Postupak : 2021/2006(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0277/2021

Podneseni tekstovi :

A9-0277/2021

Rasprave :

PV 20/10/2021 - 12
CRE 20/10/2021 - 12

Glasovanja :

PV 21/10/2021 - 2
PV 21/10/2021 - 10
CRE 21/10/2021 - 2

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2021)0436

<Date>{04/10/2021}4.10.2021</Date>
<NoDocSe>A9-0277/2021</NoDocSe>
PDF 336kWORD 105k

<TitreType>IZVJEŠĆE</TitreType>

<Titre>o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana</Titre>

<DocRef>(2021/2006(INI))</DocRef>


<Commission>{ENVI}Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</Commission>

Izvjestiteljica: <Depute>Maria Spyraki</Depute>

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Cristian-Silviu Buşoi, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Asger Christensen, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana

(2021/2006(INI))

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir sporazum sklopljen 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime[1],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)[2],

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija ,od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

 uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana od 14. listopada 2020. (COM(2020)0663),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[3],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[4],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo[5],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o provedbi direktiva o kvaliteti zraka: Direktive 2004/107/EZ i Direktive 2008/50/EZ[6],

 uzimajući u obzir izvješće Međunarodne agencije za energiju iz listopada 2018. naslovljeno „The Future of Petrochemicals: Towards more sustainable plastics and fertilisers” (Budućnost petrokemije: prema održivijoj plastici i gnojivima),

 uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš o odstupanjima u vrijednostima emisija od 26. studenoga 2019. i prvo sažeto izvješće tog programa o proizvodnji fosilnih goriva od 20. studenoga 2019.,

 uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš od 6. svibnja 2021. naslovljeno „Global Methane Assessment: Benefits and Costs of Mitigating Methane Emissions” (Globalna procjena o metanu: koristi i troškovi ublažavanja emisija metana),

 uzimajući u obzir izvješće Međunarodne agencije za energiju od 18. svibnja 2021. naslovljeno „Net Zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector” (Nulta neto stopa do 2050.: Plan za globalni energetski sektor),

 uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 23. studenoga 2020. naslovljeno „Air quality in Europe – 2020 report” (Kvaliteta zraka u Europi ‒ izvješće za 2020.),

 uzimajući u obzir izvješće Međuvladine znanstveno-političke platforme iz 2019. o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava i njezino izvješće s radionice o bioraznolikosti i pandemijama iz 2020.,

 uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Skupine glavnih znanstvenih savjetnika Europske komisije iz ožujka 2020. naslovljeno „Put prema održivom prehrambenom sustavu: Od hrane kao robe do hrane kao općeg dobra”,

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0277/2021),

A. budući da je metan staklenički plin snažnog učinka, koji tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja djeluje više od 80 puta snažnije od ugljikova dioksida (CO2), što ga čini drugim stakleničkim plinom po važnosti, te da je također onečišćivač koji je prekursor za prizemni ozon (O3) i da uzrokuje otprilike četvrtinu globalnog zatopljenja našeg doba[7]; budući da metan predstavlja udio od 10 % u ukupnim emisijama stakleničkih plinova u Uniji; budući da zacrtani smjerovi iz Posebnog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o 1,5 °C, Šestog izvješća IPCC-a o procjeni stanja i Globalnoj procjeni Programa UN-a za okoliš (UNEP) o metanu iz 2021., kojima se globalno zagrijavanje ograničava na 1,5 °C bez prekoračenja ili uz ograničeno prekoračenje, podrazumijevaju znatno smanjenje emisija metana; budući da će se prema UNEP-u smanjenjem antropogenih emisija metana za čak 45 % izbjeći globalno zagrijavanje za gotovo 0,3 °C do 2040-ih i dopuniti sva dugoročna nastojanja usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena;

B.  budući da Međunarodna agencija za energiju u svojem izvješću „Net Zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector” (Nulta neto razina emisija do 2050.: plan za globalni energetski sektor) navodi da u scenariju nulte neto razine emisija treba od 2020. do 2030. za 75 % smanjiti emisije metana iz fosilnih goriva;

C. budući da se veliki broj najisplativijih načina za uštedu emisija metana može postići u energetskom sektoru; budući da bi se prema UNEP-ovoj Globalnoj procjeni o metanu emisije metana mogle smanjiti za 45 % do kraja ovog desetljeća te da je brzo i znatno smanjenje emisija metana moguće postići primjenom postojećih tehnologija i uz vrlo nizak trošak; budući da alat za praćenje metana Međunarodne agencije za energiju pokazuje da se oko 40 % emisija metana povezanih s energijom može smanjiti bez neto troška, uglavnom popravljanjem istjecanja metana i ukidanjem prakse oslobađanja u atmosferu u sektoru fosilnih goriva;

D. budući da je Glavna uprava EP-a za usluge parlamentarnih istraživanja istaknula da emisije metana potječu iz širokog spektra različitih sektora poput poljoprivrede, otpada i energetike, te da se metan, nakon što dospije u atmosferu, lako miješa s drugim plinovima, zbog čega ga je teško mjeriti i izvještavati o njemu; budući da je nesigurnost u pogledu podataka za emisije metana obično mnogo veća nego za emisije CO2 kad se izuzmu emisije povezane sa šumama i druge emisije povezane s uporabom zemljišta; budući da se nedavnim studijama procjenjuje da su globalne antropogene emisije fosilnog metana podcijenjene za oko 25 do 40 %[8];

E. budući da u Uniji ne postoji politika kojom se propisuju mjere posebno za smanjenje emisija metana na međusektorskoj razini;

F. budući da je metan plin koji je prekursor za štetan prizemni ozon (O3) i da doprinosi onečišćenju zraka; budući da je onečišćenje zraka najveći pojedinačni okolišni rizik za zdravlje u Europi[9], pri čemu prizemni ozon svake godine uzrokuje gotovo 20 000 preuranjenih smrtnih slučajeva[10]; budući da rješavanje problema emisija metana stoga nije samo ekološki i klimatski prioritet, već je nužno i za zaštitu zdravlja građana EU-a;

G. budući da povećanje emisija metana utječe na biološku raznolikost, pa čak i na sigurnost opskrbe hranom; budući da smanjenje emisija metana može uz učinak hlađenja donijeti višestruku korist, uključujući veće prinose usjeva i sigurnost opskrbe hranom;

H. budući da već postoji zakonodavstvo EU-a koje pomaže u pružanju podataka o emisijama metana, uključujući Uredbu (EZ) br. 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari[11] i Direktivu 2010/75/EU o industrijskim emisijama[12], ali trenutačno u Uniji ne postoji politika koja bi bila usmjerena posebno na smanjenje emisija metana;

I. budući da se Europskim zakonom o klimi Unija obvezuje na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. uz veće smanjenje emisija za barem 55 % do 2030. u skladu s Pariškim sporazumom; budući da je rješavanje problema emisija metana povezanih s energijom ključna sastavnica europskog zelenog plana jer je to sektor u kojem se mogu postići najisplativije uštede emisija metana; budući da su za postizanje klimatskih ciljeva EU-a također potrebne mjere u sektoru poljoprivrede i otpada; budući da se u strategiji EU-a za smanjenje emisija metana napominje da bi EU, kao najveći svjetski uvoznik fosilnih goriva i važan akter u poljoprivrednom sektoru, također trebao imati ulogu u jamčenju smanjenja emisija metana na globalnoj razini; budući da bi EU trebao razviti učinkovite metode za praćenje i smanjenje tih emisija te izvješćivanje o njima u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma, uz istodobnu primjenu propisa o uvozu; budući da prema podacima Europske agencije za okoliš i na temelju podataka koje su države članice dostavile UNFCCC-u 53 % antropogenih emisija metana u Uniji dolazi iz poljoprivrede, 26 % iz otpada i 19 % iz energetskog sektora;

J. budući da više od 80 % fosilnog plina, 90 % nafte i 40 % ugljena koji se troše u Europi dolazi iz uvoza te budući da do većine emisija metana uzrokovanih potrošnjom fosilnih goriva u Uniji dolazi izvan EU-a, što Europsku uniju čini najvećim svjetskim uvoznikom fosilnog plina i važnim pokretačem globalnih emisija metana; budući da istjecanje metana tijekom proizvodnje i transporta fosilnog plina znatno doprinosi emisijama metana u energetskom sektoru; budući da su bolje otkrivanje i popravljanje istjecanja te stroga pravila o rutinskom oslobađanju u atmosferu i spaljivanju na bakljama neophodne mjere za smanjenje emisija metana iz energetskog sektora;

K. budući da većinu emisija metana u energetskom sektoru predstavljaju fugitivne emisije iz opreme ili infrastrukture koja propušta ili iz zatvorenih i napuštenih lokacija te emisije nastale oslobađanjem u atmosferu i nepotpunim spaljivanjem metana;

L. budući da je smanjenje emisija metana neophodno u borbi protiv klimatskih promjena i da se mora provoditi na globalnoj i europskoj razini, kao što je navedeno u procjeni učinka za klimatski plan za 2030.[13], u kojoj se navodi da je za cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. potrebno riješiti problem emisija metana u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma; budući da emisije metana doprinose onečišćenju zraka i da je stoga potrebno riješiti problem tih emisija kako bi se zaštitilo zdravlje građana EU-a te izbjegle negativne posljedice na usjeve i stabilnost ekosustava; budući da se pri reguliranju metana kao stakleničkog plina i kao onečišćivača zraka mora izbjeći prekomjerno administrativno opterećenje;

M. budući da su odlagališta krutog komunalnog otpada identificirana kao znatni izvori metana te budući da se u nekim državama članicama europski propisi o odlagalištima ne primjenjuju u zadovoljavajućoj mjeri, posebno u pogledu kontrole akumulacije i migracije deponijskih plinova;

N. budući da je prema UNEP-ovoj Globalnoj procjeni o metanu smanjenje emisija metana koje uzrokuje čovjek jedna od najisplativijih strategija za brzo smanjenje stope zagrijavanja i da znatno doprinosi globalnim nastojanjima da se porast temperature ograniči na 1,5 °C; budući da smanjenje emisija metana može imati veći i brži učinak na usporavanje stope globalnog zatopljenja od smanjenja emisija CO2 s obzirom na to da je metan klimatski onečišćivač kratkog vijeka sa životnim vijekom u atmosferi od oko 12 godina prije nego što se u konačnici razgradi, među ostalim, na CO2; budući da smanjenje emisija metana može proizvesti najbrži učinak hlađenja; budući da uz te mjere moramo i dalje nastaviti ulagati napore u smanjenje emisija CO2 u svim relevantnim sektorima kako bi se do 2050. ostvarilo klimatski neutralno gospodarstvo;

O. budući da su mnoge mjere koje se na razini poljoprivrednih gospodarstava mogu poduzeti za smanjenje emisija metana također učinkovite u smanjenju amonijaka, što predstavlja dvostruki dobitak za kvalitetu zraka;

P. budući da, slično kao kod CO2, nema razlike između molekule biogenog i fosilnog metana;

Q. budući da više od polovice globalnih emisija metana proizlazi iz ljudskih aktivnosti u tri sektora: fosilna goriva (35 %), otpad (20 %) i poljoprivreda (40 %); budući da u sektoru fosilnih goriva vađenje nafte i plina, prerada i distribucija čine 23 %, a rudarenje ugljena 12 % globalnih antropogenih emisija metana; budući da u sektoru otpada odlagališta otpada i otpadne vode čine oko 20 % globalnih antropogenih emisija metana; budući da u poljoprivrednom sektoru emisije stajskog gnojiva i crijevne fermentacije čine otprilike 32 %, a uzgoj riže 8 % globalnih antropogenih emisija metana[14];

R. budući da postoje planovi za uspostavu međunarodnog opservatorija za emisije metana u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš, Koalicijom za klimu i čisti zrak i Međunarodnom agencijom za energiju;

S. budući da postoje velike razlike u intenzitetu emisija metana diljem EU-a, ovisno o stupnju ovisnosti o izvorima fosilnih goriva u kombinaciji izvora energije; budući da je plin prijelazno rješenje s obzirom na ovisnost EU-a o trećim zemljama u pogledu opskrbe energijom;

Međusektorske mjere

1. pozdravlja međusektorski pristup iz strategije EU-a za smanjenje i ublažavanje emisija metana; poziva Komisiju da predloži pravedan, sveobuhvatan i jasan zakonodavni okvir kojim će se uspostaviti obvezujuće mjere i ciljevi smanjenja metana za sve sektore, što bi dovelo do znatnog smanjenja emisija metana u Uniji do 2030., u skladu s Pariškim sporazumom i zacrtanim smjerovima za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iz posebnog izvješća IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C, Šestog izvješća IPCC-a o procjeni stanja i UNEP-ove Globalne procjene o metanu, kako bi se postigli okolišni i klimatski ciljevi EU-a u sinergiji s europskim i međunarodnim poduzećima;

2. naglašava važnost postizanja trenutačnih i brzih smanjenja emisija metana u ovom desetljeću kao jedne od najučinkovitijih mjera u okviru klimatskog djelovanja EU-a, vodeći istovremeno računa o ekonomskoj i socijalnoj održivosti; napominje da smanjenje emisija metana dopunjuje neophodno smanjenje emisija CO2 te da bi se mnoga smanjenja emisija koja se zahtijevaju Pariškim sporazumom već mogla postići jeftinim i tehnički izvedivim ublažavanjem emisija metana; poziva Komisiju i države članice da na konferenciji COP26 u Glasgowu predlože i dogovore obvezujući globalni sporazum o ublažavanju emisija metana u skladu sa zacrtanim smjerovima kojima se globalno zagrijavanje ograničava na 1,5 °C iz posebnog izvješća IPCC-a o globalnom zagrijavanju od 1,5 °C, Šestog izvješća IPCC-a o procjeni stanja i UNEP-ove Globalne procjene o metanu; napominje da se u UNEP-ovoj Globalnoj procjeni o metanu globalna korist svih tržišnih i netržišnih učinaka procjenjuje na oko 4300 USD po toni smanjenja emisija metana te da bi se po toni smanjenja tih emisija godišnje moglo spriječiti oko 1430 preranih smrti; smatra da bi u procjeni učinka koja bi pratila skori zakonodavni prijedlog stoga trebalo uzeti u obzir troškove predloženih mjera te troškove nedjelovanja ili odgođenog djelovanja;

3. smatra da je iznimno važno da svi sektori koji ispuštaju metan smanje svoje emisije; uviđa da je potrebno zajamčiti pravednu tranziciju za sektore u kojima smanjenje emisija metana može imati socioekonomske učinke;

4. naglašava važnost usvajanja obveznog praćenja, izvješćivanja i provjere za sve sektore koji proizvode emisije metana, uključujući usvajanjem pravila, standarda i metodologija; nadalje, ističe važnost donošenja obveznih programa za otkrivanje i saniranje istjecanja koji obuhvaćaju cijeli lanac opskrbe u energetskom i petrokemijskom sektoru; poziva Komisiju da pronađe učinkovite alate za poboljšanje kvalitete mjerenja tih emisija i izvješćivanja o njima u svim relevantnim sektorima; naglašava da bi podaci o izvješćivanju o emisijama metana trebali biti javni ili, u slučaju osjetljivih informacija, dostupni nadležnim tijelima i neovisnim verifikatorima; naglašava, međutim, da nedostatak podataka nije razlog za nepoduzimanje mjera za smanjenje i ublažavanje antropogenih emisija metana;

5. ističe da zakonodavstvo EU-a u području klime i okoliša treba dosljedno preispitati kako bi se odrazila veća ambicioznost u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma; poziva Komisiju da predloži sveobuhvatan i obvezujući zakonodavni okvir za emisije metana, da izbjegne nepotrebna preklapanja zakonodavnih propisa, da zajamči dosljednost Direktive o obvezi smanjenja nacionalnih emisija[15] s ispunjavanjem ciljeva EU-a u pogledu kvalitete zraka, klimatskih ciljeva za 2030. i cilja postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi, te da u skladu s time što prije revidira Direktivu o obvezi smanjenja nacionalnih emisija; ističe da su obvezujući ciljevi smanjenja emisija za države članice iz Uredbe o raspodjeli tereta[16] jedan od ključnih zakonodavnih alata za smanjenje emisija metana u okviru ukupnog smanjenja stakleničkih plinova, zajedno s predstojećom revizijom Direktive o industrijskim emisijama[17] i ostalog zakonodavstva;

6. smatra da je u okviru opće revizije primjenjivog zakonodavstva za postizanje ciljeva utvrđenih u Europskom zakonu o klimi potrebno usvojiti obvezujuće ciljeve EU-a za smanjenje emisija metana; prima na znanje prijedlog iz strategije za metan o reviziji Direktive o obvezi smanjenja nacionalnih emisija i pozdravlja uključivanje metana u regulirane onečišćujuće tvari; nadalje, poziva Komisiju da uvrsti metan na popis onečišćujućih tvari utvrđen u Prilogu II. Direktivi o industrijskim emisijama i da proširi područje primjene te direktive kako bi se bolje obuhvatili sektori koji proizvode emisije metana; smatra da se nacionalni ciljevi iz Uredbe o raspodjeli tereta u pogledu emisija metana moraju osmisliti uzimajući u potpunosti u obzir snažniji kratkoročni utjecaj metana na klimu i potencijal smanjenja metana u atmosferi kako bi se doprinijelo klimatskoj neutralnosti najkasnije do 2050.;

7. naglašava važnost razvoja europskog popisa najboljih praksi i dostupnih tehnologija kako bi se promicalo šire prihvaćanje inovativnih mjera za ublažavanje u svim relevantnim sektorima; ističe da se takve prakse i tehnologije trebaju temeljiti na čvrstoj znanstvenoj osnovi i biti u skladu s ciljevima zaštite okoliša te da je potrebno proučiti razlike u pristupu subjekata tim praksama i tehnologijama;

8. ističe da se prema UNEP-ovoj Globalnoj procjeni o metanu smanjenjem rasipanja i gubitka hrane, u kombinaciji s prelaskom na obnovljivu energiju i veću energetsku učinkovitost, do 2030. globalne emisije metana mogu smanjiti za 15 %, što bi pružilo i dodatne koristi kao što je smanjeni pritisak na uzgoj preživača i usjeva;

9. ističe da bi se predstojećim regulatornim mjerama za metan trebalo težiti postizanju čim troškovno učinkovitijeg i bržeg smanjenja emisija te poduzećima pružiti poticaje i potporu da na optimalan način ispune izvedbene standarde uz istodobno potpuno poštovanje načela „onečišćivač plaća”; ističe činjenicu da prema UNEP-ovoj Globalnoj procjeni o metanu otprilike 60 % ciljanih mjera dostupnih u sektorima energetike, otpada i poljoprivrede ima niske troškove, dok 50 % ima negativne troškove;

10. uviđa važnost dobrovoljnih industrijskih inicijativa usmjerenih na smanjenje emisija metana i potrebu da ih se podržava; međutim, naglašava da postoje ograničenja u pogledu onoga što se može postići samo dobrovoljnim djelovanjem te da su sada potrebne regulatorne mjere kako bi se povećalo smanjenje emisija metana koje je potrebno za postizanje klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma; smatra da bi se regulatornim inicijativama trebale uzeti u obzir najbolje prakse koje proizlaze iz postojećih dobrovoljnih mjera te da bi prije toga trebalo provesti temeljite procjene učinka, uključiti sve dionike kako bi se zajamčila izvedivost i učinkovitost predloženih regulatornih inicijativa te uzeti u obzir gospodarski, socijalni i ekološki troškovi djelovanja i nedjelovanja, zdravlje okoliša, ljudi i životinja te učinkovita primjena načela „ne nanositi bitnu štetu”;

11. poziva Komisiju da analizira koje posljedice na politike i mjere ima korištenje dvadesetogodišnjeg okvira za potencijal globalnog zagrijavanja, uz stogodišnji okvir koji se trenutačno upotrebljava u skladu sa smjernicama UNFCCC-a o inventaru stakleničkih plinova; napominje da bi veća transparentnost u pogledu kratkoročnih posljedica emisija metana na globalno zatopljenje pomogla u boljem informiranju klimatskih politika EU-a; naglašava da se upotreba tog dodatnog mjerila nikako ne bi smjela koristiti za odgađanje potrebnih mjera za drastično i brzo smanjenje emisija CO2;

12. poziva Komisiju da metan uključi u okvir za praćenje nulte stope onečišćenja;

13. ističe nedostatak globalnog angažmana u ublažavanju emisija metana te činjenicu da se na međunarodnoj razini u pogledu metana poduzima vrlo malo mjera; poziva Komisiju da smanjenje emisija metana učini glavnim prioritetom u svojoj klimatskoj diplomaciji te da u okviru diplomatskih i vanjskih odnosa EU-a, a posebno kroz djelovanja UN-a, poduzme mjere kako bi predvodila međunarodni dogovor o ublažavanju emisija metana, uz promicanje koordiniranih mjera za smanjenje emisija metana i ažuriranje zahtjeva za ublažavanje emisija metana;

14. poziva Komisiju da podrži uspostavu neovisnog međunarodnog opservatorija za emisije metana, u partnerstvu s UNEP-om, Koalicijom za klimu i čisti zrak i Međunarodnom agencijom za energiju, koji bi trebao prikupljati, usklađivati, provjeravati i objavljivati podatke o antropogenim emisijama metana na globalnoj razini te razvijati indeks opskrbe metanom; pozdravlja činjenicu da Komisija želi predvoditi tu inicijativu, među ostalim i mobilizacijom financijskih sredstava; smatra da su neovisni, usporedivi, provjerljivi i transparentni podaci o emisijama ključni za stjecanje znanja o razmjerima problema emisija te za borbu protiv podcjenjivanja količine i razmjera istjecanja plina; smatra da bi takav opservatorij trebao pratiti emisije metana u svim relevantnim sektorima; naglašava da bi dostupnost detaljnih podataka o emisijama trebala dovesti do toga da vlade i regulatori mogu primjenjivati načelo „onečišćivač plaća”;

Energija

15. pozdravlja strategiju EU-a za integraciju energetskog sustava[18];

16. napominje da gotovo 20 % emisija metana u Uniji potječe iz energetskog sektora, uključujući vađenje, proizvodnju, preradu, prijevoz, skladištenje, prijenos i distribuciju nafte i plina; svjestan je da uvoz obuhvaća više od 80 % nafte i plina koji se troše u Uniji te da se većina emisija metana povezanih s naftom i plinom događa izvan EU-a; uviđa da fosilna goriva nemaju dugoročnu ulogu u kombinaciji izvora energije u Uniji te poziva države članice da u suradnji s Komisijom usvoje nacionalne planove kako bi se što prije postupno ukinula sva fosilna goriva i postigla klimatska neutralnost najkasnije do 2050., u kombinaciji s prijelazom na energetski sustav visoke energetske učinkovitosti koji se uvelike temelji na obnovljivim izvorima energije unutar Unije; smatra da bi to trebalo biti povezano s preispitivanjem i ažuriranjem nacionalnih energetskih i klimatskih planova te da bi Komisija u sklopu faze procjene trebala ocijeniti te planove;

17. ponavlja svoj poziv iz Rezolucije od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.[19] kojim apelira na države članice da, u skladu s načelom predostrožnosti i načelom poduzimanja preventivnih mjera te vodeći računa o rizicima i negativnim učincima na klimu, okoliš i bioraznolikost do kojih dolazi pri hidrauličkom frakturiranju radi crpljenja nekonvencionalnih ugljikovodika, ne odobravaju nikakve nove aktivnosti hidrauličkog frakturiranja u EU-u te da zaustave sve postojeće aktivnosti;

18. poziva da se zaustavi potpora EU-a za širenje infrastrukture za fosilna goriva; naglašava da prema posljednjem izvješću Međunarodne agencije za energiju o postizanju nulte neto stope emisija do 2050. na putu do nultih neto emisija nema potrebe za ulaganjima u novu opskrbu fosilnim gorivima, a taj zaključak dijeli i Komisija u svojem prijedlogu uredbe o izmjeni smjernica za transeuropsku energetsku infrastrukturu[20];

19. napominje da znatan broj plinskih bušotina koje su prestale s proizvodnjom i dalje ispušta metan u atmosferu; poziva nadležna tijela da donesu politike kojima bi se osiguralo da se takve napuštene bušotine čije se vlasništvo može utvrditi zatvore ili ispune kako bi se zaustavilo istjecanje metana i osiguralo da troškove snose osobe odgovorne za to istjecanje;

20. primjećuje da su neke treće zemlje već uvele zabranu oslobađanja u atmosferu i spaljivanja na bakljama; poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo za energetski sektor s obvezujućim pravilima o praćenju, izvješćivanju i provjeri, nadovezujući se na metodologiju Okvira za partnerstvo za metan iz nafte i plina 2.0 (OSGMP) i obveznog LDAR-a, uključujući za uvoz, koje bi se trebalo temeljiti na najboljim praksama i primjenjivati u cijelom opskrbnom lancu; nadalje smatra da bi otkrivanje istjecanja trebalo pratiti kvalitetno vođenje evidencije i obveza saniranja potencijalnih istjecanja u jasno određenom vremenskom okviru; pozdravlja razmatranje pravila za cijeli lanac opskrbe kako bi se zabranilo rutinsko oslobađanja u atmosferu i spaljivanje na bakljama u energetskom sektoru do mjesta proizvodnje, osim u iznimnim slučajevima nužnima iz sigurnosnih razloga; smatra da bi u takav prijedlog trebalo uključiti upotrebu fosilnih goriva i nafte kao sirovina, uključujući u neenergetske svrhe kao što je proizvodnja petrokemijskih proizvoda;

21. napominje da se fosilni plin i nafta upotrebljavaju u energetskom i petrokemijskom sektoru te da stoga oba sektora doprinose emisijama metana iz bušotina fosilnog plina i nafte te iz postrojenja za preradu; napominje da prema Međunarodnoj agenciji za energiju na petrokemijski sektor otpada 8 % odnosno 14 % ukupne primarne potražnje za fosilnim plinom odnosno naftom te da će se ti udjeli sigurno povećati; poziva Komisiju da osigura da se obveze u pogledu praćenja, izvješćivanja i provjere te otkrivanja i saniranja istjecanja, kao i pravila o rutinskom oslobađanju u atmosferu i spaljivanju na bakljama, u jednakoj mjeri primjenjuju na fosilni plin i naftu koji se upotrebljavaju u petrokemijskom sektoru;

22. poziva Komisiju da, prilikom pripreme budućeg zakonodavstva o emisijama metana, ozbiljno uzme u obzir da bi se ulaganja operatora infrastruktura u rješavanje pitanja istjecanja metana trebala prepoznati u okviru reguliranih aktivnosti kao nešto što ukazuje na važnost sigurnosti i održivih djelatnosti, koje bi regulatorna tijela mogla poticati;

23. naglašava da su proizvodnja i prijevoz ukapljenog prirodnog plina ne samo iznimno neučinkoviti zbog gubitaka energije zbog ukapljivanja i hlađenja, nego i nerazmjerno doprinose emisijama metana iz sektora nafte i plina; sa zabrinutošću konstatira da se ukapljeni prirodni plin sve više koristi  kao gorivo za prijevoz u sektoru pomorskog prometa;

24. uviđa da više od četiri petine nafte i plina potrošenih u EU-u dolazi iz uvoza te da do većine emisija metana povezanih s naftom i plinom dolazi izvan EU-a, čime se doprinosi znatnim emisijama metana na svjetskoj razini; poziva Komisiju da uvjetuje sav uvoz fosilnih goriva u EU njihovom usklađenošću s propisima EU-a o praćenju, izvješćivanju i provjeri te otkrivanju i saniranja istjecanja, kao i s pravilima o oslobađanju u atmosferu i spaljivanju na bakljama, koja se primjenjuju duž cijeloga lanca opskrbe fosilnim gorivima, sve do proizvodnje te uključujući i nju; smatra da je potrebno uspostaviti vjerodostojan sustav kako bi se zajamčilo da uvoz bude u skladu sa zahtjevima EU-a te da bi Komisija stoga trebala razviti pouzdanu neovisnu metodologiju za procjenu usklađenosti uvoza sa zahtjevima EU-a; naglašava da bi ta pravila trebala stupiti na snagu što prije, vodeći pritom računa o energetskoj sigurnosti; nadalje poziva Komisiju da podrži uspostavu i primjenu sustava provjere treće strane zajedno s drugim metodama praćenja kao mogućeg rješenja za provjeru podataka o emisijama u cijelom lancu opskrbe, uključujući kada je riječ o uvozu; povrh toga, podupire uspostavu certifikacijskog sustava koji će biti podložan neovisnoj reviziji i koji će se primjenjivati na globalnoj razini te kojim će se osigurati vjerodostojna procjena izvedbe emisija metana cjelokupne svjetske proizvodnje fosilnog plina; smatra da bi tu certifikaciju trebala revidirati i provjeriti neovisna treća strana te da bi se ona trebala temeljiti na ujednačenom pristupu mjerenju, utemeljenom na detaljnim informacijama iz relevantnih postrojenja, imovine i države;

25. poziva Komisiju da donese konkretne mjere kojima će se utvrditi i odgovoriti na problem ispuštanja metana od strane superonečišćivača u svim sektorima, a ne samo u energetskom sektoru, među ostalim upotrebom međunarodnog opservatorija za emisije metana;

26. naglašava važnost programa Copernicus i njegovih usluga praćenja stanja atmosfere za otkrivanje i praćenje globalnih superonečišćivača, kao i manjih izvora onečišćenja;

27. naglašava da je praćenje iz zraka jednako ključno kada je riječ o oslobađanju u atmosferu, spaljivanju na bakljama i otkrivanju istjecanja; naglašava da satelitski podaci omogućuju neovisnu provjeru otiska određenog poduzeća i olakšavaju angažman u pogledu ublažavanja; snažno podupire razmjenu informacija i tehnologija među dionicima unutar EU-a i na globalnoj razini, kao i s javnošću, kako bi se ubrzali napori za smanjenje emisija;

28. pozdravlja inicijative Komisije za ublažavanje emisija metana iz rudnika ugljena, uključujući zatvorene i napuštene lokacije; izražava snažnu potporu obveznom mjerenju, izvješćivanju i provjeri te otkrivanju i saniranju istjecanja za emisije metana iz rudnika ugljena, među ostalim kada je riječ o zahtjevu da poduzeća koja posjeduju zatvorene lokacije ili države članice (za napuštene rudnike koji nemaju vlasnika pod čiju odgovornost dotični rudnik spada) efektivno zatvore i zapečate sve napuštene lokacije u EU-u što je prije moguće i da donesu iste mjere u pogledu mjerenja, izvješćivanja i provjere te otkrivanja i saniranja istjecanja kao i za operativne lokacije; apelira na Komisiju da poduzme adekvatne mjere kako bi se osiguralo da države članice riješe problem vlasništva napuštenih lokacija i podupru mjere za ublažavanje emisija metana iz rudnika ugljena; poziva Komisiju da usvoji norme za mjernu opremu i uvede zahtjev za mjerenje za sve rudnike; naglašava da bi europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari trebao slijediti nova pravila o izvješćivanju kako bi se zajamčila usklađenost politika;

29. ističe važnost akcija čišćenja s ciljem sprečavanja i s vremenom uklanjanja emisija metana iz zatvorenih lokacija; poziva Komisiju da razradi poseban program za rješavanje problema emisija metana iz zatvorenih i napuštenih rudnika ugljena na način da pruži poticaj kako bi se riješili problemi emisija metana iz starih rudnika, a da to ne dovede do promicanja povlastica ili zanemarivanja odgovornosti vlasnika odgovornih za njihovo zatvaranje, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, kako je utvrđeno člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), te kako bi se pružila potpora pravednoj tranziciji rudarskih regija u smislu razvijanja alternativnih djelatnosti u skladu s ostvarivanjem cilja klimatske neutralnosti do 2050.; nadalje, poziva Komisiju i države članice da razmotre poseban program ili druge mjere, uključujući financijsku potporu za mjerenje, izvješćivanje i provjeru te ublažavanje emisija u napuštenim naftnim i plinskim lokacijama bez poznatog vlasnika, uz puno poštovanje načela „onečišćivač plaća”; ističe važnost odgovarajućeg stavljanja izvan pogona takve infrastrukture;

Poljoprivreda

30. izražava zabrinutost zbog toga što poljoprivreda predstavlja najveći udio antropogenih izvora emisija metana u EU-u; međutim, ističe da je u EU-u  zabilježeno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz europske poljoprivrede (uključujući stoku) od 22,2 % od 1990. do 2018. u skupini EU 28 zbog smanjenja poljoprivrednih emisija metana za 21 % (crijevna fermentacija za 22 % i gospodarenje stajskim gnojivom za 17 %); konstatira, međutim, da je u posljednjih pet godina došlo do blagog povećanja emisija metana zbog povećanja veličine stada; napominje da, iako je poljoprivreda drugi najveći sektor u pogledu ukupnog potencijala za smanjenje emisija metana, kako je navedeno u komunikaciji Komisije o strategiji EU-a za metan, izvori emisija metana u tom sektoru mogu biti difuzni, što može biti izazov za praćenje, izvješćivanje i provjeru; konstatira, međutim, da postojeći sustav praćenja koji se temelji na metodologiji 2. razine omogućuje poduzimanje mjera; ističe da emisije metana u poljoprivredi prvenstveno proizlaze iz broja grla, posebno preživača; poziva države članice da u svoje nacionalne strateške planove uvedu učinkovite i održive mjere za rješavanje problema tih emisija te poziva Komisiju da ih temeljito analizira prije odobravanja planova kako bi se osigurala usklađenost politika; naglašava da pooštravanje okvirnih uvjeta za emisije metana u poljoprivrednom sektoru, a posebno u sektoru stočarstva, ne smije dovesti do toga da se proizvodnja premješta u inozemstvo;

31. ističe da u poljoprivredi znatan udio globalnih emisija metana potječe izvan EU-a i poziva Komisiju da zajamči nastavak proizvodnje hrane na ekološki najodrživijim lokacijama; naglašava da je potrebno da EU preuzme vodeću ulogu u razmjeni najboljih praksi s trgovinskim partnerima iz trećih zemalja u cilju smanjenja emisija metana iz poljoprivrede; ističe važnost međunarodne suradnje kada je riječ o smanjenju emisija metana;

32. pozdravlja cilj Komisije u pogledu multilateralnog angažmana i podržava aktivnu suradnju s međunarodnim partnerima u okviru zajedničkog dokumenta Koronivia o poljoprivredi UNFCCC-a i Koalicije za klimu i čisti zrak, koji pružaju ključne multilateralne platforme za razmjenu najboljih praksi i poticanje naših globalnih partnera na to da smanje poljoprivrednu proizvodnju koja je izvor metana te preko kojih se pruža potpora njihovoj održivoj tranziciji;

33. podsjeća da znatna količina emisija metana u poljoprivredno-prehrambenom sektoru potječe iz uvoza; poziva EU da promiče najbolje prakse sa svojim trgovinskim partnerima na način da od njih traži da provode pravila slična onima koja su primjenjiva na proizvođače iz EU-a;

34. poziva Komisiju da procijeni doprinos uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda antropogenim emisijama metana u EU-u s pomoću baze podataka EDGAR-FOOD;

35. ističe da se u budućim odlukama o politikama mora pružiti jasan okvir za sektor uzgoja životinja kako bi se osigurao stupanj predvidljivosti;

36. pozdravlja studiju Komisije o statusu novih genomskih tehnika i snažno podupire zaključak da bi te tehnike mogle doprinijeti održivijem prehrambenom sustavu; također ističe da studija stvara mogućnosti i koristi za sektor stočarstva: poziva na to da se pravni okvir za te biotehnologije prilagodi najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima;

37. napominje da, premda ekstenzivan uzgoj stoke može dovesti do nižih emisija metana iz poljoprivrednih gospodarstava, on povećava emisije po jedinici proizvedenog proizvoda; poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir učinke strategija ublažavanja na globalne emisije metana;

38. naglašava važnost poljoprivrede u hvatanju i skladištenju ugljika; konstatira važnu ulogu šireg kružnog gospodarstva i činjenicu da bi trebalo poticati uvođenje postupnog uklanjanja emisija CO2 i povećanu cirkularnost ugljika, izbjegavajući pritom dodatni pritisak na cijenu poljoprivrednog zemljišta, što bi išlo na štetu mladih poljoprivrednika; apelira na to da poduzete mjere ne smiju potkopavati konkurentnost EU-a;

39. poziva Komisiju da u skladu s Europskim zakonom o klimi istraži mogućnost razvoja regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika na temelju pouzdanog i transparentnog obračuna ugljika, kojim će se uzeti u obzir razlike između stakleničkih plinova, te da provjeri autentičnost postupaka uklanjanja ugljika i nagradi poljoprivrednike za njihove napore u ublažavanju klimatskih promjena.

40. pozdravlja najavu Komisije o osnivanju stručne skupine za analizu matrice emisija metana tijekom životnog ciklusa;

41. potiče Komisiju da podrži države članice u prikupljanju podataka o potencijalu za sekvestraciju ugljika travnjaka kako bi se omogućio usmjereniji pristup klimatskoj politici;

42. prepoznaje da je uzgoj životinja ključna aktivnost na trajnim pašnjacima koja omogućuje opstanak, ekonomsku stabilnost i postojanje ruralnih poljoprivrednih gospodarstava u brdskim i planinskim regijama, čime se sprječava nekontrolirani rast na tim područjima; poziva Komisiju da usmjeri ulaganja na financiranje inovacija u pogledu inhibitora metana, uključujući one za sustave koji se temelje na pašnjacima i da surađuje s trećim zemljama uključenima u slična istraživanja;

43. konstatira emisije metana iz ponovno natopljenih tresetišta; međutim, ističe činjenicu da prema istraživanjima učinak zagrijavanja doseže plato nakon ponovnog natopljavanja zbog prekida emisija CO2/N2O iz ponovno natopljenih tresetišta i kratkog atmosferskog životnog vijeka bilo kojeg metana koji se ispušta[21]; ističe da to nije slučaj s kontinuiranim emisijama CO2 iz isušenih tresetišta, koje uzrokuju daljnje zagrijavanje; poziva na to da se tresetišta bez odgode ponovno natope kako bi se zajamčili najkorisniji učinci hlađenja;

44. konstatira da se, prema podacima iz strategije „od polja do stola”, većina Europljana ne hrani u skladu s preporukama o zdravoj prehrani te da je obrazac konzumacije cjelokupnog stanovništva potrebno preusmjeriti prema zdravijoj hrani, prehrani i načinu života, uključujući povećanu konzumaciju biljaka i hrane na biljnoj osnovi proizvedenih na održiv način, kao što su svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, te da je potrebno naći rješenje za problem prekomjerne potrošnje mesa i ultraprerađenih proizvoda, što će imati koristi i za okoliš i za smanjenje emisija metana; naglašava da bi znanstveno utemeljene preporuke na razini EU-a, uključujući jasne ciljeve za održivu, zdraviju i uravnoteženiju prehranu, uzimajući u obzir kulturne i regionalne raznolikosti europske hrane i prehrane, kao i potrebe potrošača, pomogle potrošačima i potaknule nastojanja država članica da integriraju elemente održivosti u nacionalne prehrambene savjete; poziva Komisiju da razvije takve preporuke i posebne mjere za učinkovito promicanje zdrave, održive i uravnoteženije prehrane;

45. naglašava da se tehnologije i prakse za ograničavanje emisija metana iz poljoprivrede, uključujući prakse održivog upravljanja stokom, brzo razvijaju te da bi ih trebalo što prije unaprijediti i provesti; poziva Komisiju da se pobrine za to da se u EU-u brzo provedu dokazano učinkovite i isplative inovacije kojima se ublažavaju emisije metana u poljoprivrednoj proizvodnji te da proizvođači iz EU-a upotrebljavaju već dostupne inovacije kako bi se emisije metana nastavile smanjivati unutar okvira zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i nacionalnih strateških planova, među ostalim zahvaljujući posebnim, namjenskim eko-programima i inicijativama za sekvestraciju ugljika u okviru ZPP-a te drugim privatnim ili javnim izvorima financiranja; smatra da bi poljoprivrednici trebali primiti financijske poticaje za usvajanje praksi ublažavanja preko programa Obzor Europa i Fondova inicijative za gospodarsku otpornost; međutim, uviđa da nije vjerojatno da će poljoprivrednici sami riješiti probleme u pogledu emisija povezanih s uzgojem životinja; konstatira da će strukturne razlike u poljoprivredi među državama članicama i nacionalne posebnosti utjecati na trošak primjene tih tehnika;

46. ističe da se već primjenjuju dokazane prakse za smanjenje emisija iz gospodarenja stajskim gnojivom; napominje da se tim praksama također smanjuje razina amonijaka iz poljoprivrednog sektora; poziva Komisiju da predloži regulatorne mjere kako bi osigurala primjenu tih tehnika, s realističnim i ambicioznim ciljevima i rokovima; nadalje ističe da su gnojiva na bazi dušika odgovorna za veliku količinu emisija metana; poziva Komisiju da u okviru strategije „od polja do stola” poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje s time povezanih emisija;

47. ističe ključnu ulogu koju bi EU trebao imati u podupiranju istraživanja, inovacija i razvoja, kao i u jačanju novih održivih tehnologija i praksi kako bi se pomoglo smanjiti emisije metana iz svih sektora, uključujući stočarstvo, među ostalim na način da se poboljša mjerenje, izvješćivanje i provjera za emisije metana u tom sektoru da bi se pratio napredak prema tim ciljevima te da se primjenjuju već dostupne tehnologije, kao što su tehnologije povezane s mjerenjem, izvješćivanjem i provjerom; smatra da bi trebalo razviti mjere ublažavanja emisija metana u pogledu pašnih životinja kako bi se poštovali zahtjevi za zdravlje i dobrobit životinja te sukladno s načelom predostrožnosti; posebno ističe potrebu za višegeneracijskim studijama o dodacima hrani za životinje i poziva Komisiju da osigura pravodobnu reviziju Uredbe o dodacima hrani za životinje[22];

48. smatra da uporaba poljoprivrednog otpada i ostataka za proizvodnju bioplina može biti pokretač kružnog gospodarstva te ističe dodanu vrijednost koje proizlazi iz upotrebe poljoprivrednih ostataka, pod uvjetom da se poštuje načelo kaskadnog korištenja i da se primjenjuju odgovarajući kriteriji održivosti; ističe da se proizvodnjom bioplina iz poljoprivrednih ostataka i drugih organskih otpada mogu smanjiti emisije metana u poljoprivrednom sektoru te potaknuti model proizvođača-potrošača; poziva na bolju koordinaciju i poboljšanje infrastrukture između poljoprivrednika i proizvođača obnovljive energije kako bi se omogućila primjena lokalno povezane proizvodnje održivog bioplina te smatra da bi se ZPP-om trebalo poticati ublažavanje i smanjenje emisija metana te podupirati mjere u tom pogledu; u skladu s tim poziva Komisiju da osigura potpunu usklađenost između Europskog zakona o klimi, ZPP-a i strategije za metan;

49. pozdravlja činjenicu da je u strategiji za metan prepoznato da bioplin dobiven iz kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje povećava emisije metana i tako može ugroziti eventualne koristi u pogledu ublažavanja emisija te smatra da bi se razvoj bioplina trebao temeljiti prvenstveno na otpadu ili ostacima; poziva Komisiju da razvije otporan i neovisan program certificiranja podrijetla za metode i sirovine u kontekstu proizvodnje bioplina; naglašava da bi se proizvodnja bioplina trebala temeljiti na lokalnom modelu kružnog gospodarstva kako bi se izbjegle emisije i troškovi povezani s prometom; ističe da se potporom ne bi smjelo poticati intenziviranje stočarske poljoprivrede;

50. konstatira da će se razvojem kružnog gospodarstva i biogospodarstva otvoriti više radnih mjesta u primarnoj proizvodnji i naglašava da je za biogospodarstvo potreban razvoj novih vještina, novih znanja i novih disciplina i/ili njihovo daljnje uključivanje u osposobljavanje i obrazovanje u tom sektoru kako bi se odgovorilo na društvene promjene povezane s biogospodarstvom, promicalo konkurentnost, rast i otvaranje radnih mjesta, ispunile potrebe sektora i osiguralo bolje usklađivanje vještina i radnih mjesta;

Otpad

51. poziva Komisiju da dodatno analizira emisije metana iz mulja i otpadnih voda te da 2022. revidira Direktivu o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda[23] i Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda[24], čime bi se također trebalo riješiti pitanje emisija onečišćivača zraka i stakleničkih plinova, posebno metana; nadalje poziva Komisiju da bude ambiciozna i da prilikom revizije Direktive o odlagalištima otpada[25] 2024. i predstojeće revizije Direktive o industrijskim emisijama primijeni snažan fokus na emisije metana; ističe potrebu za mjerama kojima bi se od odlagališta zahtijevalo da koriste biometan koji proizvode sve dok njegov energetski sadržaj ne padne ispod iznosa korisne vrijednosti te da se, kada daljnja upotreba biometana proizvedenog na odlagalištu postane neisplativa, koriste biooksidacijom i drugim tehnologijama u žarišnim točkama kako bi se smanjile preostale emisije metana; u tom pogledu podsjeća da emisije metana iz sektora otpada djelomično potječu od istjecanja metana iz pogona za proizvodnju bioplina; poziva Komisiju da objavi smjernice o najboljim metodama za izgradnju pogona za proizvodnju bioplina i upravljanje tim pogonima, kojima bi se riješio problem istjecanja uzrokovan lošim održavanjem, upravljanjem i dizajnom; nadalje podsjeća da je Direktiva o industrijskim emisijama opetovano doprinijela smanjenju onečišćenja uzrokovanog industrijskim aktivnostima; međutim, ističe da odlaganje otpada na odlagalištima nije obuhvaćeno nijednim referentnim dokumentom o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT);

52. ističe da je odlaganje otpada na odlagalištima, koje se nalazi na dnu hijerarhije otpada, način gospodarenja otpadom koji najviše onečišćuje, kako u pogledu emisija stakleničkih plinova tako i u pogledu drugih tvari koje onečišćuju zrak, tlo i vodu; poziva države članice da u potpunosti poštuju postojeće zahtjeve iz Direktive o odlagalištima otpada te poziva da se ta direktiva uskladi s općim načelima akcijskog plana za kružno gospodarstvo, uključujući cilj za 2016., do kada je količina biorazgradivog otpada koja se odlaže na odlagališta trebala biti smanjena na 35 % ili manje u odnosu na razine iz 1995.; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju kako bi se zajamčilo da države članice koje nisu ispunile ta cilj poduzmu korektivne mjere i djelovanja; poziva Komisiju da podrži države članice u njihovim nastojanjima da se odmaknu od upotrebe odlagališta; nadalje, izražava zabrinutost zbog toga što 2017. godine 15 država članica nije u potpunosti ispunilo obvezu o obradi otpada prije njegova odlaganja, utvrđenu u toj direktivi; u tom pogledu ponavlja svoj poziv iz Rezolucije od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo da se Direktiva o odlagalištima uskladi s općim načelima akcijskog plana za kružno gospodarstvo i da se buduća revizija relevantnih direktiva usmjeri na prevenciju i ograničavanje stvaranja preostalog otpada te da se poboljša cilj od 10 % za odlagališta otpada utvrđivanjem gornje granice za odlaganje otpada na odlagališta po kg/osobi/godini kako bi se ostvarili najbolji okolišni rezultati kombiniranih učinaka smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja, uz istodobno smanjenje odlaganja ostataka na odlagališta na najmanju moguću mjeru; nadalje, smatra da bi ključno unapređenje bilo da se osigura da je metodologija za obračunavanje emisija stakleničkih plinova s odlagališta pouzdanija i usklađenija diljem EU-a;

53. s obzirom na navedeno poziva Komisiju da:

 utvrdi obvezujuće ciljeve EU-a za komercijalni i industrijski otpad s obzirom na to da još ne postoje posebni ciljevi u tom pogledu;

 predloži ciljeve za ograničavanje stvaranja preostalog otpada u planiranoj reviziji Okvirne direktive o otpadu[26] i Direktive o odlagalištima otpada za 2024.;

 uskladi Direktivu o odlagalištima s općim ciljevima EU-a u pogledu klimatskih promjena i smanjenja emisija stakleničkih plinova, i to nakon temeljite analize radi boljeg rješavanja problema povezanih sa stakleničkim plinovima;

 izradi dokument BREF za odlaganje otpada na odlagališta, uključujući odredbe o metanu;

54. poziva Komisiju da prati napredak država članica u pogledu odvojenog prikupljanja biootpada, što je pravilo koje se treba implementirati do 2023.; podsjeća da su, u skladu s hijerarhijom obrade otpada, države članice zakonski obvezne poduzeti mjere za poticanje recikliranja biootpada, koje obuhvaćaju kompostiranje i razgradnju biootpada, imajući na umu da se biootpad obično prikuplja i obrađuje na lokalnoj razini; stoga naglašava da bi Komisija trebala poticati daljnju suradnju između regija i država članica te usklađivanje preko razmjene najboljih praksi;

55. ponovo ističe ciljeve novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo u pogledu postizanja znatne kružnosti i izbjegavanja istjecanja emisija stakleničkih plinova, a posebno emisija metana, iz zatvorenog kruga; smatra da bi trebalo promicati istinski integrirano gospodarenje otpadom kako bi se uspješno implementirala hijerarhija otpada i dala veća prednost obradi otpada;

56. napominje da su postupci zatvaranja i naknadnog održavanja kazeta za zbrinjavanje otpada ključni za smanjenje istjecanja uzimajući u obzir cijeli životni ciklus odlagališta otpada; poziva Komisiju da pruži potporu prilagođenu uvjetima svake države članice kako bi se osigurala puna primjena hijerarhije otpada, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada, te postizanje cilja odvajanja na izvoru i odvojenog prikupljanja biološkog otpada do 31. prosinca 2023., među ostalim preko poticanja suradnje između javnog i privatnog sektora u svrhu osiguranja visokog stupnja odvojenog prikupljanja, recikliranja i oporabe biorazgradivog otpada, kako bi se osiguralo učinkovito preusmjeravanja s odlagališta bez pružanja financijske potpore EU-a za spaljivanje; ističe da bi uvijek trebala postojati izvediva opcija za biološku obradu kao što je kompostiranje ili anaerobna razgradnja; u tom pogledu prepoznaje potencijal anaerobne razgradnje biorazgradivog otpada, koja omogućuje proizvodnju biometana; ističe, u skladu s hijerarhijom otpada, da je spaljivanje tek pretposljednji najniži korak u hijerarhiji otpada te podsjeća na svoje stajalište o spaljivanju izneseno u Rezoluciji od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo;

57. ističe da su površine spremnika globalno značajan izvor emisija stakleničkih plinova, uključujući metan, uglavnom zbog akumulacije sedimenta u bazenima, te da uklanjanje brana može doprinijeti znatnom smanjenju emisija iz takvih područja; poziva Europsku agenciju za okoliš da prikupi informacije o tom pitanju kako bi se mogle procijeniti moguće mjere politika;

°

° °

58. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


 

OBRAZLOŽENJE

Metan je drugi najveći uzročnik klimatskih promjena nakon ugljikova dioksida (CO2), koji u Europi čini 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. Metan je snažniji od ugljikova dioksida i doprinosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere, čime dolazi do snažnog onečišćenja zraka na lokalnoj razini koje uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Smanjenje emisija metana stoga pridonosi usporavanju klimatskih promjena i poboljšanju kvalitete zraka.

 

EU već ima ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. za sve stakleničke plinove, pri čemu su emisije metana prouzročene ljudskim djelovanjem obuhvaćene obvezujućim nacionalnim ciljevima smanjenja emisija u okviru Uredbe o raspodjeli tereta. Do lipnja 2021. Uredba će se revidirati u okviru provedbe cilja povećanja smanjenja emisija za 2030. Povećanje ambicioznosti u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova na najmanje 55 % do 2030. zahtijevalo bi i ubrzane napore u borbi protiv emisija metana, pri čemu predviđanja upućuju na povećanje emisija metana do 35-37 %. Mjere politike za smanjenje emisija metana doprinijet će naporima EU-a za dekarbonizaciju u cilju postizanja ambicioznijih ciljeva za 2030., klimatske neutralnosti do 2050. i ambicije EU-a o nultoj stopi onečišćenja za netoksični okoliš.

 

Komisija je 14. listopada 2020. objavila strategiju EU-a za smanjenje emisija metana s naglaskom na rješavanju problema antropogenih emisija metana, tj. emisija povezanih s ljudskom aktivnošću. Strategijom se utvrđuju međusektorske mjere i posebne mjere u sektorima kao što su energetski sektor, poljoprivredni sektor i sektor otpada, koji su redom odgovorni za 19 %, 53 % i 26 % antropogenih emisija metana u EU-u. EU može imati važnu ulogu u osiguravanju smanjenja emisija metana na globalnoj razini. Konkretno, strategija uključuje nekoliko međunarodnih mjera, kao što je povećanje doprinosa EU-a radu međunarodnih foruma, kao što su Koalicija za klimu i čisti zrak (CCAC), Arktičko vijeće i Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN) kako bi se riješio problem smanjenja emisija metana u svim relevantnim sektorima s partnerskim zemljama.

 

Strategija uključuje, među ostalim, sljedeće mjere u svim sektorima:

 

 poboljšanja u mjerenju, izvješćivanju i provjeri za emisije metana od strane poduzeća u svim relevantnim sektorima, uključujući putem sektorskih inicijativa

 osnivanje neovisnog međunarodnog opservatorija za emisije metana koji se temelji na okviru Ujedinjenih naroda, u suradnji s međunarodnim partnerima, radi prikupljanja, usklađivanja, provjere i objave antropogenih podataka o emisijama metana na globalnoj razini

 pojačano satelitsko otkrivanje i praćenje emisija metana u okviru EU-ova programa Copernicus za otkrivanje i praćenje velikih izvora emisija na globalnoj razini

 preispitivanje relevantnog zakonodavstva EU-a o klimi i okolišu radi učinkovitijeg rješavanja problema emisija povezanih s metanom, posebno Direktive o industrijskim emisijama i Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari

 pružanje ciljane potpore za ubrzavanje razvoja tržišta bioplina iz održivih izvora, uključujući budući regulatorni okvir za tržište plina, predstojeću reviziju Direktive o obnovljivoj energiji i pilot-projekt za potporu ruralnim područjima i poljoprivrednim zajednicama u izgradnji projekata bioplina i pristupu sredstvima za proizvodnju bioplina iz poljoprivrednog otpada

U energetskom sektoru strategija uključuje, među ostalim, zakonodavne prijedloge iz 2021. o obveznom mjerenju, izvješćivanju i provjeri za sve emisije metana povezane s energijom i o obvezi poboljšanja otkrivanja i otklanjanja propuštanja svih infrastruktura za fosilni plin. Također se razmatra zakonodavstvo o ukidanju redovitog prozračivanja i spaljivanja na baklji u energetskom sektoru koje obuhvaća cijeli lanac opskrbe do točke proizvodnje.

U poljoprivrednom sektoru to uključuje, među ostalim, osnivanje stručne skupine za analizu emisija metana tijekom životnog ciklusa kroz proučavanje gospodarenja stokom, stajskim gnojem i hranom za životinje, karakteristikama hrane za životinje, novim tehnologijama i praksama. Nadalje, predlaže da se do kraja 2021. izradi popis najboljih praksi i dostupnih tehnologija kako bi se istražilo i promicalo šire prihvaćanje inovativnih mjera i tehnologija za ublažavanje putem šire primjene „poljoprivrede ugljika” u državama članicama i njihovih strateških planova zajedničke poljoprivredne politike.

Naposljetku, u sektoru otpada strategijom su obuhvaćene inicijative za suzbijanje nezakonitih praksi i pružanje tehničke pomoći državama članicama i regijama kako bi se riješio problem odlagališta otpada koji ne zadovoljava standarde te kako bi se državama članicama i regijama pomoglo da stabiliziraju biorazgradivi otpad prije odlaganja i preusmjere ga u proizvodnju bioplina. Nadalje, u okviru revizije Direktive o odlagalištima otpada 2024. strategijom se predlaže razmatranje daljnjih mjera za poboljšanje upravljanja odlagališnim plinom, smanjenje štetnih klimatskih učinaka na okoliš i iskorištavanje svih njegovih potencijalnih energetskih dobitaka.

Važnost djelovanja EU-a u cijelom lancu opskrbe

U Strategiji EU-a za smanjenje emisija metana ističe se da su vanjske emisije ugljika ili metana povezane s potrošnjom fosilnih goriva i nafte u EU-u (tj. emisije koje se ispuštaju izvan EU-a za proizvodnju i isporuku fosilnog plina u EU) u rasponu od tri do osam puta veće od količine emisija koje nastaju u EU-u, a za plin možda čak i više za naftu.

Izvjestiteljica Spyraki stoga smatra da EU stoga ima veliku ulogu u poticanju globalnih emisija metana i uvozu nafte i plina nakon ispuštanja većine emisija metana. EU mora osigurati da se u opskrbnom lancu ispunjavaju obveze u pogledu mjerenja, izvješćivanja i provjere, otkrivanja i saniranja istjecanja te BRVF-a jer su sve one potrebne kako bi se odgovorilo na klimatsku krizu i zajamčili jednaki uvjeti za proizvođače nafte i plina iz EU-a.

Mjerenje, izvješćivanje i provjera

Snažan, neovisan i znanstveno strog sustav mjerenja, izvješćivanja i provjere ključan je za rješavanje problema emisija metana. Potrebno je pružiti vjerodostojne podatke, utvrditi probleme i učinkovite mjere te ocijeniti postignuti napredak. Pristranošću i netočnošću mjerenja, izvješćivanja i provjere otežava se donošenje i provedba učinkovitih mjera za rješavanje utjecaja tog snažnog stakleničkog plina na okoliš i zdravlje. Obveznim sustavom za te postupke poboljšalo bi se i izvješćivanje država članica Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC), čime bi se poduprli međunarodni napori u pogledu procjene i ublažavanja emisija metana.

U sklopu takvog čvrstog okvira za mjerenje, izvješćivanje i provjere EU bi se morao domaknuti od načela dobrovoljnog pristupa i donijeti obvezujuće usklađene zahtjeve. Iako su sustavom partnerstva za naftu i plin na tri razine (OGMP 2.0) postignuta opipljiva poboljšanja u pogledu zahtjeva za izvješćivanje, on također ima nedostatke. Na primjer, u sklopu tog sustava ne navodi se precizna tehnologija mjerenja te se njime za najviše razine izvješćivanja ograničava na opće pristupe za mjerenje. Komisija bi stoga trebala postupno napredovati u svojim standardima za mjerenje, izvješćivanje i provjeru.

Emisije metana globalno su pitanje, a rješavanje njihova utjecaja na klimu zahtijevalo bi međunarodnu suradnju, izgradnju znanja i razmjenu najboljih praksi. S obzirom na brz razvoj tehnologija praćenja i izvješćivanja, opservatorij bi mogao biti ključna institucija za utvrđivanje i širenje inovacija za mjerenje, izvješćivanje i provjeru.

Otkrivanje i saniranje istjecanja

Snažan program za otkrivanje i saniranje istjecanja ključan je element strategije EU-a za smanjenje emisija metana i postizanje ciljeva EU-a u području klime i okoliša. Područje primjene trebalo bi obuhvaćati cjelokupni lanac opskrbe fosilnim plinom, naftom i ugljenom te bi također trebalo uključivati bioplin i biometan kako bi se zajamčilo da se obuhvate sva curenja metana iz energetskog sektora. Trebao bi biti dovoljno fleksibilan kako bi se brzo prilagodile i iskoristile buduće inovativne tehnologije za koje se očekuje da će donijeti koristi za okoliš i/ili smanjenje troškova, kao što su alternativna tehnologija za otkrivanje metana koja je ugrađena na pokretna vozila kao što su kamioni, bespilotne letjelice i zrakoplovi.

Izvedbeni standardi, referentne vrijednosti i granične vrijednosti emisija

Komisija je prepoznala činjenicu da EU može imati važnu ulogu u jamčenju smanjenja globalnih emisija metana iskorištavanjem svojeg položaja najvećeg svjetskog uvoznika fosilnih goriva. Osim Norveške, koja već ima stroge propise za borbu protiv metana, dosad je tek mali broj država preuzeo obveze u pogledu smanjenja emisija metana nastalih procesima istraživanja i proizvodnje nafte i plina u najvećim zemljama iz kojih se plin uvozi u EU. EU bi stoga trebao pokazati svoju predanost smanjenju svojeg globalnog otiska metana razmatranjem uvođenja obvezujućih standarda za učinkovitost metana za sav plin koji se prodaje na tržištu EU-a.

Napuštene i neiskorištene naftne i plinske bušotine

U Europi se nalaze brojne napuštene bušotine kod kojih postoji mogućnost da ispuštaju metan. Zasebnim programom za mjerenje, izvješćivanje i provjeru te ublažavanje učinka napuštenih bušotina omogućilo bi se pronalaženje, zatvaranje i praćenje tih bušotina, što bi dovelo do znatnih smanjenja emisija metana i prilika za zapošljavanje u sektoru saniranja i praćenja bušotina. EU bi u okviru tog programa trebao uzeti u obzir raznolikost načina kojima se bušotine stavljaju izvan pogona i nedostatak prepoznatljive odgovornosti koja iz njega može proizaći. Bit će potrebno osigurati financijska sredstva za praćenje i ograničavanje bušotina bez pravne odgovornosti.

Međunarodne aktivnosti

Emisije metana globalno su pitanje i njihovo ublažavanje zahtijevat će globalne napore i obveze. Kao najveći uvoznik prirodnog plina na svijetu i jedan od najvećih uvoznika nafte, EU može preuzeti vodeću ulogu u pogledu međunarodnih standarda i podupirati globalnu provedbu pouzdanog mjerenja, izvješćivanja i praćenja te otkrivanje i saniranje istjecanja. Studija Komisije o predstojećem zakonodavstvu za te postupke trebala bi se primjenjivati na sav plin koji se prodaje ili troši u Europi putem zahtjeva u pogledu emisija metana iz bilo kojeg uvezenog plina ili nafte kako bi se pojačalo ublažavanje situacije na svjetskoj razini i zajamčilo jednake uvjete za poduzeća iz EU-a i trećih zemalja.

Metan iz rudnika ugljena

Mjerni uređaj već je postavljen u većini rudnika ugljena. Međutim, s obzirom na to da se mjerenje provodi samo u sigurnosne svrhe, ono ne mora predstavljati stvaran razmjer emisija jer mjerni uređaj možda nije dovoljno precizan za kvantifikaciju ukupnih emisija niske koncentracije iz ventilacijskih vratila.

Napušteni i neiskorišteni rudnici ugljena

Studije pokazuju da se sa zatvorenih i napuštenih lokacija emitira metan čak i nakon prestanka rudarenja. Budući da je postupno ukidanje ugljena neizbježno, u strategiji za metan posebnu pozornost trebalo bi posvetiti napuštenim i zatvorenim lokacijama kako bi se osiguralo da se te emisije obračunavaju i ublažavaju kad god je to tehnički moguće.

Poljoprivreda

Postoje poteškoće u točnom praćenju, provjeravanju i izvješćivanju o emisijama metana iz poljoprivrednog sektora, međutim, prije provedbe preciznog sustava mjerenja, izvješćivanja i provjere mogu se donijeti mjere za ograničavanje emisija metana.

Do kraja 2021. EU bi u suradnji sa stručnjacima iz sektora i državama članicama trebao izraditi popis najboljih praksi i dostupnih tehnologija kako bi istražio i promicao širu primjenu inovativnih mjera za ublažavanje. Te bi mjere trebale biti posebno usmjerene na metan iz crijevne fermentacije.

Otpad

EU bi trebao nastaviti rješavati problem nezakonitih praksi i pružati tehničku pomoć državama članicama i regijama. Tom pomoći rješavat će se pitanja kao što su odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju standarde. EU će pomoći državama članicama i regijama stabilizirati biorazgradivi otpad prije odlaganja, povećati njegovo korištenje za proizvodnju klimatski neutralnih, kružnih i bioloških materijala i kemijskih tvari te preusmjeriti ga u proizvodnju bioplina

U okviru revizije Direktive o odlagalištima otpada 2024. EU bi trebao razmotriti daljnje mjere za poboljšanje upravljanja odlagališnim plinom, smanjenje njegovih štetnih klimatskih učinaka na okoliš i iskorištavanje svih njegovih potencijalnih energetskih dobitaka.


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

<FootprintIntro>Sljedeći popis sastavljen je na potpuno dobrovoljnoj osnovi i pod isključivom odgovornošću izvjestitelja. Izvjestitelj je tijekom pripreme izvješća, prije njegova usvajanja u odboru, primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba:</FootprintIntro>

Subjekt i/ili osoba

1. Environmental Defence

2. Copa Cogeca

3. Equinor

4. European Waste Management Association (FEAD)

5. Fortum Oslo Varme

6. European Environmental Bureau

7. Syctom

8. MIQ Methane Intelligence

9. European Biogas Association (EBA)

10. Aristotle University of Thessaloniki

11. Helector

12. Honeywell

13. IOGP

14. Smiths Group PLC

15. International Energy Agency

16. Eurogas

17. Motor Oil

18. Clean Air Task Force

19. Veolia Environnement S.A

20. International Energy Agency

21. DESFA

22. Client Earth

23. Environnemental Investigation Agency

24. DSM

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (16.7.2021)

<CommissionInt>upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</CommissionInt>


<Titre>o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana</Titre>

<DocRef>(2021/2006(INI))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje (*): <Depute>Cristian-Silviu Buşoi</Depute>

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 


PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da su emisije metana drugi najveći uzrok globalnog zagrijavanja, pri čemu oko trećina globalnih antropogenih emisija metana potječe iz energetskog sektora;

B. budući da je koncentracija metana u atmosferi trenutačno oko dva i pol puta veća od predindustrijskih razina i da se stalno povećava; budući da je prema UNEP-ovu izvješću „Global Methane Assessment” („Globalna procjena o metanu”) iz 2021. „smanjenje emisija metana koje uzrokuje čovjek jedna od najisplativijih strategija za brzo smanjenje stope zagrijavanja, koja znatno pridonosi globalnim nastojanjima da se porast temperature ograniči na 1,5 °C”;

C. budući da će energetska tranzicija usmjerena na postizanje klimatske neutralnosti do najkasnije 2050. zahtijevati znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, uključujući znatno smanjenje emisija metana; budući da se u procjeni učinka plana za povećanje klimatskog cilja do 2030.[27] navodi da je za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. potrebno rješavati pitanje emisija metana; budući da Međunarodna agencija za energiju u svojem izvješću „Net Zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector” („Nulta neto razina emisija do 2050.: plan za globalni energetski sektor”) navodi da u scenariju nulte neto razine emisije metana iz fosilnih goriva treba smanjiti za 75 % između 2020. i 2030.; budući da bi se 15 % smanjenja emisija koje se zahtijevaju Pariškim sporazumom već moglo postići jeftinim i tehnički izvedivim ublažavanjem metana;

D. budući da se veliki broj najučinkovitijih načina za uštedu emisija metana može postići u energetskom sektoru; budući da bi se prema UNEP-ovu izvješću emisije metana mogle smanjiti za 45 % do kraja ovog desetljeća i da je brzo i znatno smanjenje emisija metana moguće postići primjenom postojećih tehnologija i uz vrlo nizak trošak; budući da alat za praćenje metana Međunarodne agencije za energiju pokazuje da se oko 40 % emisija metana povezanih s energijom može smanjiti bez neto troška, uglavnom ispravljanjem propuštanja metana i eliminiranjem prozračivanja u sektoru fosilnih goriva;

E. budući da su u EU-u najveći izvori antropogenih emisija metana sektor plina i nafte (19 %), sektor otpada (26 %) i poljoprivreda (53 %);

F. budući da je EU najveći uvoznik nafte i plina; budući da EU uvozi do 85 % plina, a procjenjuje se da je metanski otisak plina proizvedenog u zemljama dobavljačicama od tri do osam puta veći od emisija metana koje nastaju unutar granica EU-a;

G. budući da postoje velike razlike u intenzitetu emisija metana diljem EU-a, ovisno o stupnju ovisnosti o izvorima fosilnih goriva u kombinaciji izvora energije; budući da je prirodni plin samo prijelazno rješenje uzimajući u obzir ovisnost EU-a o trećim zemljama u pogledu opskrbe energijom;

H. budući da je Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja[28] primijetila da emisije metana potječu iz širokog spektra različitih sektora poput poljoprivrede, otpada i energije, te da se metan, nakon što dospije u atmosferu, dobro miješa s drugim plinovima, zbog čega je mjerenje metana i izvješćivanje o njemu otežano; budući da je nesigurnost u pogledu podataka za emisije metana obično mnogo veća u odnosu na onu u pogledu emisija CO2 kad se izuzmu emisije povezane sa šumama i druge emisije povezane s uporabom zemljišta; budući da se nedavnim studijama[29] procjenjuje da su globalne antropogene emisije fosilnog metana podcijenjene za oko 25 do 40 %;

I. budući da većina emisija metana u energetskom sektoru otpada na fugitivne emisije iz opreme ili infrastrukture koja propušta ili iz zatvorenih i napuštenih lokacija, kao i na emisije nastale prozračivanjem i nepotpunim izgaranjem metana;

J. budući da već postoji zakonodavstvo EU-a koje pomaže u pružanju podataka o emisijama metana, uključujući Uredbu (EZ) br. 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari[30] i Direktivu 2010/75/EU o industrijskim emisijama[31], ali trenutačno ne postoji politika u EU-u koja bi bila usmjerena posebno na smanjenje emisija metana;

K. budući da su okosnica učinkovitog smanjenja emisija metana poboljšanje i provedba tehnologija i praksi, koje odgovaraju svrsi i usmjerene su na odgovarajući način, za poboljšanje praćenja, izvješćivanja i provjere te ublažavanja emisija;

1. naglašava važnost brzih smanjenja emisija metana kao jedne od najučinkovitijih mjera u okviru djelovanja EU-a u području klime; napominje da smanjenja emisija metana nadopunjuju potrebna smanjenja emisija ugljičnog dioksida; naglašava da se smanjenjem emisija metana ostvaruju značajne koristi ne samo u smislu smanjenja učinaka klimatskih promjena, već i poboljšanja kvalitete zraka zato što metan doprinosi i stvaranju troposferskog ozona i snažan je lokalni onečišćivač zraka koji uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme;

2. slaže se da će povećana ambicija u smislu smanjenja stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. zahtijevati dodatne napore u rješavanju problema svih stakleničkih plinova; naglašava da će ti napori zahtijevati veća ulaganja u tehnologije povezane s mjerenjem, izvješćivanjem i provjerom te otkrivanjem i popravljanjem propuštanja;

3. poziva na strategiju EU-a za smanjenje emisija metana; podržava jasan put i zakonodavni okvir za sveobuhvatno ublažavanje emisija metana diljem Europe i na međunarodnoj razini poticanjem sinergija među sektorima kako bi se ojačali poslovni argumenti za hvatanje emisija metana, što ima komercijalnu vrijednost i moglo bi se izravno unovčiti, kao i izbjegavanje emisija metana kako bi se doprinijelo ostvarenju ciljeva EU-a u pogledu dekarbonizacije; pozdravlja razmatranje zakonodavstva o ciljevima i standardima za smanjenje emisija metana iz potrošenih fosilnih goriva, uključujući uvoz; podržava osmišljavanje i uvođenje odgovarajućih i isplativih alata za ublažavanje metana kojima se omogućuje industriji, u različitim dijelovima vrijednosnog lanca, da na optimalan način postigne izvedbene standarde;

4. ističe da je plinski sektor potrebno dekarbonizirati kako bi se najkasnije do 2050. postigla klimatska neutralnost; prima na znanje ulogu fosilnog plina u zadovoljavanju današnje globalne potražnje za energijom i naglašava da će na njegovu ulogu samo prijelaznog izvora u energetskoj tranziciji utjecati i uspješno smanjenje povezanih emisija metana;

5. odaje priznanje dosadašnjem radu plinske industrije na smanjenju emisija metana u okviru dobrovoljnih inicijativa kao što su Klimatska inicijativa za naftu i plin, Vodeća načela za metan i Partnerstva za metan iz nafte i plina 2.0 te naglašava da je pokazala opredijeljenost za poduzimanje još snažnijih mjera za daljnje ublažavanje emisija metana u cijelom vrijednosnom lancu povezanom s plinom;

6. pozdravlja pripremu zakonodavstva za energetski sektor s obvezujućim pravilima o praćenju, izvješćivanju i provjeri nadovezjući se na metodologiju Partnerstva za metan iz nafte i plina 2.0 te s obveznim programima otkrivanja i popravljanja propuštanja, uključujući uvoz, koji se nadovezuju na najbolje prakse i primjenjuju na cijeli lanac opskrbe, kao i razmatranje pravila o zabrani redovitog prozračivanja i pročišćavanja plamenom u energetskom sektoru koja bi obuhvatila cijeli lanac opskrbe, sve do točke proizvodnje, osim u iznimnim slučajevima nužnim zbog sigurnosnih razloga; ističe da bi se ta zabrana trebala primjenjivati i na uvoz te da bi Komisija stoga trebala razraditi snažnu neovisnu metodologiju za procjenu usklađenosti uvoza sa zahtjevima EU-a;

7. naglašava da će sustav za praćenje, izvješćivanje i provjeru, koji je dobro strukturiran i odgovara svrsi, a koji je na odgovarajući način skiciran u strategiji, uključujući uvoz, radi osiguranja obuhvaćanja svih propuštanja metana, ostvarivanja jednakih uvjeta, promicanja smanjenja uvoza s kojim se povezuju velike količine metana i izbjegava propuštanje ugljika i kojim se također izbjegava udvostručenje obveza izvješćivanja na razini EU-a i na nacionalnoj razini, poslužiti kao osnova za točnije otkrivanje i kvantificiranje emisija metana duž vrijednosnih lanaca i omogućiti bolju evaluaciju rezultata uspostavljenih mjera za ublažavanje; naglašava da bi EU trebao preuzeti vodstvo u međunarodnoj suradnji na prikupljanju podataka, izvješćivanju te promicanju politika i tehnoloških rješenja za daljnje smanjivanje i eliminaciju emisija metana;

8. smatra da se točan sustav praćenja, izvješćivanja i provjere mora oslanjati na detaljna izvješća, detaljno ispitivanje opreme i primjenu najnovijih čimbenika povezanih s emisijama duž cijelog lanca opskrbe; napominje da bi pravila o praćenju, izvješćivanju i provjeri trebala uzimati u obzir posebnosti svakog sektora; naglašava da bi podaci o izvješćivanju o emisijama metana trebali biti javni ili, u slučaju osjetljivih informacija, dostupni nadležnim tijelima i neovisnim vršiteljima provjere; poziva Komisiju da razvije sustav provjere treće strane radi procjene i provjere podataka o emisijama u cijelom lancu opskrbe;

9. poziva Komisiju da usvoji posebne mjere radi rješavanja propuštanja metana iz superonečišćivača, uključujući petrokemijski sektor;

10. smatra da su istraživanje, razvoj i inovacije te brza provedba tehnologija i najboljih dostupnih praksi primjerenih za poboljšanje sustava praćenja izvješćivanja i provjere, kao i sustava za otkrivanje i popravljanje propuštanja, prozračivanja i pročišćavanja i ublažavanje emisija metana u svim sektorima okosnica učinkovitih mjera; podržava mobilizaciju sredstava iz programa Obzor Europa, uključujući tehnološka rješenja za održivu proizvodnju biometana i za uspostavu međunarodnog opservatorija za praćenje emisija metana; naglašava da se u skladu s načelom „onečišćivač plaća” troškovi onečišćenja ne bi trebali prenositi na građane;

11. naglašava važnost programa Copernicus i njegovih usluga praćenja stanja atmosfere za otkrivanje i praćenje globalnih superonečišćivača i manjih izvora; naglašava da je praćenje iz zraka jednako ključno u otkrivanju prozračivanja, počišćivanja plamenom i propuštanja; naglašava da satelitski podaci omogućuju neovisnu provjeru otiska nekog poduzeća i olakšavaju angažman na ublažavanju; snažno podupire razmjenu informacija i tehnologija među dionicima unutar EU-a i na globalnoj razini, kao i s javnošću, kako bi se ubrzali napori za smanjenje emisija; smatra da su neovisni, usporedivi i transparentni podaci o emisijama koji se mogu provjeriti ključni za stjecanje znanja o razmjerima problema emisija i za borbu protiv podcjenjivanja razmjera i količine propuštanja, uključujući i ona iz uvezenih fosilnih goriva;

12. poziva Komisiju da nastavi bliski dijalog s regulatorima, kao što je navedeno u Komisijinoj strategiji za metan;

13. poziva da se temeljita procjena troškovne učinkovitosti predloženih mjera u energetskom sektoru, uključujući njihove društvene koristi i koristi za okoliš, odredi kao prioritet, u kojemu bi se trebali uzeti u obzir lokalni uvjeti i posebni aspekti različitih dijelova vrijednosnog lanca te industriji omogućiti fleksibilnost potrebnu za njihovu provedbu bez dovođenja u pitanje ciljeva u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova; poziva na provedbu obveznog okvira za otkrivanje i popravljanje propuštanja duž cijelog lanca opskrbe, uključujući uvoz, uz omogućavanje industriji u raznim dijelovima vrijednosnog lanca da postigne izvedbene standarde na optimalan i isplativ način kako bi se osigurao obuhvat svih propuštanja metana, ostvarili ostvare jednaki uvjeti za sve, potaknulo smanjenje uvoza s kojim se povezuju velike količine metana i izbjeglo izmještanje emisija ugljika;

14. poziva Komisiju da, prilikom pripreme budućeg zakonodavstva o emisijama metana, ozbiljno uzme u obzir da bi se ulaganja koja vrše upravitelji infrastruktura za rješavanje pitanja propuštanja metana trebala priznavati u okviru reguliranih djelatnosti da bi se ukazalo na važnost sigurnosti i održivih djelatnosti, koje bi regulatorna tijela trebala poticati;

15. poziva na pojačano istraživanje mjerenja emisija metana u rudnicima ugljena, uz promicanje dobrih praksi i širenje najboljih dostupnih tehnologija te regulatornih i poreznih okvira kako bi se, među ostalim, potaknuo razvoj komercijalnog prikupljanja kojim bi se olakšalo iskorištavanje metana iz napuštenih lokacija; poziva Komisiju da razradi poseban program za rješavanje emisija metana iz napuštenih i zatvorenih rudnika ugljena te naftnih i plinskih bušotina pružanjem poticaja bivšim rudnicima ugljena u svrhu rješavanja emisija metana, a da to ne dovede do promicanja povlastica ili zanemarivanja odgovornosti vlasnika odgovornih za njihovu izolaciju, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”, kako je utvrđeno člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), i kako bi se pružila potpora pravednoj prijelazu rudarskih regija na razvijanje alternativnih djelatnosti u skladu s ostvarivanjem cilja klimatske neutralnosti do 2050.;

16. pozdravlja novu strategiju EU-a za integraciju energetskog sektora[32] i njezine prijedloge za postizanje kružnijeg energetskog sustava održivijom uporabom neizbježnog otpada i neizbježnih ostataka za proizvodnju bioplina i biometana; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti razmotre načelo kružnosti na prvom mjestu, koje podrazumijeva manje otpada, smanjenje potrošnje resursa i energije te provedbu dugoročnih rješenja za sprečavanje otpada, uz promicanje razvoja bioplina i biometana; poziva Komisiju da razmotri načine olakšavanja razvoja održivog bioplina i biometana, uz istovremeno učinkovito smanjenje emisija metana, te da osigura uvođenje najisplativijih rješenja u svim državama članicama, iskorištavajući sinergije između sektora i izbjegavajući neželjene poticaje koji bi mogli dovesti do ukupnog povećanja emisija;

17. pozdravlja razmatranje zakonodavstva o mogućim ciljevima, standardima i drugim poticajima povezanim s fosilnom energijom koja se troši u EU-u i uvozi u EU; poziva Komisiju da uvjetuje sav uvoz fosilnih goriva u EU njihovom usklađenošću s propisima EU-a o praćenju, izvješćivanju i provjeri te otkrivanju i popravljanju propuštanja, kao i s pravilima o prozračivanju i pročišćavanju plamenom koja se primjenjuju duž cijeloga lanca opskrbe fosilnim gorivima, sve do proizvodnje te uključujući i nju;

18. podsjeća da je Unija najveći svjetski uvoznik fosilnog plina i da se uvoze tri četvrtine plina i 90 % nafte koji se u Uniji troše; poziva Komisiju na nastavak aktivnog sudjelovanja u međunarodnim inicijativama, uz poticanje suradnje s trećim zemljama na smanjenjima emisija metana širenjem najboljih praksi za isplativa smanjenja emisija metana u svim segmentima vrijednosnog lanca, te podržava EU-ovu kampanju diplomatskog djelovanja usmjerenu na države i poduzeća koji proizvode fosilna goriva, kojom ih se nastoji potaknuti na aktivnost u OGMP-u;

19. podsjeća na važnost rješavanja problema rizika u pogledu kibersigurnosti u energetskom sektoru kako bi se zajamčila otpornost energetskog sustava; poziva Komisiju da procijeni jesu li potrebne daljnje mjere za sprečavanje napada na informacijske sustave.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

15.7.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

16

11

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Carlo Calenda, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Robert Roos, Massimiliano Salini, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marek Paweł Balt, Damian Boeselager, Valérie Hayer, Othmar Karas, Jutta Paulus, Sandra Pereira

 

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

45

+

EPP

François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Othmar Karas, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss

Klub zastupnika Renew Europe

Nicola Beer, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Valérie Hayer, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen

S&D

Marek Paweł Balt, Carlo Calenda, Josianne Cutajar, Lina Gálvez Muñoz, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Eva Kaili, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho

 

16

-

ECR

Robert Roos

ID

Thierry Mariani, Joëlle Mélin

GUE/NGL

Manuel Bompard, Marc Botenga, Marisa Matias, Sandra Pereira

Zeleni/ESS

François Alfonsi, Damian Boeselager, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Marie Toussaint

 

11

0

ECR

Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský

ID

Paolo Borchia, Markus Buchheit, Georg Mayer, Isabella Tovaglieri

NI

Clara Ponsatí Obiols

 

Korišteni znakovi:

+ : glasovali su za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (14.7.2021)

<CommissionInt>upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</CommissionInt>


<Titre> o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana </Titre>

<DocRef>(2021/2006(INI))</DocRef>

Izvjestitelj za mišljenje: <Depute>Asger Christensen</Depute>

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. žali zbog nedostatka sveobuhvatnog okvira EU-a za praćenje emisija metana, posebno u poljoprivrednom sektoru koji ima drugi najveći potencijal za smanjenje ukupnih emisija metana od svih sektora i u kojem su izvori emisija metana često raspršeni, što otežava mjerenje, izvješćivanje i verifikaciju;

2. ističe da nam određeni postojeći sustavi praćenja već omogućuju djelovanje; pozdravlja inicijativu Komisije da u suradnji s međunarodnim partnerima razvije Međunarodni opservatorij za emisije metana u cilju postizanja dinamičnijeg sustava kojim se preciznije ocjenjuje masa metana koji potječe od, među ostalim, goveda preživača i provedbe revizije potencijala globalnog zagrijavanja metana, odnosno sustava mjerenja kojim se statistički mjeri metan koji se ispusti tijekom 100 godina i čijim se rezultatima precjenjuje utjecaj kratkoživućih plinova kao što je metan;

3. osim toga, poziva Komisiju da poboljša mjerenje emisija metana u poljoprivrednom sektoru, izvješćivanje o njima i njihovu provjeru u poljoprivrednom sektoru, u kojem su veća raščlamba emisijskih faktora i njihovo utvrđivanje na znanstvenoj osnovi neophodni za sve proizvodne sustave u EU-u; potiče Komisiju i države članice da podupiru i primjenjuju dostupne tehnologije i prakse za ublažavanje klimatskih promjena koje imaju potencijal smanjiti emisije potpunim iskorištavanjem digitalnih alata i najnovijih znanstvenih dostignuća te da se pritom izbjegne nepotrebna birokracija za poljoprivrednike;

4. pozdravlja Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana (COM(2020)0663) kao prekretnicu u upravljanju stakleničkim plinovima bez CO2 u Uniji; ističe da globalne antropogene emisije čine 59 % svih emisija metana[33];

5. podsjeća na značajan utjecaj poljoprivrednog sektora na emisije metana pri čemu je taj sektor zaslužan za 53 % svih antropogenih emisija metana i uzima u obzir činjenicu da 26 % antropogenih emisija metana potječe iz otpada, a 19 % iz energije;

6. međutim, ističe da je u EU-u u pogledu emisija stakleničkih plinova iz europske poljoprivrede (uključujući stoku) zabilježeno smanjenje od 22,2 % od 1990. do 2018. u skupini EU 28[34] zbog smanjenja poljoprivrednih emisija metana za 21 % (crijevna fermentacija za 22 % i gospodarenje stajskim gnojivom za 17 %); u tom pogledu napominje da od 2005. poljoprivreda EU-a nije doprinijela globalnom povećanju temperature;

7. osim toga, ističe da većina emisija metana nastaje izvan EU-a; stoga poziva Komisiju da razjasni doprinos poljoprivrede EU-a antropogenim emisijama metana EU-a i da razluči taj udio od udjela svjetske poljoprivrede;

8. napominje da je biogeni metan kratkoživući plin koji se razlikuje od CO2 po svojem učinku na globalno zagrijavanje i može privremeno djelovati snažnije u kontekstu učinka na globalno zagrijavanje; osim toga, ističe da će utjecaj emisija biogenog metana na globalno zagrijavanje biti neutralan ako se emisije godišnje smanje za 0,33 %[35];

9. nadalje ističe da bi emisije metana iz poljoprivrede trebalo razmatrati drukčije od emisija metana iz prerade fosilnih goriva;

10. stoga smatra da ih se ne bi smjelo uzimati u obzir na isti način te napominje da se utjecaj biogenog metana na globalnu temperaturu može znatno precijeniti na temelju metode izračuna emisija;

11. stoga poziva Komisiju da usvoji model koji se temelji na stvarnom učinku globalnog zagrijavanja, a ne na ulaznim vrijednostima emisija u skladu s Pariškim sporazumom; također poziva Komisiju da istraži razvoj indeksa učinkovitosti metana kojim se uspoređuju kilogrami metana proizvedeni po jedinici proizvodnje za različite poljoprivredne proizvode; osim toga, poziva Komisiju da pri izradi strategije za metan uzme u obzir razliku između emisija biogenog i fosilnog metana; naglašava da je primjena ekvivalenta CO2 neprikladno sredstvo mjerenja emisija metana;

12. poziva Komisiju da definira politike i mjere sinergije kako bi se poticalo i podupiralo poboljšanje klimatske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja smanjenjem emisija metana koje bi dovelo do učinaka hlađenja;

13. stoga poziva na regulatorne mjere koje se temelje na nacionalnim i regionalnim posebnostima i sustavima proizvodnje u pogledu emisija iz poljoprivrede i povezanog korištenja zemljišta kao dio „Paketa za cilj od 55 %” kako bi se osigurala ambiciozna smanjenja svih emisija stakleničkih plinova u tim sektorima u EU-u;

14. u tom kontekstu pozdravlja najavu Komisije o reviziji Uredbe o raspodjeli tereta kako bi se odrazili ciljevi većeg smanjenja emisija ugljika povećanjem poticaja za smanjenje emisija metana, primjerice posebnim namjenskim ekološkim programima i inicijativama za sekvestraciju ugljika u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i putem drugih privatnih ili javnih izvora financiranja; apelira na Komisiju da zajamči pozitivnu sinergiju propisa o klimi, Direktive o industrijskim emisijama i Direktive o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija kako bi se izbjeglo dvostruko reguliranje; prepoznaje potrebu za uspostavom precizne referentne vrijednosti za poljoprivredne emisije; ističe potrebu za usklađenim metodama izračuna za metan i regulatornim okvirom kojim se potiče postupno smanjenje emisija metana kako bi se postigli klimatski ciljevi;

15. napominje da je upotreba ekvivalenta CO2 neprikladna mjera za emisije metana;

16. naglašava važnu ulogu poljoprivrednog sektora koji nudi brojna rješenja za suočavanje s klimatskim promjenama i podržavanje strategije EU-a za smanjenje i vrednovanje emisija metana;

17. naglašava da je važno prepoznati napredak poljoprivredno-prehrambenog sektora u neutraliziranju emisija i obnovi plodnosti tla; ističe da su daljnja ulaganja i znanstvena istraživanja u praktičnim uvjetima te mjere i tehnologije ublažavanja klimatskih promjena od ključne važnosti;

18. poziva Komisiju da razvije i ažurira skup najboljih praksi za poljoprivredni sektor u skladu s najnovijim tehnologijama i u suradnji s poljoprivrednicima, dionicima, državama članicama te lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima;

19. podržava poticanje primjene praksi regenerativne poljoprivrede, poboljšanje pristupa tehnologijama, podacima, osposobljavanju i informacijama te diversifikaciju prihoda poljoprivrednika plaćanjima za usluge ekosustava, čime se povećava njihova otpornost;

20. smatra da se velik potencijal krije u uzgoju, genetici i integriranom gospodarenju gnojivom te obradi emisija iz gnojovke te isto tako u prilagodbi prehrane i razvoju dodataka za preživače i goveda u skladu s najnovijim dokazima utemeljenim na činjenicama i stručno potvrđenim znanstvenim dostignućima te uz standarde dobrobiti životinja, što može smanjiti emisije metana bez smanjenja uzgoja životinja jer je taj uzgoj ključan za očuvanje ruralnih zajednica i izvor je njihova zaposlenja;

21. ističe da se u budućim odlukama o politikama mora pružiti jasan okvir za sektor uzgoja životinja kako bi se osigurao stupanj predvidljivosti;

22. ističe da bi smanjen uzgoj životinja mogao biti nesukladan cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom u Europi; prepoznaje da dobre prakse gospodarenja stokom mogu dovesti do 30 %-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova[36];

23. naglašava da bismo se u cilju gospodarske održivosti poljoprivrednih gospodarstava EU-a trebali usredotočiti na održivu proizvodnju proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla jer svi oni čine važan dio uravnotežene ljudske prehrane;

24. osim toga, ističe mogućnosti mjera povezanih s upravljanjem poljoprivrednim gospodarstvima, kao što je optimalan uzgoj mlade stoke koji ima potencijal za smanjenje emisija metana na razini poljoprivrednih gospodarstava;

25. pozdravlja planove Komisije da revidira Uredbu o dodacima hrani za životinje kako bi se pojednostavnio trenutačni skup i nefleksibilan postupak odobravanja te smatra da će tehničke mjere ublažavanja upotpuniti druge značajne pomake u sektoru uzgoja životinja u ruralnim područjima u skladu sa strategijom EU-a „od polja do stola”;

26. pozdravlja studiju Komisije o stanju novih genomskih tehnika i snažno podupire zaključak da bi nove genomske tehnologije mogle doprinijeti održivijem prehrambenom sustavu; također ističe da se u studiji navode mogućnosti i prednosti za sektor uzgoja životinja, poziva da se pravni okvir za te biotehnologije prilagodi najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima te smatra da je u tom pogledu potrebno ciljano istraživanje u okviru programa Obzor Europa i Fonda inicijative za gospodarsku otpornost;

27. naglašava važnost pristupa učinkovitim metodama proizvodnje s niskim emisijama po jedinici proizvoda;

28. smatra da bi iskorištavanje poljoprivrednih ostataka i drugih nusproizvoda s dodanom vrijednošću moglo biti važan pokretač održivog kružnog gospodarstva i biogospodarstva, uz prepoznavanje proizvodnje hrane kao primarnog izvora prihoda poljoprivrednika;

29. u tom pogledu podsjeća da je, kako bi se ostvarili novi ciljevi u području okoliša, potrebno održavati ravnotežu u uzgoju biljaka i životinja, čime će se osigurati dovoljna količina hranjivih i organskih tvari u tlu u EU-u te time doprinijeti poboljšanju bioraznolikosti;

30. poziva na održivo ubrzavanje europske proizvodnje bioplina iz poljoprivrednog otpada kao važnog alata za smanjenje emisija metana i povećanje kružnosti u poljoprivrednom sektoru te kao izvora obnovljive energije; smatra da obnovljiva energija proizvedena iz poljoprivrednih ostataka ima znatan potencijal i trebalo bi je istražiti putem dodatnog istraživanja i ulaganja te poticajnog okvira politike kojim bi se poljoprivrednike potaknulo da uvedu tehnologije poljoprivrednih ostataka na svojim poljoprivrednim gospodarstvima te bi se osigurao pristup nacionalnim energetskim mrežama, uključujući gospodarenje stajskim gnojivom i gnojovkom;

31. ističe potrebu za programima potpore poljoprivredi kako bi se potaknuli održiva proizvodnja bioplina i poslovanje na razini poljoprivrednog gospodarstva, na primjer osiguravanjem energije lokalnim potrošačima i smanjenjem gubitaka u prijenosu i distribuciji energije, pri čemu oboje može doprinijeti poboljšanju nacionalnog energetskog sustava i smanjenju njegovih operativnih troškova;

32. naglašava da je važno pružiti poljoprivrednicima stalni pristup potpori za ulaganja u proizvodnju bioplina;

33. poziva na bolju koordinaciju poljoprivrednika i proizvođača obnovljive energije i poboljšanje infrastrukture kako bi se omogućila uporaba lokalno povezane proizvodnje bioplina; poziva Komisiju da u svoju predstojeću dugoročnu viziju za ruralna područja uključi međusektorske pristupe suradnji s poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama te među njima; napominje da će se razvojem kružnog gospodarstva i biogospodarstva otvoriti više radnih mjesta u primarnoj proizvodnji i naglašava da je za biogospodarstvo potreban razvoj novih vještina, novih znanja i novih disciplina i/ili njihovo daljnje uključivanje u osposobljavanje i obrazovanje u tom sektoru kako bi se odgovorilo na društvene promjene povezane s biogospodarstvom, promicali konkurentnost, rast i otvaranje radnih mjesta, ispunile potrebe sektora i osiguralo bolje usklađivanje vještina i radnih mjesta;

34. pozdravlja najavu Komisije o osnivanju stručne skupine za analizu matrice emisija metana tijekom životnog ciklusa;

35. smatra da će dobrovoljni programi certificiranja uz minimalnu birokraciju za klimatski učinkovitu poljoprivredu na razini poljoprivrednog gospodarstva, uključujući zajedničke podatke o mjerenju i provjeri smanjenja emisija metana, biti važan alat za praćenje i poticanje smanjenja metana na razini poljoprivrednog gospodarstva; naglašava da se takav program mora temeljiti na širokom rasponu stručno potvrđenih znanstvenih spoznaja te ga mora procijeniti i odobriti Komisija;

36. poziva Komisiju da podnese izvješće o mjerama za potporu klimatski učinkovitoj poljoprivredi i proizvodnji hrane putem certifikacije koju provodi treća strana i da objavi skup mjera najboljih praksi;

37. ističe da je potrebno ocijeniti ne samo učinak posebnih praksi gospodarenja stokom, odabira u pogledu dobrobiti životinja i odabira intenzivnog ili nomadskog stočarstva na emisije metana, već i učinak dopunjavanja hrane za životinje dodacima na zdravlje životinja, otpornost na nametnike, sigurnost hrane (toksičnost), produktivnost, kvalitetu proizvoda i okoliš; prima na znanje razlike među državama članicama u praksama rukovanja stajskim gnojivom i ističe prednosti savjetodavnih usluga i razmjene najboljih praksi;

38. uviđa da ispaša stoke može imati središnju ulogu u ublažavanju emisija stakleničkih plinova, uzimajući pritom u obzir specifičnost emisija metana iz crijevne fermentacije povezanih s konzumiranjem trave od strane preživača i potrebu za razlikovanjem biogenog ugljika kratkog ciklusa od ugljika dugog ciklusa nastalog ekstrakcijom fosilnih resursa u svjetlu nedavnih istraživanja[37]; naglašava ulogu trajnih travnjaka za sekvestraciju ugljika i prepoznaje puni potencijal šumskih područja i travnjaka za djelovanje u području klime; ističe da skladištenje ugljika na travnjacima kompenzira do 45 %[38] emisija stakleničkih plinova i naglašava potrebu za integracijom ugljika koji se skladišti na travnjacima i njihove sposobnosti da ne otpuštaju ugljik kako bi se bolje procijenio potencijal poljoprivrede za ublažavanje klimatskih promjena;

39. potiče Komisiju da podrži države članice u prikupljanju podataka o potencijalu za sekvestraciju ugljika travnjaka kako bi se omogućio usmjereniji pristup klimatskoj politici;

40. priznaje da je uzgoj životinja ključna aktivnost na trajnim pašnjacima koja omogućuje opstanak, ekonomsku stabilnost i postojanje ruralnih poljoprivrednih gospodarstava u brdskim i planinskim regijama, čime se sprječava prenapučenost takvih područja; poziva Komisiju da usmjeri ulaganja na financiranje inovacije u pogledu inhibitora metana, uključujući one za sustave koji se temelje na pašnjacima i da surađuje s trećim zemljama uključenim u slično istraživanje;

41. ističe da smanjenje europskog uzgoja životinja radi borbe protiv klimatskih promjena nosi rizik od izvoza emisija stakleničkih plinova i prihvaćanja nižih standarda zdravlja i dobrobiti životinja, što dovodi do preusmjeravanja proizvodnje prema drugim dijelovima svijeta i napuštanja određenih zemljišta koja se mogu upotrebljavati samo za ispašu i koja su bogat izvor biološke raznolikosti, što bi dovelo do ekoloških, socijalnih i ekonomskih posljedica za ruralne regije i krajobraze EU-a;

42. naglašava važnost poljoprivrede u hvatanju i skladištenju ugljika;

43. primjećuje važnu ulogu šireg kružnog gospodarstva i činjenicu da bi trebalo poticati uvođenje postupnog uklanjanja emisija CO2 i povećanu cirkularnost ugljika, izbjegavajući pritom dodatni pritisak na cijenu poljoprivrednog zemljišta, što bi išlo na štetu mladih poljoprivrednika;

44. poziva Komisiju da u skladu sa zakonodavstvom EU-a o klimi istraži mogućnost razvoja regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika na temelju pouzdanog i transparentnog obračuna ugljika kojim će se uzeti u obzir razlike između stakleničkih plinova, da provjeri autentičnost postupaka uklanjanja ugljika te podrži i nagradi poljoprivrednike poticajima za njihove napore u ublažavanju klimatskih promjena; podsjeća i na važnost prirodnih rješenja za povećanje broja prirodnih ponora ugljika u skladu s popisima EU-a o klimi; poziva države članice da promiču uvođenje tehnologija za ublažavanje klimatskih promjena i proizvodnju bioplina od poljoprivrednog otpada širom primjenom u njihovim nacionalnim strateškim planovima, no napominje da bi se poljoprivrednici trebali moći osloniti i na druge vrste potpore osim ZPP-a;

45. smatra da zamjena skupljih, no klimatski usklađenih, domaćih proizvoda jeftinijim, neusklađenim, uvezenim proizvodima poništava zelenu tranziciju u okviru ZPP-a i povećava uvoz s nižim standardima održivosti i većim ugljičnim otiskom;

46. ističe da u poljoprivredi znatan udio globalnih emisija metana potječe izvan EU-a i poziva Komisiju da zajamči nastavak proizvodnje hrane na ekološki najodrživijim lokacijama; naglašava potrebu da EU preuzme vodeću ulogu u razmjeni najboljih praksi s trgovinskim partnerima iz trećih zemalja u cilju smanjenja emisija metana iz poljoprivrede; ističe važnost međunarodne suradnje u smanjenju emisija metana;

47. poziva Komisiju da procijeni doprinos uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda antropogenim emisijama metana u EU-u s pomoću baze podataka EDGAR-FOOD;

48. ističe da naša trgovinska politika mora biti usklađena s našim okolišnim ciljevima kako bismo osigurali da naši napori ne budu uzaludni; ističe činjenicu da se u okviru cjelokupne strategije za smanjenje emisija iz stočarstva moraju uzeti u obzir i mogući učinci na međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i mogući prijenos emisija u treće zemlje;

49. uviđa važnost dobrovoljnih industrijskih inicijativa usmjerenih na smanjenje emisija metana i smatra da bi se sve regulatorne inicijative trebale temeljiti na najboljim praksama iz postojećih dobrovoljnih mjera i da im moraju prethoditi temeljite procjene učinka;

50. ističe da se očekuje dodatno povećanje udjela emisija iz trećih zemalja; naglašava da djelovanje EU-a mora biti ugrađeno u globalni pristup;

51. apelira na to da poduzete mjere ne smiju ometati konkurentnost EU-a;

 

52. napominje da se ključna važnost mora pridati posebno jednokratnim i nepovratnim emisijama metana, primjerice emisijama koje nastaju otapanjem sibirskog permafrosta.

 


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

13.7.2021.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Atidzhe Alieva-Veli, Álvaro Amaro, Eric Andrieu, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Isabel Carvalhais, Asger Christensen, Angelo Ciocca, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Colm Markey, Alin Mituța, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Maria Noichl, Juozas Olekas, Pina Picierno, Eugenia Rodríguez Palop, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anja Hazekamp, Pär Holmgren, Sylvia Limmer

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

36

+

ECR

Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Bert-Jan Ruissen, Veronika Vrecionová

ID

Mara Bizzotto, Angelo Ciocca, Gilles Lebreton

EPP

Álvaro Amaro, Daniel Buda, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Colm Markey, Marlene Mortler, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Renew

Atidzhe Alieva-Veli, Asger Christensen, Jérémy Decerle, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Alin Mituța, Ulrike Müller

S&D

Clara Aguilera, Eric Andrieu, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Carvalhais, Paolo De Castro, Juozas Olekas, Pina Picierno

 

8

-

ID

Ivan David

S&D

Maria Noichl

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Anja Hazekamp

Zeleni/ESS

Martin Häusling, Pär Holmgren, Bronis Ropė, Sarah Wiener

 

2

0

ID

Sylvia Limmer

GUE/NGL

Eugenia Rodríguez Palop

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

28.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

61

10

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Monika Beňová, Sergio Berlato, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Eleonora Evi, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Athanasios Konstantinou, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ştefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Christine Schneider, Günther Sidl, Linea Søgaard-Lidell, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Edina Tóth, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Annika Bruna, Rosanna Conte, Christophe Hansen, Danilo Oscar Lancini, Ulrike Müller, Maria Spyraki

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

61

+

ID

Simona Baldassarre, Annika Bruna, Catherine Griset, Joëlle Mélin

NI

Athanasios Konstantinou

PPE

Bartosz Arłukowicz, Traian Băsescu, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Christophe Hansen, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Peter Liese, Fulvio Martusciello, Dolors Montserrat, Dan-Ştefan Motreanu, Ljudmila Novak, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Christine Schneider, Maria Spyraki, Pernille Weiss, Michal Wiezik

Renew

Pascal Canfin, Martin Hojsík, Jan Huitema, Ulrike Müller, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Emma Wiesner

S&D

Nikos Androulakis, Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Petar Vitanov, Tiemo Wölken

The Left

Malin Björk, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Mick Wallace

Verts/ALE

Margrete Auken, Bas Eickhout, Pär Holmgren, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus

 

10

-

ECR

Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Joanna Kopcińska, Giuseppe Milazzo, Rob Rooken, Alexandr Vondra, Anna Zalewska

ID

Rosanna Conte, Danilo Oscar Lancini, Sylvia Limmer

 

7

0

ID

Teuvo Hakkarainen

NI

Edina Tóth

S&D

Günther Sidl

The Left

Anja Hazekamp

Verts/ALE

Eleonora Evi, Yannick Jadot, Tilly Metz

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

[1] SL L 328, 21.12.2018., str. 1.

[2] SL L 243, 9.7.2021., str. 1.

[3] SL C 232, 16.6.2021., str. 28.

[4] SL C 270, 7.7.2021., str. 2.

[5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0040.

[6] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0107.

[7] Myhre, G., D. Shindell, F.-M. Bréon, W. Collins, J. Fuglestvedt, J. Huang, D. Koch, J.-F. Lamarque, D. Lee, B. Mendoza, T. Nakajima, A. Robock, G. Stephens, T. Takemura i H. Zhang, „Anthropogenic and Natural Radiative Forcingˮ (Antropogeno i prirodno zračenje), Climate Change 2013: The Physical Science Basis, Contribution of Working Group I to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change (Klimatske promjene 2013.: prirodno-znanstveni dokazi, prilog Prve radne skupine Petom izvješću Međuvladinog tijela za klimatske promjene o procjeni stanja), poglavlje 8., Cambridge University Press, Cambridge, Ujedinjena Kraljevina i New York, New York, Sjedinjene Američke Države, 2013., str. 714.

[8] Hmiel, B., Petrenko, V.V., Dyonisius, M.N. i dr., „Preindustrial 14CH4 indicates greater anthropogenic fossil CH4 emissions” (Predindustrijski 14CH4 upućuje na veće emisije antropogenog fosilnog CH4”), Nature, svezak 578, 2020., str. 409.–412., inter alia.

[9] Svjetska zdravstvena organizacija, Ambient air pollution: a global assessment of exposure and burden of disease (Onečišćenje zraka: globalna analiza izloženosti i tereta bolesti), 2016.

[10] Europska agencija za okoliš, Air quality in Europe – 2020 report (Kvaliteta zraka u Europi – izvješće za 2020.), str. 7.

[11] Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, SL L 33, 4.2.2006., str. 1.

[12] Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL 334, 17.12.2010, str. 17.

[13] Radni dokument službi Komisije od 17. rujna 2020. priložen komunikaciji pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (SWD(2020)0176).

[14] UNEP-ova Globalna procjena o metanu iz 2021.

[15] Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, SL L 344, 17.12.2016., str. 1.

[16] Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma, SL L 156, 19.6.2018., str. 26.

[17] Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL 334, 17.12.2010, str. 17.

[18] Komunikacija Komisije od 8. srpnja 2020. pod nazivom „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” (COM(2020)0299).

[19] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0277.

[20] Komisijin Prijedlog uredbe od 15. prosinca 2020. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 (COM(2020)0824).

[21] Günther, A., Barthelmes, A., Huth, V., Joosten, H., Jurasinski, G., Kobesch, F. and Couwenberg, J.,„Prompt rewetting of drained peatlands reduce climate warmings despite metan emissions” (Promptnim ponovnim natopljavanjem isušenih tresetišta smanjuje se zagrijavanje unatoč emisijama metana), Nature Communications, 11., 1644. (2020.).

[22] Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje, SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

[23] Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi SL L 181, 4.7.1986., str. 6.

[24] Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda SL L 135, 30.5.1991., str. 40.

[25] Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999, p. 1.).

[26] Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, SL L 312, 22.11.2008., str. 3.

[27] SWD(2020)0176.

[29] Hmiel, B., Petrenko, V.V., Dyonisius, M.N. et al, Preindustrial 14CH4 indicates greater anthropogenic fossil CH4 emissions („Predindustrijski 14CH4 upućuje na veće emisije antropogenog fosilnog goriva”) Nature, svezak 578, 2020., str. 409–412, dostupno i na: https://www.nature.com/articles/s41586-020-1991-8

[30] Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ, SL L 33, 4.2.2006., str. 1.

[31] Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL 334, 17.12.2010, str. 17.

[33] https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/eu_methane_strategy.pdf

[34] Europska agencija za okoliš – https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer

[35] Lynch, J. et al., „Demonstrating GWP*: a means of reporting warming-equivalent emissions that captures the contrasting impacts of short- and long-lived climate pollutants”, Environmental Research Letters, sv. 15., br. 4., 2020.; https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ab6d7e

[36] http://www.fao.org/3/ca7089en/ca7089en.pdf

[37] https://www.epa.gov/sites/default/files/2016-08/documents/biogenic-co2-accounting-framework-report-sept-2011.pdf;

https://clear.ucdavis.edu/explainers/biogenic-carbon-cycle-and-cattle;

https://clear.ucdavis.edu/explainers/why-methane-cattle-warms-climate-differently-co2-fossil-fuels

[38] https://webgate.ec.europa.eu/life/publicWebsite/index.cfm?fuseaction=search.dspPage&n_proj_id=5355

Posljednje ažuriranje: 15. listopada 2021.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti