba ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili o mrijestilištima; naglašava da je ocjenu utvrđivanja i uspješnosti takvih područja potrebno uvrstiti u predstojeće izvješće o funkcioniranju ZRP-a; poziva GFCM da se vodi uspješnim primjerom područja za oporavak ribljih stokova Jabuka/Pomo Pit;

14. žali zbog nedostatka znanstvenih podataka o rekreacijskom ribolovu; poziva države članice EU-a i GFCM da u potpunosti ocijene učinke i doprinos rekreacijskog ribolova upravljanju ribolovnim resursima te da ga uključe u svoje planove upravljanja;

15. naglašava važnost praćenja i kontrole te djelotvorne regionalne suradnje u upravljanju morskim biološkim resursima;

16. poziva Komisiju da promiče ciljeve europskog zelenog plana na razini GFCM-a i da odgovarajućim financiranjem podrži održivo upravljanje oceanima i upravljanje ribljim stokovima;

17. poziva Komisiju da zajamči da svakom zakonodavnom prijedlogu usmjerenom na povećanje ribljih stokova, kojim se ograničavaju ribolovne aktivnosti, prethodi opsežna procjena učinka kako bi se kvantificirao njegov mogući socioekonomski i ekološki učinak na obalne zajednice te na produktivnost i konkurentnost ribarskih poduzeća EU-a i proizvodnog lanca te da takve prijedloge potkrepljuju najbolji dostupni znanstveni podaci koji se dijele s dionicima povezanima sa sektorom ribarstva;

18. poziva, nadalje, imajući u vidu razvoj europskog zelenog plana te strategiju za biološku raznolikost i strategiju „od polja do stola”, koje ga podupiru, kao i važan učinak koji će imati na ribolovnu aktivnost u cjelini, a posebno u Sredozemlju, da se prethodno provede ocjena učinka spomenutih mjera i njihove provedbe na sektore ribarstva i akvakulture, u svjetlu toga da se Sredozemno more dijeli sa zemljama koje ne pripadaju EU-u i imaju različitu regulativu;

19. naglašava da nema precizne kvantifikacije posljedica koje na riblje stokove mogu imati svi mogući učinci koji nisu dio ribolovnih aktivnosti, kao što su onečišćenje, globalno zagrijavanje, strane vrste, iskorištavanje ugljikovodika, jaružanje i pomorski promet; naglašava da to nepostojanje podataka onemogućuje donošenje primjerenih i djelotvornih odluka kako bi se zajamčilo očuvanje stokova i morskih ekosustava;

20. poziva Komisiju i države članice da sve zakonodavne i nezakonodavne prijedloge dijele s udruženjima ribara, uključujući strukovna („cofradías”), pod modelom zajedničkog upravljanja;

21. naglašava da bi moguće buduće zakonodavne mjere za poticanje obnove ribljih stokova u Sredozemnom moru koje utječu na ribolovne aktivnosti u europskom sektoru ribarstva trebale biti uvedene postupno i biti proporcionalne kapacitetu tog sektora za djelovanje; povrh toga, naglašava da je važno da se budućim zakonodavnim prijedlozima ne nameće prekomjerno birokratsko i financijsko opterećenje europskom sektoru ribarstva, a posebno segmentu malog artizanalnog ribolova;

22. naglašava da zakonodavne inicijative za zaštitu i obnovu ribljih stokova u Sredozemnom moru ne bi smjele biti ograničene samo na mjere za ograničavanje ribolovnih aktivnosti, nego da bi se u okviru tih inicijativa trebao primijeniti holistički pristup problemu i da bi se trebale zajedno rješavati sve prijetnje za iscrpljivanje stokova;

23. naglašava potrebu za donošenjem zakonodavstva u skladu s ekosustavnim pristupom radi utvrđivanja i analiziranja svih interakcija koje utječu na riblje stokove, uzimajući u obzir ne samo ribolovne aktivnosti nego i faktore pritiska koji utječu na ravnotežu i na pojavu novih invazivnih vrsta;

24. ističe pozitivni učinak koji bi imala obnova vrlo starih ribarskih flota koje su aktivne u Sredozemnom moru, kako plovila tako motora, s obzirom na to da bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš, poduprla učinkovitost potrošnje goriva i dekarbonizacija plovila te poboljšala sigurnost i radni uvjeti posade; podsjeća da sporazum o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) omogućuje potporu u tom pogledu;

25. poziva Komisiju da zaštiti konkurentnost i održivi razvoj cijelog sektora ribarstva i njegova proizvodnog lanca, uz povećanje vrijednosti proizvoda ribarstva i poboljšanje označivanja i sljedivosti, te da pritom posebnu pozornost posveti mjerama kojima se jamči da uvozni proizvodi zadovoljavaju europske standarde;

26. poziva Vijeće i Komisiju da pozitivno ocijene stajalište Parlamenta u aktualnoj reviziji Uredbe (EZ) 1005/2008 (Uredba o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu), a osobito u vezi s prijedlogom Parlamenta da se uvedu zaštitne mjere, pod određenim uvjetima, prema kojima se povlaštene carine za proizvode ribarstva i akvakulture privremeno suspendiraju za zemlje izvan EU-a koje ne surađuju na odgovarajući način u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

27. traži da Komisija i države članice poboljšaju označivanje i sljedivost svih morskih prehrambenih proizvoda kako bi se potrošačima pružile jasnije informacije o podrijetlu proizvoda, vrstama i informacije o drugim aspektima kao što su metode proizvodnje i standardi koji se primjenjuju u pogledu ribolova i prerade, uključujući uvoz iz zemalja izvan EU-a;

28. poziva povjerenika nadležnog za ribarstvo i pomorstvo da uspostavi savjetodavno tijelo u kojem će sudjelovati sredozemne zemlje koje nisu članice EU-a kako bi se smanjilo nepošteno tržišno natjecanje i osigurali jednaki uvjeti za europske ribare i žene koje rade u tom sektoru;

29. poziva države članice da se bore protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova povećanjem transparentnosti ribolovnih operacija te nadzora i kontrole;

30. poziva države članice da povećaju kapacitete za kontrolu ribarstva i olakšaju razmjenu najboljih praksi i ciljeva među državama članicama na kratkoročnoj taktičkoj razini, uz pomoć Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA);

31. apelira na sredozemne države članice da odmah uspostave dodatni broj ograničenih područja za ribarstvo GFCM-a kako bi se zaštitili prekomjerno iskorištavani morski ekosustavi, uzimajući u obzir ograničeno područje za ribarstvo Jabuka/Pomo Pit kao primjer najbolje prakse;

32. poziva Komisiju da razmotri uključivanje ribarstva u politiku susjedstva EU-a kao alata za jačanje regionalne suradnje;

33. inzistira na tome da bi cilj pravilne i obvezne provedbe ZRP-a trebao biti postizanje odgovarajuće ravnoteže između okolišne, gospodarske i socijalne održivosti;

34. poziva Komisiju da provede analizu ekoloških i socioekonomskih podataka u vezi s lokalnim zajednicama i sredozemnim sektorom ribarstva kako bi se procijenio utjecaj krize prouzročene bolešću COVID-19 na taj industrijski sektor, kao i na riblje stokove, te da se ta procjena uzme u obzir pri donošenju budućih odluka;

35. poziva Komisiju da iskoristi tu analizu prilikom osmišljavanja politika, olakšavanja suradnje u istraživanju i suradnje sa svim akterima u cijelom Sredozemlju, uključujući obalne zemlje u EU-u i izvan njega, kako bi se procijenili i izbjegli mogući sporovi među flotama koje love iste morske biološke resurse, a koje se nalaze u osjetljivim područjima međunarodnih voda;

36. poziva Komisiju da analizira socijalni, ekonomski i okolišni učinak, kao i utjecaj na riblje stokove u sektoru rekreacijskog ribolova, kako bi se ta analiza uzela u obzir prilikom donošenja budućih mjera;

37. potiče države članice da pravilno iskoriste sredstva Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) kako bi se kompenzirao artizanalni ribolov koji mora privremeno obustaviti svoje aktivnosti zbog mjera očuvanja, u skladu s pravilima i odredbama EFPRA-e;

38. poziva Komisiju i države članice da iskoriste prilike koje nude zajedničko upravljanje te prilagodljiv i predostrožni pristup upravljanju ekosustavom, čiji je krajnji cilj održivo upravljanje ribolovnim resursima, na temelju nadzora nad ribolovnim naporom i selektivnosti ekstraktivne ribolovne djelatnosti u Sredozemlju;

Rješavanje učinaka drugih gospodarskih aktivnosti i pritisaka na oporavak ribljih stokova

39. pozdravlja rad ostvaren na razini GFCM-a od 2017. u cilju razvoja i donošenja strategija za suočavanje s mogućim učincima klimatskih promjena na ribarstvo;

40. poziva države članice da donesu pravila kojima bi se zabranilo sidrenje i privezivanje velikih privatnih plovila unutar 300 metara od obale i u zaštićenim staništima, na granici od 300 metara i u sidrištima, s obzirom na njihov snažan utjecaj na osjetljive ekosustave kao što su livade morske cvjetnice posidonije;

41. poziva Komisiju da objavi studiju o utjecaju različitih ljudskih aktivnosti i izvora onečišćenja, kopnenih i morskih, na riblje stokove i morske ekosustave;

42. ističe nedostatak resursa za znanstvena istraživanja i procjene stokova u Sredozemnom moru, posebno ljudskih resursa;

43. poziva države članice da financiraju osposobljavanje novih znanstvenih stručnjaka;

Jačanje prikupljanja podataka i istraživanja

44. naglašava potrebu za promicanjem malog obalnog ribolova i tehnika ribolova s malim utjecajem u Sredozemnom moru, uključujući obvezu država članica da tom ribolovu dodijele veći udio ribolovnih mogućnosti u slučaju dva ribarstva za koja je uveden ukupni dopušteni ulov, u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

Veća uloga subjekata u donošenju odluka i prikupljanju podataka

45. poziva Komisiju da provede ekonomsku analizu socijalnih učinaka i učinaka na zapošljavanje do kojih dolazi zbog smanjenja ribolovnih resursa u Sredozemlju kako bi se utvrdile odgovarajuće mjere potpore te tako zajamčio pravedan i jednak prijelaz na ribarstvo s malim utjecajem;

46. poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da za analize podataka i moguće mjere koje mogu proizaći iz njih postoji mogućnost korištenja sredstava iz EFPRA-e u cilju poticanja održivosti, inovacija i diversifikacije sektora;

47. traži veće sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela te znanstvenih institucija, kao i lokalnih subjekata u prikupljanju podataka o selektivnom ribolovu, u bliskoj suradnji sa Znanstvenim, tehničkim, i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF);

48. poziva na poticanje razmjene dobrih praksi i inovacija u pogledu razvoja selektivnijeg ribolovnog alata i prikupljanja morskog otpada, priznavajući ulogu ribara kao „čuvara mora” kako bi se doprinijelo zdravijem i čišćem morskom okolišu;

49. naglašava da potpuno ostvarenje svih ciljeva koji se odnose na oporavak stokova u Sredozemlju i pravilna provedba pravila koja su usvojili europski zakonodavci ovise o stvarnom sudjelovanju sektora ribarstva;

50. poziva Komisiju da poboljša i ojača suradnju i dijalog sa savjetodavnim vijećima, ribarima i stručnjacima iz sektora obalnih zajednica, uzimajući u obzir njihova mišljenja i priznajući važnost ribara, žena koje rade u tom sektoru i relevantnih strukovnih organizacija i civilnog društva u formuliranju pravila koja treba implementirati i postupcima donošenja odluka;

51. apelira na države članice da dopuste uspostavu modela zajedničkog upravljanja ribarstvom na lokalnoj razini koji bi se temeljio na sudjelovanju, savjetovanju i zajedničkom odlučivanju svih relevantnih aktera; konstatira da takvi planovi upravljanja iziskuju sveobuhvatno praćenje ulova kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje resursa, kao i postizanje uravnoteženih socioekonomskih uvjeta u sektoru ribarstva kojima se kompenziraju razlike između različitih dijelova flota;

52. ističe da se modeli zajedničkog upravljanja temelje na održavanju usluga ekosustava i očuvanju iskorištavanih ekosustava na način da ih se štiti zauzimanjem pristupa prema ribarstvu koji se temelji na ekosustavu te prilagodljivom upravljanju, uz uvođenje stalnog sustava za informiranje, analizu i djelovanje koji uči, pruža povratne informacije i agilan je prilikom donošenja odluka;

53. pozdravlja donošenje Akcijskog plana za 2018. kako bi se osigurala održiva budućnost artizanalnog ribolova i morskog okoliša u regiji, kao i pokretanje platforme „Prijatelji artizanalnog ribolova”;

54. naglašava da bi se ciljevi zaštite trebali temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjima;

Jamčenje vladavine prava

55. osuđuje kontinuirane povrede prava mora u Sredozemlju, među ostalim otmice, rekvizicije plovila, nezakonita pritvaranja, zastrašivanja, kontrole, uznemiravanja, napade i nepoštena suđenja kojima su izloženi ribari iz Unije zbog toga što rade svoj posao, što je očito kršenje međunarodnih obveza u području ljudskih prava;

56. poziva Komisiju da analizira stanje na Sredozemlju i ocijeni mogućnost uvođenja operativnih mjera u cilju zaštite europskih pomoraca i plovila;

57. poziva Komisiju da započne dijalog s onim sjevernoafričkim zemljama koje ne poštuju politike i odluke UNCLOS-a i GFCM-a, osiguravajući sigurnost i jednake uvjete za sve ribare EU-a;

58. poziva Komisiju da potiče inicijative za pronalazak rješenja i sa susjednim zemljama kako bi se poštovali sporazumi sklopljeni u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i radi sudjelovanja u dobrom upravljanju i obnovi ribljih stokova;

59. poziva Komisiju da preko svojih agencija ojača napore za praćenje voda u svojoj nadležnosti kako bi se utvrdila plovila iz zemalja izvan EU-a koja nezakonito ribare u teritorijalnim vodama EU-a i zaštićenim morskim područjima te poboljšali sigurnosni uvjeti u kojima djeluju iz flote EU-a; naglašava da je u tu svrhu od temeljne važnosti da se tim agencijama dodijele odgovarajuća financijska sredstva i ljudski resursi;

60. poziva Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da ojača napore Unije u južnom Sredozemlju u pogledu poštovanja međunarodnog prava, sigurnosti i vladavine prava;

°

° °

61. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

Godišnja potrošnja ribe u kilogramima po stanovniku dosegla je novi rekord i mora zadovoljiti potrebe stanovništva koje je u stalnom porastu, što potvrđuje da je ribarstvo strateški gospodarski i komercijalni sektor čiji se opstanak mora zajamčiti i zaštititi na svaki način.

 

Sredozemno more tisućljećima je od ključne važnosti za obalno stanovništvo i gospodarstva obalnih zemalja. Stoga je i jedno od mora koje se najviše iskorištavaju, a za određene pridnene vrste razine iskorištavanja mogu doseći do 80 %.

 

Međutim, postoje i drugi čimbenici u okolišu koji uzrokuju smanjenje određenih ribljih stokova. Ribarstvo i njegovi ekosustavi izloženi su pritiscima i degradaciji, i to zbog onečišćenja, klimatskih promjena, iskorištavanja ugljikovodika, jaružanja i plovidbe.

 

Zbog toga je od ključne važnosti razborito upravljanje ribarstvom i usvajanje posebnih instrumenata za osiguranje određenih razina ribljih stokova kako bi se izbjeglo njihovo postupno opadanje i stalno smanjenje resursa, što može imati negativne učinke na gospodarstvo, zapošljavanje i okoliš.

 

Iako je konzumacija ribe kao hrane pozitivan aspekt, smanjenje stokova i poteškoće u obnovi određenih stokova u Sredozemlju negativni su aspekti koje je potrebno precizno analizirati kako bi se utvrdila rješenja koja mogu ponuditi primjeren životni standard onima koji ovise o ribolovnim aktivnostima, uzimajući u obzir obalni ribolov i socioekonomske aspekte.

 

O važnosti sektora ribarstva svjedoči njegovo uključivanje u gotovo sve operativne programe Komisije, kao što je nedavna inicijativa „od polja do stola” u kojoj se utvrđuju buduće strateške smjernice za održivi razvoj kako bi se povećala održivost i konkurentnost sektora.

 

Želja Komisije da uspostavi visoke okolišne standarde nedvojbeno je hvalevrijedna i pozitivna, ali to ne bi trebalo ostvariti nauštrb povećanja uvoza i smanjenja proizvodnje hrane u EU-u.

 

II. Aktualno stanje i utjecaj na sektor ribarstva

Znanstvena zajednica smatra da se velika većina ribljih stokova u Sredozemlju uvelike iskorištava izvan svojih bioloških kapaciteta (STECF, 2020.[15]). Međutim, istraživanje ne obuhvaća sve populacije te je stoga prijeko potrebno popuniti te znanstvene praznine kako bi se mogle donijeti odgovarajuće odluke o održivom upravljanju ribarstvom.

Usklađenost ZRP-a sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša, mora biti kompatibilno s rentabilnošću flota i omogućiti ostvarivanje gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje.

U nekim su se zemljama tijekom posljednjih 20 godina flota i posade prepolovile, a proizvodnja smanjila za više od 50 % u korist uvoza, koji za male pelagijske vrste i pridnene vrste trenutačno iznosi oko 85 %.

Potrebno je stvoriti uvjete kako bi zaštita resursa i rentabilnost poduzeća koegzistirali odnosno išli u korak tako da se ne ugroze dosadašnji napori.

Osiguravanje savršene ravnoteže između okolišne, gospodarske i socijalne održivosti može se činiti utopijom, ali mora biti glavni cilj svake politike koja utječe na more i poduzeća.

 

III. Važeći zakonodavni sustav

ZRP-om se jamče ribolovne i akvakulturne aktivnosti te se istodobno uvode uvjeti za okolišnu održivost kako bi se ostvarile gospodarske i društvene koristi te koristi za zapošljavanje i doprinijelo dostupnosti opskrbe hranom.

 

Te aktivnosti, utvrđene u članku 39. UFEU-a, osiguravaju ravnotežu između upravljanja ribolovnim resursima i očuvanja morskih resursa na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih mišljenja. Međunarodna suradnja u području ribarstva u Sredozemlju odvija se posebno pod okriljem GFCM-a, regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO) čija je ugovorna stranka EU. Preporuke koje donosi GFCM obvezujuće su.

 

ZRP primjenjuje predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i nastoji osigurati da iskorištavanje živih morskih bioloških resursa obnavlja i održava populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos.

 

Na razini EU-a, u upravljanju ribarstvom primjenjuje se kombinacija različitih pristupa. Neka se pravila sveobuhvatno primjenjuju, na primjer pravila o sustavu kontrole ribarstva i o gornjim granicama kapaciteta nacionalne flote, dok su druga osmišljena za regionalnu primjenu ili primjenu na određene ribolovne aktivnosti. Uredba (EZ) br. 1967/2006 („Mediteranska uredba”) jedan je od glavnih zakonodavnih okvira EU-a za upravljanje ribolovnim aktivnostima u tom području te se u njoj utvrđuju neke tehničke mjere, kao što su specifikacije opreme, najmanje veličine riba (konkretno 9 cm za inćune i 11 cm za srdele). Uredba je izmijenjena kako bi bila u skladu s osnovnom Uredbom o ZRP-u iz 2013.

 

IV. Rješenje i prijedlozi

Ribolov nije jedini uzrok zbog kojeg mora pate te bi se stoga trebao primijeniti pravi ekosustavni pristup kojim se mogu utvrditi sve interakcije koje utječu na riblje stokove;

 

U općem interesu te radi zaštite resursa i rentabilnosti poduzeća, potrebno je uskladiti sve propise donesene kako bi se ribolovne aktivnosti pojednostavile, a ne dodatno otežale.

Kad prođe više od jedne godine od stupanja na snagu neke uredbe, potrebno je odmah provesti znanstvena istraživanja o zdravstvenom stanju predmetnih stokova kako bi se dobili znanstveni podaci o učinkovitosti primijenjenih ograničenja i preispitala njihova suspenzija.

 

Veća uključenost subjekata u postupke donošenja odluka od ključne je važnosti, a glavne točke trebale bi biti:

– veća uključenost dionika i zajedničko upravljanje s njima

– dopunjavanje znanstvenih podataka saznanjima dionika

– poboljšanje saznanja o rekreacijskom ribolovu i upravljanja njime.

 

Ako se uvijek u obzir uzimaju samo podaci o okolišu, postoji rizik da će se zanemariti neki vrlo važni aspekti, kao što su socioekonomske posljedice ograničavanja ribolovnih aktivnosti.

U tu bi svrhu trebalo provesti komparativne analize podataka o okolišu i ekonomskih podataka iz cijelog sektora ribarstva i od subjekata. Na taj bi se način mogla dobiti potpunija slika stanja i poboljšati sposobnost za pravodobno utvrđivanje kritičnih pitanja koja treba riješiti.

 

V. Jamčenje načela reciprociteta i vladavine prava

Većina plovila koja djeluje u Sredozemnom moru nije iz EU-a nego iz trećih zemalja.

 

Sredozemne zemlje potpisale su brojne konvencije i ugovore, i to ne samo za upravljanje ribarstvom i njegovu zaštitu, međutim u praksi je njihova provedba potpuno različita i neki su njezini elementi kontradiktorni.

 

Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) regionalna je organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO) u Sredozemlju, a njezin je glavni cilj promicanje razvoja, očuvanja, racionalnog upravljanja i najboljeg iskorištavanja živih morskih resursa te istodobno promicanje održivog razvoja akvakulture u Sredozemlju, Crnom moru i povezanim vodama.

Slično tome, cilj projekta „MedFish4Ever” je povećati ribolovne resurse u Sredozemlju zahvaljujući ambicioznom nizu aktivnosti i ciljeva koje treba ostvariti jačanjem gospodarenja i upravljanja u sektoru ribarstva.

Preduvjeti za stvarnu i učinkovitu suradnju u upravljanju ribarstvom u Sredozemlju postoje i jasno su utvrđeni.

Kako se ne bi ugrozili napori koje flote EU-a moraju uložiti, koji obuhvaćaju ograničavanje ribolovnih aktivnosti te stoga i gospodarske održivosti, sve zemlje potpisnice sporazuma moraju poštovati njihove odredbe i kontinuirano pratiti aktivnosti svojih flota.

 

U Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, potpisanoj u Montego Bayu, navodi se da svaka država može slobodno ustanoviti širinu svog teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi 12 morskih milja (članak 4.). Neke države proizvoljno primjenjuju ograničenja koja su više nego dvostruko veća od toga te nastaju krajnje opasne situacije.

U obalna područja sredozemnih država EU-a stalno upadaju ribarska plovila iz drugih zemalja koja plove do tri milje od obale te pritom ne samo da osiromašuju riblje stokove tih zemalja nego i onemogućuju redovite ribolovne aktivnosti ribara koji u tom području imaju puno pravo na ribolov.

 

VI. Zaključci

Ključno je stalno prikupljati i ažurirati znanstvene podatke o stanju stokova uz izravnu uključenost lokalnih i regionalnih aktera jer oni mogu kontinuirano pratiti razvoj različitih situacija, a takvom dobro strukturiranom koordinacijom može se izbjeći da se propisi nameću „odozgo prema dolje”.

Jednako je važno razmotriti sve različite vrste podataka u okviru holističkog pristupa kojim se u obzir uzimaju svi aspekti koji utječu na zdravlje mora.

 

Održivo ribarstvo znači osiguravanje održivosti cjelokupnog sektora ribarstva i cijelog proizvodnog lanca, pri čemu se slijedi zajednički cilj stvaranja socioekonomskih koristi za dotična područja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	16.6.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Clara Aguilera, Pietro Bartolo, François-Xavier Bellamy, Izaskun Bilbao Barandica, Isabel Carvalhais, Maria da Graça Carvalho, Rosanna Conte, Rosa D’Amato, Giuseppe Ferrandino, João Ferreira, Søren Gade, Francisco Guerreiro, Niclas Herbst, France Jamet, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Grace O’Sullivan, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Bert-Jan Ruissen, Annie Schreijer-Pierik, Peter van Dalen, Emma Wiesner, Theodoros Zagorakis
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Manuel Bompard, Raffaele Stancanelli, Annalisa Tardino

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

27	+
ECR	Bert-Jan Ruissen, Raffaele Stancanelli
ID	Rosanna Conte, France Jamet, Annalisa Tardino
PPE	François-Xavier Bellamy, Maria da Graça Carvalho, Peter van Dalen, Niclas Herbst, Francisco José Millán Mon, Annie Schreijer-Pierik, Theodoros Zagorakis
Renew	Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Emma Wiesner
S&D	Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Isabel Carvalhais, Giuseppe Ferrandino, Predrag Fred Matić, Manuel Pizarro
The Left	Manuel Bompard, João Ferreira
Verts/ALE	Rosa D'Amato, Francisco Guerreiro, Grace O'Sullivan, Caroline Roose

 

0	-

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
• [2] SL L 409, 30.12.2006,. str. 11.
• [3] SL L 164, 25.6.2008., str. 19.
• [4] SL L 286, 29.10.2008., str. 1.
• [5] SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
• [6] SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
• [7] SL L 25, 31.1.2017., str. 12.
• [8] SL L 157, 20.6.2017., str. 1.
• [9] SL L 315, 30.11.2017., str. 1.
• [10] SL L 172, 26.6.2019., str. 1.
• [11] SL L 164, 20.6.2019., str. 1.
• [12] SL L 130, 24.4.2020., str. 11.
• [13] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0052.
• [14] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0017.
• [15] Izvješće Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) o praćenju uspješnosti zajedničke ribarstvene politike (STECF-Adhoc-20-01). Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2020., ISBN 978-92-76-18115-6, doi:10.2760/230469, JRC120481.