Postupak : 2020/2276(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0243/2021

Podneseni tekstovi :

A9-0243/2021

Rasprave :

PV 13/09/2021 - 22
CRE 13/09/2021 - 22

Glasovanja :

PV 14/09/2021 - 11
CRE 14/09/2021 - 11

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0369

<Date>{20/07/2021}20.7.2021</Date>
<NoDocSe>A9-0243/2021</NoDocSe>
PDF 262kWORD 94k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o novom pristupu Pomorskoj strategiji za Atlantik</Titre>

<DocRef>(2020/2276(INI))</DocRef>


<Commission>{REGI}Odbor za regionalni razvoj</Commission>

Izvjestitelj: <Depute>Younous Omarjee</Depute>

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
 MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU


PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

OBRAZLOŽENJE

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o novom pristupu Pomorskoj strategiji za Atlantik

(2020/2276(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članke 174., 225. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2020. naslovljenu „Novi pristup Pomorskoj strategiji za Atlantik – Akcijski plan za područje Atlantika 2.0: Ažurirani akcijski plan za održivo, otporno i konkurentno plavo gospodarstvo u atlantskoj regiji Europske Unije” (COM(2020)0329),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380);

 uzimajući u obzir sporazum sklopljen u Parizu 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka Konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21) (Pariški sporazum)[1],

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[2],

 uzimajući u obzir prvi Akcijski plan za područje Atlantika od 13. svibnja 2013. (COM(2013)0279) i njegovo preispitivanje u sredini razdoblja od 23. veljače 2018. (SWD(2018)0049),

 uzimajući u obzir strategije EU-a od 10. lipnja 2009. za regiju Baltičkog mora (COM(2009)0248), od 8. prosinca 2010. za regiju Podunavlja (COM(2010)0715), od 28. srpnja 2015. za alpsku regiju (COM(2015)0366) i od 17. lipnja 2014. za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357) i svoje rezolucije o tim strategijama[3],

 uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka[4],

 uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)[5] i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (Direktiva o divljim pticama)[6],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15)[7],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike[8],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja[9],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ[10],

 uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2018. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0390),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[11],

 uzimajući u obzir Mišljenje Europskog odbora regija od 19. ožujka 20201. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Novi pristup Pomorskoj strategiji za Atlantik – Akcijski plan za područje Atlantika 2.0: Ažurirani akcijski plan za održivo, otporno i konkurentno plavo gospodarstvo u atlantskoj regiji Europske Unije”,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o strategiji EU-a za održivi turizam[12],

 uzimajući u obzir izvješće Odbora misije Komisije o zdravim oceanima, morima, obalnim i unutarnjim vodama od 21. rujna 2020. pod nazivom „Misija morska zvijezda 2030: Obnova našeg oceana i voda do 2030.”

 uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. lipnja 2019. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o europskoj strategiji za atlantsku regiju[13],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2012. o strategiji kohezijske politike EU-a za područje Atlantika[14],

 uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 20. svibnja 2014. o upravljanju makroregionalnim strategijama (COM(2014)0284),

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljenu „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017),

 uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš[15],

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. svibnja 2021. pod nazivom „Novi pristup za održivo plavo gospodarstvo u EU-u – Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost” (COM(2021)240),

 uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji)[16],

 uzimajući u obzir Direktivu 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava[17],

 uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš[18],

 uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Odjel za politiku B: Strukturna i kohezijska politika) od 15. siječnja 2015. pod nazivom „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji”,

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za ribarstvo,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0243/2021),

A. budući da je područje Atlantika ozbiljno pogođeno socioekonomskim posljedicama bolesti COVID-19 i negativnim učincima Brexita;

B. budući da je Atlantski ocean najveći morski bazen Europske unije;

C. budući da se socioekonomska kriza prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 naročito odražava na obalni i pomorski turizam koji je glavni izvor zapošljavanja u atlantskim regijama;

D. budući da klimatska kriza i podizanje razine mora imaju ozbiljne posljedice po sve obalne regije i otoke u Atlantiku, koje obilježava krhak i jedinstven kopneni i morski okoliš;

E. budući da atlantsko područje EU-a obuhvaća Madeiru, Azore, Kanarske otoke, Francusku Gijanu, Martinique, Gvadalupe i Saint Martin kao najudaljenije regije i budući da bi novi Akcijski plan za područje Atlantika trebao biti usmjeren na sve te regije uz poticanje bliske suradnje s Atlantskim prekomorskim zemljama i područjima i atlantskim zemljama izvan EU-a i njihovim regijama;

F. budući da je 2015. ukupni BDP atlantskog područja iznosio 2 175 milijardi EUR, što predstavlja 15 % BDP-a EU-a[19];

G. budući da bi atlantska strategija trebala uključivati materijalne i nematerijalne tokove razmjene s atlantskim prekomorskim zemljama i područjima i zemljama koje nisu članice EU-a te bi se trebala temeljiti na atlantskim područjima EU-a i oslanjati na njih, uključujući najudaljenije regije;

H. budući da treba uzeti u obzir važnost nove strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030., reviziju Direktive o energiji iz obnovljivih izvora[20] i centralnu poziciju plavog gospodarstva u prelasku na visoko energetski učinkovito gospodarstvo koje se u potpunosti temelji na obnovljivim izvorima energije, uključujući osnažene kriterije održivosti;

I.  budući da oceani imaju veliku važnost u prilagodbi klimatskim promjenama;

J. budući da su zdravi oceani, kao i očuvanje i obnova njihovih ekosustava, ključni za čovječanstvo jer reguliraju klimu, proizvode zalihe kisika u Zemljinoj atmosferi i stanište su biološke raznolikosti, izvor su sigurnosti opskrbe hranom u svijetu i ljudskog zdravlja te izvor gospodarskih djelatnosti kao što su ribarstvo, promet, brodogradnja, trgovina, turizam, gastronomija, obnovljiva energija, istraživanje i proizvodi za zaštitu zdravlja;

K. budući da je cilj strategije „od polja do stola” postizanje pravednog, zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava;

L. budući da luke i promet imaju važnu ulogu u promicanju održivog razvoja i prijelazu na obnovljivo gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije;

M. budući da bi pomorski sektor EU-a također trebao doprinijeti rješavanju problema gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša te ciljevima nove strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030.;

N. budući da se revidiranim Akcijskim planom za područje Atlantika 2.0 mora osloboditi potencijal plavog gospodarstva Atlantika, pri čemu se moraju očuvati morski ekosustavi te zadržati doprinos prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju;

O. budući da će obrazovanje i osposobljavanje u području plavih vještina, zajednički istraživački projekti te podizanje svijesti javnosti o potencijalu i nestabilnosti oceana kao prirodnog okoliša doprinijeti uspjehu strategije;

P. budući da najudaljenije regije Atlantika uvećavaju pomorsku i atlantsku dimenziju Europske unije i ne spominju se u Akcijskom planu za područje Atlantika 2.0;

Pregled strategije za Atlantik počevši od 2013.

1. ističe napore svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih aktera te aktera EU-a, a posebno rad Skupine za strategiju za Atlantik;

2. sa zabrinutošću konstatira učinak Brexita i pandemije bolesti COVID-19 u atlantskim pomorskim i obalnim područjima; primjećuje da u tim područjima mogu zbog toga biti ugrožena gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, uz veliki rizik od ubrzanja trendova depopulacije;

3. smatra da je Akcijski plan za područje Atlantika iz 2013. doprinio izradi sveobuhvatnije predodžbe o onome što se događa diljem Atlantika, ali da je zbog svojeg širokog područja primjene njegov doprinos ograničen u smislu utjecaja na prioritete i podupiranja razvoja relevantnih projekata;

4. ističe napore za promicanje međunarodne dimenzije strategije za Atlantik, a osobito uspjeh Izjave iz Galwaya o suradnji u Atlantskom oceanu iz 2013. i Izjave iz Beléma o suradnji u području istraživanja i inovacija u području Atlantika iz 2017.; podsjeća da međunarodna dimenzija strategije za Atlantik iz 2013. i potpora njegovoj provedbi pomažu u razumijevanju aktualnih promjena u Atlantskom oceanu, kao i njihovih učinaka na različite obalne zajednice;

5. sa žaljenjem primjećuje da su općeniti rezultati bili daleko od potencijala akcijskog plana i izražava žaljenje zbog nedostatka proračunskih sredstava i složenosti upravljanja prethodnom strategijom;

6. konstatira da 1200 novih pomorskih projekata i gotovo 6 milijardi EUR ulaganja koje je označila Komisija[21] nisu u potpunosti rezultat Akcijskog plana za područje Atlantika iz 2013., ali pozdravlja činjenicu da je strategija za Atlantik privukla ili potaknula neka od tih ulaganja i projekata; nadalje, žali što je samo oko 30 % označenih projekata bilo transnacionalno[22] te što preispitivanje u sredini razdoblja ne pruža stvaran pregled istaknutih projekata provedenih u okviru strategije; smatra da atlantske regije nisu bile dovoljno uključene u upravljanje ovom strategijom;

7. žali zbog činjenice da su sektori održivog ribarstva i akvakulture, iako su uključeni u strategiju za Atlantik iz 2013., u velikoj mjeri izostavljeni iz preispitivanja Komisije u sredini razdoblja iz 2017.;

NOVI AKCIJSKI PLAN 2.0: PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE

Opće napomene

8. pozdravlja njegovu reviziju i pozdravlja napredak postignut u pogledu upravljanja; međutim, žali zbog toga što i dalje postoje razni nedostaci;

9. pozdravlja veću selektivnost pri odabiru prioriteta novog akcijskog plana u usporedbi s Akcijskim planom za područje Atlantika za razdoblje 2013. – 2020. te poziva na poduzimanje konkretnih mjera koje izravno proizlaze iz ove strategije; predlaže da se za svaki cilj uključe posebni planovi ili ključne etape kako bi utvrđene mjere bile konkretnije i kako bi ih se lakše ocijenilo;

10. izražava žaljenje zbog toga što u proračunu EU-a nisu previđena sredstva za Akcijski plan za područje Atlantika; preporučuje da postojeći programi i mogućnosti financiranja u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., kao što su Interreg, Europski fond za regionalni razvoj, Instrument za povezivanje Europe i Obzor Europa, promiču pozive na podnošenje prijedloga za suočavanje s višedimenzionalnim izazovima i iskorištavanje potencijala u atlantskim regijama;

11. ističe da je važno povećati sinergije između različitih fondova, strategija i programa EU-a, posebno programa kojima se izravno upravlja te nacionalnih i regionalnih programa, kako bi se podržalo održivo, otporno i konkurentno plavo gospodarstvo u atlantskim regijama; poziva Komisiju da razmotri označivanje projekata koji ispunjavaju različite prioritete i ciljeve nove strategije kako bi se olakšalo njihovo financiranje u okviru relevantnih programa i fondova EU-a; poziva uključene države članice i regije da u programima i instrumentima kohezijske politike koji su značajni za te regije navedu ovu strategiju;

12. smatra da se ovom strategijom može potaknuti usklađeni razvoj sektorâ plavoga gospodarstva i njihovo planiranje u području Atlantika u skladu s najboljim praksama suradničkog, uključivog i međusektorskog pomorskog prostornog planiranja te stavljanjem okoliša, biološke raznolikosti i klimatskih pitanja u njezino središte, čime će se doprinijeti postizanju klimatskih i energetskih ciljeva EU-a i promicati tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljive energije mora, kao što je energija plime i oseke, valova, solarna energija i energija vjetra;

13. podsjeća na važnost upoznavanja sve većeg broja potencijalnih korisnika s programima financiranja EU-a i poziva Komisiju da izradi jasan i pojednostavnjen vodič o svim tim mogućnostima; nadalje, poziva Komisiju da razmotri označivanje projekata kako bi europska dimenzija bila vidljiva javnosti;

Najudaljenije regije i otoci

14. žali zbog činjenice da se u novoj strategiji za Atlantik samo kratko spominju otoci država članica u Atlantskom oceanu, posebno najudaljenije regije, iako društvena i gospodarska održivost tih područja uvelike ovise o plavom gospodarstvu i stanište su velikog dijela biološke raznolikosti u EU-u;

15. podsjeća da najudaljenije regije EU-u daju istinsku atlantsku dimenziju i da je njihova potpuna integracija u ovu strategiju ključna za njezin uspjeh te bi je stoga trebalo ojačati; podsjeća da bi, u skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, trebalo uzeti u obzir njihovu izoliranost, udaljenost i malu veličinu radi promicanja stvarne socijalne, gospodarske i teritorijalne integracije, ali i isticanja njihova jedinstvenog potencijala i posebnih prednosti, kao što je njihov geostrateški položaj;

16. naglašava važnost razvoja strategija za borbu protiv ograničenja koja su posljedica udaljenosti atlantskih regija od središta EU-a ili njihove niske gustoće naseljenosti, posebno na otocima država članica i najudaljenijim regijama, i to promicanjem održivijih prometnih veza, kako bi se eliminirala energetska ovisnost prihvaćanjem obnovljivih izvora energije, kao što su solarna energija i energija plime i oseke i vjetra, te razvojem koordiniranih informacijskih mreža;

Industrija i radna mjesta

17. preporučuje razvoj industrijske strategije na razini Atlantika s čvrstom održivom ekološkom i društveno-gospodarskom komponentom plavog gospodarstva i predlaže da se Akcijski plan usredotoči na razvoj vodećih industrija, kao i relevantnijih sektorskih politika specifičnih za atlantsko područje ili područja u kojima dodatni napori za jačanje suradnje na razini morskih bazena imaju najveći potencijal;

18. traži da se u ovoj strategiji snažan naglasak stavi na kvalitetno zapošljavanje; smatra da načela europskog stupa socijalnih prava nisu pravilno zaštićena u novom Akcijskom planu za područje Atlantika te stoga smatra da je u ovu strategiju potrebno uključiti snažniju socijalnu dimenziju; poziva na ambicioznu socijalnu komponentu radi borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te promicanja otvaranja radnih mjesta, a posebno osposobljavanja i pristupa mladih pomorskim zanimanjima u područjima kao što su gradnja i popravak brodova, akvakultura i ribarstvo;

Održivo ribarstvo

19.  žali zbog činjenice da se u strategiji ne spominju održivo ribarstvo i akvakultura, iako te industrije imaju ključnu socioekonomsku i ekološku ulogu duž atlantske obale i u najudaljenijim regijama EU-a; poziva na uključivanje tog ključnog sektora plavog gospodarstva u novu strategiju, u skladu s Komunikacijom Komisije od 17. svibnja 2021. o novom pristupu održivom plavom gospodarstvu u EU-u; smatra da bi upućivanja na te industrije uvijek trebala ukazivati na provedbu pristupa upravljanju pomorstvom temeljenog na ekosustavu;

20. upozorava na štetne posljedice prekomjernog ribolova i naglašava da je važno da države članice i regije atlantskog područja učinkovito surađuju u borbi protiv neprijavljenog nezakonitog ribolova;

21.  naglašava važnost suradnje između Komisije, država na obalama Atlantika i agencija u području zaštite ribljih stokova, postizanja maksimalnih održivih prinosa i okončanja prekomjernog izlova;

22. naglašava da bi se novim Akcijskim planom za područje Atlantika 2.0 trebale promicati veće sinergije sa strategijom „od polja do stola” i strategijom za biološku raznolikost do 2030. kako bi se podržalo ekološki, društveno i gospodarski održivo, snažno i konkurentno plavo gospodarstvo u području Atlantika;

23. napominje da bi izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a mogao izmijeniti funkcioniranje naših aktivnosti u Atlantskom oceanu i ustaljenu dinamiku u regiji;

Održivi turizam

24. inzistira na potrebi za razvojem održivog i visokokvalitetnog turizma jer je on ključan sektor plavog gospodarstva i očekuje da će Parlament i Komisija pokrenuti pilot-projekte u tom području; poziva Komisiju da osigura odgovarajuću usklađenost Akcijskog plana za područje Atlantika 2.0 i strategije za obalni i pomorski turizam, za koju traži hitnu ponovnu procjenu; nadalje, poziva Komisiju i države članice da razviju nove oblike održivog i visokokvalitetnog morskog i priobalnog turizma kojima se povećava vrijednost tih područja diversifikacijom ponuđenih aktivnosti, uz istodobno očuvanje tih područja borbom protiv štetnih učinaka masovnog turizma na obalu, okoliš i kulturnu baštinu; naglašava važnost kružnog gospodarstva u turističkom sektoru za razvoj održivijih praksi koje koriste lokalnom razvoju i lokalnom zapošljavanju tijekom cijele godine; prima na znanje znatan potencijal gastronomskog turizma koji je posebno povezan s proizvodima ribarstva i akvakulture;

25. naglašava važnost programa REACT-EU koji bi za atlantske regije mogao predstavljati novi početak kroz održivi obalni turizam, inovacije i lučku infrastrukturu; podsjeća da je potrebno stvoriti, prilagoditi i modernizirati specifičnu postojeću pomorsku infrastrukturu, kao što su pomoćni objekti za nautiku i rekreaciju;

Stup I. – Luke kao pristupne točke i središta plavog gospodarstva

26. ističe važnost jačanja uloge atlantskih luka i potrebu za ulaganjem u pametnu infrastrukturu, kao i važnost razvoja i održivog upravljanja lukama, uključujući zelene luke; ističe temeljnu i stratešku ulogu luka kao veze s EU-om, logističkih platformi, centara za turizam, resursa za proizvodnju energije, centara za skladištenje te industrijskih čvorišta; napominje da je hitno potrebno donijeti mjere kojima se lukama nudi mogućnost da se zaštite od klimatskih promjena, posebno od podizanja razine mora;

27. poziva Komisiju, države članice i njihove regije da potiču inovativne ekološke i društveno-gospodarske održive projekte u atlantskim pomorskim sektorima, u lukama i oko njih, duž obala Atlantskog oceana i u pomorskim područjima, kao što je uspostava „zelene” infrastrukture za pomorski utovar;

28. poziva Komisiju da u novi Akcijski plan za područje Atlantika uključi više mjera za promicanje povezanosti između luka i zračnih luka, kada je to primjenjivo, i to poboljšanjem njihove održivosti i razvojem pomorskih zaleđa putem multimodalnih veza; žali zbog stalnih problema u pogledu interoperabilnosti željezničkog prijevoza na Atlantskom koridoru;

29. poziva Komisiju i države članice da dovrše prioritetne projekte uključene u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) za Atlantski koridor, posebno u prekograničnim područjima i u kontekstu budućih smjernica TEN-T-a i Instrumenta za povezivanje Europe (2021. – 2027.) te da promiču potpuni razvoj Morskih autocesta u sklopu mreže TEN‑T koje bi spajale otoke s kopnom;

30. Poziva Komisiju i atlantske regije da razviju strategije za uklanjanje željezničkih uskih grla, nastave s razvojem željezničkih veza velikih brzina i usporednom nadogradnjom konvencionalnih pruga, čime se osigurava prekogranični kontinuitet, izrade planove multimodalnog prijelaza na održive načine prijevoza, podrže razvoj „atlantske željezničke pruge”, poboljšaju željezničko-lučke veze i njihovu povezanost s drugim velikim koridorima TEN-T, posebno sa Sredozemnim koridorom, koridorom Sjeverno more – Sredozemlje i koridorom Rajna – Alpe i s drugim pravcima Atlantskog koridora, uzimajući u obzir ciljeve europskog zelenog plana i strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030.; sa zadovoljstvom prima na znanje planirano usklađivanje pomorskih koridora između kontinentalne Europe i Irske nakon Brexita, a posebno integraciju Irske u Atlantski koridor;

31. pozdravlja rad nacionalnih i regionalnih dionika na održavanju i poboljšanju razine sigurnosti infrastrukture provedbom odgovarajućeg zakonodavstva, suradnjom i razmjenom najboljih praksi;

32. poziva Komisiju da potiče dekarbonizaciju pomorskog prometa kao načina promicanja ulaganja kojima se poboljšava održivost; poziva Komisiju i industriju pomorskog prometa da ocijene prednosti uspostave partnerstva EU-a za pomorski promet kako bi se potakle inovacije u tom sektoru, doprinijelo dekarbonizaciji i stvorila infrastruktura za utovar, skladištenje i opskrbu alternativnim gorivima u lukama i teretnim terminalima te da razviju planove za upravljanje otpadom u lukama Atlantika;

Stup II. – Plave vještine budućnosti i znanje o oceanima

33. naglašava potrebu za stvaranjem mreža između sveučilišta i obrazovnih centara u području istraživanja i osposobljavanja o plavim temama te sa zanimanjem prima na znanje mogućnosti koje nudi program Erasmus + 2021. 2027. putem novih inicijativa europskih sveučilišnih saveza i centara strukovne izvrsnosti; potiče daljnji razvoj europskih plavih škola; naglašava da bi posebno obrazovanje i osposobljavanje u području plavog gospodarstva, među ostalim putem Europskog socijalnog fonda plus, doprinijelo podizanju razine svijesti o morskim ekosustavima i o potrebi da ih se zaštiti rješavanjem problema morskog otpada;

34. ističe važnost borbe protiv ranog napuštanja školovanja i formalnog i neformalnog obrazovanja u poboljšanju razine kvalifikacija stanovništva u pomorskim područjima te potiče traženje sinergija među različitim relevantnim sektorima kako bi se promicao uključiv i konkurentan plavi rast;

35.  ističe važnost pokretanja pilot-projekata u Atlantskoj regiji u području upravljanja oceanima i znanja o njima, uključujući u najudaljenijim regijama, uz sudjelovanje sveučilišta, istraživačkih centara i pomorskih škola;

36. pozdravlja povećani razvoj novih istraživanja morske biotehnologije zbog njezine potencijalne uporabe u industrijske i medicinske svrhe; podsjeća da inovacijski projekti i inicijative mogu doprinijeti razvoju istraživačkih kapaciteta, umrežavanju i razmjeni najboljih praksi;

Stup III. – Obnovljiva energija iz mora

37. pozdravlja inicijative za ubrzanje prilagodbe klimatskim promjenama i ostvarivanje cilja da do 2050. Europa postane ugljično neutralan kontinent, kao što su Atlantski savez za vještine i stvaranje poticaja za promicanje postavljanja infrastrukture za energiju iz obnovljivih izvora na moru i u unutrašnjosti; naglašava važnost suradnje među državama na obalama Atlantika u istraživanju i razvoju u područjima novih obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija valova, plime i oseke te energija vjetra; žali zbog toga što je atlantska regija i dalje nedovoljno razvijena u pogledu energije iz obnovljivih izvora na moru;

38. ističe da bi unaprijeđeno plavo gospodarstvo na atlantskom području moglo doprinijeti prelasku na čistu energiju iskorištavanjem sve većeg potencijala energije mora i održivog upravljanja pomorskim prostorom u skladu s europskim zelenim planom u kojem se naglašava ključna uloga električne energije iz obnovljivih izvora na moru za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo;

Stup IV. – Zdravi oceani i otporne obale

39. žali zbog toga što se u Akcijskom planu za područje Atlantika 2.0 i njegovim stupovima ne spominje provedba pristupa upravljanju morima koji se temelji na ekosustavu, kao što je propisano Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji[23], te ističe da bi se on trebao primjenjivati na sve aktivnosti koje su dio plavog gospodarstva;

40. podupire istraživanje oceana i poziva Komisiju i atlantske regije da u okviru stupa IV. Akcijskog plana promiču veliki zajednički projekt za čišćenje Atlantskog oceana i njegova morskog dna, da podupru oceanografska istraživanja i promatranje dna oceana te da promiču održive mjere za sprečavanje širenja zagađenja; u tom kontekstu poziva na razvoj mjera kojima bi se doprinijelo zaštiti i dekarbonizaciji pomorskih izvora kao što je ugljik koji proizvode plovila;

41. smatra da bi kružno gospodarstvo trebalo proširiti na prikupljanje morskog otpada i njegovo ponovno uvođenje u gospodarstvo; poziva Komisiju da pruži potporu izgradnji centara za prikupljanje i obradu morskog otpada, s posebnim naglaskom na plastici, naročito u atlantskim najudaljenijim regijama, koje su znatno pogođene morskim otpadom koji nose morske struje; predlaže da se u jednoj od najudaljenijih regija Atlantika osnuje centar za sprječavanje i borbu protiv onečišćenja mora;

42. poziva Komisiju i države članice i njihove regije na uvođenje boljih kapaciteta za sprečavanje rizika i upravljanje njima u slučaju pomorskih i kopnenih nesreća i elementarnih nepogoda; poziva Komisiju da blisko surađuje s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost kako bi pružila potporu državama članicama u ublažavanju rizika za okoliš povezanih s brodskim prijevozom i poboljšanju sveukupne održivosti i sigurnosti pomorskog sektora;

43. pozdravlja upućivanje na mapiranje i očuvanje ili ponovnu uspostavu obalnih močvara u Akcijskom planu za područje Atlantika 2.0 u okviru 6. cilja o postizanju veće otpornosti obale; poziva Komisiju da zajamči da u tim područjima postoje djelotvorni planovi upravljanja;

44. naglašava važnost namjenskih programa Europskog fonda za regionalni razvoj / Interrega koji su posebno namijenjeni za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima te za procjenu i sprječavanje hidrogeoloških rizika u priobalnim područjima i močvarnim područjima;

45. poziva Komisiju da u suradnji s Međunarodnom pomorskom agencijom sastavi ambiciozne inicijative i plan djelovanja za dekarbonizaciju brodova na temelju detaljne procjene učinka;

46. poziva države članice da uvedu velika zaštićena morska područja i podsjeća na važnost zaštite svih morskih vrsta; naglašava činjenicu da zaštićena morska područja ne samo da štite morske ekosustave, nego imaju ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te doprinose zdravlju i otpornosti oceana; ponavlja poziv Komisije iz strategije za bioraznolikost do 2030. da se zaštiti najmanje 30 % morskih područja EU-a, uključujući područja za oporavak ribljih stokova, kako je predviđeno u okviru zajedničke ribarstvene politike, i da se barem 10 % voda EU-a klasificira kao strogo zaštićena područja[24];

47. naglašava važnost usklađivanja napora Komisije i država članica usmjerenih na poboljšanje zdravlja oceana i upravljanja oceanima te promicanje održivog upravljanja njihovim resursima, kako je navedeno u izjavama iz Galwaya i Beléma;

48. naglašava važnost izvješća pod nazivom „Misija morska zvijezda 2030.: Obnova našeg oceana i naših voda za Akcijski plan za područje Atlantika i poziva na potporu i koordinaciju s državama članicama i njihovim regijama u provedbi politika koje omogućuju realizaciju njezinih pet općih ciljeva: znanje, obnova, nulta stopa onečišćenja, dekarbonizacija i upravljanje;

Upravljanje

49. pozdravlja činjenicu da su atlantske regije sada bolje integrirane u upravljanje strategijom za Atlantik, mogućnost da nacionalna izaslanstva pozovu svoje regije na sudjelovanje u strateškim odborima za atlantsku regiju te uključivanje Konferencije rubnih pomorskih regija kao savjetnika; u tom kontekstu naglašava da bi obalne regije, gradovi i općine mogle dati važan doprinos provedbi tog akcijskog plana;

50. potiče integraciju svih dotičnih regija u nacionalna izaslanstva i pozivanje atlantskih prekomorskih zemalja i zemalja koje nisu članice EU-a da sudjeluju u strategiji;

51. podsjeća na uspješan model strategije za alpsku regiju u smislu njezine upravljačke strukture;

52. predlaže održavanje barem godišnjih ili još češćih sastanaka između država članica, regija uključenih u ovu strategiju, Komisije, Parlamenta i svih dionika kako bi se promicala bolja koordinacija i učestaliji nadzor mjera koje svaka regija provodi; smatra da nove upravljačke strukture i budući sastanci trebaju imati veću vidljivost;

53. preporučuje da stranke strategije za Atlantik i članovi nadzornog odbora Interrega za područje Atlantika utvrde zajedničke ciljeve i postupke odlučivanja kako bi se bolje provela rješenja za regionalne izazove u području inovacija, učinkovitosti resursa, okoliša i kulture, podupirući regionalni razvoj i održivi rast; naglašava da program Interreg za Atlantski prostor nema administrativni i financijski kapacitet da bude jedini izvor financiranja projekata u okviru strategije za Atlantik

54. poziva Komisiju da se u kontekstu posebnih ciljeva strategije za Atlantik usredotoči na najmanje razvijene regije atlantskog područja; smatra ključnim povećati broj poziva na izradu specifičnih projekata u atlantskim regijama, uključujući male, srednje i velike transatlantske projekte, o manje razvijenim društveno-gospodarskim prioritetima strategije za Atlantik; u tom kontekstu podsjeća na važnost potpune primjene načela partnerstva sa socijalnim i gospodarskim partnerima i drugim dionicima koji sudjeluju u izradi programa kohezijske politike u atlantskim regijama, također kako bi se osiguralo bolje planiranje i provedba projekata na terenu;

55. potiče države članice na veći angažman i na provedbu zajedničkih strateških projekata suradnji sa svojim regionalnim i lokalnim vlastima te drugim dionicima; naglašava važnost strateških sektora obuhvaćenih ovim akcijskim planom kao što su promet, energija, održivi turizam, zaštita okoliša i održivo korištenje resursa, istraživanje i obrazovanje;

56. smatra da bi se nevladine organizacije za zaštitu okoliša čije su aktivnosti izravno povezane s morem trebale aktivnije uključiti u izradu, promicanje i provedbu novih projekata, u obrazovanju i drugim sektorima, kao što su zaštita ekosustava i biološke raznolikosti Atlantika;

57. poziva stranke strategije za Atlantik da, uz potporu Komisije, razviju posebnu informacijsku platformu za razmjenu iskustava i najboljih praksi koje su od značaja za Akcijski plan za područje Atlantika 2.0;

58. traži od Komisije da preispita postojeću strategiju s obzirom na utvrđene ozbiljne nedostatke;

Prema atlantskoj makroregiji

59. podsjeća da je Vijeće u svojim zaključcima od 5. lipnja 2019. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a i dalje otvoreno za stvaranje novih makroregija; poziva Europsko vijeće da ovlasti Komisiju za uspostavu modela atlantske makroregije kojime se jača uključivanje regionalnih vlasti i uloga atlantskih najudaljenijih regija u upravljanju strategijom za Atlantik, pokreću ambiciozni projekti za atlantsko područje, bolje koordinira korištenje financijskih sredstava EU-a u regijama i koji djeluje na integriran način, s naglaskom na sinergije između pomorske dimenzije i gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije;

60. poziva Komisiju da provede detaljnu analizu koristi koju države članice i njihove regije imaju od uspostave atlantske makroregije, i u kojoj bi se razmotrili zajednički izazovi s kojima se te regije suočavaju; poziva Komisiju da u akcijskom planu i svojoj analizi stvaranja atlantske makroregije razmotri posebnosti najudaljeniijih regija i naglašava da je potrebno uzeti u obzir njihove posebnosti razvijanjem posebnih strategija u svakom bazenu – Karipskom bazenu, Amazonijskom bazenu i bazenu Makaronezije – s naglaskom na posebnim izazovima najudaljenijih regija kako bi se osiguralo da ni jedna regija ne bude zapostavljena;

°

° °

61. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama i regionalnim parlamentima Francuske, Irske, Portugala i Španjolske uključenim u ovu strategiju, kao i Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.


OBRAZLOŽENJE

U okviru strategije za Atlantik uspostavljena je ambicioznija, otvorenija i učinkovitija suradnja u području Atlantskog oceana te su utvrđeni izazovi s kojima se regija suočava kao i mogućnosti koje pred njom stoje. Izvjestitelj pozdravlja prvu strategiju za Atlantik i rad svih institucionalnih i neinstitucionalnih aktera na različitim razinama.

 

Ipak, izvjestitelj primjećuje da je prethodni akcijski plan dao loše rezultate te izražava žaljenje zbog činjenice da je naposljetku potporu dobilo tek nekoliko projekata. Prvi akcijski plan pokazao se, nesumnjivo, kao važan prvi korak, ali je već u toj ranoj fazi postalo jasno da budući akcijski plan treba odlikovati bolja struktura, jača dimenzija upravljanja i veća uključenost regija.

 

Novi akcijski plan predstavlja prilično velik napredak. Atlantske regije na bolji su način uključene u upravljanje, ojačan je mehanizam pomoći, a proces odabira prioriteta je selektivniji. Ipak, opet se kao slaba točka ističe činjenica da strategija za Atlantik nema svoj namjenski fond.

 

Izazovi koji stoje pred područjem Atlantika danas su još veći. Hitno treba odgovoriti na socioekonomsku krizu, koju su aktualna pandemija i Brexit samo produbili, kako bi se moglo reagirati na prijetnje u području ekosustava, promicati klimatsku neutralnost i odgovoriti na nove izvanredne situacije na periferiji.

 

U izvješću o vlastitoj inicijativi izvjestitelj poziva na to da se strategija za Atlantik razvija u smjeru stvaranja atlantske makroregije kako bi se poboljšala koordinacija između izazova na kopnu i moru, strategiji pridala politička važnost te istodobno zajamčilo višerazinsko upravljanje i racionalizirali različiti izvori financiranja.


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (26.5.2021)

<CommissionInt>upućeno Odboru za regionalni razvoj</CommissionInt>


<Titre>o novom pristupu Pomorskoj strategiji za Atlantik</Titre>

<DocRef>(2020/2276(INI))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje (*): <Depute>Izaskun Bilbao Barandica</Depute>

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

 


 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

 

 uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380);

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[25],

 uzimajući u obzir Direktivu 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava[26],

A. budući da je u sektoru plavoga gospodarstva u Atlantskom oceanu 2017. proizvedena bruto dodana vrijednost (BDV) u iznosu od 73,4 milijarde EUR, što čini 36 % BDV-a plavoga gospodarstva, i da je u njemu zaposleno 1,29 milijuna ljudi;

B. budući da sektor plavoga gospodarstva mora doprinijeti prelasku na čistu energiju, posebno istraživanjem obnovljivih izvora energije, širenjem njihova potencijala na moru te održivijim upravljanjem kojim se omogućuju očuvanje i obnova morskih ekosustava;

C. budući da je Posebno izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena pokazalo da postoje razne prijetnje za more i obalu; budući da EU treba razviti bolji sustav odgovora na prijetnje i izvanredna stanja, kao što su morsko onečišćenje, među ostalim ono koje nastaje uslijed nesreća, te podizanje razine mora;

D. budući da je, uz trgovinske partnere EU-a kao što su Azija i Sjeverna Amerika, regija Latinske Amerike i Kariba peti najveći trgovinski partner EU-a; budući da je EU glavni ulagatelj u regiju Latinske Amerike i Kariba te njezin drugi trgovinski partner, zbog čega postoje značajni pomorski prometni tokovi između njih;

E. budući da se samo povećanom koordinacijom i suradnjom atlantskih regija mogu ublažiti posljedice aktualne krize prouzročene bolešću COVID-19, klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti koje utječu na staništa u oceanu i priobalne zajednice, ali i popratnih pojava Brexita;

F. budući da je aktualna kriza teško pogodila nekoliko sektora plavoga gospodarstva, posebno priobalni i pomorski turizam; budući da se plavo gospodarstvo mora strateški upotrijebiti kako bi pomoglo u popravljanju gospodarske i socijalne štete koju je prouzročila pandemija bolesti COVID-19;

G. budući da akcijski plan koji je Komisija donijela radi ažuriranja svoje Pomorske strategije za Atlantik uključuje ista načela koja su utvrđena europskim zelenim planom i njegovom digitalnom strategijom te da uzima u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

H. budući da su očuvanje i obnova morskih ekosustava ključni za čovječanstvo jer su temelj sigurnosti opskrbe hranom u svijetu i ljudskog zdravlja te izvor gospodarskih djelatnosti koje bi se trebale temeljiti na načelu održivosti, uključujući ribarstvo, promet, trgovinu, turizam, obnovljivu energiju i zdravstvene proizvode;

I. budući da će zeleni brodski prijevoz i inovativne lučke djelatnosti doprinijeti smanjenju ugljičnog i ekološkog otiska EU-a;

J. budući da je Atlantski ocean u strateškom smislu oduvijek iznimno važan za Europu s obzirom na njegov potencijal koji bi se znatno mogao povećati znanstvenim i tehnološkim razvojem;

1. podržava načelo održivog razvoja kao glavnog pokretača gospodarskog rasta u EU-u, a posebno na atlantskom području, preko pomorskog prometa, brodogradnje, biotehnologije, ribolova i akvakulture, održivog turizma, energije vjetra na moru, energije valova i energije plime i oseke; poziva Komisiju da promiče istraživanje, razvoj i znanstvene inovacije kao sredstva kojima se potpomaže prelazak na čistu energiju s pomoću obnovljive energije, alternativnih goriva i diversifikacije energetskih izvora EU-a i kojima se također mogu međusobno povezati teritorijalne strategije pametne specijalizacije koje su ključne za nove industrijske vrijednosne lance;

2. ističe da unaprijeđeno plavo gospodarstvo na atlantskom području može doprinijeti prelasku na čistu energiju iskorištavanjem sve većeg potencijala energije mora i održivijeg upravljanja pomorskim prostorom u skladu s europskim zelenim planom u kojem se naglašava ključna uloga električne energije iz obnovljivih izvora na moru za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo; u tom pogledu naglašava važnost strategije za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru radi postizanja klimatske neutralnosti; u tom kontekstu ističe Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da osigura da EU ostane predvodnik u tehnološkom razvoju, zadrži talente i proizvodi čistu energiju, a da pritom uzima u obzir potencijalne posljedice na morski okoliš, među ostalim, posljedice povezane s klimatskim promjenama;

3. poziva Komisiju i industriju da ocijene prednosti uspostave europskog partnerstva za pomorski promet kako bi se potakle inovacije u tom sektoru, doprinijelo dekarbonizaciji i stvorila infrastruktura za utovar i opskrbu alternativnim gorivima u lukama i teretnim terminalima te da razviju planove za upravljanje otpadom u lukama Atlantika; podsjeća na važnost poticanja vrijednosnih lanaca i ulaganja u njih za gospodarski isplative i održive proizvode, procese i poslovanja kojima su cilj ostvarenje klimatske neutralnosti, učinkovitost resursa, razvoj postrojenja za recikliranje te načelo kružnosti uz istodobno održavanje i razvoj međunarodne konkurentnosti; poziva Komisiju da istraži dodatne mogućnosti za rješavanje problema onečišćenja plastikom, otpadom i bukom;

4. ističe da se napori EU-a za oporavak moraju usmjeriti na održivost u skladu s ciljevima zelenog plana te ciljevima u pogledu konkurentnosti i rasta; poziva Komisiju da u svoju strategiju uključi prilagodbu na klimatske promjene i njihove brojne posljedice za atlantsko područje;

5. poziva Komisiju i države članice da dovrše prioritetne projekte uključene u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) za Atlantski luk, posebno u prekograničnim područjima i u kontekstu budućih smjernica TEN-T-a i Instrumenta za povezivanje Europe (2021. – 2027.) kako bi se promicali potpuni razvoj Morskih autocesta u sklopu mreže TEN‑T koje bi spajale otoke s kopnom i sveobuhvatan prometni sustav diljem atlantske regije te kako bi se investiralo u njih; smatra da bi se u okviru projekata posebna pozornost trebala posvetiti posebnim potrebama u pogledu povezivosti i pristupačnosti perifernih, otočnih i najudaljenijih atlantskih regija; ističe da je, ako je to geografski izvedivo, potrebno dati prednost najodrživijim vrstama prijevoza, kao što su željeznički i pomorski promet te unutarnji plovni putovi;

6. naglašava da su se različitim makroregionalnim strategijama uspješno potpomogli suradnja, oporavak i učinkovita upotreba programa EU-a, kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Interreg ili strategije pametne specijalizacije; stoga poziva Komisiju da izradi nacrt makroregionalne strategije za Atlantik koja se temelji na trenutačnoj strategiji za morske bazene na Atlantiku u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, uključujući glavne dionike, kao što su gospodarski i socijalni akteri, civilno društvo, akademska zajednica i nevladine organizacije; poziva Komisiju da iskoristi održivu i uključivu ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju na tom geografskom području te da pritom uzme u obzir europski zeleni plan i strategiju o bioraznolikosti; naglašava da se upravljanje tom strategijom također mora temeljiti na načelu višerazinskog upravljanja kako bi se osiguralo stvarno sudjelovanje na regionalnoj razini; ističe važnost namjenskih programa koji su posebno namijenjeni za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima te za procjenu i sprječavanje hidrogeoloških rizika u priobalnim područjima i močvarnim područjima;

7. ističe da će se Atlantski koridor, kao dio osnovne mreže TEN-T, morati dovršiti do 2030. te podsjeća da Atlantski koridor ima izvanrednu pomorsku dimenziju zahvaljujući svojim važnim osnovnim pomorskim lukama; međutim, izražava žaljenje zbog toga što nekoliko luka nije multimodalno povezano sa zaleđem, odnosno što nedostaju linije velike brzine i konvencionalne linije kojima bi se osigurale prekogranične željezničke veze između Pirenejskog poluotoka i ostatka mreže EU-a; također naglašava da problemi u pogledu interoperabilnosti utječu na željeznički promet na tom koridoru;

8. traži da se poboljša multimodalna povezanost Atlantskog koridora s drugim koridorima mreže TEN-T, posebno s Mediteranskim, Sjevernomorsko-mediteranskim i Rajnsko-alpskim koridorom; podsjeća na vanjsku dimenziju Atlantskog koridora zahvaljujući njegovu geografskom položaju uz globalne pomorske pravce te traži da se vanjska dimenzija Atlantskog koridora u potpunosti iskoristi kako bi se poboljšao logistički lanac prema EU-u i iz njega na globalnoj razini zahvaljujući njegovu geografskom položaju uz globalne pomorske pravce;

9. poziva Komisiju da se usredotoči na daljnje načine za poticanje dekarbonizacije pomorskog prometa kao načina promicanja ulaganja u održivost; u tom pogledu traži da prioriteti u tom području postanu prelazak na održiviji i multimodalni prometni sustav, upotreba alternativnih goriva, kao što su obnovljivi izvori energije, opreme i infrastrukture za opskrbu gorivom, obnova postojećih infrastruktura, dovršetak infrastruktura koje su uključene u mrežu TEN-T za Atlantski luk, optimizacija pristajanja u lukama, obnova voznih parkova u brodskom prijevozu, tehničke i operativne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti plovila, modernizacija, digitalizacija i automatizacija pomorskog prometa te prijelaz na poslovni model koji se temelji na kružnom gospodarstvu; poziva Komisiju da osigura ulaganja koja će odgovarati razmjeru tih ciljeva;

10. poziva Komisiju da u suradnji s Međunarodnom pomorskom agencijom (IMO) sastavi ambiciozne inicijative i plan djelovanja za dekarbonizaciju brodova na temelju detaljne procjene učinka;

11. ističe da bi potencijalno uključivanje pomorskog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijama trebalo biti propisno opravdano i temeljiti se na detaljnoj procjeni učinka;

12. ističe da je potrebno utvrditi konkretne ciljeve u pogledu uvođenja obnovljive morske energije u atlantskim regijama, uzimajući u obzir njezin utjecaj na okoliš u sektorima prometa i turizma;

13. naglašava geostrateški položaj najudaljenijih regija i njihovu važnu ulogu u provedbi te strategije; stoga smatra da se financiranje tih regija i njihov pristup financijskim sredstvima moraju temeljiti na njihovim posebnim značajkama kako je predviđeno člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

14. poziva Komisiju da blisko surađuje s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) kako bi pružila potporu državama članicama u ublažavanju rizika za okoliš povezanih s brodskim prijevozom i poboljšanju sveukupne održivosti i sigurnosti pomorskog sektora; nadalje, poziva Komisiju da uspostavi sustav upozorenja i promatranja za sve učestalije i snažnije oluje i poplave prouzročene klimatskim promjenama; u tom pogledu naglašava da bi EMSA-i trebalo osigurati odgovarajuće resurse za uspostavu takvog sustava i upravljanje njime; poziva Komisiju da poduzme mjere za sprječavanje morskog onečišćenja te da koristi EMSA-in sustav „SafeSea Net”;

15. ističe da je prioritet plavoga gospodarstva ulaganje u koordinaciju i suradnju morskih luka koje imaju ulogu pristupnih točaka i centara za prijevoz putnika, ali i za prijevoz robe; naglašava da luke moraju imati ključnu ulogu u prelasku na multimodalnost i održivost obalnog turizma, akvakulture, brodogradnje, logistike te infrastrukture za razvoj obnovljive morske energije i pomorske industrije kako bi se osiguralo da svi dijelovi te regije imaju koristi od rasta pametnog i održivog pomorskog prometa i da mogu ostvariti uravnoteženu raspodjelu rasta diljem teritorija;

16. naglašava da su u komunikaciji Komisije pod naslovom „Strategija za održivu i pametnu mobilnost” luke prepoznate kao važne za međunarodnu povezanost te za europsko gospodarstvo i regije; nadalje naglašava da su luke i pomorski promet ključni za prelazak na održivu i pametnu mobilnost u skladu s ciljevima europskog zelenog plana; podsjeća Komisiju i države članice na to da je potrebno dodatno ulaganje u luke kako bi postale multimodalni centri mobilnosti i prometa, kao i ispitni sustavi za ponovnu upotrebu otpada i kružno gospodarstvo; naglašava da luke vrlo brzo mogu postati zelena područja; poziva Komisiju da izradi okvir za mjere koje luke trebaju poduzeti kako bi postale centri čiste energije za integrirane sustave električne energije, vodik i druga alternativna goriva te subjekti s niskim razinama emisija; nadalje traži da se javna i privatna ulaganja u luke smještene uz atlantsku obalu usmjere na veze sa zaleđem koje nedostaju, uz opći cilj pretvaranja luka u logističke platforme i strateške klastere za multimodalni prijevoz, proizvodnju, pohranu i distribuciju energije te turizam;

17. ističe važnost jačanja uloge atlantskih luka i potrebu za ulaganjem u pametnu infrastrukturu, kao i važnost razvoja i održivog upravljanja lukama, uključujući zelene luke, kojim bi se trebali omogućiti dodatni kapaciteti za ostvarenje trgovinskog rasta; nadalje naglašava da je važno pojačati ulogu lučkih upravitelja kao katalizatora gospodarskih djelatnosti plavoga gospodarstva kako bi se mobilizirala financijska sredstva za pametne infrastrukture i omogućili načini za dopunjavanje i praćenje trgovinskog rasta; u tom pogledu naglašava da je potrebno uspostaviti infrastrukturu za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima u lukama i na teretnim terminalima, čime bi se značajno poboljšala kvaliteta zraka i vode u priobalnim područjima; nadalje ističe da je potrebno unaprijediti održivi pomorski promet i inovativne lučke djelatnosti kako bi se smanjio njihov ugljični i okolišni otisak; u tom kontekstu podsjeća da je važno usvojiti integrirani pristup upravljanju morskim i priobalnim zonama te zaleđem, posebno poticanjem planova plave mobilnosti kojima se promiču intermodalne usluge prijevoza, laboratoriji za pametnu mobilnost te održive atlantske turističke rute;

18. poziva Komisiju da predstavi plan koji uključuje odgovarajuće mjere na europskoj razini uz suradnju nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava kako bi se suzbili učinci klimatskih promjena na porast razine mora i na riječna ušća te predložila rješenja za prilagodbu luka, infrastrukture i priobalnih područja u cilju sprječavanja katastrofa; pozdravlja pozitivne elemente strategije za Atlantik koji se odnose na okoliš, uključujući stvaranje mreže zelenih luka te naglasak koji se stavlja na razvoj obnovljivih izvora energije i mjere za zaštitu obale; ističe da zdravi priobalni ekosustavi imaju važnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama, posebno kad je riječ o podizanju razine mora i sve češćim teškim vremenskim nepogodama; u tom pogledu naglašava važnost mjera upravljanja rizikom od klimatskih promjena i mjera prilagodbe tom riziku koje su potrebne radi zaštite priobalnih zajednica, staništa i bioraznolikosti; nadalje poziva Komisiju da razvije različite scenarije za pomorske trgovinske rute i da isplanira odgovarajuće mjere za pripremu na podizanje razine mora i teške vremenske nepogode;

19. podržava održive prakse u obalnom i pomorskom turizmu jer su presudne za konkurentnost i otpornost atlantskog područja i otvaranje radnih mjesta visoke vrijednosti, uz usredotočenost na međusobno priznato obrazovanje i stručno osposobljavanje u području plavoga gospodarstva uz namjenski „blue Erasmus programme” (plavi program Erasmus) kako bi se privukli mladi talenti u sve sektore plavoga gospodarstva u tom području, kao što su brodogradnja, energija, kružno gospodarstvo, pomorski sektor i održivi turizam te radi osnivanja atlantskog kampusa za napredno obrazovanje i osposobljavanje u području STEM-a (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika) povezano s plavim gospodarstvom i europskim zelenim planom;

20. naglašava da bi nova strategija trebala biti pogodan čimbenik za otvaranje radnih mjesta u priobalnim zajednicama atlantske regije, poglavito u prometu i turizmu; traži od Komisije da poduzme mjere za poboljšanje radnih uvjeta i uvjeta zaposlenja za radnike na moru kako bi se povećala privlačnost tog sektora; naglašava da bi visoki ekološki standardi trebali biti popraćeni visokim socijalnim standardima, kako za luke, tako i za brodske radnike; u tom pogledu podsjeća da su potrebni redoviti tečajevi osposobljavanja, usavršavanje i prekvalifikacija pomoraca;

21. ističe da je potrebno razviti mjere za povezivanje pomorske strategije s turističkim sektorom i naglašava da je potrebno promicati održive prakse u obalnom i pomorskom turizmu; poziva Komisiju da dodatno razvije morski i priobalni turizam tako da se očuvaju morska i priobalna staništa; naglašava važnost kružnog gospodarstva u turističkom sektoru, koje bi uz djelovanje prema nultoj stopi onečišćenja, energetskoj učinkovitosti i očuvanju bioraznolikosti trebalo biti vodeće načelo u razvoju održivijih praksi koje pogoduju lokalnom razvoju i lokalnom zapošljavanju tijekom cijele godine;

22. poziva Komisiju da razvije pilot-područja u kojima se mogu testirati metode priobalne zaštite te promicati prirodna rješenja; poziva države članice da predlože uključivanje posebnih programa i djelovanja u svoje sporazume o partnerstvu kako bi se podržala priobalna područja i zajednice bez smeća;

23. naglašava da je potrebno promicati i zaštititi atlantska obalna područja i najudaljenije regije, njihove krajolike i kulturnu baštinu primjenom holističkog pristupa koji može uključivati razvoj alternativnih i tematskih turističkih proizvoda u cilju poboljšanja profila regije kao turističkog odredišta i osiguravanja održivog gospodarstva; stoga ističe da je važno uvesti oznake podrijetla i kvalitete za poljoprivredne i ribolovne proizvode te proizvode akvakulture koji su proizvedeni u atlantskim regijama kako bi se dodatno potaknuo gastronomski i kulturni turizam;

24. ističe važnost čvrstih upravljačkih struktura za djelotvornu provedbu Akcijskog plana za područje Atlantika 2.0 koja uključuje sve relevantne dionike na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uz potporu svih dostupnih financijskih instrumenata kao odgovor na krizu prouzročenu bolešću COVID-19 i koja se poziva na europski zeleni plan u kojemu se jasno upućuje na središnju ulogu plavoga gospodarstva kao jednog od ključnih sektora za postizanje njegovih ciljeva; u tom pogledu podsjeća na važnost koju za razvoj plavoga gospodarstva i zaštitu morskog okoliša imaju djelotvorno pomorsko prostorno planiranje i uključivo sudjelovanje EU-a;

25. naglašava da je potrebno što prije osigurati provedbu strategije kako bi se potpomogao gospodarski i socijalni oporavak, posebno prometnog i turističkog sektora; u tom pogledu ističe da kružno gospodarstvo te djelovanje prema nultoj stopi onečišćenja, energetskoj učinkovitosti i očuvanju bioraznolikosti moraju biti vodeća načela te strategije te da se na temelju njih moraju stvoriti održivije prakse koje će pogodovati razvoju i zapošljavanju te istodobno štititi međunarodnu konkurentnost industrija iz atlantske regije;

26. naglašava da su najudaljenije regije i otoci važni zbog njihova iznimna značaja za međunarodnu pomorsku trgovinu zahvaljujući njihovu strateškom položaju; traži da se najudaljenije regije smatraju posebnim područjima gdje prednost treba dati kvalitetnom zapošljavanju te gdje treba poboljšati pristupačnost i povezanost morskim i zračnim putem kako bi se olakšali njihov razvoj i kohezija pod jednakim uvjetima kao i u kopnenim područjima; izražava mišljenje da najudaljenije regije nude dodatne mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije, održivog turizma i kružnoga gospodarstva s obzirom na to da predstavljaju okoliš s izvanrednom morskom bioraznolikošću;

27. ističe da se zbog Brexita izmijenio opći geopolitički kontekst te da su se stvorile nove vanjske granice EU-a u atlantskim regijama i priobalnim područjima La Manchea, čime se pogoršao njihov periferni položaj u odnosu na ostatak EU-a; poziva Komisiju i zemlje sudionice da bez odlaganja započnu pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom o ad hoc sporazumu za utvrđivanje statusa, područja primjene i uvjeta njezina sudjelovanja kao treće zemlje u Akcijskom planu za područje Atlantika 2.0; poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći kako bi Ujedinjenu Kraljevinu i relevantne agencije Ujedinjene Kraljevine uključila u postupak provedbe Pomorske strategije za Atlantik te da poduzme potrebne mjere za olakšavanje trgovine i povezanosti kroz atlantske luke između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kako bi se riješile posljedice Brexita; poziva Komisiju da to uzme u obzir u predstojećem akcijskom planu za Pomorsku strategiju za Atlantik, kao i u drugim relevantnim prijedlozima s dodanom vrijednosti EU-a, kao što su revizija smjernica za mrežu TEN-T, kako bi se omogućila i učvrstila socioekonomska i teritorijalna kohezija tih regija, primjerice, poboljšanjem međusobne povezanosti osnovne mreže i sveobuhvatne mreže, kao i multimodalnosti, te radi osiguravanja neometanih veza između luka, logističkih platformi, zračnih luka, željeznice i cestovnih mreža;

28. smatra da bi Komisija trebala nastaviti redovito provoditi nadzor i reviziju načina provedbe tematskih stupova i relevantnih ciljeva Akcijskog plana za područje Atlantika 2.0 i, zajedno s uključenim državama članicama, osigurati neophodno financiranje za propisnu provedbu projekta; naglašava da je potrebno osigurati nastavak programa teritorijalne suradnje, kao što su program Interreg za atlantsko područje i platforma BlueInvest; potiče javno-privatna partnerstva i dodatne mogućnosti za kombiniranje javnih ulaganja iz nacionalnih proračuna i proračuna EU-a uz mogućnost da privatni izvori financiranja povlače sredstva iz svih europskih programa.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.5.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48.

0.

0.

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Johan Danielsson, Karima Delli, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clare Daly, Roman Haider, Jutta Paulus, Marianne Vind

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

48.

+

ECR

Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

ID

Marco Campomenosi, Roman Haider, Julie Lechanteux, Philippe Olivier, Lucia Vuolo

NI

Mario Furore, Dorien Rookmaker

EPP

Magdalena Adamowicz, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Giuseppe Milazzo, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Renew Europe

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Johan Danielsson, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Marianne Vind, Petar Vitanov

GUE/NGL

Clare Daly, Kateřina Konečná, Elena Kountoura

Zeleni/ESS

Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Jutta Paulus

 

0.

-

 

 

 

0.

0.

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0. : suzdržani


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO (21.4.2021)

<CommissionInt>upućeno Odboru za regionalni razvoj</CommissionInt>


<Titre>o novom pristupu Pomorskoj strategiji za Atlantik</Titre>

<DocRef>(2020/2276(INI))</DocRef>

Izvjestitelj(ica) za mišljenje: <Depute>Pierre Karleskind</Depute> 

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za regionalni razvoj, kao nadležni odbor, da u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće prijedloge:

1. žali zbog toga što se u tekstu ribarstvo i akvakultura gotovo ne spominju, a zapravo imaju strukturnu ulogu za cijelu atlantsku obalu, potiču gospodarsku aktivnost i stvaraju radna mjesta, utječu na oblikovanje naše obale i sprečavaju demografski pad; poziva Komisiju da revidira postojeći tekst i napravi prilagode kako bi predložena strategija obuhvatila oba sektora, s obzirom na ozbiljne utvrđene nedostatke, te da uključi mjere za rješavanje posljedica pandemije povezanih s promjenama u potražnji potrošača, s pristupom tržištu, sigurnosnim pitanjima i prometom u vezi s graničnim ograničenjima; u tom pogledu ističe važnost usklađivanja napora Komisije i država članica usmjerenih na poboljšanje zdravlja oceana i upravljanja oceanima te na održivo upravljanje njihovim resursima;

2. naglašava da se ribarstvo spominje samo u kontekstu „uklanjanja otpada” i da je, iako je važno da ribari sudjeluju u uklanjanju otpada iz oceana, od ključne važnosti da se u obzir uzmu socioekonomski i okolišni učinci tog sektora; ističe da ribarstvo, kao najstarija aktivnost plavog gospodarstva, ima važnu ulogu u razvoju kružnog gospodarstva i da se ribarstvo mora uzeti u obzir u cilju promicanja strategije kojom se osigurava stalna održivost sektora ribarstva, oslanjajući se na prednosti sektora;

3. ističe da ribari imaju važnu ulogu u čišćenju oceana jer prikupljaju morski otpad; napominje, međutim, da se pitanje morskog otpada u prvom redu mora rješavati na kopnu i smanjivanjem otpada na njegovu izvoru;

4. izrazito žali zbog toga što u procjeni prve strategije za Atlantik nisu uzeti u obzir ribarstvo i akvakultura, iako su ti sektori u nju bili uključeni;

5. naglašava važnost suradnje između Komisije, država na obalama Atlantika i agencija u području zaštite ribljih stokova, postizanja maksimalnog održivog prinosa i okončanja prekomjernog izlova;

6. napominje da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a znatno izmijeniti funkcioniranje naših aktivnosti u Atlantskom oceanu i ustaljenu dinamiku u regiji; naglašava da bi fond za prilagodbu Brexitu mogao imati važnu ulogu u tom prijelazu; žali zbog toga što je proračun dodijeljen tom fondu za pokrivanje gubitaka nastalih zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine u sektoru ribarstva potpuno nedostatan i što se u okviru kriterija raspodjele koje je predložila Komisija ne postupa jednako prema svim predmetnim segmentima;

7. u kontekstu poremećaja uzrokovanih izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU-a pozdravlja cilj poticanja brodskih veza na kraćim relacijama u Atlantskom oceanu radi bolje integracije Irske;

8. poziva Komisiju da uloži sve napore kako bi Ujedinjenu Kraljevinu i relevantne agencije Ujedinjene Kraljevine uključila u postupak provedbe Pomorske strategije za Atlantik, nadovezujući se na povijest dobre suradnje u tom području;

9. napominje da je, kako bi strategija zaista bila učinkovita, potrebno ojačati ulogu regija i lokalnih tijela, posebno najudaljenijih regija, naročito zato što se u njima nalazi znatan dio europske biološke raznolikosti, ali i zato što društvena i gospodarska održivost tih regija uvelike ovise o plavom gospodarstvu;

10. smatra da bi se u strategiju za Atlantik trebale uključiti poveznice sa strategijom „od polja do stola” i strategijom o biološkoj raznolikosti kako bi se zajamčila sinergija tih tekstova; uviđa da sektori ribarstva i akvakulture imaju ključnu ulogu u osiguravanju zdrave hrane sa smanjenim ugljičnim otiskom, a povezanost strategije za Atlantik s tim dvjema strategijama od ključne je važnosti; u tom pogledu smatra da je potrebno analizirati ukupni učinak tih strategija na atlantsku regiju, i s ekološkog, socijalnog i gospodarskog stajališta, kako bi se tim strategijama pridonijelo jačanju snažnog, prosperitetnog, održivog i otpornog sektora ribarstva i akvakulture koji se može nositi s prijetnjama kao što su klimatske promjene;

11. naglašava da klimatske promjene sve više mijenjaju distribuciju, produktivnost i sastav vrsta u cijelom morskom životnom lancu i unutar generacijske strukture; ističe da klimatske promjene imaju međusobno povezane učinke na oceane, estuarije i morsko dno koji su staništa za ribe i mjesta za mriještenje; navodi da znanstvenici ističu da će najznačajniji učinak klimatskih promjena biti širenje morskih vrsta prema polovima; ističe da bi, u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015., strategija 2.0 trebala biti usmjerena na potrebu za učinkovitim i naprednim transatlantskim odgovorom na klimatske promjene, i to mjerama ublažavanja i prilagodbe, posebno radi suočavanja s novim izazovima za upravljanje ribarstvom i opskrbni lanac;

12. podsjeća da sektor ribarstva ima središnju ulogu u gospodarstvima s obje strane Atlantika, zbog čega je ključno ostvariti zajednički napredak u području održivog ribarstva i trgovinskih politika koje pomažu u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, stvaranju ravnopravnih uvjeta za sve subjekte i sprečavanju ulaska na tržište neodrživih morskih prehrambenih proizvoda;

13. pozdravlja upućivanje na mapiranje i očuvanje obalnih močvara u Akcijskom planu u okviru 6. cilja o postizanju veće otpornosti obale; poziva Komisiju da zajamči da u tim područjima postoje djelotvorni planovi upravljanja;

14. u tom pogledu podsjeća da zaštićena morska područja ne samo da štite morske ekosustave, nego imaju ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te doprinose zdravlju i otpornosti oceana; ponavlja poziv Komisije iz strategije za bioraznolikost do 2030. da se zaštiti najmanje 30 % morskih područja EU-a, uključujući područja za oporavak ribljih stokova, kako je predviđeno u okviru zajedničke ribarstvene politike, i područja u kojima su ograničene najdestruktivnije ribolovne tehnike i gospodarske aktivnosti; i poziva na visoku razinu zaštite za najmanje 10 % voda EU-a;

15. žali zbog toga što se u akcijskom planu 2.0 i njegovim stupovima ne spominje provedba pristupa upravljanju morima koji se temelji na ekosustavu, kao što je propisano Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, te da bi se on trebao primjenjivati na sve aktivnosti koje su dio plavog gospodarstva;

16. ističe da atlantska obala nudi mogućnosti za druge sektore sa znatnim potencijalom, npr. obnovljiva energija mora, istraživanje, brodogradnja, ribolovni turizam i gastronomske ture povezane s obalnim područjima s visokokvalitetnim proizvodima i kratkim lancima vrijednosti; naglašava važnost suradnje među državama na obalama Atlantika u istraživanju i održivom razvoju u području obnovljive energije; u tom pogledu pozdravlja ekološke aspekte strategije, uključujući stvaranje mreže zelenih luka i održivog razvoja energije iz obnovljivih izvora;

17. žali zbog toga što za provedbu strategije nisu predviđena sredstva; smatra da bi se strategiji, nakon revizije, trebao dodijeliti odgovarajući proračun;

18. naglašava važnost koju za razvoj plavog gospodarstva, za zaštitu morskog okoliša i za industrijski razvoj novih sektora na moru imaju učinkovito pomorsko prostorno planiranje i uključivo sudjelovanje zajednice; ističe da proširenje aktivnosti mora biti u skladu s načelom predostrožnosti i potrebom za procjenom društveno-gospodarskog učinka, posebno na tradicionalne aktivnosti poput ribarstva.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.4.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25.

0.

3.

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Aguilera, Pietro Bartolo, François-Xavier Bellamy, Izaskun Bilbao Barandica, Rosanna Conte, Rosa D’Amato, Giuseppe Ferrandino, Søren Gade, Niclas Herbst, France Jamet, Pierre Karleskind, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Grace O’Sullivan, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Bert-Jan Ruissen, Annie Schreijer-Pierik, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Emma Wiesner

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Benoît Biteau, Manuel Bompard, Nicolás González Casares, Valentino Grant, Petros Kokkalis, Gabriel Mato, Nuno Melo

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25.

+

ECR

Bert-Jan Ruissen, Ruža Tomašić

EPP

François-Xavier Bellamy, Peter van Dalen, Niclas Herbst, Gabriel Mato, Nuno Melo, Francisco José Millán Mon, Annie Schreijer-Pierik

Renew Europe

Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Pierre Karleskind, Emma Wiesner

S&D

Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Giuseppe Ferrandino, Nicolás González Casares, Predrag Fred Matić, Manuel Pizarro

GUE/NGL

Manuel Bompard, Petros Kokkalis

Zeleni/ESS

Benoît Biteau, Rosa D'Amato, Grace O'Sullivan, Caroline Roose

 

0.

-

 

 

 

3.

0

ID

Rosanna Conte, Valentino Grant, France Jamet

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0. : suzdržani

 

 

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.7.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42.

0.

0.

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Mathilde Androuët, Pascal Arimont, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Erik Bergkvist, Stéphane Bijoux, Franc Bogovič, Vlad-Marius Botoş, Rosanna Conte, Corina Crețu, Rosa D’Amato, Christian Doleschal, Francesca Donato, Raffaele Fitto, Chiara Gemma, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Constanze Krehl, Elżbieta Kruk, Cristina Maestre Martín De Almagro, Nora Mebarek, Martina Michels, Dan-Ştefan Motreanu, Andżelika Anna Możdżanowska, Niklas Nienaß, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Alessandro Panza, Tsvetelina Penkova, Caroline Roose, André Rougé, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret, Valdemar Tomaševski, Yana Toom

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabel Carvalhais, Laurence Farreng, Stelios Kympouropoulos, Bronis Ropė

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

42.

+

ECR

Raffaele Fitto, Elżbieta Kruk, Andżelika Anna Możdżanowska, Valdemar Tomaševski

ID

Mathilde Androuët, Rosanna Conte, Francesca Donato, Alessandro Panza, André Rougé

NI

Chiara Gemma

EPP

Pascal Arimont, Isabel Benjumea Benjumea, Tom Berendsen, Franc Bogovič, Christian Doleschal, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Stelios Kympouropoulos, Dan-Ştefan Motreanu, Andrey Novakov

Renew Europe

Stéphane Bijoux, Vlad-Marius Botoş, Laurence Farreng, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret, Yana Toom

S&D

Adrian-Dragoş Benea, Erik Bergkvist, Isabel Carvalhais, Corina Crețu, Constanze Krehl, Cristina Maestre Martín De Almagro, Nora Mebarek, Tsvetelina Penkova

GUE/NGL

Martina Michels, Younous Omarjee

Zeleni/ESS

François Alfonsi, Rosa D'Amato, Niklas Nienaß, Caroline Roose, Bronis Ropė

 

0.

-

 

 

 

0.

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0. : suzdržani

 

 

[1] SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

[2] SL C 270, 7.7.2021., str. 2.

[3] Rezolucija Europskog parlamenta od 17. veljače 2011. o provedbi Strategije EU -a za regiju Podunavlja, SL C 188E, 28.6.2012., str. 30. Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2016. o strategiji EU-a za alpsku regiju SL C 204, 13.6.2018., str. 57.; i Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju, SL C 355, 20.10.2017., str. 23.

[4] SL L 75, 19.3.2015., str. 4.

[5] SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

[6] SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

[7] SL C 270, 7.7.2021., str. 94.

[8] SL L 231, 30.6.2021., str. 159.

[9] SL L 231, 30.6.2021., str. 94.

[10] SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

[11] SL C 232, 16.6.2021., str. 28.

[12] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0109.

[13] SL C 199 E, 7.7.2012., str. 95.

[14] SL C 353 E, 3.12.2013., str. 122.

[15] SL L 124, 25.4.2014., str. 1.

[16] SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

[17] SL L 288, 6.11.2007., str. 27.

[18] SL L 197, 21.7.2001., str. 30.

[19] Studija Komisije iz prosinca 2017. pod nazivom „Studija na temelju preispitivanja u sredini razdoblja provedbe Akcijskog plana za područje Atlantika”.

[20] Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, SL L 328, 21.12.2009., str. 82.

[21] Europska komisija, „Strategija za Atlantik i Akcijski plan za razdoblje 2013. – 2020.”, pristup na dan 20. srpnja 2021., dostupno na: https://atlanticstrategy.eu/en/atlantic-strategy-glance/atlantic-strategy

[22] Studija Komisije iz prosinca 2017. pod nazivom „Studija na temelju preispitivanja u sredini razdoblja provedbe Akcijskog plana za područje Atlantika”.

[23]U članku 1. Direktive navedeno je da se pristup prema ekosustavu primjenjuje na način kojim se osigurava da se ukupni pritisak tih djelatnosti zadrži na razinama koje su u skladu s postizanjem dobrog stanja okoliša, kao i da se ne ugrozi sposobnost odgovora morskih ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek, a da se istodobno sadašnjim i budućim generacijama omogući održiva uporaba morskih dobara i usluga.

[24] Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030. utvrđuju se ciljevi o pravnoj zaštiti najmanje 30 % kopnenih područja EU-a i 30 % njegova morskog područja te se u nju integriraju ekološki koridori (što znači dodatnih 4 % kopnenih i 19 % morskih područja u usporedbi s današnjom situacijom). Nadalje, njome se zahtijeva da 10 % kopna EU-a i 10 % mora u EU-u budu strogo zaštićena područja (danas je pod strogom zaštitom samo 3 % kopnenih područja i manje od 1 % morskih područja).

 

[25] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

[26] SL L 288, 6.11.2007., str. 27.

Posljednje ažuriranje: 3. rujna 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti