IZVJEŠĆE o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.

12.10.2021 - (11352/2021 – C9-0353/2021 – 2021/0227(BUD))

1. dio: Prijedlog rezolucije
Odbor za proračune
Izvjestitelji:  Karlo Ressler (dio III. – Komisija)
 Damian Boeselager (ostali dijelovi)


Postupak : 2021/0227(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0281/2021

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. (11352/2021 – C9-0353/2021 – 2021/0227(BUD))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

 uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

 uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratoma[1],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (Financijska uredba),[2]

 uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. do 2027. (Uredba o VFO-u) [3], zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija postigli u tom kontekstu[4], kao i povezane jednostrane izjave[5],

 uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava[6],

 uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) („Pariški sporazum”),

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”),

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2022., dio III. Komisija[7],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022.[8],

 uzimajući u obzir Nacrt općeg proračuna (NP) Europske unije za financijsku godinu 2022., koji je Komisija usvojila 9. srpnja 2021. (COM(2021)0300),

 uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. koje je Vijeće usvojilo 6. rujna 2021. i proslijedilo Europskom parlamentu 10. rujna 2021. (11352/2021 – C9-0353/2021),

 uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika,

 uzimajući u obzir mišljenja drugih odbora,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0281/2021),

Dio III.

Opći pregled

1. podsjeća da je Parlament u navedenoj Rezoluciji od 25. ožujka 2021. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2022. definirao jasne političke prioritete za proračun za 2022. kako bi podržao oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19, potaknuo ulaganja, uhvatio se u koštac s pitanjem nezaposlenosti i stvorio temelje za otporniju i održiviju Uniju; ponavlja svoju čvrstu predanost tim prioritetima i iznosi sljedeće stajalište kako bi se osigurala odgovarajuća razina financiranja za njihovo ostvarenje;

 

2.  smatra da proračun Unije mora raspolagati instrumentima koji će omogućavati pružanje odgovora na više kriza istovremeno; ponavlja stajalište Parlamenta da bi proračun za 2022. trebalo izvršiti u cijelosti i da bi taj proračun trebao odigrati ključnu ulogu u ostvarivanju pozitivnog i opipljivog utjecaja na živote građana; u tom kontekstu podupire povećanja u cilju poticanja ulaganja s posebnim naglaskom na MSP-ove, koji su temelj gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u ostvarivanju izvrsnih kvalitetnih ulaganja i otvaranju radnih mjesta u svim državama članicama, jačanju napora u zelenoj i digitalnoj tranziciji, pružanju novih prilika mladima i osiguranju zaštite djece, izgradnji snažne europske zdravstvene unije i podupiranju programa COVAX; stavlja dodatan naglasak na prioritete na području sigurnosti, migracija, azila i integracije, temeljnih prava i vrijednosti Unije, istovremeno priznajući nedavno pogoršanje situacije u vanjskoj politici i humanitarnoj pomoći te potrebu da se na nadolazeće izazove reagira brzo, ali i srednjoročno i dugoročno;

 

3. prima na znanje stajalište Vijeća o nacrtu proračuna, u kojemu je iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslove VFO-a smanjen za 1,43 milijarde EUR u odnosu na prijedlog Komisije; smatra da rezovi koje je predložilo Vijeće slijede uobičajeni pristup odozgo prema dolje u provedbi općeg proizvoljnog cilja smanjenja, koji se ne temelji ni na objektivnoj procjeni trendova provedbe ni na apsorpcijskim kapacitetima te ne odražava raznolike izazove s kojima se Unija suočava te obveze koje je preuzela; ističe proturječnost s temeljnim zajedničkim političkim prioritetima; zaključuje da je stajalište Vijeća daleko od proračuna za oporavak koji je Parlament očekivao; stoga odlučuje, u načelu, iznose odobrenih sredstava u svim linijama koje je Vijeće smanjilo vratiti na razinu iz nacrta proračuna, kako za operativne tako i za administrativne rashode, te nacrt proračuna uzeti kao početnu točku za utvrđivanje svojeg stajališta; prihvaća, međutim, unos 1 299 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje 2022. u pričuvu za prilagodbu Brexitu (BAR) jer to odražava politički dogovor o Uredbi o BAR-u;

 

4. inzistira na tome da novi politički prioriteti ili zadaće moraju biti popraćeni novim sredstvima te da stvaranje agencije ili proširenje njezina mandata ne bi smjelo ići na štetu postojećih programa ili agencija; stoga povećanjem financijskih omotnica decentraliziranih agencija kompenzira smanjenja odobrenih sredstava za programe financiranja koje je predložila Komisija; ističe činjenicu da je potrebna odgovarajuća koordinacija i sinergija između agencija kako bi se povećala učinkovitost njihova rada, posebno ondje gdje postoji konvergencija prema određenim ciljevima politike, kako bi se omogućila pravedna i učinkovita upotreba javnog novca;

5. u tom kontekstu prima na znanje nedavnu inicijativu o Europskom tijelu za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA); izražava duboku zabrinutost zbog isključenja Parlamenta iz postupka donošenja odluke o uspostavi takvog tijela; nadalje, ističe važne proračunske posljedice te inicijative i potrebu da Parlament u potpunosti izvršava svoju ulogu jedne grane proračunskog tijela; snažno se protivi bilo kakvoj strukturi financiranja kojom bi se sredstva preraspodijelila od ključnih ciljeva i mjera koje su prvotno planirali i dogovorili suzakonodavci u okviru programa Obzor Europa, „EU za zdravlje” i RescEU; u tom kontekstu ističe da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za europski plan za borbu protiv raka kao prioritetnog cilja proračuna Unije, što ne bi trebalo ugroziti preraspodjelom sredstava u korist drugih političkih inicijativa; naglašava da Parlament nije mogao tu inicijativu uzeti u obzir pri čitanju proračuna za 2022. jer nije predstavljena u prikladno vrijeme; očekuje da će to pitanje biti jedna od tema postupka mirenja o proračunu za 2022. i poziva da se za tu namjenu istraže drugi načini financiranja;

 

6. također naglašava da je Komisija nakon objave svojeg nacrta proračuna najavila paket u korist izbjeglica iz Sirije, ali i šire; u tom pogledu poziva na postizanje sveobuhvatnog sporazuma o cjelokupnom paketu u postupku mirenja za proračun za 2022., koji bi također uključivao Nacrt izmjene proračuna br. 5/2021; potvrđuje da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se na adekvatan način odgovorilo na nedavne događaje u Afganistanu, među ostalim pružanjem potpore građanima, uključujući žene i djevojčice, djecu, osjetljive skupine, ali i vrlo ciljane rizične skupine, kao što su istraživači, nastavnici, liječnici i znanstvenici, koji nemaju mogućnost nastaviti živjeti i raditi u Afganistanu; naglašava da se, s obzirom na promjenjivu situaciju i nedostatak sveobuhvatne i dugoročne procjene potreba, ta pitanja nisu mogla u potpunosti uzeti u obzir pri čitanju u Parlamentu i da će se ponovno procijeniti u svjetlu pisma izmjene Komisije br. 1/2022 i naknadnih informacija koje će se dostaviti u kasnijoj fazi;

 

7. odlučuje ojačati linije koje imaju izvrsnu stopu provedbe i operativne sposobnosti za apsorpciju dodatnih odobrenih sredstava u 2022. godini; ukazuje na to da se u svrhu primjerenog financiranja gore navedenih prioriteta mora u potpunosti mobilizirati instrument fleksibilnosti te će nadalje biti potrebna djelomična uporaba jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice (iznos koji odgovara razlici do gornjih granica za sadašnju godinu); nadalje, traži da se cijeli iznos opozvanih sredstava za 2020. stavi na raspolaganje 2022. u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe;

8. naglašava da je potrebno vratiti se na razinu iz nacrta proračuna za troškove financiranja Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) kako se financijskim tržištima ne bi poslao negativan signal, u očekivanju eventualne ponovne procjene predviđenih potreba od strane Komisije tijekom postupka mirenja; ponavlja svoje jasno stajalište, kako je izraženo u pregovorima o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., da bi se troškovi kamata i otplate u okviru NGEU-a trebali računati mimo gornjih granica VFO-a;

 

9. ističe važnost podupiranja klimatskog djelovanja i zaštite okoliša pružanjem dodatnih sredstava za relevantne programe i instrumente Unije 2022.; ponovno naglašava da bi u duhu fokusiranja na klimatska pitanja trebalo uložiti više napora u svim područjima javnih politika kako bi se postigao opći cilj potrošnje u području klime tijekom cijelog VFO-a za razdoblje od 2021. do 2027. od najmanje 30 % cjelokupnog proračuna Unije i rashoda Instrumenta Europske unije za oporavak; nadalje, ističe da je potrebno kontinuirano raditi na izdvajanju 7,5 % godišnjih rashoda u okviru VFO-a za ciljeve biološke raznolikosti za 2024., a 10 % od 2026.; ustraje u tome da Parlament bude u potpunosti uključen u razvoj pouzdanijih, transparentnijih i sveobuhvatnijih metodologija za provedbu i praćenje takvih rashoda te i dalje ustraje na godišnjim savjetovanjima i bliskoj suradnji s Komisijom i Vijećem, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu; podsjeća da je za provedbu zelenog plana ključno da se sredstva dodjeljuju samo za aktivnosti koje su u skladu s načelom nenanošenja značajne štete te s ciljevima Pariškog sporazuma;

 

10. podsjeća da su žene nerazmjerno pogođene posljedicama krize prouzročene bolešću COVID-19; ističe važnost uključivanja rodnih pitanja u sve relevantne programe proračuna za 2022. kao i rodno osjetljive izrade proračuna kako bi se osiguralo da žene i muškarci imaju jednake koristi od javne potrošnje; u tom kontekstu poziva Komisiju da ubrza uvođenje učinkovite, transparentne i sveobuhvatne metodologije, u bliskoj suradnji s Parlamentom, za mjerenje relevantnih rodnih rashoda, kao što je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu, kako bi se mogli pokazati konkretni rezultati za proračun za 2022. i radi proširenja metodologije na sve programe VFO-a; nadalje, poziva na brzu provedbu Strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. i ističe potrebu za dodatnim mjerama, posebno osposobljavanjem i inicijativama za poticanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv rodne pristranosti;

 

11. stoga postavlja ukupnu razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za proračun za 2022. (svi dijelovi) na 171 802 114 290 EUR, što predstavlja povećanje od 4 008 766 380 EUR u odnosu na nacrt proračuna; odlučuje, osim toga, staviti na raspolaganje iznos od 486 000 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koje odgovaraju iznosu opoziva iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe; utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za plaćanje za proračun za 2022. (svi dijelovi) na 172 467 593 189 EUR;

Naslov 1. – Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

12. smatra da je uspješan istraživački i inovacijski program ključan za prosperitet Unije u budućnosti; naglašava da će program Obzor Europa, koji ima vrlo visoku europsku dodanu vrijednost, dati kritično važan doprinos zelenom planu i naporima u pravcu klimatski neutralnog gospodarstva, uspješnoj digitalnoj tranziciji i oporavku gospodarstva Unije nakon pandemije; posebno ističe potrebu za većim ulaganjem Unije u zdravstvena istraživanja, uključujući financiranje istraživanja raka; ističe izvrsnu stopu izvršenja tog programa, koja je znak njegove sposobnosti apsorpcije dodatnih odobrenih sredstava u proračunu za sljedeću godinu; stoga povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Obzor Europa za 305 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

 

13. podržava prijedlog u nacrtu proračuna da se za tri klastera navedena u relevantnoj Zajedničkoj političkoj izjavi priloženoj Uredbi o Obzoru Europa[9] stavi na raspolaganje 77,3 milijuna EUR opozvanih sredstava; napominje, međutim, da preostala opozvana sredstva za istraživanje za 2020. iznose 408,7 milijuna EUR; ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da bi taj neočekivano visok iznos opozvanih sredstava za istraživanja, koji Komisija nije predvidjela tijekom pregovora o VFO-u, trebao biti dostupan u cijelosti u okviru programa Obzor Europa, u potpunosti u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe; čvrsto smatra da bi, s obzirom na kontinuiranu zdravstvenu krizu, polovica preostalog iznosa trebala biti usmjerena na klaster „Zdravlje”;

 

14. naglašava da Instrument za povezivanje Europe (CEF) ima apsolutno ključnu ulogu u izgradnji visokokvalitetnih, održivih, cjenovno pristupačnih, međusobno povezanih transeuropskih prometnih, energetskih i digitalnih mreža te je stoga u središtu napora za jačanje gospodarstva Unije i uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju; podsjeća da CEF vrlo značajno doprinosi ukupnom cilju od najmanje 30 % klimatskih rashoda iz VFO-a i instrumenta Next Generation EU (NGEU); napominje da CEF ima ključnu ulogu u poticanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te u promicanju međusobne povezanosti na području Unije; stoga predlaže povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za tri potprograma CEF-a u ukupnom iznosu od 207,3 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna;

 

15. ističe da je potrebno premostiti digitalni jaz te ojačati otpornost i digitalni suverenitet Unije; smatra da je program Digitalna Europa vitalan alat za povećanje stope digitalizacije u Uniji, što dovodi do značajnog povećanja produktivnosti i doprinosi ulaganjima u kibersigurnost i umjetnu inteligenciju; podsjeća na potrebu da se podrže poduzeća, osobito inovativna digitalna mala i srednja poduzeća te start-upovi; nadalje, smatra da su potrebna dodatna odobrena sredstva za promicanje digitalne uključenosti te digitalne pismenosti i vještina diljem Europe, s posebnim naglaskom na digitalnu pismenost žena; stoga predlaže povećanje iznosa dodijeljenog programu za nešto više od 71 milijun EUR;

 

16. podržava povećanje u različitim segmentima klastera „Jedinstveno tržište” u ukupnom iznosu od nešto više od 37 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna; naglašava važnost adekvatno financiranog Programa jedinstvenog tržišta za poticanje konkurentnosti, promicanje poduzetništva i učinkovitu potporu malim poduzećima, uključujući start-upove, suočenima s golemim dvostrukim izazovom zelene i digitalne tranzicije; stoga skreće posebnu pozornost na potrebu značajnog povećanja proračunske linije namijenjene poboljšanju konkurentnosti poduzeća i njihovu pristupu tržištima, posebno uzimajući u obzir ozbiljne i dugotrajne posljedice zdravstvene krize na mala i srednja poduzeća;

 

17. ističe svoj dugogodišnji zahtjev za namjenskom proračunskom linijom i sredstvima za turizam, posebno uzimajući u obzir ozbiljno smanjenje tog sektora, u kojemu posluje mnogo malih i srednjih poduzeća, zbog pandemije bolesti COVID-19; prima na znanje da više programa EU-a doprinosi dugoročnoj konkurentnosti i održivosti tog sektora, ali čvrsto smatra da bi se programom EU-a za turizam osiguralo usklađenije, vidljivije i transparentnije djelovanje koje bi učinkovito doprinijelo oporavku sektora i usmjerilo ga prema održivoj budućnosti;

 

18. smatra da je program InvestEU kamen temeljac strategije oporavka i ističe da je potrebno izdvojiti dovoljno sredstava u proračunu za 2022. kako bi se bez odgode ostvarili ciljevi tog programa te ponovno izgradila dugoročna europska konkurentnost; nadalje, ističe važnost savjetodavnog centra InvestEU i portala InvestEU u pospješivanju ulagačkog i poslovnog okruženja diljem Unije; stoga odbija sve rezove koje je za taj program predložilo Vijeće i odlučuje, kao minimalni zahtjev, vratiti sve relevantne proračunske linije na razinu iz nacrta proračuna;

 

19. odlučuje stvoriti pričuvu uvjetovanu daljnjim poboljšanjima u upravljanju Odborom za međunarodne računovodstvene standarde koji djeluje u okviru Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja, u skladu sa zahtjevima iz Rezolucije Europskog parlamenta od 7. lipnja 2016. (2016/2006(INI)); odlučuje stvoriti pričuvu za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) s obzirom na ozbiljne manjkavosti i nedostatke koje je Europski revizorski sud utvrdio u svojem tematskom izvješću br. 13/2021. u pogledu izostanka dostatnih mjera u području sprečavanja pranja novca / financiranja terorizma, dok se u potpunosti ne provedu preporuke Europskog revizorskog suda;

20. pruža potporu Agenciji Europske unije za željeznice (ERA), u skladu s utvrđenim potrebama te agencije, kako bi se osiguralo da na odgovarajući način može ispuniti svoju ulogu u podupiranju tranzicije prema dekarbonizaciji prometa, među ostalim u segmentima u kojima je izravna elektrifikacija složena, te kako bi se zajamčili općenito jednaki uvjeti u odnosu na druge načine prijevoza, osiguravajući, među ostalim, dovršetak željezničkih veza koje nedostaju, posebno onih prekograničnih; ističe da je potreban veći broj članova osoblja kako bi se ta agencija mogla nositi s velikom potražnjom za izdavanje odobrenja za vozila, jedinstvenih potvrda o sigurnosti i dozvola za opremu na prugama Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom, kao i s provedbom 4. željezničkog paketa;

 

21. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslov 1. za 668 593 067 EUR u odnosu na nacrt proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati korištenjem dostupne razlike do gornje granice i mobiliziranjem posebnih instrumenata; štoviše, za taj naslov stavlja na raspolaganje ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 486 000 000 EUR koji odgovara opozvanim sredstvima iz članka 15. stavka 3. Financijske uredbe;

Podnaslov 2.a – Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

22. odlučuje stvoriti zasebnu proračunsku liniju u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) kako bi se izdvojila posebna dodatna sredstva za poticanje provedbe europskog jamstva za djecu u cilju doprinosa iskorjenjivanju siromaštva djece i ostvarenju ciljeva akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uz ublažavanje negativnih učinaka pandemije na djecu; u tu svrhu povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 2.a za 700 000 000 EUR u odnosu na nacrt proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati korištenjem dostupne razlike do gornje granice i mobiliziranjem posebnih instrumenata;

23. podsjeća da bi potpora Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) ESF-u + i Fondu europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) ponajprije trebala doprinijeti otvaranju radnih mjesta i kvalitetnom zapošljavanju, posebno za osobe u osjetljivom položaju, te mjerama socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva, posebno u pogledu siromaštva djece;

Podnaslov 2.b – Otpornost i vrijednosti

24. naglašava, u kontekstu krize bolesti COVID-19, potrebu za izgradnjom snažne europske zdravstvene unije i jačanje otpornosti zdravstvenih sustava; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za program „EU za zdravlje” za 80 milijuna EUR;

 

25. ističe da bi dodatna sredstva osobito trebalo izdvojiti za usluge povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, posebno kako bi se osigurao pravovremen i slobodan pristup, kao i kvaliteta usluga;

26. naglašava da su mladi i dalje glavni prioritet proračuna Unije; stoga povećava financiranje za podmirivanje rastuće potražnje za programom Erasmus+ u ukupnom iznosu od nešto više od 137 milijuna EUR jer povećanje od 5 % predstavlja dodatnih 40 000 razmjena u okviru mobilnosti i važan je korak za kompenzaciju prilika propuštenih prošle godine; podsjeća da je Erasmus+ jedan od vodećih i najuspješnijih programa Unije sa strateškim ulaganjem u budućnost Unije i njezinih građana; podsjeća da bi nedostatno financiranje programa Erasmus+ ugrozilo daljnje stvaranje novih prilika za mlade i njihovu povećanu zapošljivost; nadalje, povećava iznos za Europske snage solidarnosti za 5 milijuna EUR jer gospodarska kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 ne bi trebala negativno utjecati na potporu mladima;

 

27. naglašava da se u proračunu Unije moraju izdvojiti dostatna sredstva za izvanredne situacije, uključujući one povezane sa sve težim posljedicama klimatskih promjena; ističe, u tom kontekstu, važnost povećanja iznosa za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) za 10 milijuna EUR, posebno za prirodne katastrofe u Europi, kako bi se poboljšala zaštita građana EU-a i povećala pripravnost na buduće katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama; stoga naglašava da je potrebno ulagati u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima za posebno ugrožene regije te ih ponovno izgraditi na održiviji način;

 

28. predlaže, nadalje, izdvajanje dodatnih 10 milijuna EUR za potprogram Kultura u okviru programa Kreativna Europa za podršku oporavku europskog kulturnog i kreativnog sektora te kreativne industrije, koji su osobito pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19; ističe da se sredstva ni iz kojeg od triju potprograma programa Kreativna Europa ne bi smjela koristiti za financiranje projekata u okviru inicijative novi europski Bauhaus;

 

29. naglašava ključnu ulogu programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti u jačanju europskog građanstva i demokracije, ravnopravnosti, rodne ravnopravnosti i vladavine prava u Uniji, kao i u pružanju potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, te inzistira na tome da su potrebna dodatna sredstva za podršku tim ciljevima; povećava iznos sredstava za program Pravosuđe kako bi se nadoknadilo predloženo smanjenje financiranja za povećane zadaće Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) u okviru prijedloga o sustavu e-CODEX;

30. odlučuje povećati proračun za multimedijske aktivnosti, stvoriti pričuvu kako bi se Komisiju potaknulo da osigura veću stabilnost i predvidljivost za radijske mreže koje pokrivaju teme povezane s EU-om, i to financijskim sredstvima za razdoblje od najmanje dvije godine, te da obrazloži različite ciljeve koji se financiraju iz te proračunske linije; osim toga, povećava iznos odobrenih sredstava za socijalni dijalog kako bi se poboljšao socijalni dijalog i posebno pružila potpora nacionalnim socijalnim partnerima u odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i njezine dugoročne posljedice;

 

31. smatra da je potrebno povećati iznos sredstava u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

32. osnažuje tematsko područje ESF-a + za zapošljavanje i socijalne inovacije s naglaskom na unaprjeđenju sudjelovanja žena na tržištu rada;

 

33. podsjeća na važnu ulogu decentraliziranih agencija aktivnih u ovom podnaslovu; odlučuje povećati sredstva za Agenciju Europske unije za temeljna prava (FRA), Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), u skladu s utvrđenim potrebama tih agencija; nadalje, povećava broj članova osoblja za Europsku agenciju za lijekove (EMA), FRA i Eurojust; također naglašava važnost daljnje procjene i mogućeg dodatnog povećanja financiranja u budućnosti, u skladu s potrebama agencija Unije koje se bave posljedicama zdravstvene krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u svjetlu izmjena uredbe o osnivanju;

 

34. ističe važnost poboljšanja zaštite proračuna Unije od prijevara i nepravilnosti; ponavlja, u tom kontekstu, da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ima presudnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije, što se odnosi i na korištenje sredstava iz instrumenta Next Generation EU, kao i u jamčenju poštovanja vladavine prava; stoga odlučuje primijeniti ciljana pojačanja za EPPO i povećati broj članova njegova osoblja kako bi se tom tijelu omogućilo da ispunjava svoje dužnosti u skladu sa zahtjevima iz njegova mandata; poziva Komisiju da, s obzirom na poteškoće s kojima se EPPO suočio 2021. pri zapošljavanju potrebnog osoblja kako bi ispunio svoj mandat, pokaže potrebnu fleksibilnost kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za koja je proračunsko tijelo postiglo dogovor mogu u potpunosti iskoristiti u budućnosti; ističe znatan broj neriješenih predmeta i činjenicu da je nakon samo nekoliko tjedana djelovanja EPPO zaprimio više od tisuću prijava prijevara koje utječu na financijske interese Unije, što naglašava hitnost ovog zahtjeva;

 

35. povećava iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za podnaslov 2.b za ukupno 296 065 210 EUR u odnosu na nacrt proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati korištenjem dostupne razlike do gornje granice i mobiliziranjem posebnih instrumenata;

Naslov 3. – Prirodni resursi i okoliš

36. primjećuje da je pandemija bolesti COVID-19 naglasila stratešku ulogu koju poljoprivreda ima u sprečavanju krize u opskrbi hranom time što osigurava sigurnu i visokokvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama u cijeloj Europi; inzistira na tome da se 2022. trebaju financirati dodatne mjere potpore u okviru određenih proračunskih linija za odabrane poljoprivredne sektore, konkretno, za potporu školskom programu, mladim poljoprivrednicima i pčelarstvu, kako bi se ublažio utjecaj pandemije bolesti COVID-19;

 

37. naglašava hitnu potrebu za djelovanjem u pogledu klimatskih promjena, kako je istaknuto u posljednjem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), objavljenom 9. kolovoza 2021.; podsjeća na važnost programa LIFE u pružanju pomoći i potpore klimatskom djelovanju i zaštiti okoliša u Uniji; s obzirom na iznimnu apsorpcijsku sposobnost tog programa, povećava proračunsku potporu za program LIFE za 171 milijun EUR (25 % više u odnosu na nacrt proračuna) u različitim programskim područjima;

 

38. naglašava potrebu za značajnim povećanjem proračuna Europske agencije za okoliš kako bi se osigurali dostatni financijski i kadrovski resursi za potpunu provedbu europskog zelenog plana i s njim povezanih javnih politika te kako bi se najkasnije do 2050. ostvario cilj klimatske neutralnosti; ističe da se povećanje potpore za Europsku agenciju za okoliš ne bi smjelo financirati iz programa LIFE, koji suzakonodavci nisu namijenili u tu svrhu;

 

39. stoga poziva na povećanje razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslov 3. za 212 750 473 EUR u odnosu na nacrt proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati korištenjem dijela dostupne razlike do gornje granice;

 

40. podsjeća da će, kao i obično, pismo izmjene pojasniti stanje kad je riječ o EFJP-u i da se tijekom postupka mirenja pristup izmjenama u naslovu 3. može prilagoditi tome;

Naslov 4. – Migracije i upravljanje granicama

41. naglašava važnost povećanja odobrenih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju, posebno u svjetlu nedavnih događaja u Afganistanu; nadalje, poništava smanjenje za Instrument za upravljanje granicama i vize (BMVI) koje je Komisija predvidjela za financiranje novih zadaća Europola u okviru njegova proširenog mandata jer bi potrebna odobrena sredstva za Europol trebala doći isključivo iz dostupnih sredstava do gornjih granica relevantnih naslova VFO-a i/ili aktivacijom relevantnih posebnih instrumenata VFO-a; u tom kontekstu kompenzira se i preraspodjela BMVI-ja za eu-LISA-u;

 

42. podsjeća na važnost toga da se proračunu Unije pruži dovoljno detaljna nomenklatura kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da djelotvorno ispuni svoju ulogu donositelja odluka, a Parlamentu osobito da ispuni ulogu demokratskog nadzora i kontrole u svim naslovima; stoga žali što Fond za azil, migracije i integraciju ne raspolaže detaljnijom nomenklaturom koja odražava posebne ciljeve Fonda;

43. ističe potrebu za povećanjem sredstava i osoblja za Europski potporni ured za azil (EASO) u skladu sa zadaćama koje proizlaze iz političkog dogovora o Europskoj agenciji za azil; ističe potrebu za daljnjim povećanjem broja osoblja za agenciju eu-LISA u skladu s utvrđenim potrebama te agencije, čime bi joj se pomoglo u provedbi niza ključnih projekata EU-a za unutarnju sigurnost i upravljanje granicama u 2022. kao što su EES, ETIAS, Interoperabilnost, revidirana Uredba o VIS-u i preinaka EURODAC-a;

44. poništava rezove Vijeća u odnosu na Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) s obzirom na to da ta agencija mora biti odgovarajuće opremljena te njezino osoblje unaprijeđeno kako bi mogla ostvariti rezultate u svim područjima nadležnosti u okviru svog novog mandata; međutim, odlučuje staviti 90 000 000 EUR u pričuvu pod uvjetom zapošljavanja preostalih 20 promatrača za temeljna prava funkcijske skupine AD, zapošljavanja triju zamjenika izvršnog direktora i donošenja postupka za provedbu članka 46. Uredbe 2019/1896[10];

 

45. stoga povećava iznos za naslov 4. za 106 231 750 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), koji će se financirati korištenjem raspoložive razlike do gornje granice i mobiliziranjem posebnih instrumenata;

Naslov 5. – Sigurnost i obrana

46. ističe važnost postupnog oblikovanja zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije uz poštovanje neutralnosti nekih država članica; ističe važnost jačanja europske suradnje u obrambenim pitanjima jer ona ne samo da Europu i njezine građane čini sigurnijima, već dovodi i do smanjenja troškova; napominje da je svrha europske obrambene suradnje stvaranje sinergija i izbjegavanje dupliciranja troškova u državama članicama; poziva na povećanje sredstava za Europski fond za obranu i vojnu mobilnost kako bi se u potpunosti potaknula inovativna i konkurentna obrambena industrijska baza koja će doprinijeti prijeko potrebnoj strateškoj autonomiji Unije;

 

47. podsjeća na važnu ulogu decentraliziranih agencija koje djeluju u području sigurnosti i kaznenog progona, posebno u pogledu Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te predlaže ciljana povećanja i/ili kadrovske promjene kako bi im se omogućilo pravilno obavljanje njihovih zadaća; ističe da bi, u nedostatku donošenja revidirane pravne osnove Europola do kraja 2021., pričuva koja je zadržana u proračunu Agencije mogla dovesti do kašnjenja u zapošljavanju osoblja koje je potrebno kako bi se osigurala priprema za učinkovitu provedbu revidirane pravne osnove i mandata Europola te kako bi se pojačao odgovor Europola na terorizam i kiberkriminalitet i povećale inovacije, kako bi se poduprle istrage velikih razmjera, suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja i aktivnosti borbe protiv pranja novca;

 

48. povećava naslov 5. za ukupno 82 621 461 EUR iznad razine iz nacrta proračuna, što će se financirati dijelom raspoložive razlike do gornje granice;

Naslov 6. – Susjedstvo i svijet

49. ističe da, u vrijeme kad vanjski izazovi i pitanja međunarodne politike dobivaju na važnosti u međunarodnoj politici, Unija mora osigurati odgovarajuće financiranje vanjske dimenzije svojeg proračuna kako bi bila spremna bez odlaganja odgovoriti na aktualne, nove, buduće i dugoročne izazove; ustraje u podupiranju dogovorenih prioriteta u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III);

50. ističe da je potrebno povećati sredstva za Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se priznala njezina ključna uloga u doprinosu regionalnoj stabilnosti i kao jedinstvenog pružatelja ključnih usluga za milijune palestinskih izbjeglica; naglašava da je predloženo povećanje namijenjeno osiguravanju predvidivog financiranja UNRWA-e; ističe važnost obrazovanja djece za toleranciju, mir i uzajamno poštovanje; poziva Komisiju da nastavi surađivati s Palestinskom samoupravom i UNRWA-om kako bi se promicalo kvalitetno obrazovanje palestinske djece te da nastavi osiguravati da se standardi UNESCO-a u potpunosti poštuju;

 

51. naglašava da je potrebno povećati financijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana i zemlje istočnog i južnog susjedstva kako bi se poduprle sveobuhvatne reforme i oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih dugoročnih socijalnih, okolišnih i gospodarskih posljedica te kako bi se povećalo financiranje civilnog društva i nedržavnih aktera u zemljama pristupnicama; ističe, u tom pogledu, potrebu da se osiguraju odgovarajuća sredstva za ključna područja kao što su potpora demokraciji, civilnom društvu i vladavini prava; posebno poziva na kontinuiranu potporu aktivistima za ljudska prava i demokraciju te organizacijama civilnog društva u Bjelarusu i susjednim zemljama; 

 

52. izražava duboku zabrinutost zbog trenutačnog stanja u Afganistanu; vjeruje da bi proračun za humanitarnu pomoć Afganistanu i susjednim zemljama trebalo znatno povećati kako bi se pružila potpora i zaštita ugroženim Afganistancima i njihovim obiteljima; nadalje, ustraje u tome da se sva financijska sredstva za neovisne organizacije za razvoj i humanitarnu pomoć u Afganistanu dodjeljuju izravno tim organizacijama bez korištenja talibanske vlade kao posrednika; s obzirom na očekivane potrebe koje proizlaze iz trenutačne situacije u Afganistanu i u drugim dijelovima svijeta i koje treba financirati iz pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi, kako na unutarnjem, tako i na vanjskom planu, što bi moglo dovesti do manjka financijskih sredstava, odlučuje povećati financiranje humanitarne pomoći za 20 %;

 

53. žali zbog nejednakosti u stopi procijepljenosti u svijetu; stoga naglašava da je potrebno omogućiti pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19 u zemljama u razvoju, posebno s pomoću inicijative COVAX, te poduprijeti poboljšanje njihovih zdravstvenih sustava; stoga odlučuje u tu svrhu za 2022. namijeniti iznos od 1 milijarde EUR u okviru rezerve za nove izazove i prioritete Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, pri čemu se od tog iznosa oduzimaju sredstva Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) prenesena iz 2021., kao i dodatnih 100 milijuna EUR u okviru linije „Ljudi – globalni izazovi”, povrh svih obveza koje je Komisija već preuzela; traži od država članica da hitno ispune već preuzete obveze u okviru COVAX-a te ih poziva da u prvoj polovici 2022. izdvoje dodatne 2 milijarde EUR, ili izravno COVAX-u ili u obliku doza cjepiva; podsjeća da je cilj linije „Ljudi – globalni izazovi” također financiranje neposrednih, srednjoročnih i dugoročnih izazova;

 

54. ističe globalne napore Unije za potporu izbjeglicama i podsjeća na važnu ulogu Turske i drugih zemalja domaćina, uključujući na južnom Sredozemlju, u prihvatu izbjeglica, osobito iz Sirije; ponovno potvrđuje da Unija i njezine države članice moraju nastaviti pružati učinkovitu i nadziranu pomoć sirijskim izbjeglicama u zemljama domaćinima; naglašava da buduće financiranje potreba sirijskih izbjeglica da sredstva koja će u budućnosti biti potrebna za sirijske izbjeglice nisu uzeta u obzir u pregovorima o VFO-u ni o instrumentu NDICI – Globalna Europa, zbog čega ti programski instrumenti, uključujući rezervu NDICI – Globalna Europa, ne bi trebali snositi njihov trošak, s obzirom na to da paket namijenjen izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili drugih zemalja ne odgovara na novu krizu ili nepredviđene potrebe; zahtijeva da se svaki program koji naslijedi Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj financira novim odobrenim sredstvima i dodatnim doprinosima država članica te da bude popraćen odgovarajućom revizijom Uredbe o VFO-u kako bi se povećala gornja granica naslova 6. i u obzir uzele stvarne financijske potrebe za vanjsko djelovanje EU-a;

 

55. ističe ključnu ulogu makrofinancijske pomoći EU-a Moldovi, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Jordanu, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Tunisu i Ukrajini u poticanju ulaganja i podupiranju oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19;

56. naglašava da su zaštita i promicanje ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini, kao i osnaživanje žena te zaštita ranjivih skupina, kao što su djeca, i dalje od ključnog interesa za vanjsko djelovanje Unije; stoga odlučuje povećati financiranje tih linija;

 

57. odlučuje povećati potporu za stratešku komunikaciju, osobito za mjere suzbijanja globalnog dezinformiranja sustavnim praćenjem i razotkrivanjem dezinformacija koje šire državni i drugi akteri;

 

58. stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslov 6. za 563 429 451 EUR iznad razine iz nacrta proračuna (isključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati korištenjem raspoložive razlike do gornje granice i mobiliziranjem posebnih instrumenata;

Naslov 7. – Europska javna uprava

59. smatra da su rezovi Vijeća neopravdani i da Komisiji ne bi omogućili da ispuni svoje zadaće; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za administrativne rashode Komisije, uključujući njezine urede;

 

60. naglašava da će, s obzirom na nove zakonodavne prijedloge i strateške inicijative koje proizlaze iz ciljeva europskog zelenog plana, kao što su paket „Fit for 55”, strategija za biološku raznolikost, strategija održivosti u području kemikalija, te povećani rashodi Unije zbog NGEU-a i Mehanizma za oporavak i otpornost, nekim službama, posebno Glavnoj upravi Komisije za okoliš i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), biti potrebni dodatni članovi osoblja; traži od Komisije da kao pošteni posrednik hitno ponovno procijeni te potrebe i predloži odgovarajuća povećanja u svojem pismu izmjene ili tijekom postupka mirenja, a da pritom ne dovodi u pitanje aktualno kadrovsko stanje u svojim drugim službama ili agencijama; ističe da trenutačna razina proračuna i osoblja onemogućuje OLAF-u da obavlja svoj posao u svim državama članicama; također ističe povećano radno opterećenje OLAF-a s obzirom na provedbu Mehanizma EU-a za oporavak i otpornost i suradnju s Uredom europskog javnog tužitelja;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

61. ponavlja da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni kao sredstva za formuliranje političkih prioriteta i uvođenje novih inicijativa koje bi se mogle pretvoriti u trajne aktivnosti i programe Unije; nakon pažljive analize svih podnesenih prijedloga i uzimajući u potpunosti u obzir procjene Komisije o njihovu poštovanju pravnih zahtjeva i provedivosti, donosi uravnotežen paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja u kojima se odražavaju politički prioriteti Parlamenta; poziva Komisiju da brzo provede pilot-projekte i pripremna djelovanja te pruži povratne informacije o njihovoj uspješnosti i rezultatima postignutima na terenu;

Plaćanja

62. ističe da je potrebno osigurati dostatnu razinu odobrenih sredstava za plaćanje u proračunu za 2022. te stoga odlučuje poništiti rezove Vijeća i povećati odobrena sredstva za plaćanje u onim linijama u kojima je izmijenjen iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

63. zadržava nepromijenjen ukupni iznos svojeg proračuna za 2022. u visini od 2 112 904 198 EUR, u skladu s procjenom svojih prihoda i rashoda koja je 29. travnja 2021. usvojena na plenarnoj sjednici; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe koje odražavaju ažurirane podatke koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

 

64. u skladu sa svojom gore navedenom Rezolucijom od 29. travnja 2021. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022.:

 

a) prima na znanje predstojeću reviziju srednjoročne strategije za sustav upravljanja okolišem (EMAS) u sredini programskog razdoblja; ponovno apelira na izmjenu trenutačnog plana za smanjenje emisija CO2 radi postizanja ugljične neutralnosti do 2030. primjenom interne cijene ugljika;

 

b) prima na znanje da će se EMAS srednjoročno ponajprije usredotočiti na smanjenje emisija uzrokovanih prijevozom osoba; poziva na razumno smanjenje putovanja na sastanke koji se mogu održati na daljinu ili u hibridnom obliku i na promicanje prelaska na alternativna rješenja s niskim emisijama ugljika za sva preostala putovanja, pod uvjetom da to ne utječe na kvalitetu zakonodavnog i političkog rada;

 

c) pozdravlja proširenje dobrovoljnog rada na daljinu za osoblje Parlamenta; ponavlja svoj poziv da se prednost da hibridnim sastancima ili sastancima koji se u potpunosti održavaju na daljinu, pod uvjetom da ne uključuju donošenje političkih odluka, kao što su saslušanja i razmjene mišljenja ili interni i pripremni sastanci; ponovno poziva na to da se od 2022. kao uvjet za odobrenje svih službenih posjeta izaslanstava uvede obveza održavanja na daljinu pripremnih sastanaka i podnošenja izvješća nakon putovanja, kao i to da se službena putovanja izaslanstava odobravaju isključivo u okviru utvrđenih pravila; ponovno poziva Predsjedništvo da osigura da se održavanje izvanrednih sjednica odbora u Strasbourgu strogo ograniči na iznimne slučajeve i da se ti sastanci prije odobrenja propisno opravdaju u svakom pojedinačnom slučaju;

 

d) pozdravlja postupak revizije pravila o službenim putovanjima koji je u tijeku; ponavlja svoj poziv na odgovarajuće odobrenje temeljeno na potrebama i na korištenje niskougljičnih načina prijevoza kad god je to moguće; ponovno poziva na reviziju pravila o službenim putovanjima akreditiranih parlamentarnih asistenata u skladu s istim načelima;

 

e) potiče zastupnike da se koriste alternativnim prijevoznim sredstvima s niskom razinom emisije ugljika; ponavlja svoj poziv da se revidiraju provedbene mjere Statuta zastupnika kako bi se omogućila nadoknada za fleksibilne zrakoplovne karte ekonomskog razreda za putovanja unutar Unije, uz opravdana izuzeća;

 

f) ponavlja svoj poziv Parlamentu da blisko surađuje s nadležnim lokalnim vlastima, a posebno s Briselskom regijom, kako bi postao predvodnik u održivoj gradskoj mobilnosti preuzimanjem proaktivne uloge u provedbi plana GoodMove, posebno u pogledu parkirnih mjesta; ponovno poziva na proširenje sustava službenih bicikala unutar Parlamenta i na korištenje službenih automobila za prijevoz zastupnika, osoblja i akreditiranih parlamentarnih asistenata s putnim nalozima između Bruxellesa i Strasbourga; ponavlja svoj poziv na odgovarajuće povećanje broja parkirnih mjesta rezerviranih isključivo za električna vozila;

 

g) pozdravlja budući prijedlog revizije pravila o skupinama posjetitelja; prima na znanje mjere koje su poduzele nadležne službe u pogledu informiranja skupina posjetitelja o utjecaju njihova prijevoza na okoliš; ponavlja svoj poziv da se 2022. uspostavi sustav poticaja za povrat putnih troškova na temelju utjecaja na okoliš; poziva na to da se revidirana pravila usklade s Komunikacijom Komisije naslovljenom „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789), a posebno njezinim stavkom 9., koja je upućena Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija;

 

h) napominje da su u tijeku studije izvedivosti kako bi se procijenila ekonomičnost postavljanja novih fotonaponskih ploča na nekoliko zgrada u Bruxellesu te istodobno ponavlja svoj poziv na ugradnju najsuvremenijih krovnih fotonaponskih ćelija za maksimalni potencijal u Bruxellesu do 2023.; ponavlja svoj poziv na to da se zaustavi nadogradnja instalacija za grijanje na fosilna goriva i da se, kako bi se izbjeglo stvaranje neupotrebljive imovine, tijekom 2022. usvoji plan s konkretnim ključnim etapama za postupno ukidanje fosilnih goriva te da se provede analiza učinkovitosti i efikasnosti upotrebe sustava toplinskih crpki i drugih relevantnih tehnologija u skladu s ciljevima EMAS-a; istodobno ponovno poziva na to da se u okviru javne nabave jamstva o podrijetlu postupno zamijene lokalnim obnovljivom izvorom energije;

 

i) podsjeća da je velika većina zastupnika u Parlamentu podržala uspostavu jedinstvenog sjedišta kako bi se osiguralo učinkovito trošenje novca poreznih obveznika Unije te kako bi Parlament preuzeo institucijsku odgovornost za smanjenje svojeg ugljičnog otiska; podsjeća da je, u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji, sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu; napominje da bi trajne promjene iziskivale izmjenu Ugovora za koju je potrebna jednoglasna odluka;

 

j) pozdravlja činjenicu da se planom djelovanja EMAS-a za 2021. predviđa obvezno savjetovanje sa Službom za pomoć u području zelene javne nabave za sve postupke javne nabave u prioritetnim kategorijama proizvoda, ako se to smatra prikladnim; ponavlja, međutim, svoj poziv da se uvede obveza savjetovanja sa Službom za pomoć u području zelene javne nabave za sve nabave iznad 15 000 EUR;

 

k) podsjeća da su nakon odluke Predsjedništva 2018. o naknadi za opće troškove na plenarnoj sjednici donesene naknadne odluke te stoga ponavlja svoj zahtjev Predsjedništvu da do kraja 2021. uvede izmjene pravila o naknadi za opće troškove;

 

l) poziva Predsjedništvo da definira jasne i pravno određene standarde u skladu s kojima se može odobriti zaštita zviždača, uključujući za akreditirane parlamentarne asistente, te da ih objavi;

 

m) ističe da je potrebno preispitati politiku ljudskih resursa Parlamenta kako bi se instituciji omogućilo da se koristi stručnim znanjem koje je steklo cjelokupno osoblje Parlamenta; smatra da je stoga potrebno izmijeniti pravila kako bi se svim kategorijama osoblja, uključujući akreditirane parlamentarne asistente, omogućilo sudjelovanje u internim natječajima i uspostavili sustavi za razvoj ljudskih resursa koji će Parlamentu omogućiti da stručno znanje tih kategorija osoblja zadrži u službi institucije;

n) žali što Predsjedništvo odbija provesti zahtjev, koji je u više navrata izražen na plenarnoj sjednici, da se poduzmu mjere za potpuno usklađivanje naknada za dužnosnike, ostale javne službenike i akreditirane parlamentarne asistente za službena putovanja između tri mjesta rada Parlamenta; poziva Predsjedništvo da se pozabavi tim pitanjem kako bi se bez daljnje odgode uklonila ta nejednakost i da odmah poduzme mjere u pogledu revizije važećih pravila koja je potrebna za izmjenu pravnog okvira;

 

o)  ponovno poziva Konferenciju predsjednika da revidira provedbene odredbe kojima se uređuju djelovanje izaslanstava i službena putovanja izvan Europske unije; ističe da bi se tom revizijom trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti prate, pod određenim uvjetima, zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;

 

p) prima na znanje odluku Predsjedništva od 8. veljače 2021. o glasovanju u okviru režima sudjelovanja na daljinu; napominje da glasovanje na daljinu u nedostatku odluke Predsjednika kojom se utvrđuju izvanredne okolnosti trenutačno nije moguće; ponavlja svoj poziv Predsjedništvu da zastupnicima omogući da iskoriste svoje pravo glasovanja tijekom rodiljnog ili očinskog dopusta, tijekom dugotrajne bolesti ili u slučajevima više sile;

 

q) prima na znanje tekuće radove na zamjeni infrastrukture bežičnog interneta u trima mjestima rada; poziva na brzo uvođenje nove infrastrukture;

 

r) podsjeća na inherentne rizike za sigurnost informacija i privatnost koji proizlaze iz korištenja rješenja koja su ovisna o trećim stranama i na pozitivan učinak korištenja softvera otvorenog koda; ustraje u tome da bi korisnicima trebalo omogućiti korištenje softvera otvorenog koda na uređajima Parlamenta te da je potrebno donijeti decentralizirana rješenja otvorenog koda za virtualne sastanke i razmjenu poruka; ističe potrebu za pravilnim osposobljavanjem korisnika s posebnim naglaskom na kibernetičkoj sigurnosti; naglašava potrebu za softverom za automatsku transkripciju i prevođenje kako bi se podržalo jednako širenje informacija na svim službenim jezicima;

 

s) prima na znanje strateške smjernice za računalstvo u oblaku koje je Predsjedništvo usvojilo u lipnju 2020.; ponavlja svoj poziv na donošenje mjera kojima bi se zajamčilo da Parlament nabavom softvera i digitalne infrastrukture, uključujući rješenja u oblaku, izbjegava ovisnost o jednom dobavljaču putem zahtjeva u pogledu prenosivosti i potpune interoperabilnosti te da se koristi softverom otvorenog koda i utvrdi posebne postupke nabave za mala i srednja poduzeća i startup poduzeća;

 

t) prima na znanje usluge koje neki uredi za vezu Europskog parlamenta pružaju na neslužbenim jezicima Unije; traži od Predsjedništva da analizira izvedivost i procijeni financijske troškove izrade komunikacijskih materijala, primjerice za centre „Europa Experience”, na jezicima jezičnih manjina, regija i zajednica u različitim državama članicama;

 

u) prima na znanje približne troškove eksternalizacije prevođenja ključnih rezolucija o vanjskoj politici na službeni jezik dotične zemlje; ponavlja svoj poziv da se prevedu ti dokumenti kako bi se povećao učinak i doseg aktivnosti Parlamenta u području vanjskih poslova te da se osigura da se u tu svrhu na raspolaganje stave dostatna odobrena sredstva;

 

v) prima na znanje projekt „Imerzivno internetsko iskustvo” i druge internetske aktivnosti dostupne posjetiteljima; poziva da se razviju i promiču prilike za građane i stanovnike država članica i partnerskih zemalja za virtualni obilazak Parlamenta s vodičem kako bi se postiglo bolje razumijevanje rada i vrijednosti te institucije među širom javnosti;

 

w) ponavlja svoj poziv Predsjedništvu da obznani svoju odluku o zgradi PHS, uključujući detaljan pregled troškova i popratne dokumente;

 

x) podsjeća na članak 27. stavke 1. i 2. Statuta zastupnika u Europskom parlamentu o dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je osnovao Parlament;

 

y) prima na znanje mjere koje je Parlament poduzeo kako bi ublažio posljedice pandemije bolesti COVID-19 za pružatelje usluga čišćenja te pripreme i posluživanja hrane i pića; ponavlja svoj poziv Predsjedništvu da ponovno razmotri politiku eksternalizacije Parlamenta u pogledu usluga čišćenja te pripreme i posluživanja hrane i pića.

Drugi dijelovi (IV. – X.)

65. napominje da nacrt proračuna uglavnom odražava projekcije različitih institucija koje potpadaju pod druge dijelove proračuna te stoga odgovara, uz neke iznimke, njihovim financijskim potrebama; smatra da bi sustavni rezovi koje predlaže Vijeće stoga imali štetan učinak na rad dotičnih institucija, a time i na ključan doprinos tih institucija funkcioniranju Europske unije; stoga predlaže da se u gotovo svim slučajevima zadrži razina iz nacrta proračuna, uključujući u pogledu Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Odbora regija, uključujući njegov plan radnih mjesta kako bi im se omogućilo izvršavanje svih zadaća koje su im povjerene, uključujući nove funkcije; u skladu s džentlmenskim dogovorom, ne mijenja čitanje Vijeća koje se odnosi na Vijeće i Europsko vijeće;

 

66. smatra da je u nekim slučajevima te s obzirom na projekcije institucija potrebno povećati odobrena sredstva ili broj osoblja u odnosu na nacrt proračuna kako bi se zadovoljile nove potrebe i ispunili novi ciljevi politika; stoga predlaže:

 

a) u vezi sa Sudom Europske unije i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, povećanje odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za linije koje se odnose na primitke od rada i prava osoblja, uključujući u odnosu na planove radnih mjesta, kako bi razina odobrenih sredstava ostala u skladu s njihovim procjenama;

 

b) u vezi s Europskim revizorskim sudom, povećanje odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za liniju 1200 „Primanja i naknade”, uključujući u pogledu njegova plana radnih mjesta, kako bi se zadržala razina odobrenih sredstava koju Europski revizorski sud smatra potrebnom, posebno za pokrivanje dodatnih revizijskih zadaća povezanih s povećanim sredstvima Unije (Instrument za oporavak i otpornost i NGEU);

 

c) u pogledu Europske službe za vanjsko djelovanje, povećanje odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za liniju 2214 „Sposobnost strateške komunikacije” i liniju 1200 „Ugovorno osoblje”, kako bi se dodatno pojačala borba protiv dezinformiranja, posebno na Dalekom istoku; osim toga, pojačanje linije 1100 „Osnovne plaće”, nekoliko dodatnih povezanih linija i plana radnih mjesta kako bi se Europskoj službi za vanjsko djelovanje omogućilo da upućene nacionalne stručnjake zamijeni statutarnim osobljem i da izvršava svoje funkcije u okviru globalnog režima sankcija EU-a u vezi s ljudskim pravima.

o

o o

67. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (28.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Urmas Paet

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. napominje da će zbog kašnjenja u donošenju većine temeljnih akata u naslovu 6. 2022. biti prva puna godina djelovanja za većinu instrumenata Unije za vanjsko financiranje;

2. prima na znanje povećanje odobrenih sredstava za plaćanja u naslovu 6. zbog početka razdoblja provedbe financijskih instrumenata i pokretanja novih programa u okviru tog naslova;

3. ističe da se, u vrijeme kad vanjski izazovi i pitanja međunarodne politike dobivaju na važnosti, moraju osigurati odgovarajuće financiranje vanjske dimenzije proračuna Unije kako bi se moglo bez odlaganja odgovoriti na aktualne, nove i buduće izazove; ustraje u tome da bi se proračun za vanjsko djelovanje trebao usmjeriti na prioritetna područja, i geografski i tematski, te na područja u kojima djelovanje Unije može donijeti najveću dodanu vrijednost;

4. napominje da je većina rashoda za vanjsko djelovanje koncentrirana u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) te inzistira na podupiranju dogovorenih prioriteta u okviru tih instrumenata za vanjsko financiranje, uključujući prioritete o kojima je odlučeno tijekom geopolitičkog dijaloga na visokoj razini u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa; ponavlja svoj prijašnji zahtjev za diferenciranu proračunsku nomenklaturu za nove instrumente za vanjsko financiranje; naglašava da u kontekstu pojednostavnjenog skupa instrumenata proračunska struktura mora biti dovoljno detaljna kako bi se Parlamentu omogućilo da učinkovito obavlja svoje proračunske funkcije i da vrši svoju nadzornu ulogu;

5. ističe da je hitno potrebno znatno povećati sredstva iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa za tematski program za mir, stabilnost i sprečavanje sukoba te brzi odgovor, kao i ljudska prava i demokraciju, te pozdravlja povećani doprinos Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i IPA III programu Erasmus+, čime se omogućuje povećana mobilnost studenata iz pretpristupnih zemalja;

6. naglašava da je potrebno povećati financijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana te zemlje istočnog i južnog susjedstva kako bi se pružila potpora sveobuhvatnim političkim i socioekonomskim reformama te oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih dugoročnih ekonomskih posljedica, ali i kako bi se pružila potpora područjima kao što su sloboda medija, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, ljudska prava i temeljne slobode, uključujući prava pripadnika manjina i ranjivih skupina, kao i osnaživanje i zaštita žena, djevojčica i osoba LGBTQI;

7. ističe brojne izazove u istočnim i južnim susjednim regijama Unije te naglašava potrebu da se osiguraju odgovarajuća sredstva za ključna područja kao što su potpora demokraciji, civilno društvo i vladavina prava; posebno poziva na kontinuiranu potporu bjelaruskim aktivistima za ljudska prava i demokraciju;

8. ponovno ističe svoje čvrsto uvjerenje da bi u zemljama od posebnog strateškog interesa za Uniju, posebno u zemljama pristupnicama i pridruženim zemljama Istočnog partnerstva, kao i zemljama južnog susjedstva, trebalo uspostaviti veću suradnju između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, te stoga poziva na odgovarajuće financiranje kako bi se osigurala potrebna razina parlamentarne suradnje;

9. smatra da bi Unija i njezina tijela, kako bi osigurali međusektorsku provedbu Programa za mlade, mir i sigurnost (YPS), trebali taj program uključiti u oblikovanje politika, programiranje, financiranje i praćenje; poziva na stvaranje i otvaranje postojećih namjenskih instrumenata financiranja za YPS koji su fleksibilni i dostupni svim mladima, uključujući one koji su suočeni s višestrukim oblicima marginalizacije;

10. smatra da stanje ljudskih prava u Egiptu zahtijeva reviziju operacija proračunske potpore Komisije i zahtijeva da se pomoć Unije prvenstveno usmjeri na potporu demokratskim akterima i civilnom društvu; poziva na veću transparentnost u pogledu svih oblika financijske potpore ili osposobljavanja koje Unija, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka pružaju Egiptu;

11. pozdravlja snažniju uvjetovanost u vezi s demokracijom, ljudskim pravima i vladavinom prava u okviru moderniziranog instrumenta IPA III; poziva na posebne proračunske linije za zemlje zapadnog Balkana i Tursku u okviru IPA-e III, kojima bi se trebala pružiti dovoljna financijska sredstva za civilno društvo u Turskoj i za međuljudske kontakte; naglašava da se zloupotrebljavanje sredstva Unije od strane bilo koje vlade mora spriječiti; poziva da u slučaju Turske Komisija ili međunarodne organizacije nastave upravljati sredstvima IPA-e III te da se neizravno upravljanje sa zemljom korisnicom dopusti samo kada je to nužno; podsjeća da sva sredstva u okviru IPA-e III, uključujući Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan, trebaju biti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU-a u pogledu dekarbonizacije;

12. ističe globalne napore Unije za potporu izbjeglicama i podsjeća na važnu ulogu Turske u prihvatu izbjeglica iz Sirije; ponovno ističe da Unija i njezine države članice moraju nastaviti pružati učinkovitu i nadziranu pomoć sirijskim izbjeglicama u Turskoj, osiguravajući da se njezina sredstva izravno i potpuno transparentno usmjeravaju prema nevladinim organizacijama; ponavlja da se nijedan nasljednik Instrumenta za izbjeglice u Turskoj ne bi smio financirati nauštrb novousvojenih financijskih instrumenata kao što su IPA III i Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa (uključujući rezervu); zahtijeva da se svaki nasljednik Instrumenta za izbjeglice u Turskoj financira novim odobrenim sredstvima i doprinosima država članica te ustraje na potpunom uključivanju Parlamenta u odluke, uključujući odluke o doprinosima uzajamnim fondovima Unije iz proračuna Unije i u vezi s postavljanjem nasljednika Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, uz potpuno poštovanje uloge proračunskog tijela; nadalje, poziva na cjelovitu ocjenu učinka Izjave između EU-a i Turske na ljudska prava i naglašava da je u okviru njezine provedbe važno da obje strane poštuju temeljna prava;

13. ustraje u tome da se prostor za rashode za vanjsko djelovanje, predviđen gornjom granicom višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za naslov 6. „Susjedstvo i svijet” i pravilima za mobilizaciju pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi, mora u potpunosti iskoristiti; ponavlja da je potrebno očuvati ravnotežu između sredstava dodijeljenih različitim instrumentima vanjskog djelovanja u okviru odgovarajućih uredbi; naglašava da buduće financiranje potreba sirijskih izbjeglica nije bilo uključeno u raspravi o VFO-u ili Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te da to financiranje programirani instrumenti stoga ne bi trebali snositi; nadalje, s obzirom na to da se u okviru očekivanog paketa za sirijske izbjeglice ne pruža odgovor na novu krizu ili nepredviđene potrebe, naglašava da bi sredstva iz pričuve za hitne slučajeve Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa u tu svrhu trebala biti ograničena; države članice umjesto toga poziva da stave na raspolaganje dodatna „nova sredstva” za taj paket; podsjeća da bilo kakav fleksibilan mehanizam financiranja uspostavljen u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa mora biti u skladu s tematskim ciljevima potrošnje utvrđenima u Uredbi;

14. prepoznaje ključnu ulogu Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kao jedinstvenog pružatelja ključnih usluga za milijune palestinskih izbjeglica na Bliskom istoku te poziva na povećanje financijskog doprinosa Unije UNRWA-i kao ulaganje u sigurnost, stabilnost i razvoj u toj regiji i šire; prima na znanje nedavne zaključke vanjske studije o palestinskim udžbenicima koje je financirala Unija, a koji ukazuju na ograničen broj područja u kojima su potrebna poboljšanja te u velikoj mjeri opovrgava navode o općem poticanju na mržnju i nasilje, čime se potvrđuje da su ti udžbenici u skladu sa standardima UNESCO-a; prima na znanje oprez Komisije u tom pogledu i pozdravlja čvrstu predanost Komisije borbi protiv antisemitizma; poziva Komisiju da nastavi surađivati s Palestinskom samoupravom i UNRWA-om kako bi se promicalo kvalitetno obrazovanje palestinske djece te da nastavi osiguravati da se standardi UNESCO-a u potpunosti poštuju; nadalje, poziva Komisiju da osigura da se njezinim financiranjem Palestinske samouprave suzbijaju negativni trendovi i sve veća međupalestinska podjela, doprinosi promicanju pluralizma i odgovornosti te podupire palestinsko civilno društvo;

15. naglašava da bi proračun za humanitarnu pomoć Afganistanu i susjednim zemljama trebalo znatno povećati kako bi se pružila potpora ugroženim Afganistancima i njihovim obiteljima, uključujući interno raseljene osobe i izbjeglice, te kako bi se poboljšalo preseljenje; u tom pogledu ponavlja da je potrebno osigurati humanu i odgovarajuću potporu kako za osobe koje traže utočište, tako i za zemlje domaćine; zahtijeva da se nastavi s obustavom razvojne pomoći afganistanskom režimu ako poštovanje ljudskih prava, a posebno prava žena i djevojčica ne može biti zajamčeno, te da se ta pomoć preusmjeri na neovisne razvojne i humanitarne organizacije u skladu s ciljevima vanjskog djelovanja Unije; nadalje, ustraje u tome da se sva financijska sredstva za organizacije civilnog društva u Afganistanu dodjeljuju izravno tim organizacijama bez korištenja talibanske vlade kao posrednika; ističe da je potrebno izvući potrebne pouke iz međunarodnog angažmana u borbi protiv terorizma i unapređenju slobode, ljudskih prava i građanskih sloboda u Afganistanu;

16. poziva na ambiciozniji proračun u području ljudskih prava i potporu organizacijama civilnog društva, uključujući one koje su posvećene osnaživanju žena i djevojčica; podsjeća da je potrebno uvesti strogu uvjetovanost u pogledu financijske potpore partnerskim zemljama i susjednim zemljama Unije u slučajevima kršenja ljudskih prava; u tom kontekstu poziva i na veću transparentnost odredbi povezanih s ljudskim pravima u sporazumima o financiranju te na pojašnjenje mehanizma i kriterija za suspenziju takvih sporazuma u slučaju kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava te u ozbiljnim slučajevima korupcije; nadalje, naglašava da bi se Unija trebala strogo suzdržati od pružanja proračunske pomoći zemljama koje očito ne ispunjavaju međunarodne standarde u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava ili koje ne uspijevaju dokazati svoju predanost borbi protiv korupcije; u tom pogledu potiče temeljitu primjenu globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) i proširenje njegova područja primjene na korupciju;

17. naglašava da su zaštita i promicanje ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini i dalje od ključnog interesa za vanjsko djelovanje Unije; poziva na povećanje financijskih sredstava za misije za promatranje izbora, uključujući lokalne promatrače, s obzirom na njihovu ulogu u konsolidaciji demokratskih institucija i stvaranju stabilnosti u nestabilnim zemljama, posebno kada je riječ o lokalnim skupinama civilnog društva;

18. naglašava potrebu za poboljšanjem vidljivosti i komunikacije u pogledu pomoći Unije i financiranja Unije u trećim zemljama, posebno zemljama kandidatkinjama i partnerskim zemljama; poziva Komisiju da stavi veći naglasak na širenje uspješno provedenih projekata te na njihov pozitivan učinak i njihove koristi kako bi se ojačao učinak financiranja i poboljšala javna diplomacija Unije te da se posebno posveti procjeni i sprečavanju bilo kakvih kršenja povezanih s projektima i financiranjem Unije u trećim zemljama;

19. ističe, te pritom osuđuje bilo kakve napade na vjerske manjine diljem svijeta, posebno kršćane, da adekvatna sredstva moraju biti dostupna za mjere za zaštitu progonjenih manjina i u tom smislu dodatno naglašava svoju potporu uredu posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan Europske unije;

20. ističe važnost izgradnje snažne zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije (ZSOP) te povećanja suradnje u obrambenim i sigurnosnim pitanjima s pomoću različitih instrumenata kao što su stalna strukturirana suradnja, koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane i Europski fond za obranu, koji je ključan doprinositelj strateškoj autonomiji i tehnološkoj neovisnosti Unije te njezinoj sposobnosti da odlučuje i djeluje samostalno ako je to potrebno; očekuje da će predstojeći Strateški kompas Unije i zaključci koji će iz njega proizići također dovesti do daljnjeg povećanja potrošnje za inicijative povezane s obranom kako bi se odgovorilo na višestruke aktualne izazove i kako bi se postigla geostrateški snažnija Unija koja može braniti svoje interese i vrijednosti u području sigurnosti i obrane i preuzeti više odgovornosti, u partnerstvu s SAD-om i NATO-om, posebno u susjednim zemljama Unije; naglašava važnost civilnih misija ZSOP-a i poziva države članice da u kratkom roku angažiraju dovoljno osoblja;

21. naglašava važnost redovite evaluacije svih mjera sigurnosne pomoći Unije (civilne zajedničke sigurnosne i obrambene politike i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru/Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa) te prilagodbe određenih misija, operacija i mjera s ciljem uključivanja smislenog pristupa sigurnosti ljudi kojim se uzimaju u obzir stvarne sigurnosne potrebe lokalnog stanovništva;

22.  ističe važnost zaštite Unije od vanjskih zlonamjernih uplitanja i utjecaja, posebno kroz hibridne napade i dezinformacije; poziva da se osigura odgovarajuće financiranje i mandati za odjele i projekte Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) koji se bave s tim pitanjima te ističe važnost koordinacije među institucijama Unije; poziva na osnivanje posebnih timova za rješavanje prijetnji koje dolaze iz određenih regija; podsjeća da je Europski revizorski sud zaključio da ESVD-u treba širi mandat za suočavanje s porastom hibridnih napada nakon pandemije bolesti COVID-19 i novih prijetnji, uz dostatna financijska sredstva;

23. ponavlja svoje prethodne izjave o prijetnjama povezanima s kibersigurnošću i širenjem lažnih vijesti te u tom kontekstu ističe potrebu da se proračunom Unije bolje odgovori na te ključne izazove i s njima uhvati u koštac na horizontalnoj razini, posebno u sjedištima Unije i njezinim delegacijama diljem svijeta;

24. naglašava da su kablovi od optičkih vlakana središnji živčani sustav globalnog interneta jer se 97 % ukupnog internetskog prometa odvija tim kablovima; naglašava da su ti kablovi, iako su oni središnji i neizostavan dio ključne infrastrukture Unije te stoga od velike geopolitičke važnosti, nedavno bili predmet inozemnih špijuniranja; smatra da bi Unija trebala sigurnost i zaštitu tih kablova smatrati prioritetom; poziva Uniju da uspostavi program Unije za sigurnost kablova od optičkih vlakana koji uključuje istraživanje, koordinaciju, donošenje politika, praćenje incidenata i osposobljavanje obalne straže;

25. ističe stalan lančani učinak bolesti COVID-19 na globalnoj razini; poziva na koordiniran i usklađen odgovor unutar Unije i njezinih partnerskih zemalja pri pružanju medicinske pomoći i jačanju izgradnje kapaciteta distribucijom i dijeljenjem cjepiva, među ostalim preko COVAX-a, kao i na potporu socijalnom i gospodarskom oporavku zemalja;

26. ističe potrebu za dostatnim financiranjem kako bi se olakšalo planiranje i provedba plana Unije za globalnu povezivost; ističe važnost uključivanja konkretnih projekata u području povezivosti i ulaganja u postupak programiranja VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

27. ističe važnost povezivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike s politikom EU-a za Arktik te ističe odgovornost Unije kada je riječ o podupiranju zaštite Arktika i njegovih lokalnih zajednica;

28. prima na znanje da su Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa predviđene srednjoročna i završna evaluacija te detaljno godišnje izvješće Komisije Parlamentu i Vijeću o tekućim aktivnostima, ostvarenim rezultatima, učinkovitosti te napretku u ostvarivanju tematskih ciljeva Uredbe (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća[11]; poziva Komisiju da razvije i provede preciznu metodologiju za praćenje tematskih ciljeva, posebno u vezi s klimom, biološkom raznolikošću, rodnom ravnopravnošću, kao i migracijama i prisilnim raseljavanjem, kako bi se zajamčila transparentnost i odgovarajuća odgovornost te kako bi se Parlamentu omogućilo da kao grana proračunskog tijela učinkovito izvršava svoju nadzornu ulogu;

29. pozdravlja ambiciozan vanjski akcijski plan za rodnu ravnopravnost III.; poziva da se osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za njegovu provedbu te ističe potrebu za odgovarajućim i mjerljivim pokazateljima i posebnom metodologijom, kao i redovitim praćenjem, kako bi se analizirao učinak proračuna Unije na rodnu ravnopravnost i učinkovito provelo uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna u vanjskom djelovanju Unije;

30. poziva Predsjedništvo da se pobrine za to da ključne rezolucije o vanjskoj politici usvojene u skladu s člankom 54. Poslovnika Europskog parlamenta (izvješća o vlastitoj inicijativi) budu prevedene na službene jezike Ujedinjenih naroda koji nisu jezici Unije (arapski, kineski i ruski) te da rezolucije za pojedine zemlje donesene u skladu s člankom 132. Poslovnika (rezolucija priložena izjavama Komisije ili Visokog predstavnika/potpredsjednika) i člankom 144. Poslovnika budu prevedene na službeni jezik dotične zemlje kako bi se povećao učinak i doseg aktivnosti Parlamenta u području vanjskih poslova te poziva na to da se u tu svrhu stave na raspolaganje dovoljna proračunska sredstva;

31. prepoznaje potrebu za jačanjem ESVD-a kako bi mu se omogućilo da izvršava svoje funkcije u okviru globalnog režima sankcija EU-a za ljudska prava; poziva na odgovarajuće financiranje dodatnog osoblja kako bi se zajamčilo izvršavanje zadaća u okviru tog novog instrumenta vanjske politike Unije i apelira na ESVD da bez daljnje odgode donese i provede svoje samostalne provedbene odredbe o vanjskim aktivnostima i zadacima kojima se stvara pravna osnova sui generis za voditelje delegacija kako bi se bolje zaštitili ugled i značaj Unije u cjelini, kao što je najavljeno u pisanim odgovorima dostavljenima Odboru za proračunski nadzor u kontekstu postupka davanja razrješnice za 2019.;

32. odbacuje rezove Vijeće u administrativnom proračunu ESVD-a; poziva izvjestitelja Odbora za proračune za Dio X. da sve proračunske linije u tom dijelu u kojima je Vijeće izvršilo rezove vrati na razinu iz nacrta proračuna.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

8

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alviina Alametsä, Alexander Alexandrov Yordanov, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Anna Bonfrisco, Fabio Massimo Castaldo, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Katalin Cseh, Tanja Fajon, Anna Fotyga, Michael Gahler, Kinga Gál, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Sandra Kalniete, Maximilian Krah, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, Claudiu Manda, Lukas Mandl, Thierry Mariani, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Urmas Paet, Demetris Papadakis, Kostas Papadakis, Tonino Picula, Manu Pineda, Thijs Reuten, Jérôme Rivière, María Soraya Rodríguez Ramos, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Jacek Saryusz-Wolski, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Jordi Solé, Sergei Stanishev, Tineke Strik, Hermann Tertsch, Hilde Vautmans, Idoia Villanueva Ruiz, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Vladimír Bilčík, Ioan-Rareş Bogdan, Özlem Demirel, Angel Dzhambazki, Markéta Gregorová, Evin Incir, Assita Kanko, Pierfrancesco Majorino, Mick Wallace


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

50

+

NI

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Alexander Alexandrov Yordanov, Traian Băsescu, Vladimír Bilčík, Ioan-Rareş Bogdan, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrius Kubilius, David Lega, Miriam Lexmann, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Lukas Mandl, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima, Željana Zovko

Renew

Petras Auštrevičius, Katalin Cseh, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Nathalie Loiseau, Javier Nart, Urmas Paet, María Soraya Rodríguez Ramos, Hilde Vautmans

S&D

Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Tanja Fajon, Raphaël Glucksmann, Evin Incir, Pierfrancesco Majorino, Claudiu Manda, Sven Mikser, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Thijs Reuten, Nacho Sánchez Amor, Isabel Santos, Andreas Schieder, Sergei Stanishev

Verts/ALE

Alviina Alametsä, Markéta Gregorová, Jordi Solé, Tineke Strik, Viola Von Cramon-Taubadel, Thomas Waitz, Salima Yenbou

 

8

-

ID

Maximilian Krah, Thierry Mariani, Jérôme Rivière

NI

Kostas Papadakis

The Left

Özlem Demirel, Manu Pineda, Idoia Villanueva Ruiz, Mick Wallace

 

8

0

ECR

Angel Dzhambazki, Anna Fotyga, Assita Kanko, Jacek Saryusz-Wolski, Hermann Tertsch

ID

Anna Bonfrisco, Susanna Ceccardi

NI

Kinga Gál

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ (28.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Charles Goerens

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. skreće pozornost na činjenicu da će zajedničke posljedice zdravstvene pandemije i globalne recesije ozbiljno ugroziti sposobnost zemalja u razvoju, posebno najnerazvijenijih zemalja, da postignu ciljeve održivog razvoja, pri čemu će ionako siromašne i ranjive osobe biti najteže pogođene; ističe da je zemljama u razvoju potrebno pružiti potporu u pristupu cjepivima protiv bolesti COVID-19; smatra da trenutačna kriza pogoršava nejednakosti diljem svijeta i da će se bez pristupa cjepivima taj jaz dodatno povećati;

2. naglašava da je hitno potrebno osigurati razvojnu pomoć i znatne mjere otpisa duga koje uključuju sve privatne i javne vjerovnike te daljnji razvoj međunarodne suradnje u poreznim pitanjima i protiv nezakonitih financijskih tokova koji proizlaze iz prekograničnih operacija multinacionalnih poduzeća, utaje poreza i poreznih prijevara, kako bi se poboljšale porezne osnovice zemalja u razvoju, ojačale njihove javne financije i spriječile štetne mjere štednje; ponavlja da rashodi za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 ne smiju istisnuti druge ključne rashode; poziva Europsku komisiju da utvrdi sveobuhvatnu europsku strategiju za otpis duga zemljama u razvoju; poziva na pružanje potpore uspostavi multilateralnog mehanizma restrukturiranja duga pod pokroviteljstvom UN-a i na korake prema postizanju dogovora o obvezujućim pravilima o odgovornom državnom kreditiranju i zaduživanju kako bi se doprinijelo učinkovitijem sprečavanju dužničke krize; naglašava, međutim, da je uz otpis duga potrebna potpora kako bi se sustavne reforme mogle provesti i na razini zemalja u razvoju;

3. poziva na osnivanje Europske banke za održivi razvoj i međunarodnu zaštitu klime koja objedinjuje resurse, uključuje sve države članice i njihove nacionalne institucije za financiranje razvoja te mobilizira privatna ulaganja u zemljama u razvoju;

4. ističe da je hitno potrebno povećati sredstva za zdravstvenu skrb, sigurnost opskrbe hranom i prehranu, obrazovanje, pristup osnovnim uslugama opskrbe vode i sanitarnim uslugama, socijalnu zaštitu i rodnu ravnopravnost te ojačati proračunske linije „Ljudi i planet – globalni izazovi”; naglašava da bi u geografskim proračunskim linijama trebalo dati prednost ljudskom razvoju; skreće pozornost na katastrofalne posljedice globalnog neuspjeha u poduzimanju odgovarajućih mjera protiv klimatske krize i gubitka biološke raznolikosti te potrebu za jačanjem proračunske linije „Planet – globalni izazovi”;

5. poziva Komisiju da zajamči da će moći uvjerljivo dokazati poštovanje odredbi Uredbe o Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju - Globalna Europa i postići dogovorene ciljeve o rashodima za socijalnu uključenost i ljudski razvoj, obrazovanje, rodna pitanja, klimu, biološku raznolikost i ciljeve u pogledu migracija te potpuno poštovanje zahtjeva da se 93 % rashoda instrumenta NDICI smatra službenom razvojnom pomoći; inzistira na tome da je potrebno povećati službenu razvojnu pomoć, posebno za najmanje razvijene zemlje, kako bi se doprinijelo ispunjenju kolektivnih obveza EU-a i njegovih država članica;

6. poziva Komisiju i financijske institucije, uključujući EIB, da zajamče da sve operacije u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+) i Jamstva za vanjsko djelovanje (EAG) poštuju načelo dodatnosti razvoja i da su u skladu s ciljevima vanjskog djelovanja EU-a kako su definirani u članku 21. UEU-a, uključujući poštovanje i promicanje ljudskih prava, iskorjenjivanje siromaštva i upravljanje ekološkim rizicima; poziva Komisiju da procijeni načelo dodatnosti razvoja kada je riječ o usmjeravanju sredstava EU-a preko Europskog fonda za održivi razvoj plus za jačanje instrumenta COVAX;

7. podsjeća da će prema Uredbi NDICI – Globalna Europa sredstva vraćena iz ERF-a biti namijenjena zemljama AKP-a i usmjeravat će se isključivo preko EIB-a putem proračunskih jamstava i operacija mješovitog financiranja u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+) i Jamstva za vanjsko djelovanje (EAG). poziva da se sredstva vraćena iz ERF-a iskoriste za ispravljanje trenutačnog nedostatka prisutnosti EIB-a na terenu u državama AKP-a kako bi se analizirala stvarna situacija projekta koji financira; ističe da bi veća uključenost delegacija EU-a u tu svrhu također mogla imati pozitivnu ulogu;

8. smatra da je program AKP-a s vlastitom proračunskom linijom ključan za pokrivanje zajedničkih i preklapajućih ciljeva i strateških prioriteta u okviru novog sporazuma između EU-a i OAKPD-a; smatra da bi se tim programom dopunilo programiranje EU-a na regionalnoj i nacionalnoj razini u tim dijelovima svijeta te da bi taj program ponajprije trebao biti posvećen osjetljivom stanovništvu suočenom s klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti te poduprijeti financiranje zdravstvene skrbi povezane s bolešću COVID-19 kako bi se svima olakšao pristup kvalitetnoj medicinskoj skrbi i cjepivima;

9. smatra da bi se svima dostupni sustavi socijalne zaštite i univerzalno zdravstveno osiguranje trebali promicati u okviru Panafričkog programa, koji bi trebao imati vlastitu proračunsku liniju; pozdravlja izdvajanje sredstava za nastavak izgradnje kapaciteta Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKP) u okviru Zajedničke parlamentarne skupštine EU-a i AKP-a, kao i kontinuiranu potporu izgradnji kapaciteta Afričke unije i kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi;

10. poziva Komisiju da brzo i dosljedno riješi pitanje ciljanog promicanja širenja uporabe obnovljivih izvora energije i partnerstava u tom području te da podupre kapacitete zemalja u razvoju za izvoz energije iz obnovljivih izvora, među ostalim u obliku vodika iz obnovljivih izvora;

11. poziva Komisiju da što prije imenuje izaslanika EU-a za klimu na visokoj razini koji će promicati borbu protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini;

12. ustraje u tome da se prostor za rashode za vanjsko djelovanje predviđen gornjom granicom VFO-a za naslov 6. „Susjedstvo i svijet” i pravila za mobilizaciju pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi mora u potpunosti iskoristiti; ponavlja da je potrebno očuvati ravnotežu između sredstava dodijeljenih različitim instrumentima vanjskog djelovanja u okviru odgovarajućih uredbi; naglašava da buduće financiranje potreba sirijskih izbjeglica nije uzeto u obzir u raspravama o VFO-u ili Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te da to financiranje stoga ne bi trebali snositi programirani instrumenti; nadalje, s obzirom na to da u okviru očekivanog paketa za sirijske izbjeglice ne pruža odgovor na novu krizu ili nepredviđene potrebe, naglašava da bi sredstva iz pričuve za hitne slučajeve Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa u tu svrhu trebala biti ograničena; umjesto toga poziva države članice da stave na raspolaganje dodatna „nova sredstva” za taj paket;

13. poziva na to da godišnji proračun na odgovarajući način odražava odredbe Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa o mobilizaciji pričuve za nove izazove i prioritete, posebno da se u višegodišnjem financijskom razdoblju 2021. – 2027. osigura ukupno dodatna 1 milijarda EUR za tri programa (200 000 000 EUR za tematski program „Ljudska prava i demokracija”, 200 000 000 EUR za tematski program „Organizacije civilnog društva” i 600 000 000 EUR za tematski program „Globalni izazovi”);

14. izražava duboku zabrinutost zbog stanja u Afganistanu; poziva Komisiju da pripremi humanitarnu pomoć i u skladu s procijenjenim mogućnostima u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja poveća proračun za humanitarnu pomoć Afganistanu i susjednim zemljama kako bi se, u suradnji s agencijama UN-a (UNHCR, UNICEF), drugim međunarodnim organizacijama i međunarodnim nevladinim organizacijama, poduzele mjere koje se odnose na kritičnu nesigurnost opskrbe hranom, potporu izbjeglicama u susjednim zemljama i interno raseljenim osobama, potporu ženama, djevojčicama i djeci te braniteljima ljudskih prava; poziva na pripremu novog financijskog programiranja i strategije kako bi se očuvala teško ostvarena razvojna postignuća i nastavila pružati potpora stanovništvu Afganistana i susjednih zemalja bez talibanske vlade kao posrednika i pod uvjetom da se dobiju sigurnosna jamstva za radnike u području razvojne pomoći.

.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

2

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Anna-Michelle Asimakopoulou, Hildegard Bentele, Dominique Bilde, Catherine Chabaud, Antoni Comín i Oliveres, Ryszard Czarnecki, Gianna Gancia, Charles Goerens, Pierrette Herzberger-Fofana, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Beata Kempa, Pierfrancesco Majorino, Erik Marquardt, Norbert Neuser, Janina Ochojska, Jan-Christoph Oetjen, Michèle Rivasi, Christian Sagartz, Tomas Tobé, Miguel Urbán Crespo, Chrysoula Zacharopoulou, Bernhard Zimniok

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Evin Incir, Patrizia Toia

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Elisabetta Gualmini


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ID

Gianna Gancia

NI

Antoni Comín i Oliveres

PPE

Anna-Michelle Asimakopoulou, Hildegard Bentele, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Janina Ochojska, Christian Sagartz, Tomas Tobé

Renew

Catherine Chabaud, Charles Goerens, Jan-Christoph Oetjen, Chrysoula Zacharopoulou

S&D

Elisabetta Gualmini, Evin Incir, Pierfrancesco Majorino, Norbert Neuser, Patrizia Toia

The Left

Miguel Urbán Crespo

 

2

-

ID

Dominique Bilde, Bernhard Zimniok

 

5

0

ECR

Ryszard Czarnecki, Beata Kempa

Verts/ALE

Pierrette Herzberger-Fofana, Erik Marquardt, Michèle Rivasi

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (8.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Luděk Niedermayer

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. poziva na to da se proračunom Unije za 2022. ostvari europski zeleni plan; poziva na usklađivanje proračuna Unije za 2022. s klimatskim obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma;

2. poziva na to da se proračunom za 2022. doprinese ispunjavanju prioriteta navedenih u europskom semestru, uz istodobno omogućavanje provedbe europskog zelenog plana, europskog stupa socijalnih prava i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda te poziva na to da se njegova potrošnja povezana s Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF) iskoristi za ciljeve politike koji su ustrojeni u šest stupova te da se doprinese učinkovitom rješavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama;

3.  žali zbog rezova proračuna Unije za 2022. koje je predložilo Vijeće i podsjeća na potrebu da se zadrže obveze za VFO dogovorene na međuinstitucijskoj razini;

4. smatra da bi se proračunom Unije trebao nastaviti podupirati održiv i uključiv socijalni i gospodarski oporavak u Uniji nakon pandemije bolesti COVID-19 te da bi se njime trebali podupirati prioriteti Unije; ističe da je simetričan šok uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19 prouzročio asimetrične posljedice za države članice i upozorava na rizik od neujednačenog i nepravednog oporavka i na razini Unije i na nacionalnoj razini;

5.  poziva na uključiv proračun Unije kojim će se Europljanima pomoći da se nose s digitalnom tranzicijom; poziva na provedbu politike digitalnog obrazovanja EU-a i europskog prostora obrazovanja kako bi se ostvarili ciljevi u pogledu digitalnih vještina;

6. podržava pristup institucija Unije za potporu zdravlju i suočavanje s gospodarskim i socijalnim šokovima koji su posljedica pandemije bolesti COVID-19; ističe da su poduzeća i kućanstva primili potrebnu financijsku potporu od izbijanja pandemije bolesti COVID-19;

7. naglašava da Next Generation EU (NGEU) predstavlja važnu odluku u proračunu Unije i da samo učinkovita uporaba sredstava može dovesti do uspjeha tog instrumenta; podsjeća da je odobrenje nacionalnih planova tek početak i traži od Komisije da zajamči da će se financirati samo projekti koji su u skladu s NGEU-om;

8. zahtijeva proaktivniji pristup Komisije u borbi protiv zlouporabe sredstava Unije, prijestupa i sukoba interesa; naglašava da su potrebna znatna poboljšanja kako bi se održala vjerodostojnost ključnih načela proračunske politike Unije; izražava zabrinutost zbog nedovoljnog napretka, posebno u pogledu potrošnje, u području zajedničke poljoprivredne politike, gdje je transparentnost manja, a uloga Komisije u pogledu pravilnog korištenja sredstava Unije slabija u usporedbi s drugim dijelovima proračuna Unije;

9. naglašava da su potrebne poboljšane i ciljane mjere kako bi se brzo i učinkovito pružila potpora ljudima, radnicima, samozaposlenim osobama, sektorima i regijama koji su jače pogođeni pandemijom; poziva na povećanje sredstava za borbu protiv društvenih i rodnih nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti te da se posebna pozornost prida ženama, mladima i ranjivim skupinama;

10. naglašava važnost dostatnih sredstava za koordinaciju i nadzor makroekonomskih, socijalnih i okolišnih politika, borbu protiv pranja novca i financijskog kriminala te za provedbu okvira gospodarskog upravljanja; žali zbog toga što Unija, države članice i proračun Unije svake godine gube stotine milijardi EUR zbog utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, a ta bi se sredstva mogla usmjeriti na oporavak;

11.  posebno ističe da je, s obzirom na zaključke tematskog izvješća Europskog revizorskog suda 13/2021., potrebno odmah dodijeliti odgovarajuća sredstva za jačanje kapaciteta Komisije kako bi se zajamčila učinkovita provedba i primjena postojećeg zakonodavstva o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma diljem Unije;

12. ustraje u svojim zahtjevima da Revizorski sud, Europski ured za borbu protiv prijevara i Ured europskog javnog tužitelja dobiju dovoljno financijskih i ljudskih resursa za kontrolu nad korištenjem sredstava Unije; zabrinut je zbog toga što su Komisija i Vijeće predložili samo minimalna povećanja proračuna za te institucije i tijela;

13. podsjeća da je uvođenje skupa novih vlastitih sredstava najbolji način osiguravanja dugoročne održivosti proračuna Unije;

14. naglašava potrebu za poticanjem pravednog održivog gospodarskog oporavka uz istodobno provođenje socijalno uravnoteženih reformi za modernizaciju gospodarstava Unije i povećanje njihove otpornosti, kohezije, konkurentnosti, kao i olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove i novoosnovana poduzeća; naglašava da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ozbiljno pogodila MSP-ove; naglašava važnost odgovarajućeg financiranja kako bi se učinkovito poduprlo MSP-ove i novoosnovana poduzeća; poziva na to da se proračunom Unije za 2022. olakša pristup financiranju kojim se podupiru poduzeća u ispunjavanju cilja Unije o postizanju klimatski neutralnoga gospodarstva;

15. pozdravlja usvajanje programa InvestEU; ustraje u tome da bi 2022. program InvestEU trebao dati prednost olakšanom pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća, kao i financiranju socijalnih ulaganja i vještina;

16. pozdravlja produljenje privremenog okvira za državne potpore do 31. prosinca 2021. u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19; poziva na povećanje sredstava kako bi se osigurala potpuna i brza primjena politike Unije za tržišno natjecanje; potiče države članice i Uniju da putem svojeg novog instrumenta za oporavak, RRF-a, u potpunosti iskoriste privremeni okvir za državne potpore u pogledu financijskih potreba izravno povezanih s pandemijom bolesti COVID-19; očekuje od Komisije da prati sve programe odobrene u okviru Privremenog okvira i njihov utjecaj na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

17. naglašava da kulturni i kreativni sektor, kao i turizam, uključujući kulturni turizam i obrazovanje jesu i dalje će biti među glavnim sektorima koji snose teret posljedica krize povezane s bolešću COVID-19 s kojima se Unija suočava;

18. poziva na to da se proračunom doprinese ispunjavanju prioriteta gospodarske politike, kao što je dovršetak unije tržišta kapitala, u cilju poboljšanja dugoročnog i održivog ulagačkog okruženja i pristupa financiranju za sve sudionike na tržištu, a posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, uz stvaranje dodatnih prilika za male ulagače;

19. ističe važnost pilot-projekata i pripremnih djelovanja u okviru proračuna Unije i poziva Komisiju da pokaže veću fleksibilnost u ocjenjivanju i ponovnoj procjeni prijedloga u okviru proračuna Unije;

20. poziva Komisiju da osmisli stroži pristup u pogledu opoziva sredstava te da neiskorištena sredstva preraspodijeli i ponovno upotrijebi za financiranje prioritetnih ciljeva i područja dogovorenih na međuinstitucijskoj razini, posebno u područjima povezanima s upravljanjem pandemijom, obrazovanjem, zdravstvom, inovacijama i socijalnim politikama;

21. ističe važnost transparentnosti i odgovornosti za tijela koja primaju sredstva Unije;

22. traži odgovarajuće financijske i ljudske resurse za europska nadzorna tijela s obzirom na nove zadaće i ovlasti koje proizlaze iz revizije uredbi o europskim nadzornim tijelima (Uredba (EU) 2019/2175); poziva na veću transparentnost u pogledu funkcioniranja njihovih nadzornih odbora kako bi se poboljšali njihova odgovornost i upravljačke strukture;

23. s obzirom na nedostatke koje je Revizorski sud utvrdio u svojem tematskom izvješću 13/2021 u pogledu mjera Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) u području SPNFT-a; smatra da bi dio proračuna trebalo staviti u pričuvu sve dok EBA ne osigura potpunu usklađenost s preporukama iznesenima u izvješću Revizorskog suda i ne donese jasnu strategiju za učinkovitu upotrebu svih alata za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u svojem planu rada za 2022.;

24. ističe da je razvoj situacije u području održivog financiranja, financijske tehnologije, sprečavanja pranja novca, kiberotpornosti, plaćanja i nebankarskog financijskog posredovanja podrazumijevao ili će podrazumijevati nove kompetencije i zadaće za europska nadzorna tijela, što bi trebalo biti popraćeno odgovarajućim resursima; posebno ističe da je donošenje zakonodavstva koje se odnosi na središnje klirinške druge ugovorne strane u Uniji rezultiralo poboljšanim mandatima i zadaćama Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), ali nije popraćeno dodatnim proračunom, što bi moglo otežati ESMA-inu sposobnost da ispuni nadzorne i regulatorne planove svojih središnjih klirinških drugih ugovornih strana; ističe da će Uredba o tržištima kriptoimovine, Uredba o pokusnom režimu DLT-a i Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti vjerojatno stvoriti nove nadležnosti za europska nadzorna tijela;

25. prima na znanje važnu ulogu nadzornog odbora ESMA-e, kako u odnosu na središnje klirinške druge ugovorne strane iz Unije tako i u trećim zemljama, u održavanju stabilnosti i pravilnosti europskih financijskih tržišta i u poboljšanju zaštite ulagača; napominje da su, iako je financiranje aktivnosti povezanih sa središnjim klirinškim drugim ugovornim stranama iz Unije obuhvaćeno proračunom ESMA-e, nadzorne aktivnosti središnjih klirinških drugih ugovornih strana trećih zemalja pokrivene naknadama koje ESMA naplaćuje od središnjih klirinških drugih ugovornih strana trećih zemalja; napominje da ESMA-i nisu dodijeljena dodatna sredstva za nove zadaće središnjih klirinških drugih ugovornih strana Unije u skladu s EMIR-om 2.2. ni za zadaće u pogledu oporavka i otpornosti središnjih klirinških drugih ugovornih strana; poziva na povećano financiranje ESMA-e kako bi se osiguralo da Nadzorni odbor za središnje klirinške druge ugovorne strane ima kapacitet za ispunjavanje svojih stalnih i godišnjih zadaća u vezi sa središnjim klirinškim drugim ugovornim stranama iz Unije; poziva Komisiju da preispita trenutačni okvir za prikupljanje naknada od središnjih klirinških drugih ugovornih strana trećih zemalja kako bi se ESMA-i omogućilo da prikupi iznos koji odražava dugoročnu održivost i prihvatljivost strukture naknada, uz primjenu proporcionalnijeg pristupa za središnje klirinške druge ugovorne strane s različitim razinama aktivnosti koje su relevantne za financijska tržišta Unije;

26. pozdravlja činjenicu da Vijeće dijeli mišljenje Komisije o financiranju europskih nadzornih tijela; naglašava da bi prihvaćanje predloženog proračuna trebalo dovesti do jasnog napretka u područjima u kojima europska nadzorna tijela imaju određene odgovornosti i u kojima je trenutačna situacija nezadovoljavajuća, posebno u području borbe protiv pranja novca;

27. naglašava da bi se financiranje računovodstvenih subjekata i poreznih tijela trebalo nastaviti, posebno kako bi im se pružila potpora u borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza te kako bi se promicala transparentnost i sigurnost; naglašava da bi ti subjekti trebali odgovarati Europskom parlamentu;

28. poziva na veću transparentnost u radu Komisije pri ocjenjivanju pilot-projekata koje podnosi Parlament jer neki od njih mogu biti od koristi za funkcioniranje Unije; ističe da trenutačne metode rada nisu dovoljno transparentne i jasne, što je dovelo do odbijanja više važnih i izvedivih prijedloga koji su mogli imati dodanu vrijednost;

29. naglašava da sve organizacije koje primaju sredstva Unije moraju biti politički neutralne i nepristrane;

30. prima na znanje pokretanje Opservatorija EU-a za porez i financijski kriminal kao pripremnog djelovanja; smatra da takav opservatorij može doprinijeti potrebnim demokratskim raspravama i poslužiti donositeljima odluka; poziva Komisiju da iznese prijedloge za nastavak rada Opservatorija nakon 2022.;

31. podsjeća da je uvođenje paketa novih vlastitih sredstava uključeno u međuinstitucijsku suradnju u pogledu plana za uvođenje novih vlastitih sredstava; ustraje u tome da bi se mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i digitalna pristojba trebali usvojiti i provesti u vremenskom okviru kojim će se omogućiti doprinos NGEU-u;

32. poziva države članice da brzo usvoje predstojeće zakonodavne prijedloge Komisije za izmijenjenu digitalnu pristojbu, mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) te da do kraja 2022. zaključe pregovore o porezu na financijske transakcije u okviru postupka pojačane suradnje;

33. ističe potrebu za odgovarajućim resursima za izradu i širenje visokokvalitetne statistike u Uniji; naglašava da unatoč određenom napretku i dalje postoje izrazite slabosti i nedostaci u pogledu upotrebljivosti, pokrivenosti i dostupnosti izrađenih statističkih podataka te da je potrebno brzo djelovanje; stoga smatra da bi dio proračuna trebalo staviti u pričuvu sve dok Eurostat ne predloži ambiciozan akcijski plan kojim će se njegove internetske stranice znatno više prilagoditi korisnicima, osigurati dostupnost podataka i informacija na svim službenim jezicima Unije te razviti nove statistike i pokazatelji koji doprinose provedbi politika i prioriteta Unije;

34. naglašava važnost odgovarajućih sredstava za potporu razvoju snažnih i pouzdanih standarda financijskog i nefinancijskog izvještavanja i revizije na globalnoj razini i diljem Unije; međutim, smatra da bi dio dodijeljenog proračuna trebalo staviti na čekanje sve dok Zaklada za MSFI i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) ne poduzmu odgovarajuće mjere u pogledu relevantnih zahtjeva koje je Parlament iznio u svojoj Rezoluciji od 7. lipnja 2016. o evaluaciji IAS-a i aktivnostima Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a[12].

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

4

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Francesca Donato, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Sven Giegold, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Eero Heinäluoma, Michiel Hoogeveen, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, France Jamet, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Fulvio Martusciello, Costas Mavrides, Jörg Meuthen, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Dimitrios Papadimoulis, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Sirpa Pietikäinen, Dragoş Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Alfred Sant, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Niels Fuglsang, Eugen Jurzyca

 

 

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

45

+

PPE

Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Fulvio Martusciello, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Ralf Seekatz, Inese Vaidere

Renew

Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Dragoş Pîslaru, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Marek Belka, Jonás Fernández, Niels Fuglsang, Eero Heinäluoma, Aurore Lalucq, Pedro Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Evelyn Regner, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang

The Left

José Gusmão, Dimitrios Papadimoulis

Verts/ALE

Sven Giegold, Claude Gruffat, Stasys Jakeliūnas, Philippe Lamberts, Piernicola Pedicini, Kira Marie Peter-Hansen, Ernest Urtasun

 

4

-

ECR

Michiel Hoogeveen

ID

Gunnar Beck, Jörg Meuthen

NI

Lefteris Nikolaou-Alavanos

 

7

0

ECR

Eugen Jurzyca, Roberts Zīle

ID

Francesca Donato, Valentino Grant, France Jamet, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (28.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.

(2021/0227(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lucia Ďuriš Nicholsonová

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da se postojeće nejednakosti povećavaju zbog nerazmjernog utjecaja pandemije na ranjive skupine, a rezultati istraživanja pokazuju da se poteškoće u spajanju kraja s krajem znatno povećavaju među onima koji se već nalaze u nestabilnoj situaciji;[13] budući da je, prema najnovijim podacima Eurofounda, 23 % osoba s minimalnim dohotkom u Uniji navelo da teško ili jako teško spajaju kraj s krajem, u usporedbi s 11,5 % među ostalim zaposlenicima, dok je ukupno 16 % osoba s minimalnim plaćama živjelo u materijalno siromašnim kućanstvima, u usporedbi sa 6 % ostalih zaposlenika;[14]

B. budući da bi kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i neželjene posljedice mjera ograničavanja kretanja mogle ugroziti desetljeća postignuća ostvarenih u području rodne ravnopravnosti jer postoje konkretni rizici da će žene napustiti tržište rada te da će promjene ojačati rodne uloge; budući da su prekomjerno zastupljene na radnim mjestima s niskim plaćama i s nepunim radnim vremenom te u sektorima koji su snažno pogođeni pandemijom bolesti COVID-19, žene su zbog sektorske i profesionalne segregacije više od drugih skupina izložene riziku od negativnih posljedica krize na zapošljavanje i socijalno stanje;[15]

C. budući da istraživanje Eurofounda pokazuje da je potrebno ojačati snagu socijalnog dijaloga kako bi se ublažili distribucijski učinci i olakšala pravedna tranzicija, a dokazi upućuju na to da socijalni partneri mogu ublažiti neželjene učinke nekih klimatskih politika, posebno zato što utječu na poduzeća i radnike u određenim sektorima i regijama, tako da se rješenja mogu pronaći kroz socijalni dijalog i zajedničke inicijative;[16]

D. budući da je istraživanje Eurofounda o COVID-u 19 pokazalo da je mentalna dobrobit prije godinu dana u svim dobnim skupinama bila na najnižoj razini od početka pandemije te da je to posebno izraženo među mladima i onima koji su izgubili posao;[17]

E. budući da su Unija i države članice poduzele širok raspon mjera kako bi se utjecaj pandemije na poduzeća, radnike i ljude sveo na najmanju moguću mjeru; budući da se priroda mjera mijenja i proširuje te su u tu svrhu mjere i instrumenti za prikupljanje i strukturiranje informacija, poput Eurofoundove baze podataka COVID-19 EU PolicyWatch ili baze podataka instrumenata potpore Europskog centra za praćenje restrukturiranja (ERM-a), važni za praćenje razvoja događaja i pružanje dokaza o njihovoj evaluaciji;[18]

1. ponavlja da će 2022. i dalje biti kritična godina i naglašava da su socijalni izazovi i izazovi povezani sa zapošljavanjem do kojih je došlo uslijed gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 imali nerazmjeran učinak na razne države članice, regije i skupine u našem društvu, pri čemu je učinak bio najveći kada je riječ o najranjivijim skupinama i, posebno, tržištu rada;

2. zahtijeva snažan odgovor za sve, a posebno mlade, za sve obitelji, uključujući LGBTIQ obitelji, radnike, uključujući samozaposlene osobe i poduzeća, a osobito mala i srednja poduzeća te socijalni, gospodarski i ekološki održiv proračun u kojem se nikoga ne zapostavlja;

3. u tom pogledu ističe ključnu ulogu fondova i financijskih instrumenata Unije, uključujući Next Generation EU s Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF) uz Europski socijalni fond plus (ESF+), koji je ključni pokretač jačanja socijalne dimenzije Unije i jamčenja društveno, gospodarski i okolišno održivog, pravednog, uključivog i nediskriminirajućeg oporavka u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava i zelenog plana, kao i Fonda za pravednu tranziciju za radnike koji su proglašeni viškom te Fonda za pravednu tranziciju;

4. naglašava da bi se tim fondovima i instrumentima trebale podupirati aktivnosti svih relevantnih dionika, uključujući nevladine i dobrotvorne organizacije;

5. ističe da bi proračun sa snažnom socijalnom i gospodarski održivom dimenzijom trebao pomoći u prilagodbi na neposredne promjene na tržištu rada, očuvati i stvoriti kvalitetna i održiva radna mjesta uz puno poštovanje radničkih prava i pristojnih uvjeta zapošljavanja i rada, doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i smanjiti socijalnu isključenost, nejednakost i diskriminaciju, osobito kada utječu na djecu i mlade, poticati održivi rast i još veće povećanje uzlazne socijalne konvergencije u doba dosad nezabilježene krize nakon gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 i negativnih socijalnih posljedica koje su uslijedile;

6. naglašava da je kriza razotkrila mnoge postojeće nejednakosti, otkrila nove oblike diskriminacije i pogoršala životne i radne uvjete mnogih ljudi, uključujući radnike i njihove obitelji, a posebno ranjive skupine radnika i one koji rade u nesigurnim radnim uvjetima i modalitetima te vlasnike malih poduzeća i samozaposlene osobe;

7. ustraje u potrebi za rješavanjem gospodarskih, socijalnih, međusektorskih, teritorijalnih, generacijskih i regionalnih razlika i nejednakosti jer kohezijska politika mora ostati jedan od prioriteta u oporavku nakon COVID-a;

8. slaže se s europskim čelnicima da je, s obzirom na povećanje nezaposlenosti i nejednakosti zbog pandemije, važno usmjeriti resurse tamo gdje su najpotrebniji za jačanje naših gospodarstava te naše političke napore fokusirati na jednak pristup kvalitetnim uslugama kako bi se poboljšale jednake mogućnosti, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, poduzetništvo, usavršavanje i prekvalifikacija te smanjili siromaštvo i isključenost; naglašava da izvanredna sredstva stavljena na raspolaganje za potporu oporavku Europe predstavljaju priliku koja se ne smije propustiti;

9. naglašava važnost politika i mjera kojima se podupire tranzicija na tržištu rada, napredak u tehnologijama i inovacijama te jača konkurentnost naših gospodarstava, posebno kada je riječ o digitalnoj i zelenoj tranziciji, osobito u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 i dugoročnih trendova;

10. naglašava da je potrebno donijeti ambiciozne politike za poboljšanje životnih izgleda mlade generacije, borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, uključujući siromaštvo djece, te jamčenje pristojnih radnih uvjeta i njihove učinkovite provedbe, sigurnosti zapošljavanja, odgovarajuće socijalne zaštite, rodno uravnoteženih mogućnosti i radnog okruženja prilagođenog osobama s invaliditetom te poticanje sigurnog okruženja i dobrobiti za sve u Uniji;

11. ustraje u tome da je potrebno donijeti ambiciozne politike cjeloživotnog učenja, usavršavanja i prekvalifikacije te priznati vještine stečene u okviru informalnog i neformalnog učenja kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavljaju demografske promjene te zelena i digitalna tranzicija, uključujući povećanu upotrebu umjetne inteligencije;

12. u tom kontekstu ističe važnost jačanja programa obrazovanja i osposobljavanja Unije u skladu s potrebama gospodarstva i društva budućnosti, podupiranja poslodavaca i nastavnika u prenošenju odgovarajućih vještina te ulaganja u digitalnu infrastrukturu;

13. podsjeća da oporavak gospodarstva i tržišta rada nakon COVID-a mora ostati prioritet;

14. podsjeća da je nediskriminirajuća i jednaka integracija na tržištu rada ili poboljšanje položaja žena i najranjivijih skupina na tržištu rada (kao što su osobe koje žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti ili im oni prijete, posebno najpotrebitije, osobe s invaliditetom, Romi i druge etničke manjine u nepovoljnom položaju, mladi i starije osobe, samohrani roditelji i nezaposleni, posebno dugotrajno nezaposleni, kao i samozaposleni radnici i radnici na nesigurnim radnim mjestima) od presudne važnosti za stvaranje pravednog, socijalno pravednog i uključivog društva;

15. prima na znanje prijedlog Komisije da se 2022. fondu ESF+ dodijeli 13,1735 milijardi EUR; ističe da ESF+ mora imati ključnu ulogu u pružanju potpore državama članicama u poticanju socijalne uključenosti, borbi protiv siromaštva, postizanju visoke razine kvalitetnog zapošljavanja za sve, osobito za one kojima je tržište rada najnedostupnije, a posebno u stvaranju boljih mogućnosti za mlade, nediskriminirajućih i uključivih tržišta rada, radnih uvjeta kojima se omogućuje ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, rodne ravnopravnosti, primjerene socijalne zaštite te kvalificirane i otporne radne snage koja je spremna za prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo;

16. pozdravlja prijenos dodatnih 10,8 milijardi EUR iz programa REACT-EU u koheziju tijekom 2022., od čega će 30 % biti dodijeljeno fondu ESF+; potiče države članice da brzo iskoriste ta sredstva kako bi ublažile socijalne posljedice krize; podsjeća da se sredstvima REACT-EU-a podupire otvaranje radnih mjesta i kvalitetno zapošljavanje, posebno za osobe u ranjivu položaju, kao i socijalni sustavi kojima se doprinosi socijalnoj uključenosti, suzbijanju diskriminacije i mjerama iskorjenjivanja siromaštva, s posebnim naglaskom na siromaštvu djece te se poboljšava jednak pristup socijalnim uslugama od općeg interesa, uključujući za djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, etničke manjine i beskućnike (prema članku 8. Uredbe REACT-EU);

17. podsjeća da će provedba europskog stupa socijalnih prava i akcijski plan za provedbu 20 načela tog stupa poslužiti kao alat za rješavanje izazova s kojima se Europa suočava, kao što su digitalizacija, zelena tranzicija i demografske promjene, te da će pomoći u ublažavanju negativnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, zapošljavanje te socijalne i gospodarske aspekte;

18. ponavlja da RRF mora doprinijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava kako bi se stvorila stabilna kvalitetna radna mjesta, socijalna kohezija i uključenost; naglašava da bi reforme iz nacionalnih planova trebale biti u skladu s ciljevima iz Porta i s europskim stupom socijalnih prava te da bi države članice trebale povećati ulaganja u područje socijalne dimenzije u skladu sa svojim socijalnim reformama na tržištu rada, zatim u obrazovanje i vještine, socijalnu zaštitu i socijalno stanovanje, posebno u onim državama članicama u kojima postoji povećana potreba za socijalnim mjerama u okviru preporuka po državama članicama;

19. podsjeća da socijalni dijalog i socijalni partneri moraju biti temelj plana oporavka i doprinositi provedbi europskog stupa socijalnih prava, i na nacionalnoj razini i na razini Unije, te da moraju biti sustavno uključeni u osmišljavanje, provedbu i praćenje nacionalnih i europskih planova za oporavak i otpornost; poziva sve države članice da ulažu u izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, među ostalim u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga, te u aktivnosti koje socijalni partneri zajednički poduzimaju u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti;

20. pozdravlja paket mjera za potporu zapošljavanju mladih, posebno čvršću Garanciju za mlade, i naglašava potrebu da ga države članice provedu ulaganjem odgovarajućih sredstava Unije koja su na raspolaganju za njihovo obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje;

21. poziva države članice i Komisiju da borbu protiv nezaposlenosti mladih odrede kao prioritet, posebno u okviru europskih napora za oporavak gospodarstva te da u potpunosti iskoriste financijske instrumente kao što je Garancija za mlade;

22. podsjeća na obvezu svih država članica da u skladu s podijeljenim upravljanjem odgovarajući iznos svojih sredstava iz fonda ESF+ dodijele ciljanim mjerama i strukturnim reformama za potporu zapošljavanju mladih, posebno u kontekstu provedbe programa u okviru Garancije za mlade, te da države članice u kojima je udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju veći od prosjeka Unije najmanje 12,5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ namijene provedbi Garancije za mlade;

23. poziva države članice da za ulaganja u socijalne inovacije i podržavanje mobilnosti radne snage, ali i za sprečavanje odljeva mozgova iz određenih država članica, udaljenih ili ruralnih područja maksimalno iskoriste potprogram fonda ESF+ kojim se izravno upravlja, tj. potprogram „Zapošljavanje i socijalne inovacije”;

24. žali zbog činjenice da je 2019. godine 22 % sve djece u Uniji bilo u opasnosti od siromaštva ili je bilo u teškoj materijalnoj oskudici ili pak živjelo u kućanstvima u kojima gotovo nema zaposlenih; ističe da će u kontekstu oporavka od gospodarskog pada uzrokovanog izbijanjem bolesti COVID-19 rješavanje problema siromaštva djece u narednim godinama postati još važnije; pozdravlja usvojeno europsko jamstvo za djecu čiji je cilj osigurati da svako dijete u Europi koje je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i pristojnom stanovanju i odgovarajućoj prehrani;

25. podsjeća da bi države članice sredstva iz fonda ESF+ trebale koristiti za učinkovito rješavanje problema siromaštva djece i podupiranje ciljanih mjera za borbu protiv siromaštva djece u cilju podupiranja provedbe jamstva za djecu; u tom pogledu ističe da je važno da države članice sredstva Unije ulažu u borbu protiv siromaštva djece i socijalne isključenosti;

26. potiče države članice da se ne zaustave na ispunjavanju minimalnih zahtjeva fonda ESF+, s obzirom na trajno visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti djece diljem Unije; ponavlja svoj poziv Komisiji da u razdoblju 2021. – 2027. uloži najmanje 20 milijardi EUR u europsko jamstvo za djecu, od čega se najmanje 3 milijarde moraju staviti na raspolaganje 2022.;

27. ističe važnu ulogu koju revidirani EGF može imati u podupiranju i prekvalifikaciji radnika koji su otpušteni zbog gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19; podsjeća da EGF nudi ex-post, privremenu, jednokratnu pomoć radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama kako bi se prilagodili strukturnoj promjeni i što prije pronašli novi posao u velikim restrukturiranjima, posebno onima koja su prouzročena važnim promjenama u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta te financijskom ili gospodarskom krizom, prijelazom na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije;

28. ističe važnost pojednostavnjenja uvjeta za podnošenje zahtjeva i revizije kriterija prihvatljivosti u Uredbi o EGF-u, kojima se minimalni prag za radnike koji su proglašeni viškom snižava s 500 na 200;

29. ističe da se EGF-om podupiru paketi osposobljavanja kako bi se obuhvatile vještine potrebne u digitalnom industrijskom dobu te u održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa; poziva države članice da za slučajeve velikih restrukturiranja iskoriste mogućnosti koje pruža EGF ;

30. smatra da bi države članice trebale iskoristiti sredstva EGF-a i širiti informacije o mogućnostima pružanja potpore radnicima i njihovim predstavnicima;

31. konstatira da je razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza EGF-a u pričuvi za 2022. postavljena na 201,3 milijuna EUR (+ 2 % u usporedbi s 2021.), što odgovara maksimalnom godišnjem iznosu omotnice od 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) dostupnom u skladu s člankom 8. Uredbe o VFO-u; pozdravlja usklađivanje stope sufinanciranja s fondom ESF+;

32. podsjeća da se Fondom za pravednu tranziciju pruža potpora ljudima, gospodarstvima i okolišu u područjima koja se suočavaju s velikim socioekonomskim izazovima proizišlim iz procesa tranzicije prema energetskim i klimatskim ciljevima Unije do 2030. te klimatski neutralnom gospodarstvu Unije do 2050.

33. ističe da je Fond za pravednu tranziciju ključan instrument za pružanje potpore područjima koja su najviše pogođena tom tranzicijom te da ima ključnu ulogu u sprečavanju povećanja regionalnih razlika; ističe da se Fond za pravednu tranziciju mora usmjeriti na potrebe pojedinaca i socijalnu dobrobit te dovesti do socijalne održivosti podupiranjem stvaranja kvalitetnih i održivih radnih mjesta, prekvalifikacijom radnika i podupiranjem socijalne infrastrukture za potrebe ustanova za skrb o djeci i starijim osobama na način da nitko ne bude zapostavljen; prima na znanje odobrena sredstva Komisije za 2022. u iznosu od 1159,749 milijuna EUR;

34. ističe važnost proširenja njihova područja primjene kako bi se obuhvatili socijalni aspekti tranzicije, posebno potpora tražiteljima zaposlenja, uključujući pomoć pri traženju posla, usavršavanje i prekvalifikaciju te njihovo aktivno uključivanje na radna mjesta, kao i ulaganja u pametnu i održivu mobilnost, druge aktivnosti u područjima uključivog obrazovanja i prilagodbe tržišta rada s posebnim naglaskom na zelenom i digitalnom zapošljavanju i socijalnoj uključenosti, uključujući potporu socijalnoj infrastrukturi za potrebe centara za osposobljavanje, ustanova za skrb o djeci i starijim osobama te osobama s invaliditetom, kao i mogućnost podupiranja održivih ulaganja u skladu s regionalnim smjernicama za državne potpore, ako je takva potpora potrebna za stvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta u utvrđenim područjima;

35. podsjeća da je Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) integriran u fond ESF+ i da se 2022. najmanje 3 % proračuna fonda ESF+ mora potrošiti na pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć, kao i na popratne mjere za najpotrebitije, uz stopu sufinanciranja od 90 % jer trenutačna kriza najteže pogađa najpotrebitije;

36. prima na znanje da se predviđa da će sve države članice EU-a do kraja 2022. doseći tromjesečnu razinu rezultata iz razdoblja prije krize; upozorava na to da je za održivi oporavak ključno da se otvore kvalitetna radna mjesta i za srednjekvalificirane i niskokvalificirane radnike te posebice za žene, jer je dokazano da su oni ključni za otpornost naših društava i gospodarstava;

37. podsjeća da su pandemijom u pogledu zdravstvenih rizika, postojećih nejednakosti pri zapošljavanju i odgovornosti za skrb u većoj mjeri pogođene žene te snažno promiče rodno osjetljivu izradu proračuna i povećanje sredstava za potporu mjerama za promicanje jednakosti i jednakog pristupa tržištu rada te za uspostavu sveobuhvatnih sustava za praćenje i mjerenje dodjele proračunskih sredstava za rodnu ravnopravnost; uviđa da su većinu sektora koji su najteže pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 činili feminizirani i ključni sektori, pri čemu mnoge od njih obilježavaju nesigurni radni uvjeti, te da je tijekom razdoblja oporavka potrebno uložiti posebne napore kako bi se poboljšali uvjeti zapošljavanja u tim sektorima;

38. ističe da rješavanje društveno-gospodarske dimenzije politike zaštite okoliša i klimatske politike ne predstavlja samo osnovnu pravednost, već se njime i pružaju prilike za ostvarivanje šire koristi za dobrobit za sve te za stvaranje „krugova vrlina”; smatra da zelena i digitalna ulaganja, ako su dobro osmišljena, imaju velik potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje nejednakosti te da je potrebno dodati i prijelaz na novu raspodjelu obveze skrbi;

39. poziva države članice na veću mobilizaciju sredstava iz fonda ESF+ i Fonda za pravednu tranziciju te na njihovo kombiniranje s nacionalnim i lokalnim ulaganjima kako bi se riješio problem socijalne isključenosti, energetskog siromaštva i materijalne oskudice, učinkovito suzbili digitalni jaz i digitalna isključenost, posebno u ruralnim područjima i među mladima, starijima i osobama s invaliditetom, te kako bi se osigurao pristup digitalnim alatima i programima te cjenovno pristupačnoj komunikacijskoj infrastrukturi;

40. podsjeća da je pandemija bolesti COVID-19 još jednom ukazala na nedostatak odgovora u području politike na posljedice demografskih promjena u Uniji, kao što su nedostatak odgovarajućeg i cjenovno pristupačnog stanovanja, kvalitetnih ustanova za skrb i dostatnih usluga skrbi i potpore; ističe da bi proračun Unije za 2022. trebao naglasiti važnost zaštite i promicanja dostojanstva starijih osoba i njihovih temeljnih prava u Uniji; nadalje, poziva na izdvajanje dostatnih sredstava za potporu ulaganjima u stanovanje kako bi se učinkovito riješili sve prisutniji problemi nedostatka cjenovno pristupačnog stanovanja, loših uvjeta stanovanja, isključenosti u pogledu stanovanja i beskućništva;

41. ustraje u važnosti proračunske odgovornosti i određivanja prioriteta; u tom pogledu pozdravlja Komunikaciju Komisije o okviru uspješnosti VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.; naglašava da bi se, kako bi se ostvarila stvarna vrijednost za novac za ljude u Uniji, naglasak trebao staviti na donošenje politika koje se temelji na dokazima i otporno je na buduće promjene; u tu svrhu smatra da je važno da u praćenju i evaluaciji programa sudjeluju socijalni partneri i organizacije civilnog društva; podsjeća da je rodno osviještena izrada proračuna ključna za jamčenje održivog, pravednog i uključivog gospodarstva;

42. čvrsto vjeruje da se u opći proračun za 2022. moraju uključiti rodna perspektiva i vođenje računa o osobama s invaliditetom kako bi se bolje uskladile politike i aktivnosti kojima se promiče ravnopravno sudjelovanje žena i osoba s invaliditetom na tržištu rada te kako bi se uspostavili sveobuhvatni sustavi za praćenje i mjerenje takvih proračunskih sredstava u skladu s obvezama Unije u okviru europskih strategija za ravnopravnost spolova i prava osoba s invaliditetom, kao i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD);

43. podsjeća da je važno da lokalne uprave mogu primati znatan dio sredstava Unije i upravljati njime jer su to javna tijela koja su najbliža europskim građanima;

44. naglašava da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni alati za testiranje novih političkih inicijativa u području zapošljavanja i socijalne uključenosti te uključive ravnopravnosti, među ostalim kroz prikupljanje podataka koje je već rezultiralo nizom uspješnih inicijativa; podsjeća da je procjena njihove provedivosti formalno ugrađena u Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. i da je u praksi namijenjena tome da Parlament usvoji pilot-projekte i pripremna djelovanja koja su pravno i tehnički provediva; stoga ističe da evaluacija mora biti temeljita i detaljna, kao i transparentna i objektivna, te da dobivena ocjena mora odražavati samo vrijednost prijedloga; također ističe da provedba usvojenog pilot-projekta / pripremnog djelovanja mora ostati transparentna i vjerna njihovim usvojenim ciljevima i preporukama iz prijedloga; poziva Europsku komisiju da uspostavi izravnu komunikaciju i razmjene mišljenja s Europskim parlamentom kako bi se zajamčila razumna ocjena pilot-projekata i pripremnih djelovanja;

45. podsjeća da agencije, a posebno Europsko nadzorno tijelo za rad, imaju važnu ulogu u tome da institucijama Unije i državama članicama pruže specijalizirano znanje i stručnost, posebno u području zapošljavanja i socijalnih pitanja te u olakšavanju pravedne mobilnosti radne snage; naglašava da im se moraju osigurati potrebna sredstva kako bi ispunile svoje zadaće koje se stalno mijenjaju; posebno ustraje u važnosti odgovarajuće kadrovske popunjenosti i financiranja novog Europskog nadzornog tijela za rad u skladu s financijskim izvještajem;

46. naglašava da bi trebalo staviti na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva kako bi se osigurala ispravna i ambiciozna primjena i provedba strateškog okvira za sigurnost i zdravlje na radu; u tu svrhu poziva na povećanje financijskih sredstava za EU-OSHA-u kako bi se mogla nositi s novim izazovima i ispunjavati nove zadaće; ponavlja da bi inspektorati rada trebali biti snažno uključeni i u provedbu mjera za zdravlje i sigurnost na radu usmjerenih na sprečavanje zaraze bolešću COVID-19 i u izradu smjernica i pomoći poslodavcima i radnicima te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti visokorizičnim sektorima, kao što su zdravstvo, usluge, obrazovanje i promet;

47. naglašava da za vrijeme pandemije postoji znatan rizik od mentalnih zdravstvenih problema i slabije mentalne dobrobiti koji bi se pogoršali gubitkom radnih mjesta i njihovom nesigurnošću te smatra da će ljudima trebati dodatna potpora kako bi se vratili u normalu i suočili s problemima uzrokovanima pandemijom, pa poziva države članice da obrate pozornost na načine ublažavanja rizika za mentalno zdravlje u slučaju daljnjih valova bolesti COVID-19;

48. podsjeća da će za prelazak na digitalno gospodarstvo, koje omogućuje pristojne radne uvjete i potpuno poštovanje radničkih prava, biti potrebna ulaganja kako bi se prilagodila industrijska proizvodna postrojenja te poboljšala povezana infrastruktura, povezivost, mrežna sigurnost i buduća organizacija rada, kao i ulaganje u nove načine pružanja socijalne i organizacijske potpore radnicima; u tom pogledu poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava kako bi se svim radnicima u Uniji zajamčilo pravo na isključivanje, kao i na odgovarajuće uvjete rada na daljinu, uključujući psihosocijalna i ergonomska pravila.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

5

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Atidzhe Alieva-Veli, Abir Al-Sahlani, Dominique Bilde, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Brglez, Jordi Cañas, David Casa, Leila Chaibi, Margarita de la Pisa Carrión, Jarosław Duda, Estrella Durá Ferrandis, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Rosa Estaràs Ferragut, Nicolaus Fest, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Helmut Geuking, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, France Jamet, Agnes Jongerius, Radan Kanev, Ádám Kósa, Stelios Kympouropoulos, Katrin Langensiepen, Miriam Lexmann, Elena Lizzi, Kira Marie Peter-Hansen, Dragoş Pîslaru, Manuel Pizarro, Dennis Radtke, Elżbieta Rafalska, Guido Reil, Daniela Rondinelli, Mounir Satouri, Monica Semedo, Vincenzo Sofo, Beata Szydło, Eugen Tomac, Romana Tomc, Marie-Pierre Vedrenne, Nikolaj Villumsen, Marianne Vind, Maria Walsh, Stefania Zambelli, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Konstantinos Arvanitis, Johan Danielsson, Lina Gálvez Muñoz, Sara Matthieu, Beata Mazurek, Eugenia Rodríguez Palop, Véronique Trillet-Lenoir

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

42

+

NI

Ádám Kósa, Daniela Rondinelli

PPE

David Casa, Jarosław Duda, Gheorghe Falcă, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Helmut Geuking, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Miriam Lexmann, Dennis Radtke, Eugen Tomac, Romana Tomc, Maria Walsh, Tomáš Zdechovský

Renew

Atidzhe Alieva-Veli, Jordi Cañas, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Dragoş Pîslaru, Monica Semedo, Véronique Trillet-Lenoir, Marie-Pierre Vedrenne

S&D

Alex Agius Saliba, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Brglez, Johan Danielsson, Estrella Durá Ferrandis, Lina Gálvez Muñoz, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, Agnes Jongerius, Marianne Vind

The Left

Konstantinos Arvanitis, Leila Chaibi, Eugenia Rodríguez Palop, Nikolaj Villumsen

Verts/ALE

Katrin Langensiepen, Sara Matthieu, Kira Marie Peter-Hansen, Mounir Satouri

 

5

-

ECR

Margarita de la Pisa Carrión

ID

Dominique Bilde, Nicolaus Fest, France Jamet, Guido Reil

 

7

0

ECR

Beata Mazurek, Elżbieta Rafalska, Vincenzo Sofo, Beata Szydło

ID

Elena Lizzi, Stefania Zambelli

Renew

Abir Al-Sahlani

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (5.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Pascal Canfin

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. ističe da bi proračun Unije za 2022. i njegova provedba, kao i cjelokupni višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., trebali ispuniti očekivanja ljudi o tome da će oporavak od pandemije bolesti COVID-19 i gospodarskih kriza biti brz, otporan, održiv, socijalno osjetljiv i pravedan, te da bi trebali ubrzati prijelaz na gospodarstvo koje jamči dobrobit u okvirima ograničenja planeta; ističe da bi proračun Unije za 2022. trebao doprinijeti poticanju snažnoga gospodarskog oporavka, otvaranju radnih mjesta i europskoj konkurentnosti;

2. podsjeća da je proračun potrebno uskladiti s najnovijim politikama koje je Unija donijela, u okviru europskog zelenog plana, i da se u njemu mora odražavati promjena paradigme; podsjeća da bi se ta u promjena paradigme trebala odražavati u strateškom planiranju nekih politika, poput zajedničke poljoprivredne politike;

3. naglašava da bi taj proračun trebao doprinijeti ostvarenju revidiranih klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a za 2030., uključujući ciljeve utvrđene u okviru strategije za bioraznolikost i strategije „od polja do stola“, ciljeva Unije koji se odnose na energiju i kružno gospodarstvo i cilja da EU najkasnije do 2050. postane klimatski neutralan u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast temperature ograniči na vrijednost manju od 1,5 oC, uz istodobno podupiranje država članica koje su najviše pretrpjele i jamčenje zelene i pravedne tranzicije za sve, uzimajući u obzir društveno uključivanje i regionalnu koheziju, u okviru europskog zelenog plana; naglašava da je potrebno pružiti odgovarajuću potporu državama članicama koje su najviše pogođene pandemijom bolesti COVID-19 i njenim društveno-gospodarskim posljedicama;

4. poziva na veće korištenje financijskih sredstava Unije i onih međunarodnih za zaštitu i obnovu prirodnih ekosustava kao načina postizanja zajedničke dobrobiti od bioraznolikosti i ublažavanja klimatskih promjena te prilagodbe njima;

5. ističe važnost što bržeg postizanja ciljeva Unije u pogledu uključivanja klimatskih pitanja i biološke raznolikosti[19], između ostalog s pomoću novih sredstava dostupnih u okviru instrumenta Next Generation (NGEU), posebno Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF)2 i Fonda za pravednu tranziciju; podsjeća na stajalište Parlamenta, koji poziva na to da se 10 % proračuna Unije izdvoji za rashode za bioraznolikost; naglašava važnost korištenja tih sredstava i za osiguravanje pravedne tranzicije na temelju solidarnosti i pravednosti; naglašava da je ključno da se financijska sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i NGEU-a dodjeljuju samo za aktivnosti koje su u skladu s načelom nenanošenja bitne štete i koje su u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma utvrđenima u zaključcima Europskog vijeća od 21. srpnja 2020.;

6. podsjeća da je stajalište Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane od 5. rujna 2019. bilo da je potrebno postaviti ciljanu vrijednost potrošnje od 40 % za uključivanje klimatskih pitanja u višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.; primjećuje da je ukupna potrošnja za biološku raznolikost u programskom razdoblju 2014. – 2020. bila 8 %; zabrinut je zbog činjenice da trenutačna ciljana vrijednost potrošnje za bioraznolikost od 7,5 % predstavlja smanjenje u odnosu na prethodni VFO;

7. očekuje da će proračun Unije za 2022. služiti kao poticaj što bržem ostvarivanju ciljane vrijednosti potrošnje u području bioraznolikosti od 10 % u skladu s VFO-om i da će olakšati pristup potrošnji na prirodu od barem 20 milijardi eura godišnje[20]; žali što ni prijedlog EU-a za 2022. ni preliminarne procjene za razdoblje 2023. –2027. ne ispunjavaju ta očekivanja i poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u poštovanje Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. i postizanje ciljeva europskog zelenog plana i kasnijih strategija Unije;

8. poziva Komisiju da prije preispitivanja VFO-a 2021. – 2027. sredinom provedbenog razdoblja procijeni jesu li ciljane vrijednosti potrošnje za klimu i bioraznolikost dovoljno visoke da bi se postigli ciljevi Osmog programa djelovanja za okoliš ili ih je potrebno povećati;

9. ponavlja svoj poziv na postupno ukidanje štetnih subvencija i povezanost svih fondova i programa EU-a; ustraje u tome da projekti i programi koji nisu u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na temperaturu ispod 1,5 °C ni s ciljem zaustavljanja i preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti ne bi trebali biti prihvatljivi za potporu iz proračuna Unije;

10. podsjeća da bi rashodi Unije trebali biti u skladu s načelom nenanošenja štete iz europskog zelenog plana; napominje da je Komisija izdala tehničke smjernice za primjenu načela „ne nanosi bitnu štetu” u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; poziva Komisiju da izda daljnje tehničke smjernice kako bi se zajamčilo da se potrošnjom Unije u okviru svih programa poštuje načelo nenanošenja štete i izbjeglo da programi Unije podržavaju projekte za koje se procijenilo da krše načelo nenanošenja bitne štete u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

11. priznaje da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) igra ključnu ulogu u utvrđivanju jesu li ciljane vrijednosti potrošnje u području klime i bioraznolikosti ostvarene; ponavlja svoj poziv da se ZPP u potpunosti uskladi s većim ambicijama Unije u području klime i bioraznolikosti; poziva Komisiju da procijeni usklađenost ažuriranog ZPP-a s Unijinim većim ciljevima u području klime i bioraznolikosti te da predloži korektivne mjere kako bi se osigurala potpuna usklađenost ZPP-a s tim ciljevima;

12. zahtijeva da sva ulaganja u infrastrukturu budu otporna na negativne učinke klimatskih promjena i da budu u skladu s načelom „energetske učinkovitosti na prvom mjestu” kao i s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na manje od 1,5 °C; poziva na uključivanje emisija stakleničkih plinova u obveznu analizu troškova i koristi projekta tijekom cijelog životnog ciklusa projekta uz uporabu najvjerojatnije osnovice kako bi se izbjegla neupotrebljiva imovina;

13. ponovno poziva da se rashodi povezani s klimom i bioraznolikošću prate primjenom snažnih, transparentnih, pouzdanih i sveobuhvatnih metodologija za postizanje primjenjivih ciljeva; ustraje u tome da se u metodologiju za rashode u području klime uključe učinci postupnog ukidanja financijskih sredstava iz NGEU-a i da se, kada je to izvedivo, razlikuje ublažavanje klimatskih promjena od prilagođavanja klimatskim promjenama; pozdravlja novi „mehanizam za prilagodbu klimatskim promjenama” koji se može pokrenuti za izmjenu potrošnje u slučaju nedovoljnog napretka; očekuje da Komisija uzme u obzir zabrinutosti iz tematskog izvješća br. 16/2021 Europskog revizorskog suda[21] prilikom izrade nove metodologije; očekuje da će izvješćivanje biti raščlanjeno i da će sadržavati odgovarajući pregled pojedinačnih rashoda i njihovih učinaka; sa zanimanjem iščekuje savjetovanja i blisku suradnju Vijeća i Komisije te godišnje izvješće u pogledu ciljeva u području klime i bioraznolikosti, kako je predviđeno Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020.; pozdravlja činjenicu da će se uzeti u obzir postojeća preklapanja klimatskih ciljeva i ciljeva bioraznolikosti;

14. ističe da je u proračunu Unije za 2022. potrebno osigurati dostatna sredstva za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

15. ističe da bi se praćenje rashoda povezanih s klimom i bioraznolikosti trebalo oslanjati na znanost, pristup temeljen na životnom ciklusu kako si se suzbio rizik od „manipulativnog zelenog marketinga”;

16. pozdravlja činjenicu da će se metodologija za praćenje rashoda u području klime temeljiti na upotrebi ishoda, a ne na ciljanim pokazateljima ishoda, kao i da je uvedena na najnižoj mogućoj razini granularnosti podataka;

17. poziva Komisiju da predstavi poboljšani način praćenja rashoda povezanih s bioraznolikosti u proračunu Unije i cjelovitu ocjenu potreba za financiranjem u svrhu provedbe strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., trenutačnih razina financiranja i preostalog financijskog jaza;

18. pozdravlja korektivni mehanizam utvrđen Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020. u vezi s klimatskim ciljem; poziva Komisiju da predloži korektivni mehanizam u slučaju da rashodi u području klime i bioraznolikosti budu niži od predviđenih ciljeva;

19. smatra da bi u proračunu Unije za 2022. trebalo osigurati dostatna sredstva za postizanje ciljeva strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i inicijative EU-a za oprašivače, strategije „od polja do stola”, strategije održivosti u području kemikalija, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja, nove tematske strategije za zaštitu tla i strategije EU-a za šume; stoga poziva Komisiju da bez odgode osigura odgovarajuću razinu ljudskih resursa za uprave uključene u osiguravanje potpune provedbe tih strategija; zabrinut je zbog činjenice da je broj zaposlenih u Glavnoj upravi Komisije za okoliš znatno smanjen u posljednjih nekoliko godina i da čini samo 1,73 % ukupnog osoblja Komisije, čime se ugrožava uspješna provedba i primjena politika Unije, i poziva na njegovo skoro povećanje;

20. smatra da je nužno osigurati dovoljno sredstava u proračunu Unije za 2022. za ulaganje u vještine; podsjeća da Program vještina za Europu služi jačanju konkurentne održivosti i otpornosti Unije; naglašava važnost razvoja vještina Europljana kako bi se iskoristile mogućnosti zelene tranzicije;

21. pozdravlja povećanje proračuna za program „EU za zdravlje” i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se pružila potpora europskoj zdravstvenoj uniji i povećala sposobnost Unije da odgovori na krize i izgradi otpornost na buduće šokove; ponavlja da bi trebalo osigurati odgovarajuća financijska sredstva inkubatoru HERA u očekivanju uspostave novog tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize kako bi se ozbiljnije posvetilo rješavanju neminovnih izazova povezanih s varijantama virusa SARS-CoV-2; poziva na povećanje financijskih sredstava za sekvencioniranje genoma i epidemiološki nadzor; naglašava važnost povećanog financiranja snažne i uključive europske zdravstvene unije kako bi se doprinijelo pravednom pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi; naglašava žurnost jačanja kapaciteta i otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava kako bi se moglo odgovoriti na potrebe pacijenata diljem Unije; poziva na dodatnu proračunsku potporu za program LIFE;

22. naglašava da bi uz dostatno financiranje paketa mjera europske zdravstvene unije trebale postojati mjere za podršku otvorenoj strateškoj autonomiji Unije u pogledu farmaceutskih proizvoda, kao i istraživanja i inovacije u tom sektoru usmjerene na dobrobit pacijenata i društva u cjelini;

23. podsjeća da samo 4,3 % stanovništva živi bez već postojećih zdravstvenih poteškoća; naglašava da se dostatno financiranje za rješavanje tog izazova mora osigurati u okviru europskih zdravstvenih politika koje mogu imati pozitivan učinak na zdravstvene ishode pacijenata s kroničnim bolestima koje omogućavaju druge bolesti, kao i s komorbiditetima;

24. poziva na odgovarajuće i ciljano financiranje konkurentnog europskog istraživanja liječenja glavnih nezaraznih bolesti kako bi se olakšale inovacije i doprinijelo izgradnji otpornosti zdravstvenog sustava i davanju prednosti zdravstveno najizloženijima u vremenima zdravstvenih kriza; smatra da bi se u okviru proračuna Unije za 2022. trebala dodijeliti odgovarajuća sredstva za prikladnu provedbu plana za borbu protiv raka iz različitih izvora financiranja, osobito iz programa EU za zdravlje, Mehanizma za oporavak i otpornost i programa Obzor Europa; posebno naglašava važnost određivanja potrebnih financijskih sredstava za poboljšanje istraživanja raka, prevencije i terapeutske inovacije; u tom pogledu pozdravlja planirano Partnerstvo za personaliziranu medicinu, najavljeno u Europskom planu za borbu protiv raka, koje će se financirati u okviru programa Obzor Europa;

25. poziva Komisiju da osigura da financiranje biomedicinskih istraživanja i razvoja sredstvima Unije sadržava odredbe kojima se doprinosi dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti konačnih proizvoda;

26. podsjeća na važnost programa LIFE kao instrumenta za financiranje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima; poziva na održavanje razine proračunske potpore za program LIFE;

27. podsjeća na važnost osiguravanja dostatnih, predvidljivih i stalnih financijskih i ljudskih resursa za postojeće agencije Unije u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta (Europska agencija za kemikalije, osobito proračun i osoblje za Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europska agencija za okoliš, Europska agencija za sigurnost hrane i Europska agencija za lijekove), kao i za planirano tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, čime im se omogućuje ne samo da ispune svoje mandate i izvrše svoje zadaće, već i da optimalno odgovore na posljedice pandemije bolesti COVID-19 i olakšaju zelenu tranziciju; naglašava važnost poboljšanja koordinacije među tim agencijama Unije kako bi se poboljšala dosljednost njihova rada na troškovno učinkovit način; izražava žaljenje zbog činjenice da su financijska ograničenja dovela do toga da su neke agencije Unije smanjile sredstva za neke od svojih aktivnosti unatoč njihovoj dokazanoj dodanoj vrijednosti;

28. ističe, nadalje, da bi proračunom Unije za 2022. trebalo osigurati odgovarajuća sredstva za provedbu prijedloga europske zdravstvene unije, kako su izmijenjeni tijekom zakonodavnog postupka; stoga poziva Komisiju da revidira financijske izvještaje za proširene ovlasti Europske agencije za lijekove i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti kako bi se uzeli u obzir dodatni zadaci navedeni u revidiranim prijedlozima;

29. naglašava da prilikom raspodjele sredstava za poboljšanje pripravnosti i upravljanja tijekom pandemije treba uzeti u obzir pouke polučene iz pandemije bolesti COVID-19;

30. naglašava da bi trebalo dodijeliti dostatna sredstva posebice za povećana ulaganja u istraživanje i razvoj koji su ključni za promicanje europskih inovacija u razvoju lijekova; naglašava da bi ulaganja u području zdravlja trebala doprinijeti pravednom pristupu, dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti farmaceutskih proizvoda;

31. naglašava potrebu za znatnim povećanjem proračuna Europske agencije za okoliš kako bi se osigurala dostatna financijska sredstva i broj zaposlenika za potpunu provedbu europskog zelenog plana i s njime povezanih politika, kao što su sve obveze praćenja i predviđanja koje proizlaze iz Osmog programa djelovanja za okoliš ili obveze izvješćivanja i praćenja iz drugog zakonodavstva koje se odnosi na prirodu i energiju;

32. podržava vlastita sredstva kojima se doprinosi ciljevima Unije u pogledu zdravlja, okoliša i klime, s visokim udjelom prihoda od sustava trgovanja emisijama (ETS), a posebno smanjenjem besplatnih emisijskih jedinica i nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada te mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji odražava ETS.

33. poziva Komisiju da razmotri učinak svoje metodologije s obzirom na administrativna opterećenja nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela vlasti kao i druge dionike i korisnike; ističe da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) često među začetnicima inovacija; podsjeća da MSP-ovi mogu biti posebno osjetljivi na administrativna opterećenja;

34. pozdravlja Komisijinu agendu za bolju regulativu koja ima za cilj stvoriti jednostavniju, usmjereniju regulativu Unije s kojom je lakše uskladiti se; poziva Komisiju da olakša postizanje europskog zelenog plana rješavanjem prepreka i prekomjerne birokracije koja može usporiti njegovu provedbu, istodobno osiguravajući i provedbu ciljeva europskog zelenog plana uz najmanje moguće opterećenje za građane i poduzeća, na primjer primjenom pristupa „jedan za jedan” i posvećivanjem posebne pozornosti posljedicama i troškovima primjene zakonodavstva Unije, osobito u odnosu na mala i srednja poduzeća.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

55

11

15

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurélia Beigneux, Monika Beňová, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Eleonora Evi, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Andreas Glück, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Athanasios Konstantinou, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Giuseppe Milazzo, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ştefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Linea Søgaard-Lidell, Nicolae Ştefănuță, Annalisa Tardino, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Salvatore De Meo


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

55

+

EPP

Bartosz Arłukowicz, Traian Băsescu, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Salvatore De Meo, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Esther de Lange, Peter Liese, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Dolors Montserrat, Dan-Ştefan Motreanu, Ljudmila Novak, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Luisa Regimenti, Pernille Weiss, Michal Wiezik

S&D

Nikos Androulakis, Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Günther Sidl, Petar Vitanov, Tiemo Wölken

Renew

Pascal Canfin, Andreas Glück, Martin Hojsík, Jan Huitema, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Emma Wiesner

The Left

Malin Björk, Anja Hazekamp, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Mick Wallace

NI

Athanasios Konstantinou

 

11

-

ECR

Rob Rooken

ID

Simona Baldassarre, Aurelia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Joëlle Mélin, Silvia Sardone, Annalisa Tardino

NI

Ivan Vilibor Sinčić

 

15

0

ECR

Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Joanna Kopcińska, Giuseppe Milazzo, Alexandr Vondra, Anna Zalewska

Greens/EFA

Margrete Auken, Bas Eickhout, Eleonora Evi, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (29.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Christian Ehler

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja nacrt proračuna za 2022. kao prvi opći proračun s potpunom provedbom Sporazuma o VFO-u, uključujući relativni udio rashoda EU-a povezanih s klimom i doprinos digitalnoj tranziciji EU-a; ponovno naglašava da bi taj proračun trebao biti u potpunosti usklađen s Pariškim sporazumom i europskim zelenim planom, čime bi se u konačnici doprinijelo ostvarenju revidiranih klimatskih, energetskih i okolišnih ciljeva EU-a do 2030. i cilju postizanja klimatske neutralnosti EU-a najkasnije do 2050., a time i poticanju ažurirane nove industrijske strategije; ističe da bi 2022. trebala biti godina za poticanje brzog oporavka za otpornu Europu u društvenom, okolišnom i gospodarskom smislu;

2. prima na znanje stajalište Vijeća o proračunu za 2022.; oštro osuđuje rezove koji su predloženi za programe Unije u industrijskom, istraživačkom i energetskom području, posebno s obzirom na to da ti programi predstavljaju ključna ulaganja za oporavak, održivost i digitalnu tranziciju, kao i europsku konkurentnost, otpornost i stratešku autonomiju;

3. podsjeća na dogovor o VFO-u, uključujući financiranje NGEU-a i dodatna sredstva u iznosu od 4 milijarde EUR za program Obzor Europa; smatra da su rezovi koje je predložilo Vijeće u suprotnosti s tim dogovorima; namjerava od Vijeća tražiti da se drži svojih obveza u pogledu oporavka Europe;

4. podsjeća na to da ambiciozne politike na putu prema klimatskoj neutralnosti zahtijevaju znatna ulaganja u istraživanje i inovacije te u tom pogledu žali zbog nedavnih rezova Vijeća u dodjeli sredstava za program Obzor Europa za 2022.;

5. podsjeća na svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU-a; poziva Komisiju da osigura pravodobnu provedbu novih vlastitih sredstava kako je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020.;

6. ističe važnost bolje zaštite proračuna Unije i NGEU-a od prijevara i nepravilnosti; pozdravlja uvođenje standardiziranih mjera za prikupljanje, usporedbu i objedinjivanje informacija i brojki o krajnjim korisnicima financijskih sredstava Unije, uključujući stvarne vlasnike primatelja i izvođača; poziva Komisiju da osigura potpunu primjenu tih novih mjera na svim razinama izvršenja proračuna i da pomno prati njihovu učinkovitost u otkrivanju prijevara;

7. ustraje u važnosti povećanja ulaganja u digitalizaciju i digitalnu povezanost kako bi se jasno definirao digitalni cilj do 2030. i riješili izazovi povezani sa smanjenjem digitalnog jaza i povećanjem digitalne pismenosti, s kibersigurnosti, slobodnim protokom podataka, sigurnosti, odgovornosti i umjetnom inteligencijom;

8. apelira, u svjetlu klimatske krize i zabrinjavajućih nalaza 6. izvješća o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, na znatno povećanje rashoda za klimu u proračunu za 2022. te na korištenje dostupnih razlika i instrumenata fleksibilnosti kako bi se ojačali programi Unije kojima se podupire ekološka, energetska i resursno učinkovita tranzicija; nadalje, smatra da bi sredstva Unije koja se troše na štetne projekte ili lažna klimatska rješenja trebalo preusmjeriti u razvoj i uvođenje mjera energetske učinkovitosti i učinkovite upotrebe resursa te održivih rješenja za obnovljivu energiju koja su već dostupna ili će biti dostupna u bliskoj budućnosti kako bi se ostvarili klimatski i energetski ciljevi EU-a;

9. poziva da se dodijele dodatna sredstva za ubrzanje razvoja i primjene obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti kako bi se ispunile obveze koje je Unija preuzela u okviru Pariškog sporazuma te kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju ili prelazak na nultu stopu neto emisija stakleničkih plinova;

10. podsjeća na to da se za provedbu novog zelenog plana financijska sredstva iz VFO-a i NGEU-a trebaju dodijeliti u skladu s Pariškim sporazumom; naglašava važnost postizanja razine potrošnje od 10 % u području biološke raznolikosti i razine potrošnje od 30 % u području klimatskih promjena utvrđene u sklopu VFO-a za razdoblje 2021.–2027.; ističe da su potrebni jasni kriteriji prihvatljivosti i sveobuhvatna metodologija definiranja i praćenja relevantnih izdataka u području klime i biološke raznolikosti u skladu s načelom „nenanošenja bitne štete” i mehanizmom provjere za utvrđivanje potencijalnih štetnih učinaka djelovanja Unije na biološku raznolikost i klimu; podsjeća Komisiju da u potpunosti uključi Parlament; ističe da Komisija tu metodologiju treba predložiti prije predstavljanja nacrta proračuna za 2023. kako bi se osiguralo da se cilj postavljen u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020. za 2024. zaista može ostvariti; očekuje da sljedeće izvješće o uspješnosti sadržava pojedinosti o načinu na koji proračun Unije doprinosi novom zelenom planu i načelu „nenanošenja bitne štete”;

11. ponavlja svoj poziv na postupno ukidanje štetnih subvencija i usklađenost svih fondova i programa EU-a; ustraje u tome da projekti i programi koji nisu u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na temperaturu ispod 1,5 °C ni s ciljem zaustavljanja i preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti ne bi smjeli biti prihvatljivi za potporu iz proračuna Unije;

12. ponavlja da bi proračun Unije trebao koristiti građanima i da bi se prije svega trebao fokusirati na promicanje društvenog razvoja, kvalitetna radna mjesta, porast kvalitete životnog standarda, bolji pristup znanju, ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, energetsku tranziciju na učinkovitiji energetski sustav koji se temelji na obnovljivim izvorima, borbu protiv klimatskih promjena i iskorjenjivanje energetskog siromaštva;

13. podsjeća na presudnu ulogu strateškog predviđanja i važnost donošenja politika na temelju predviđanja i dokaza;

14. ističe da je potrebno dodatno podupirati istraživanje i inovacije kao pokretač prosperiteta u kontekstu oporavka od aktualne pandemije te zelenih i digitalnih ambicija EU-a; poziva na to da se opozvana sredstva za istraživanje iz 2020. stave na raspolaganje programu Obzor Europa u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe; poziva na to da rashodi za istraživanje u području zdravstva iz proračuna Unije budu barem jednaki onima iz općeg proračuna za 2021. s obzirom na promjenjivu situaciju u vezi s pandemijom; poziva na dodjelu sredstava iz instrumenta Next Generation EU sektorima koji su teško pogođeni krizom i instrumentima koji mogu izravno doprinijeti oporavku i pritom potaknuti ekološku i održivu digitalnu tranziciju europskog gospodarstva; smatra da bi se samom digitalnom tranzicijom trebalo olakšati i doprinijeti zelenoj tranziciji te ističe važnost daljnje ekologizacije sektora IKT-a; ističe ulogu EIC-a i EIT-a u podupiranju istraživanja i inovacija u Uniji te potrebu za povećanjem njihovih financijskih sredstava 2022. godine;

15. ističe da bi se proračunom Unije trebala podupirati akademska sloboda i institucionalna autonomija diljem Europe i svijeta; traži da se u okviru proračuna Unije pruži potpora afganistanskim znanstvenicima koji se sada suočavaju s teškim okolnostima jer će akademska sloboda vjerojatno nestati pod talibanskim režimom;

16. podupire pilot-projekt za uspostavu programa stipendija za istraživače u opasnosti, kojim bi se Uniji trebalo omogućiti pružanje izravne potpore ugroženim znanstvenicima, kao što su oni u Afganistanu;

17. žali zbog nedostatka ambicioznosti u nacrtu proračuna za 2022. u pogledu politike za mikropoduzeća i MSP-ove; ističe da je s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju vrlo važno uspostaviti i ojačati mehanizam potpore za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; bez dodatne potpore neće biti moguće na odgovarajući način riješiti ozbiljne i dugoročne posljedice krize za mikropoduzeća i MSP-ove; stoga traži da se u proračunu za 2020. jače podupru mikropoduzeća i MSP-ovi te njihova predstavnička udruženja, čime bi se doprinijelo podupiranju razvoja, poboljšao pristup tehnologiji i promicali bolji uvjeti rada;

18. ističe važnu ulogu koju MSP-ovi, mikropoduzeća i novoosnovana poduzeća imaju u oporavku, održavajući pritom zaposlenost i rast, te poziva Uniju i države članice da za MSP-ove i novoosnovana poduzeća osiguraju snažniju potporu i dodatno smanje njihovo administrativno opterećenje; ističe da su MSP-ovi ključan dio europskog gospodarstva te naglašava da je potrebno stvoriti poslovno okružje prilagođeno
MSP-ovima i podupirati klastere i mreže MSP-ova; poziva na to da se dodijele dovoljna financijska sredstva u sastavnici programa InvestEU koja se odnosi na MSP-ove;

19. ističe da je potrebna reforma europske industrije i sektora u kojima je teško smanjiti emisije kako bi se postigla konkurentna i održiva Unija te njezini klimatski ciljevi; stoga ističe potrebu za dostatnim financiranjem programa koji podržavaju te ciljeve, inovativnih rješenja i revolucionarne tehnologije kao što su programi Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, InvestEU i Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2 (FCH 2);

20. poziva na rješavanje društvenih, gospodarskih, energetskih i okolišnih učinaka tranzicije, istodobno zadržavajući i proširujući mogućnosti zapošljavanja u pogođenim područjima kako bi se izbjegla socijalna isključenost; u tom pogledu upućuje na ulogu Fonda za pravednu tranziciju u rješavanju društvenih, socioekonomskih, tehnoloških i okolišnih posljedica na radnike, sektore i zajednice teško pogođene tranzicijom iz ovisnosti o ugljenu i ugljiku; traži da se zajamče prava radnika, smanji energetsko siromaštvo i izbjegne produbljivanje nejednakosti;

21. ponovno ističe svoju potporu industrijskoj politici utemeljenoj na ekosustavnom pristupu kojim se podupire konkurentnost i jača otpornost Unije uz istodobno olakšavanje ekološke i digitalne tranzicije; ističe da je potrebno uskladiti ulaganja među programima i djelovanjima Unije, uključujući zajednička poduzeća, industrijske saveze i važne projekte od zajedničkog europskog interesa, gdje je to prikladno, kako bi se učinkovito odgovorilo na potrebe svakog ekosustava;

22. naglašava važnost uspješne provedbe Paketa za cilj od 55 %; ističe ključnu ulogu provedbe akcijskog plana Unije za kružno gospodarstvo radi ostvarenja spomenutih politika;

23. pozdravlja ambiciju Komisije da ojača konkurentnost, stratešku autonomiju i otpornost Unije i u tom kontekstu podsjeća na uspjeh Europskog saveza za baterije koji u skladu s europskim zelenim planom, akcijskim planom za kružno gospodarstvo i novom industrijskom strategijom želi doprinijeti čistoj i digitalnoj tranziciji stvaranjem konkurentnog, kružnog, održivog i sigurnog lanca vrijednosti za baterije, a koji je presudan za buduću mobilnost s niskim emisijama i skladištenje energije te stoga može poslužiti kao dobar primjer;

24. smatra da je inicijativa Novi europski Bauhaus snažan mehanizam za potporu prelasku Europe na održivo gospodarstvo i društvo; smatra da bi programi Unije kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe i InvestEU trebali doprinijeti toj inicijativi; poziva Komisiju da izradi mehanizam kojim bi se ta inicijativa integrirala u postojeće programe Unije, što bi dovelo do sinergija bez ikakvih dodatnih kriterija ili administrativnog opterećenja;

25. poziva na to da se osigura dostatan broj zaposlenika za sve agencije u skladu s njihovim zadaćama i odgovornostima; osobito ističe da treba znatno povećati broj zaposlenika ACER-a i EIT-a, koji već godinama nemaju dovoljno osoblja, ta zajamčiti dostatan proračun kako bi ENISA i BEREC mogli ispuniti svoje zadaće; pozdravlja dodatna nova radna mjesta u planu radnih mjesta EUSPA-e, no poziva na postupno smanjenje broja vanjskih zaposlenika kako bi se spriječili poremećaji u aktivnostima povezanima sa sigurnošću;

26. podsjeća na svoj apel na promicanje rodne ravnopravnosti te jednakih prava i mogućnosti za sve u proračunu Unije; ističe da su potrebni posebni napori kako bi se osiguralo da se proračunom Unije potiče rodno ravnopravna ekološka i održiva digitalna tranzicija; naglašava da je važno usmjeriti se posebno na područje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te na područje IKT-a i svemirskog sektora; očekuje od Komisije da brzo osmisli svoju metodologiju za mjerenje doprinosa svakog relevantnog programa rodnoj ravnopravnosti, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom koji prati VFO za razdoblje 2021. 2027., uzimajući u obzir preporuke Europskog revizorskog suda[22];

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

56

8

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Michael Bloss, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Carlo Calenda, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Nicolás González Casares, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Joëlle Mélin, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Manuela Ripa, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Viktor Uspaskich, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Erik Bergkvist, Izaskun Bilbao Barandica, Cornelia Ernst, Valérie Hayer, Elena Lizzi, Jutta Paulus, Sandra Pereira, Angelika Winzig

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

56

+

NI

Clara Ponsatí Obiols, Viktor Uspaskich

PPE

François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Andrius Kubilius, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Angelika Winzig

Renew

Nicola Beer, Izaskun Bilbao Barandica, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Valter Flego, Claudia Gamon, Christophe Grudler, Valérie Hayer, Ivars Ijabs, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen

S&D

Erik Bergkvist, Carlo Calenda, Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho

Vert/ALE

Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Manuela Ripa, Marie Toussaint

 

8

-

ECR

Izabela‑Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský

ID

Markus Buchheit

 

10

0

ID

Paolo Borchia, Elena Lizzi, Thierry Mariani, Joëlle Mélin, Isabella Tovaglieri

NI

András Gyürk

The Left

Marc Botenga, Cornelia Ernst, Marisa Matias, Sandra Pereira

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (12.7.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Eugen Jurzyca

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. konstatira da nadležnost odbora IMCO u proračunskom postupku obuhvaća naslov 1 – Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija, uključujući proračunske klastere 03 02 Program jedinstvenog tržišta, 03 03 Program EU-a za borbu protiv prijevara i 03 05 Suradnja u području carina;

2. konstatira da će 2022. biti druga godina primjene Programa jedinstvenog tržišta namijenjenog za potporu neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i poboljšanju slobodnog kretanja robe i usluga, pružanju potpore malim i srednjim poduzećima kako bi povećali opseg poslovanja i prekogranično poslovanje, kao i promicanju interesa europskih potrošača te jamčenju visokog standarda njihove zaštite; snažno pozdravlja uspostavu posebne proračunske linije za nadzor u okviru Programa jedinstvenog tržišta, što je Parlament u više navrata zatražio;

3. konstatira da bi povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja u naslovu 1 proračuna EU-a za 2022., pojačano doprinosom iz instrumenta „Next Generation EU”, trebalo osigurati djelotvorno i učinkovito financiranje namijenjeno za poboljšano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, inovacije, stratešku infrastrukturu, digitalne transformacije i konkurentnost MSP-ova;

4. konstatira da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 otežala slobodno kretanje osoba, robe i usluga u EU-u; poziva da se odgovarajućim i djelotvornim inicijativa ponovno uspostavi, dodatno produbi i dovrši jedinstveno tržište i istovremeno podrži prijelaz na digitalno i održivo gospodarstvo te riješi pitanje neopravdanih i nerazmjernih prepreka slobodnoj trgovini kako bi jedinstveno tržište postalo snažnije i otpornije i kako bi se povećali trgovinski tokovi EU-a i poboljšali lanci vrijednosti, čime bi se doprinijelo gospodarskom rastu;

5. naglašava da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala važnost djelotvorne i učinkovite politike sigurnosti proizvoda, i na internetu i izvan njega, te odgovarajuće provedbe prava potrošača na jedinstvenom tržištu; naglašava potrebu za odgovarajućim financiranjem postojećih instrumenata unutarnjeg tržišta kako bi se zajamčila visoka razina zaštite i dobrobiti potrošača;

6. naglašava da će posljedice krize uzrokovane COVID-om 19 u predstojećim mjesecima snažno utjecati na europske građane te mikro i mala poduzeća; ističe, stoga, nužnost pružanja potpore mikro i malim poduzećima u okviru Programa jedinstvenog tržišta, kako bi jedinstveno tržište postalo snažnije i otpornije;

7. poziva države članice da nastave učinkovito provoditi nacionalne planove za oporavak i otpornost usmjerene na digitalnu i održivu tranziciju i inovacije; podsjeća da je potrebno stvoriti sinergije između Programa za jedinstveno tržište i fonda za oporavak Next Generation EU;

8. naglašava da osobito veliki potencijal leži u slobodnom kretanju usluga, što još uvijek nije dovoljno razvijeno, te poziva na inicijative i mjere za poticanje prekogranične trgovine uslugama, uz puno poštovanje slobode na pružanje usluga, jačanje konkurentnosti MSP-ova i smanjenje neopravdanog administrativnog opterećenja za poduzeća; kao i na mjere kojima bi se osigurala odgovarajuća implementacija i primjena postojećeg zakonodavstva na nacionalnoj razini;

9. konstatira da je prekogranična infrastruktura okosnica jedinstvenog tržišta, zahvaljujući kojoj se roba, usluge, poduzeća i građani mogu slobodno prekogranično kretati; u tom smislu ističe reformirani Instrument za povezivanje Europe;

10. vjeruje da su potrebni dodatni napori kako bi se državama članicama pružila potpora u digitalizaciji javnog sektora, posebno za postupke koji utječu na poduzeća i potrošače, čime će im se omogućiti da na internetu obavljaju administrativne zadaće; ističe da bi dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta i dalje trebao biti jedan od ključnih proračunskih prioriteta;

11. u tom pogledu pozdravlja novi program Digitalna Europa namijenjen digitalnoj transformaciji europskog društva i gospodarstva; podsjeća na to da je potrebno pružiti potporu poduzećima, posebno europskim MSP-ovima, što se odnosi i na razvojna i rastuća poduzeća, u pogledu njihova pristupa jedinstvenom tržištu te digitalnoj tranziciji i održivom razvoju; podsjeća na to da je dovršenje digitalnog jedinstvenog tržišta od ključne važnosti;

12. podsjeća da je potrebno osigurati proračunsku potporu za provedbu Direktive o pristupačnosti interneta i Europskog akta o pristupačnosti na razini Unije;

13. konstatira da bi usvajanje najboljih praksi u javnoj nabavi za projekte koje financira EU moglo doprinijeti izbjegavanju čestih pogrešaka i osiguravanju pravilne provedbe ulaganja;

14. ponavlja važnost odgovarajuće i učinkovite razine odobrenih sredstava za preuzimanje obveza kako bi se omogućila modernizacija carinske unije kao potpora provedbi Carinskog zakonika Unije i razvoja elektroničkih i automatiziranijih carinskih sustava u cilju veće učinkovitosti za poduzeća iz EU-a i europska i nacionalna tijela te jednostavnije zaštite potrošača; pozdravlja osnaženi program „Carina”, kojim će se poduprijeti daljnja digitalizacija i modernizacija carinske unije, kao i uspostavu Fonda za integrirano upravljanje granicama (IBMF), koji obuhvaća financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere kojom se državama članicama pruža potpora u pravilnom upravljanju različitim izazovima i rizicima na granicama EU-a; poziva da se pri toj modernizaciji u obzir uzmu promjene povezane sa Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine te zaštiti i podupre Protokol o Sjevernoj Irskoj; pozdravlja potpuno poštovanje preporuka Revizorskog suda o učinkovitijem proračunu, dobrobiti i zaštiti potrošača te većoj dobiti za poduzeća;

15. ističe važnost odgovornosti i transparentnosti za tijela koja primaju sredstva EU-a i naglašava važnost jasnog označivanja kako bi se javno naznačilo da je projekt financiran, ili djelomično financiran, sredstvima EU-a; ponavlja da se učinkovitom i održivom potrošnjom i pravilnom evaluacijom ostvaruje ušteda iz koje bi se mogle financirati daljnje aktivnosti;

16. ističe da je potrebno da svi proračunski programi budu obuhvaćeni kontinuiranim analizama isplativosti i održivosti kako bi se osiguralo da se ograničeni proračun Unije troši što je učinkovitije moguće te da se sredstva mogu iskoristiti za najkvalitetnije projekte s maksimalnim učinkom te čiji rezultati odgovaraju planiranim ciljevima, uključujući željeni doprinos održivosti; ističe da bi financiranje EU-a trebalo biti popraćeno mjerljivim pokazateljima rezultata, umjesto jednostavnog mjerenja uspješnosti, čime bi se omogućila usporedivost i učinkovitost pojedinačnih programa EU-a;

17. traži od Komisije da podupre pilot-projekte i prijedloge pripremnih djelovanja u okviru nadležnosti odbora IMCO.


POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

Datum usvajanja

12.7.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Alex Agius Saliba, Andrus Ansip, Pablo Arias Echeverría, Alessandra Basso, Brando Benifei, Adam Bielan, Hynek Blaško, Biljana Borzan, Vlad-Marius Botoş, Markus Buchheit, Andrea Caroppo, Anna Cavazzini, Dita Charanzová, Deirdre Clune, David Cormand, Carlo Fidanza, Evelyne Gebhardt, Alexandra Geese, Sandro Gozi, Maria Grapini, Svenja Hahn, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Marcel Kolaja, Kateřina Konečná, Andrey Kovatchev, Jean-Lin Lacapelle, Maria-Manuel Leitão-Marques, Morten Løkkegaard, Antonius Manders, Leszek Miller, Anne-Sophie Pelletier, Miroslav Radačovský, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Aguilera, Maria da Graça Carvalho, Christian Doleschal, Claude Gruffat, Jiří Pospíšil, Kosma Złotowski

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

ECR

Adam Bielan, Carlo Fidanza, Eugen Jurzyca, Kosma Złotowski

ID

Alessandra Basso

NI

Miroslav Radačovský

PPE

Pablo Arias Echeverría, Andrea Caroppo, Maria da Graça Carvalho, Deirdre Clune, Christian Doleschal, Andrey Kovatchev, Antonius Manders, Jiří Pospíšil, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Ivan Štefanec, Róża Thun und Hohenstein

Renew

Andrus Ansip, Vlad-Marius Botoş, Dita Charanzová, Sandro Gozi, Svenja Hahn, Morten Løkkegaard, Marco Zullo

S&D

Alex Agius Saliba, Clara Aguilera, Brando Benifei, Biljana Borzan, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Maria-Manuel Leitão-Marques, Leszek Miller, Christel Schaldemose

Verts/ALE

Anna Cavazzini, David Cormand, Alexandra Geese, Claude Gruffat, Marcel Kolaja

 

4

-

ID

Hynek Blaško, Markus Buchheit, Virginie Joron, Jean-Lin Lacapelle

 

2

0

The Left

Kateřina Konečná, Anne-Sophie Pelletier

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (28.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.

((2021/0227(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Isabel García Muñoz

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su prometni i turistički sektori Unije ključni za njezin gospodarski, socijalni i ekološki razvoj te njezinu održivost, kao i za jamčenje teritorijalne dostupnosti i povezivosti svih regija Unije, s posebnim naglaskom na perifernim, ruralnim, planinskim, otočnim i najudaljenijim regijama te drugim područjima u nepovoljnom položaju;

B. budući da će promet i turizam biti ključni za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. na tehnološki neutralan način te da je istodobno potrebno zajamčiti da će ostati pristupačni; budući da su potrebna dostatna ulaganja kako bi se ubrzao prelazak na održivu i pametnu mobilnost za sva prijevozna sredstva te kako bi se ostvarili ciljevi smanjenja emisija nakon odgovarajuće sveobuhvatne procjene učinka u skladu sa zelenim planom i Pariškim sporazumom;

C. budući da je sektor prometa jedan od najvećih poslodavaca u Europi; budući da bi se novi izazovi trebali rješavati tako da se zajamče pozitivni učinci na otvaranje radnih mjesta i uvjete rada;

D. budući da je potrebno promicati i poboljšati sustave javnog prijevoza, posebno u pogledu privlačnosti, učinkovitosti i kapaciteta; budući da je jačanje održive ruralne mobilnosti ključno za socioekonomsku i teritorijalnu koheziju;

E. budući da su prometni i turistički sektor, kao i radna mjesta u tim sektorima, među onima koji su najteže pogođeni krizom prouzročenom bolešću COVID 19 te da će oni biti od ključne važnosti za oporavak unutarnjeg tržišta i gospodarstva EU-a; budući da se pokazalo da je sektor prometa tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 bio ključan za osiguravanje nesmetanog protoka robe i distribuciju cjepiva diljem EU-a; budući da je turizam, u kojemu je izravno ili neizravno zaposleno 27 milijuna radnika, ključan sektor za gospodarstvo EU-a kao njegova četvrta najveća izvozna industrija te da ima važnu ulogu u poticanju njegove konkurentnosti, zapošljavanja i socijalne dobrobiti;

F. budući da je cilj EU-a „vizija nula” usmjeren na smanjenje broja poginulih na cestama za 50 % do 2030. i postizanje nulte stope smrtnih slučajeva do 2050.; budući da su ulaganja u cestovnu sigurnost ključan element Strateškog akcijskog plana EU-a za sigurnost na cestama; budući da konstantno visok broj smrtnih slučajeva na cestama upućuje na to da je potrebno više ulaganja kako bi se zajamčila sigurnost na cestama i sigurnost korisnika;

1. ističe da će odgovarajuće financiranje projekata u području prometa i infrastrukture biti ključno za poticanje oporavka EU-a, napredak prema zelenoj i digitalnoj tranziciji te osiguravanje konkurentnosti sektora; poziva Komisiju i države članice da dostupne financijske instrumente, uključujući, među ostalima, Instrument za povezivanje Europe (CEF), Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), Kohezijski fond, fond InvestEU, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), koriste na konkretan i komplementaran način kako bi se maksimalno povećao njihov učinak na oporavak i istodobno zajamčilo odgovarajuće dugoročno financiranje prometnih i infrastrukturnih projekata EU-a, među ostalim projekata za praćenje onečišćenja zraka povezanog s prometom; pozdravlja dogovor u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) o jednostavnijem i učinkovitijem sustavu vlastitih sredstava koji je usmjeren na rezultate i kojim se uzimaju u obzir prioriteti EU-a, posebno njegove ekološke i digitalne ambicije;

2. naglašava da je važno da se može računati na dostatna sredstva i poticati suradnju između lokalne, regionalne i nacionalne razine te razine EU-a kako bi se bolje razumjele lokalne i regionalne okolnosti i potrebe u pogledu napretka prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, kao što su novi modeli mobilnosti;

3. naglašava da loša prometna kvaliteta doprinosi ozbiljnoj nedostatnosti ulaganja, regionalnim razlikama i nedostacima u pogledu uključenosti koji negativno utječu na poslovno okruženje i ugrožavaju nastojanja u području kohezije; ističe važnost znatne tehničke pomoći i nadzora na razini EU-a kako bi se ojačali napori u pogledu socioekonomske i teritorijalne kohezije;

4. naglašava da je potrebno iskoristiti odgovarajuća financijska sredstva EU-a za podizanje razine osviještenosti, osposobljavanje i resurse u području sigurnosti na cestama, uključujući sigurnost i zaštitu radnika u prometu te sprečavanje moguće krađe tereta ili vozila i drugih sigurnosnih prijetnji;

5. [02 03 01] ponavlja ključnu ulogu CEF-a u poticanju razvoja i pravodobnog dovršetka transeuropske mreže visokih performansi (TEN-T) koja je održiva, sigurna, multimodalna, interoperabilna i međusobno povezana u području prometne i energetske infrastrukture te infrastrukture digitalnih usluga;

6. ističe da je CEF glavni instrument za financiranje razvoja infrastrukture s najvećom dodanom vrijednošću EU-a u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i povezivosti te naglašava da je potrebno ojačati regionalnu povezanost s mrežom TEN-T; naglašava važnost ubrzavanja prekograničnih projekata i veza koje nedostaju za pravovremeni dovršetak mreže TEN-T; u tom pogledu žali zbog predloženog smanjenja proračuna za promet za 2022. u okviru CEF-a u odnosu na 2021. i u odnosu na razine zabilježene u prethodnom višegodišnjem financijskom okviru; ističe da je nužno da se sredstva CEF-a koriste za mjere povezane sa sigurnom infrastrukturom i mobilnosti, kao što su sigurna i zaštićena parkirališta u EU-u;

7. ističe ulogu Mehanizma za oporavak i otpornost te povezanih nacionalnih planova u poticanju oporavka u prometnom i turističkom sektoru; ustraje u potrebi za odgovarajućim parlamentarnim nadzorom nad njegovom provedbom u potpunoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te svim povezanim dionicima;

8. [05 03 03] pozdravlja povećanje sredstava Kohezijskog fonda dodijeljenih Instrumentu za povezivanje Europe za promet za 2022.; napominje, međutim, da ono nipošto nije nadoknadilo naglo smanjenje zabilježeno 2021.; ponavlja ključnu ulogu prometne politike i ulaganja Unije u poboljšanju teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije u Uniji, posebno u perifernim regijama;

9. [09 03] pozdravlja važna financijska sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju u okviru mehanizma za pravednu tranziciju za 2022. čiji je cilj osigurati pravednu i uključivu tranziciju na klimatsku neutralnost; ističe ulogu tog mehanizma i njegova instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru za ulaganje u sigurnu, održivu i otpornu prometnu i turističku infrastrukturu u regijama koje su najviše pogođene tranzicijskim izazovima, kao što su ruralne i rijetko naseljene regije, regije u nepovoljnom položaju i ekološki ugrožena područja, te u promicanje cjenovno pristupačnih i dostupnih usluga mobilnosti za sve putnike, uključujući osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću; naglašava da je potrebno podupirati usavršavanje i prekvalifikaciju radnika i tražitelja zaposlenja u prometnom sektoru te produktivna i održiva ulaganja u MSP-ove;

10. poziva na promicanje javnog prijevoza i na donošenje akcijskog plana EU-a za provedbu jedinstvenog i multimodalnog sustava izdavanja karata;

11. poziva na uspostavu posebnog prometnog programa POSEI kao dodatne potpore za kompenziranje nepovoljnog položaja i gubitaka nastalih zbog troška prijevoza putnika i robe u najudaljenije regije;

12. [02 02] sa zadovoljstvom prima na znanje veliko povećanje proračuna fonda InvestEU tijekom 2021. i njegovo znatno povećanje iz instrumenta NextGenerationEU za 2022.; podsjeća Komisiju da je osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava iz fonda InvestEU nakon operativnog razdoblja instrumenta NextGenerationEU te tijekom cijelog VFO-a 2021. – 2027. ključno za poticanje održive i sigurne infrastrukture, rješenja i opreme u području mobilnosti te za razvoj inovativnih tehnologija i alternativnih goriva;

13. [13 04 01] prima na znanje, unatoč drastičnom smanjenju ambicija u tom pogledu u pregovorima o VFO-u, blago povećanje proračuna za vojnu mobilnost u 2022., koji je namijenjen prilagodbi dijelova mreža TEN-T za dvojnu namjenu prometne infrastrukture u cilju poboljšanja i civilne i vojne mobilnosti;

14. ponavlja hitan i opetovan zahtjev Parlamenta za izradu posebnog programa za održivi turizam na europskoj razini i stvaranje posebne proračunske linije s dodijeljenim iznosom koji će odražavati i važnost turističkog sektora u gospodarstvu EU-a i njegove potrebe u razdoblju nakon krize prouzročene bolešću COVID-19;

15. pozdravlja financijska sredstva u okviru programa REACT-EU u svim gospodarskim sektorima, uključujući turizam, jer su ona podržala MSP-ove u, među ostalim, očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta, te njihovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji;

16. [02 10 02] [02 10 03] zahtijeva usklađivanje financiranja europskih prometnih agencija s razinom njihove odgovornosti i njihovom ulogom u prijelazu na dekarbonizaciju načina prijevoza;

17. žali zbog smanjenja odobrenih sredstava namijenjenih EMSA-i u stajalištu Vijeća, uzimajući u obzir, među ostalim, ključnu ulogu te agencije u pružanju potpore održivosti pomorskog prometa, praćenju prijavljivanja emisija koje proizvedu plovila, njezin doprinos u borbi protiv onečišćenja mora i njezine buduće odgovornosti za zelenu transformaciju tog sektora;

18. ističe da je potrebno veće povećanje sredstava za Agenciju Europske unije za željeznice (ERA) kako bi mogla pružati dodatnu potporu ciljevima za dovršetak mreže TEN-T, a posebno ERTMS-a i prekograničnih dijelova; naglašava da se ERA također mora baviti novim zadaćama, neočekivanim potrebama kao što su one povezane s kibernetičkom sigurnošću i manjkom osoblja s obzirom na povećanje broja prijava za provedbu četvrtog željezničkog paketa;

19. [02 10 01] prima na znanje blago povećanje ukupnog doprinosa EU-a Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) predloženo za 2022.; podsjeća da su potrebna odgovarajuća financijska sredstva za EASA-u s obzirom na to da je 2018. imenovana agencijom za „europska strateška ulaganja” i da su joj s usvajanjem njezine nove temeljne uredbe 2018. dodijeljene nove osnovne zadaće;

20. traži da se EASA-i dodijele financijska sredstva za istraživanje o ograničavanju širenja bolesti koje se prenose zrakom u zračnom prometu i za nove mjere zdravstvene sigurnosti;

21. ističe ulogu Agencije u zelenom planu u okviru njezina rada na doprinošenju zelenom oporavku zrakoplovne industrije EU-a i poboljšanju učinka zrakoplovne industrije na okoliš, među ostalim razvojem standarda za CO2, osmišljavanjem programa ekoloških oznaka za informiranje putnika te potporom zelenoj obnovi flota zrakoplovnih prijevoznika i uključivanjem u certifikaciju održivih goriva; ističe potrebu za jačanjem kapaciteta EASA-e u sprječavanju rizika za sigurnost zrakoplovnog prometa;

22. [01 02 02 51/52/53/54] pozdravlja uspostavu Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo („Clean Aviation”), Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu („Europe’s Rail”), Zajedničkog poduzeća za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba 3 (SESAR 3) i partnerstava za čisti vodik („Clean Hydrogen”); poziva na odgovarajuće financiranje tih zajedničkih poduzeća kako bi ona mogla izvršavati svoju ulogu u poticanju inovacija i istraživanja te u poboljšanju učinkovitosti, sigurnosti i održivosti prometnog sektora;

23. [02 20 04 01] podsjeća na važnost komunikacijskih aktivnosti o prometnoj politici EU-a, na primjer u pogledu sigurnosti prometa ili prava putnika, kako bi se podigla razina osviještenosti i odgovorilo na zahtjeve građana, posebno u kontekstu Europske godine željeznice i krize uzrokovane bolešću COVID-19;

24. [13 01 03 74] pozdravlja Europsku izvršnu agenciju za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), koja je službeno zamijenila INEA-u te ističe njezinu važnu ulogu u nastavku pružanja održivih, sigurnih i pametnih prometnih usluga i infrastrukturnih projekata;

25. [02 02 99 12] podsjeća na to da je EFSU uspostavljen kako bi se doprinijelo visoko inovativnim projektima utemeljenima na tržištu i stoga smatra da se radi o ključnom instrumentu za pomoć MSP-ovima u prometnom sektoru pri izradi novih rješenja u području mobilnosti; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju dovršetak Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) te da povećaju pomoć koja se pruža MSP-ovima i start-up poduzećima u izradi takvih projekata.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Ciarán Cuffe, Johan Danielsson, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, João Pimenta Lopes, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Josianne Cutajar, Tomasz Frankowski, Markus Pieper

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

44

+

ECR

Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

ID

Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Julie Lechanteux

NI

Mario Furore

PPE

Magdalena Adamowicz, Gheorghe Falcă, Tomasz Frankowski, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Renew

José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet

S&D

Andris Ameriks, Josianne Cutajar, Johan Danielsson, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Rovana Plumb, Vera Tax, István Ujhelyi, Petar Vitanov

The Left

Elena Kountoura

Verts/ALE

Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Tilly Metz

 

4

-

ECR

Peter Lundgren

NI

Dorien Rookmaker

The Left

Kateřina Konečná, João Pimenta Lopes

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (30.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Pina Picierno

 

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća da će se, prema prijelaznim pravilima za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), mjere Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) nastaviti 2022., u skladu s pravilima za okvir 2014. – 2020., sve do provedbe reforme ZPP-a 2023.; ističe važnost prijelaznih mjera ZPP-a kako bi se premostio jaz u odnosu na novu pravnu osnovu i istodobno doprinijelo postizanju ciljeva europskog zelenog plana, zajamčio neometan i usklađen prijelaz na nove odredbe, pružila pravna sigurnost poljoprivrednom sektoru i zaštitio pravni okvir za financiranje i gospodarsku stabilnost europskih poljoprivrednih gospodarstava; skreće pozornost na potrebu da se programi za razdoblje 2014. – 2020. postupno uspješno privedu kraju uz plaćanje preostalog iznosa nepodmirenih obveza; pozdravlja činjenicu da će se iznos sredstava EPFRR-a 2022. povećati za 5,7 milijardi EUR iz instrumenta Next Generation EU (NGEU); podsjeća da će sredstva NGEU-a biti dostupna kao vanjski namjenski prihodi koji ne podliježu godišnjem proračunskom postupku; ističe da potpora koja se lokalnim akterima pruža iz NGEU-a nije samo bitna za oporavak poljoprivrednika i ruralnih područja od posljedica pandemije, nego je i ključna za postizanje ambicioznih ciljeva Unije u području okoliša, otpornost poljoprivrednog sustava u postizanju novih strateških ciljeva biološke raznolikosti i ciljeva u okviru strategije „od polja do stola”, kao i ciljeva „Dugoročne vizije za razvoj ruralnih područja” u prvoj fazi njezine provedbe; stoga ističe da je potreban snažan EPFRR i brza mobilizacija sredstava iz NGEU-a u 2022., pri čemu je potrebno voditi računa o obvezama Unije u okviru tog novog instrumenta za oporavak;

2. ističe da će se reformiranim i moderniziranim ZPP-om poduprijeti prijelaz na potpuno održiv poljoprivredni sektor i razvoj dinamičnih ruralnih područja, u skladu s ambicioznim ciljevima europskog zelenog plana i povezanim strategijama, tj. strategijom „od polja do stola” i strategijom za biološku raznolikost;

3. pozdravlja fondove za oporavak koji su namijenjeni potpori naporima subjekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru da se prilagode klimatskim promjenama i europskim potrošačima pruže održive i lokalne proizvode; naglašava da se posebna pozornost mora posvetiti kvaliteti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji su najteže pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

4. traži od Komisije i država članica da 2022. naglasak stave na projekte kojima će se očuvati postojeća radna mjesta u sektoru poljoprivrede i otvarati kvalitetna radna mjesta s radničkim pravima, stabilnom i reguliranom plaćom i radnim uvjetima, kako bi se učinkovito i odlučno suzbili siromaštvo i socijalna isključenost u ruralnim područjima;

5. konstatira iznos od 54 117 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 55 859 milijuna EUR u plaćanjima za poljoprivredu; prima na znanje mandat Vijeća i izostanak daljnjih rezova u odnosu na nacrt proračuna Komisije; međutim, poziva na povećanje proračuna s obzirom na broj izazova s kojima se poljoprivredno-prehrambeni sektor suočio 2021. godine i s kojima će se još trebati uhvatiti u koštac 2022.; pozdravlja činjenicu da će sredstva iz naslova 3., koji se odnosi na prirodne resurse i okoliš, činiti otprilike polovinu ukupnih proračunskih sredstava koja će se u razdoblju od 2021. do 2027. izdvojiti za borbu protiv klimatskih promjena; naglašava da su odobrena sredstva u okviru tog naslova namijenjena za ulaganja u održivi poljoprivredni i pomorski sektor kako bi se donošenjem ažuriranih ciljeva poljoprivredne i pomorske politike zajamčila sigurna i visokokvalitetna opskrba hranom; ističe da je u proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. potreban snažan doprinos EFJP-a i EPFRR-a ostvarenju niza razvojnih ciljeva, među kojima su usredotočenost na klimu i zaštitu biološke raznolikosti; naglašava da preliminarne procjene pokazuju da doprinos EFJP-a i EPFRR-a zaštiti klime prelazi više od 20 % cilja Unije, dok njihov doprinos zaštiti biološke raznolikosti predstavlja više od 60 % cilja Unije, te se procjenjuje da se tako kompenziraju programi koji ne doprinose tim ciljevima; međutim, naglašava potrebu da se te procjene potvrde preciznim praćenjem rashoda; podsjeća da Unija mora pratiti svoje rashode povezane s biološkom raznolikošću kako bi ispunila svoje obveze izvješćivanja iz Konvencije o biološkoj raznolikosti; naglašava da bi se trebala brzo usvojiti transparentna, sveobuhvatna i smislena metodologija praćenja, koja će se po potrebi prilagoditi tijekom revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja, i to i za rashode povezane s klimom i za rashode povezane s biološkom raznolikošću; ističe da bi bez odgovarajućih rashoda za klimu i biološku raznolikost te pouzdanog praćenja tijekom 2022. moglo biti otežano postizanje tih ciljeva tijekom aktualnog VFO-a;

6. pozdravlja uspostavu novog programa Digitalna Europa kako bi se riješilo pitanje trenutačnog nedostatka ulaganja u digitalne tehnologije; naglašava da će se programom Digitalna Europa poboljšati ključni digitalni kapaciteti EU-a usmjeravanjem na ključna područja umjetne inteligencije, kibersigurnosti, naprednog računalstva, infrastrukture, upravljanja i obrade podataka te njihove interoperabilnosti, razvoja i optimalne upotrebe u ključnim sektorima, uključujući poljoprivredu i okoliš;

7. dovodi u pitanje analizu troškova i koristi trenutačne krizne pričuve koja je i dalje neiskorištena unatoč nekolicini zahtjeva za potporu tijekom pandemije bolesti COVID-19; ponavlja svoj zahtjev da se ta pričuva iskoristi u slučaju mogućeg novog poremećaja na tržištu ili sektorske krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19 koja je još u tijeku; pozdravlja politički dogovor o poboljšanju krizne pričuve postignut u okviru reforme ZPP-a, no izražava žaljenje što njime nisu obuhvaćeni ambiciozniji prijedlozi koje podupire Europski parlament;

8. podsjeća da je pandemija bolesti COVID-19 naglasila stratešku ulogu koju ZPP ima u sprečavanju krize u području opskrbe hranom time što osigurava sigurnu, visokokvalitetnu, hranjivu i raznovrsnu hranu po pristupačnim cijenama; pozdravlja blago povećanje potražnje i odobrenih sredstava za intervencije na poljoprivrednom tržištu u proračunu za 2022. u odnosu na proračun za 2021.; ustraje u tome da se neke krizne mjere poduzete zbog bolesti COVID-19 u cilju pružanja potpore poljoprivrednom sektoru trebaju nastaviti i 2022., uz izdvajanje dodatnih sredstava, kako bi se ublažile posljedice pandemije i kako bi se postupno oporavile ruralne zajednice i time zajamčila srednjoročna i dugoročna sigurnost opskrbe hranom; traži od Komisije da u proračunskoj godini 2022. provede izvanredne mjere za pomoć poljoprivrednicima u prevladavanju krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja je snažno pogodila neke poljoprivredne sektore, uključujući uzgajivače cvijeća, proizvođače vina i sira te neke proizvođače mesa, te da to učini u skladu s dugoročnim zdravstvenim i okolišnim ciljevima strategije „od polja do stola”; smatra da bi Unija u tu svrhu trebala namijeniti iznos od 340 milijuna EUR koji će preostati nakon namjenskih prihoda;

9. podsjeća da se člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđa prioritetan status ruralnih područja; napominje, međutim, da su ruralna područja podcijenjena u raspodjeli sredstava u okviru kohezijske politike i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR); stoga poziva Komisiju da prednost dâ financiranju ruralnih područja u okviru EFRR-a i kohezijske politike;

10. potiče države članice da u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja, kako je izmijenjena, izravna plaćanja u okviru svojih nacionalnih gornjih granica uvrste u dobrovoljni program za male poljoprivrednike;

11. potvrđuje važnost programa Unije za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama kako bi se doprinijelo zdravoj prehrani djece; stoga se ne može složiti s prijedlogom Komisije da se potpora za školski program smanji za gotovo 10 %, posebno s obzirom na različite, ali često štetne učinke pandemije bolesti COVID-19 na sigurnost opskrbe hranom djece i mladih, njihove prehrambene navike i financijska sredstva; poziva države članice da u potpunosti iskoriste dodijeljena sredstva i prednost daju održivoj, lokalnoj i visokokvalitetnoj proizvodnji;

12. naglašava potrebu da se znatan dio sredstava iz programa Obzor Europa izdvoji za poljoprivredno-prehrambeni sektor u cilju pružanja potpore istraživanju i inovacijama u hrani, poljoprivredi, biogospodarstvu i ruralnom razvoju kako bi se poboljšala poljoprivredna proizvodnja i ispunile ambicije europskog zelenog plana; apelira na Komisiju da se pobrine za to da rezultati dospiju i do razine poljoprivrednih gospodarstava; poziva Komisiju da učinkovito i praktično provede pristup s više dionika u programu Obzor Europa kako bi se zajamčilo da poljoprivrednici imaju adekvatnu ulogu u tim programima i da su uključeni u postupak osmišljavanja, provedbe i širenja tijekom cijelog trajanja projekta; podsjeća na važnost odgovarajućih i dostupnih savjetodavnih usluga za poljoprivrednike u integraciji suvremenih tehnologija i praksi, uključujući metode uzgoja i razmnožavanja, te poboljšanju konkurentnosti i održivosti sektora; naglašava da je potrebno i dalje ulagati napore u cilju geografske ravnoteže među svim državama članicama u pogledu pristupa financiranju programa Obzor Europa;

13. podržava produljenje izvanrednih mjera za sektor vina nakon 15. listopada 2021. kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da prevladaju krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, s obzirom na pogoršanje stanja na tržištu zbog stalnih ograničenja kretanja; skreće pozornost na gospodarske posljedice krize koje bi mogle znatno izmijeniti potrošačke trendove; ističe činjenicu da je tijekom jedne i pol godine spor između Airbusa i Boeinga pogoršao gospodarsku štetu koju je pretrpio sektor vina;

14. izražava žaljenje zbog zaključka iz mišljenja Revizorskog suda br. 10/2021 da Komisija još nema potpuno učinkovit okvir za potporu rodno osviještenoj politici u proračunu Unije; naglašava važnost rodnih analiza te praćenja i ocjenjivanja rodnih pitanja u poljoprivrednom sektoru radi prilagodbe zbog nejednakosti; poziva Komisiju da donese posebne mjere za provedbu nove strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. u poljoprivrednom sektoru;

15. krhki poljoprivredni sektori imaju važnu ulogu u gospodarskom, socijalnom i okolišnom smislu; smatra da bi dobrovoljna proizvodno vezana potpora tim sektorima trebala ostati na istoj razini; stoga se protivi smanjenju od 13 milijuna EUR koje je predloženo u nacrtu proračuna za 2022.;

16. naglašava da se buduća neovisnost u opskrbi hranom ponajprije temelji na generacijskoj obnovi u poljoprivrednom sektoru; apelira na države članice da 2022. ojačaju postojeće mjere potpore za mlade poljoprivrednike s obzirom na to da je nedostatna generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru trenutačno jedan od glavnih izazova za europsku poljoprivredu; poziva Vijeće i Komisiju da u općem proračunu za 2022. u najmanju ruku zadrže iste razine potpore za mlade poljoprivrednike; naglašava da je potrebno olakšati pristup zemljištu i nasljeđivanju gospodarstava jer je to ključni preduvjet da se mladim i novim poljoprivrednicima omogući ulazak u sektor; stoga odbija smanjenje od 5 milijuna EUR predloženo u nacrtu proračuna za plaćanja za mlade poljoprivrednike;

17. naglašava da je, s obzirom na postupnu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima i postojanje različitih proizvodnih standarda, okolišnih praksi i pravila o dobrobiti životinja među našim trgovinskim partnerima, nužno ojačati granične kontrole; poziva Komisiju da prati postojeće trgovinske sporazume sa zemljama u kojima postoje ozbiljne sumnje u usklađenost s pravilima Unije i koje su bile predmet pritužbi podnesenih Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).

 


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

0

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Atidzhe Alieva-Veli, Álvaro Amaro, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Benoît Biteau, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Isabel Carvalhais, Asger Christensen, Angelo Ciocca, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Dino Giarrusso, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Colm Markey, Alin Mituța, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Maria Noichl, Juozas Olekas, Pina Picierno, Maxette Pirbakas, Eugenia Rodríguez Palop, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Claude Gruffat, Tilly Metz, Irène Tolleret

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37

+

ECR

Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Bert-Jan Ruissen, Veronika Vrecionová

ID

Gilles Lebreton, Maxette Pirbakas

NI

Dino Giarrusso

PPE

Álvaro Amaro, Daniel Buda, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Colm Markey, Marlene Mortler, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez

Renew

Atidzhe Alieva-Veli, Asger Christensen, Jérémy Decerle, Martin Hlaváček, Alin Mituța, Ulrike Müller, Irène Tolleret

S&D

Clara Aguilera, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Isabel Carvalhais, Paolo De Castro, Maria Noichl, Juozas Olekas, Pina Picierno

The Left

Luke Ming Flanagan, Eugenia Rodríguez Palop

 

0

-

 

 

 

8

0

ID

Mara Bizzotto, Angelo Ciocca, Ivan David

Verts/ALE

Benoît Biteau, Claude Gruffat, Tilly Metz, Bronis Ropė, Sarah Wiener

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO (3.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Pierre Karleskind

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na gospodarske, socijalne i ekološke aspekte ribarstva, akvakulture i pomorstva; naglašava njihovu ključnu ulogu u poticanju razvoja održivog plavog gospodarstva i njihov doprinos razvoju i revitalizaciji obalnih područja;

2. pozdravlja povećanje proračuna EFPRA-e za 2022.; ponavlja da je za daljnju održivost i konkurentnost održivog ribarstva, uključujući malog ribarstva, i održive akvakulture potrebno odgovarajuće financiranje tih sektora; smatra da proračun za te sektore mora odgovarati potrebama koje su utvrdile države članice i uzeti u obzir socijalne, okolišne i gospodarske ciljeve te doprinijeti ciljevima EU-a, posebno onima utvrđenima u Zelenom planu, novoj industrijskoj strategiji, strategiji „od polja do stola”, novom pristupu održivom plavom gospodarstvu i strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.; smatra da održavanje konkurentnog položaja sektora ribarstva i akvakulture mora ići ruku pod ruku s postizanjem tih ciljeva te da stoga svaki prijedlog mora biti predmet procjene učinka;

3. Skreće pozornost na činjenicu da plavo biogospodarstvo može biti važan element u poduzimanju hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica. Ribarstvo, akvakultura i uzgoj algi ključni su za povećanje održive proizvodnje hrane akvatičnog podrijetla u EU-u. Razvoj sustava proizvodnje hrane na osnovi vode koji su otporni na klimatske promjene zahtijeva više istraživanja i inovacija prije njihove primjene. Biomasa algi potencijalno je važan vodni resurs koji se može iskoristiti kao sirovina sa širokim rasponom primjene;

4. podsjeća da zbog Brexita sektor ribarstva EU-a trpi znatne gospodarske gubitke; stoga smatra prioritetom da Komisija osigura naknadu koja mora odgovarati šteti koju trpe sektor i ribarske zajednice, uzimajući u obzir sve izravne i neizravne posljedice Sporazuma; ističe poteškoće sektora u dobivanju dozvola za ribolov u pojasu od 6 do 12 nautičkih milja te u vodama Guernseyja i Jerseyja; u tom pogledu potiče države članice da u potpunosti iskoriste sva sredstva u okviru pričuve za prilagodbu Brexitu kako bi ublažile izravne i neizravne negativne učinke Sporazuma i izbjegle diskriminaciju između europske flote pogođene Brexitom, bez obzira na to love li u vodama Ujedinjene Kraljevine ili ne;

5. podsjeća da zbog Brexita sektor poljoprivrede također EU-a trpi znatne gospodarske gubitke; stoga smatra prioritetom da Komisija osigura naknadu koja mora odgovarati šteti koju trpi sektor, uzimajući u obzir sve izravne i neizravne posljedice Sporazuma i to što je Ujedinjena Kraljevina sada treća zemlja; ističe poteškoće pri uvozu školjkaša iz takozvanih područja razreda B i C iz Ujedinjene Kraljevine u EU i zabranu pročišćavanja tih školjkaša u EU-u; u tom pogledu potiče Komisiju da napravi iznimku i dopusti da se školjke iz britanskih klasa B i C uvezu u EU u zapečaćenim kamionima kako bi ih se pročistilo u posebnim centrima za pročišćavanje s potrebnim kapacitetima;

6. naglašava važnost uklanjanja gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, koja je teško pogodila cijeli sektor ribarstva i akvakulture; pozdravlja činjenicu da je u novoj EFPRA-i uvedena mogućnost pokretanja mjera za sektore akvakulture i ribarstva u slučaju izvanrednih događaja koji uzrokuju znatno narušavanje tržišta, kao i privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti u slučaju sanitarne krize; smatra da će takve odredbe bolje zaštiti sektor u slučaju nove sanitarne krize;

7. naglašava važnost uklanjanja gospodarske i socijalne štete koju su uzrokovale priobalne vjetroelektrane, a koje negativno utječu i nastavit će negativno utjecati na sektor ribarstva; poziva na uvođenje naknade za poremećaje i gubitke uzrokovane priobalnim vjetroelektranama; ponavlja da su za daljnju održivost i konkurentnost ribarstva potrebni odgovarajuće financiranje i naknade za te sektore;

8. pozdravlja činjenicu da je Komisija odobrila planove oporavka država članica; ističe da je važno da države članice pri provedbi svojih planova oporavka ta sredstva koriste kako bi osigurale održiv oporavak sektora ribarstva i akvakulture;

9. skreće pozornost na potencijal europske akvakulture, uključujući u pogledu sigurnosti hrane i zdravstvenih koristi u kontekstu strategije „od polja do stola”; poziva Komisiju da s posebnim, prihvatljivim i zajedničkim ciljevima za 2030. potiče održivi rast tog sektora koji će premašiti sadašnjih 2 % globalne proizvodnje akvakulture; ističe da su u strateškim smjernicama za održiviju i konkurentniju akvakulturu EU-a izrađene preporuke o dobrobiti životinja; naglašava da bi EFPRA-u trebalo koristiti za daljnje poboljšanje standarda dobrobiti životinja u ribarstvu i akvakulturi;

10. ustraje u tome da je potrebno poboljšati znanstveno i tehničko znanje kako bi se osigurala najpouzdanija rješenja koja se temelje na istraživanjima za sve morske biološke resurse u skladu sa zahtjevima ZRP-a; ponavlja da je važno osigurati dostatna financijska sredstava za prikupljanje, upravljanje, korištenje i razmjenu podataka u sektoru ribarstva;

 

11. ustraje u tome da je potrebno poboljšati znanstveno i tehničko znanje kako bi se osigurala najpouzdanija rješenja koja se temelje na istraživanjima; ponavlja da je važno osigurati dostatna financijska sredstava za prikupljanje, upravljanje, korištenje i razmjenu podataka u sektoru ribarstva u EU-u i u vodama trećih zemalja s kojima imamo i/ili uspostavljamo sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu;

12. zabrinut je zbog toga što se očekuje da će 2021. usvojiti manje od 50 % operativnih programa EFPRA-e, dok će se preostali programi usvojiti tek 2022.; traži od Komisije da objavi detaljno izvješće o reprogramiranju neiskorištenih sredstava EFPRA-e; posebno skreće pozornost na činjenicu da iznos od 3 457,6 milijuna EUR za nepodmirene obveze povezane s programom EFPR-a u razdoblju 2014. – 2020. nije plaćen niti nadoknađen od 1. siječnja 2021.; poziva države članice i Komisiju da hitno donesu operativne programe u okviru EFPRA-e; traži od Komisije da poboljša postupak provedbe, odobravanja i primjene sredstava;

13. skreće pozornost na međunarodnu dimenziju ZRP-a i njezine gospodarske, društvene i ekološke koristi te poziva Komisiju da odgovarajuća sredstva izdvoji za upravljanje oceanima; ističe važnost međunarodne suradnje za ispunjavanje obveza EU-a;

14. naglašava važnost kontrole u jamčenju ciljeva ZRP-a; u tom pogledu pozdravlja dodatna sredstva dodijeljena Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva (EFCA) i dva dodatna odobalna ophodna plovila i misije zrakoplova na moru u vodama koje graniče s Ujedinjenom Kraljevinom; poziva ju da svoje aktivnosti provodi na način kojim se doprinosi postizanju ciljeva ZRP-a, posebno u svjetlu povećane složenosti i izazova zbog Brexita;

15. podsjeća da bi se proračunom EFCA-e također trebala osigurati potrebna sredstva za pomoć u ujednačenoj provedbi i organizaciji operativne koordinacije kontrolnih aktivnosti država članica za provedbu posebnih programa kontrole i inspekcije, programa kontrole povezanih s ribolovom NNN i međunarodnih programa kontrole i inspekcije, uključujući u područjima konvencija regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom kao što su NAFO, IOTC i drugi;

16. žali zbog činjenice da se u Pomorskoj strategiji EU-a za Atlantik ne spominju ribarstvo i akvakultura; stoga žali što za provedbu strategije nisu predviđena nikakva sredstva;

17. naglašava da je generacijska obnova jedan od prioriteta europskog sektora ribarstva; poziva države članice da iskoriste EFPRA-u za financiranje uvođenja programa posebno osmišljenih kako bi se mladima pomoglo da započnu karijeru u ribarstvu, kako bi se sektor učinio raznolikijim te kako bi se ljude iz nedovoljno zastupljenih skupina, osobito žene, potaknulo da se uključe u taj sektor; ističe da generacijska obnova može doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana s obzirom na to da su mlađe generacije spremnije i otvorenije prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, koja je od temeljne važnosti za taj sektor;

18. ponavlja da je potrebno pružiti znatnu potporu obalnim područjima u nepovoljnom položaju i najudaljenijim europskim regijama;


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Aguilera, Pietro Bartolo, François-Xavier Bellamy, Izaskun Bilbao Barandica, Isabel Carvalhais, Maria da Graça Carvalho, Rosanna Conte, Rosa D’Amato, Giuseppe Ferrandino, Søren Gade, Francisco Guerreiro, Anja Hazekamp, Niclas Herbst, Ladislav Ilčić, France Jamet, Pierre Karleskind, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Grace O’Sullivan, João Pimenta Lopes, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Bert-Jan Ruissen, Annie Schreijer-Pierik, Peter van Dalen, Emma Wiesner, Theodoros Zagorakis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Valentino Grant

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26

+

ECR

Ladislav Ilčić, Bert-Jan Ruissen

ID

Rosanna Conte, Valentino Grant, France Jamet

PPE

François-Xavier Bellamy, Maria da Graça Carvalho, Peter van Dalen, Niclas Herbst, Francisco José Millán Mon, Annie Schreijer-Pierik, Theodoros Zagorakis

Renew

Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Pierre Karleskind, Emma Wiesner

S&D

Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Isabel Carvalhais, Giuseppe Ferrandino, Predrag Fred Matić, Manuel Pizarro

Verts/ALE

Rosa D'Amato, Francisco Guerreiro, Grace O'Sullivan, Caroline Roose

 

1

-

The Left

Anja Hazekamp

 

1

0

The Left

João Pimenta Lopes

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (28.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje Romeo Franz

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. vjeruje da gospodarska kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 ne smije negativno utjecati na ulaganja socijalne, obrazovne, kreativne i kulturne prirode; stoga povećava dodijeljena sredstva za Erasmus+ i program Europskih snaga solidarnosti kako bi se u većoj mjeri podržao oporavak i „ekologizacija” tih programa; ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti povezivanju s ugroženim osobama čija je isključenost pogoršana zbog pandemije kako bi se svima osigurao jednak pristup programima i gdje nitko ne bi bio zapostavljen;

2. naglašava potrebu za jačanjem digitalne dimenzije programa Unije u području kulture i obrazovanja, posebno u kontekstu pandemije i oporavka, te za podupiranjem kulturnog i kreativnog sektora u potpunom iskorištavanju mogućnosti koje nudi digitalna tranzicija;

3. poziva Komisiju da 2022. zajamči potpunu provedbu programa Unije u području kulture i obrazovanja;

4. s obzirom na dramatične posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na europski kulturni i kreativni sektor, pojačava potprogram Kultura programa Kreativna Europa kako bi se podupro oporavak ustanova, umjetnika i svih kulturnih djelatnika, pružila ciljana potpora za scenske umjetnosti, posebno glazbeni sektor, postigla „ekologizacija” i uključila socijalna dimenzija u program;

5. ponavlja da povećanje proračuna programa mora ići ruku pod ruku s linearnim i postupnim rastom godišnjih dodijeljenih sredstava kako bi se izbjegla nerazmjerna povećanja i poteškoće u iskorištavanju sredstava u završnim godinama višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027.;

6. još jednom poziva države članice da najmanje 2 % sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost namijene za oporavak kulturnog i kreativnog sektora, u skladu sa zahtjevom Parlamenta; pozdravlja činjenicu da su neke države članice dio svojih planova oporavka već predvidjele u korist kulturnog i kreativnog sektora i industrija, kao i barem 10 % za obrazovanje;

7. ustraje u tome da se sredstva iz triju potprograma programa Kreativna Europa ne bi trebala koristiti za financiranje projekata u okviru nove europske inicijative Bauhaus, što je više puta potvrdila povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, kako bi se spriječilo preusmjeravanje ionako ograničenih sredstava programa na nove, nepredviđene političke prioritete; poziva Komisiju da pronađe nova sredstva za novu europsku inicijativu Bauhaus, prilagođena konkretnim potrebama te inicijative;

8. naglašava da je potrebno više sredstava za financiranje svih visokokvalitetnih projekata predanih u okviru poziva na podnošenje prijedloga za potprogram Građanski angažman i sudjelovanje u programu Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te za rješavanje problema nezapamćeno niske stope uspješnosti prijava u tom potprogramu;

9. povećava proračun za „Multimedijske aktivnosti” za 2,2 milijuna EUR i stvara pričuvu od 5 milijuna EUR kako bi se Komisiju potaknulo da pronađe odgovarajuće rješenje i osigura veću stabilnost i predvidljivost za dugoročno strateško financiranje radijskih mreža koje izvještavaju o europskim pitanjima za razdoblje od najmanje dvije godine; međutim, poziva na to da se tom pričuvom ne kažnjavaju partnerstva koja je Komisija sklopila s drugim partnerima radi pružanja kvalitetnih europskih informacija u okviru „Multimedijskih aktivnosti”; u tom pogledu posebno potvrđuje svoju potporu uredničkom partnerstvu s kanalom Euronews; nadalje, postojeća proračunska linija dijeli se na četiri komponente radi pojačane transparentnosti i proračunskog nadzora.

10. poziva Komisiju da donese konkretne mjere za povećanje vidljivosti i dostupnosti financijskih sredstava Unije kako bi se unaprijedilo znanje i iskustvo kulturnih i kreativnih sektora, posebno manjih organizacija, u pogledu primjene administrativnih postupaka potrebnih za pristup financiranju Unije.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Ilana Cicurel, Gilbert Collard, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Romeo Franz, Chiara Gemma, Alexis Georgoulis, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Dace Melbārde, Victor Negrescu, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Monica Semedo, Andrey Slabakov, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Theodoros Zagorakis, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marcel Kolaja, Elżbieta Kruk

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Evelyne Gebhardt

 


 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26

+

ECR

Dace Melbārde

ID

Gilbert Collard

NI

Chiara Gemma

PPE

Asim Ademov, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Theodoros Zagorakis, Milan Zver

Renew

Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Irena Joveva, Monica Semedo

S&D

Evelyne Gebhardt, Petra Kammerevert, Predrag Fred Matić, Victor Negrescu, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Massimiliano Smeriglio

The Left

Alexis Georgoulis

Verts/ALE

Romeo Franz, Marcel Kolaja, Niklas Nienaß

 

0

-

 

 

 

3

0

ECR

Elżbieta Kruk, Andrey Slabakov

ID

Gianantonio Da Re

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (23.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2022. – svi dijelovi

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Domènec Ruiz Devesa

 

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. iznimno je zabrinut zbog predloženog smanjenja proračuna Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) za 0,5 %; umjesto toga poziva na povećanje proračuna od 31 milijun EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 30 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje kako bi se djelotvorno proveo novi mandat Agencije Europske unije za temeljna prava i projekti koji odgovaraju na utvrđene potrebe, primjerice u području tehnologija u nastajanju i umjetne inteligencije, migracija i sigurnosti, socijalnih i gospodarskih prava i diskriminacije te kako bi se nadoknadili znatni dodatni napori potrebni za praćenje učinka temeljnih prava tijekom pandemije bolesti COVID-19; poziva na otvaranje 12 radnih mjesta za privremene djelatnike i sedam za ugovorne djelatnike u planu radnih mjesta Agencije za temeljna prava; ističe da bez dodatnih financijskih i ljudskih resursa Agencija za temeljna prava neće moći obavljati sve zadaće koje su joj dodijeljene i u potpunosti provesti svoj novi mandat; naglašava da se očekuje da će se u budućnosti povećati zadaće Agencije za temeljna prava u pogledu prikupljanja i analize pouzdanih informacija o poštovanju temeljnih prava u državama članicama; podsjeća da se godišnji proračun Agencije za temeljna prava nije povećao od 2013.;

2. pozdravlja predloženo povećanje proračuna Europskog potpornog ureda za azil (EASO) od 11,2 % i poziva na snažnu potporu EASO-a u jačanju provedbe zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), jačanju praktične suradnje, pružanju operativne i tehničke pomoći te olakšavanju razmjene informacija i konvergencije u procjeni potreba za zaštitom među državama članicama; naglašava da su za provedbu pravnog akta o preobrazbi EASO-a u Agenciju Europske unije za azil, o kojem su se suzakonodavci dogovorili 29. lipnja 2021., potrebni dodatni ljudski resursi koji nisu bili predviđeni u nacrtu proračuna Komisije; posebno ističe da je potrebno zaposliti 28 članova novog osoblja iz funkcijskih skupina AD i AST za funkcije promatrača za temeljna prava, timova za potporu u pitanjima azila i časnika za vezu te ojačati pravne timove i timove za osposobljavanje;

3. zabrinut je zbog ozbiljnih i opetovanih optužbi protiv Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koje se odnose na prisilno vraćanje na vanjskim granicama; razočaran je zbog toga što, prema Revizorskom sudu, Frontex nije uspio provesti svoj mandat iz 2016., a kamoli ažurirani mandat iz 2019., te da su utvrđeni ozbiljni i višestruki nedostaci u pogledu njegove djelotvornosti; naglašava da znatno povećanje proračuna i broja osoblja Frontexa ovisi o njegovoj odgovornosti i transparentnosti, njegovoj predanosti pravu Unije i ispunjavanju mandata; stoga predlaže da se dodjela proračunskih sredstava uvjetuje zapošljavanjem preostalih 20 promatrača za temeljna prava funkcijske skupine AD donošenjem jasnog postupka za provedbu članka 46. Uredbe (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća[23] te brzim imenovanjem zamjenikâ izvršnog direktora u skladu s mandatom Frontexa za 2019.;

4. podsjeća na procjenu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) da će 2022. obraditi 3000 istraga; naglašava da je EPPO tijelo za kazneni progon s obvezujućim ovlastima i obvezama za provođenje istrage neovisno o proračunskim odredbama; zabrinut je zbog toga što financiranje predloženo za 2022. ne uključuje značajno povećanje u odnosu na 2021.; naglašava da je potrebno znatno povećanje sredstava na 55,7 milijuna EUR, kao i zapošljavanje 64 dodatnih članova osoblja; smatra da bi se u nacrtu izmjene proračuna trebalo razmotriti daljnje povećanje ako broj obrađenih predmeta bude u skladu s procjenama EPPO-a;

5. smatra da je rad Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) ključan kako bi se osigurala usklađenost institucija, tijela, ureda i agencija Unije s pravilima EU-a o zaštiti podataka, posebno u kontekstu digitalizacije, uključujući povećanu upotrebu umjetne inteligencije i rizike koje ona podrazumijeva, zaključaka presude u predmetu Schrems II[24] i novih mandata nekih agencija Unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova; naglašava da je potrebno barem zadržati financiranje u skladu s prijedlogom Komisije i ojačati osoblje Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) s četiri nova radna mjesta funkcijske skupine AD kako bi mu se omogućilo da izvršava sve zadaće koje su mu povjerene i da se nosi s povećanjem radnog opterećenja;

6. prima na znanje povećanje proračuna od 11,2 % i 71 dodatnog privremenog djelatnika za Agenciju Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol); žali, međutim, zbog toga što funkcijska skupina 14 članova osoblja u nacrtu prijedloga ne odražava zahtjev Europola za 2022.; stoga traži premještaj 14 članova osoblja iz funkcijske skupine AST u funkcijsku skupinu AD; ističe da je Europol temelj strategije EU-a za sigurnosnu uniju i da ima sve veću ulogu u borbi protiv terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kaznenih djela protiv okoliša;

7. žali zbog malog predloženog povećanja financijskih sredstava od 1,5 % za Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA); smatra da to neće biti dovoljno da se zadovolje potrebe EMCDDA-e bez ometanja njezinih znanstvenih aktivnosti; ističe da je proračun za 2021. već bio nedostatan i da je EMCDDA bila obvezana smanjiti znatan dio svojeg programa rada; sa zabrinutošću napominje da je tržište droga izuzetno otporno na poremećaje uzrokovane pandemijom, dok se globalizacijom i novom tehnologijom podupiru uspostava novih ruta za trgovinu drogom i rast internetskih tržišta; stoga traži povećanje proračuna EMCDDA-e za 2022. na 18,5 milijuna EUR;

8. pozdravlja predloženo povećanje proračuna za Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust); razočaran je zbog toga što bi se predloženim planom radnih mjesta broj članova osoblja smanjio za dva: s 207 za 2021. na 205 za 2022. godinu; smatra da povećanje proračuna Eurojusta uz smanjenje broja osoblja šalje proturječnu poruku o tome kako se nositi s izazovima s kojima se Eurojust suočava zbog sve većeg broja predmeta; traži dva dodatna člana osoblja razreda AD 5; naglašava da je potrebno povećati broj članova osoblja kako bi Agencija mogla izvršavati postojeće i buduće zadaće, kao što su digitalizacija pravosuđa ili borba protiv ekološkog kriminala;

9. prima na znanje povećanje od 44,2 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 39,1 % u odobrenim sredstvima za plaćanje za Agenciju Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA); podsjeća da eu-LISA ima ključnu ulogu u razvoju potpuno funkcionalnog schengenskog područja te stoga traži dodatnih 27 članova osoblja, od kojih 25 iz funkcijske skupine AD, kako bi se poduprla provedba važnih velikih IT projekata, uključujući projekte koji se odnose na interoperabilnost, a posebno kako bi se smanjila ovisnost eu-LISA-e o vanjskim izvođačima;

10. žali zbog smanjenja od 3,3 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje za Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) te se boji da će se kapaciteti CEPOL-a za smještaj i e-učenje smanjiti te da se CEPOL neće moći nositi s digitalnom tranzicijom bez dodatnih ljudskih i financijskih resursa; zato traži dodatna sredstva u iznosu od 750 000 EUR, uključujući posebna odobrena sredstva za programe osposobljavanja za borbu protiv porasta kaznenih djela ekološkog kriminala te dodatnih pet radnih mjesta funkcijske skupine AD u planu radnih mjesta, čime bi se doprinijelo pružanju potpore CEPOL-u u pružanju učinkovite obuke službenicima za izvršavanje zakonodavstva o temeljnim pravima i borbi protiv rasizma;

11. prima na znanje blago smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje za Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) u odnosu na 2021.; pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 25,9 % kako bi taj novi fond što prije bio u punom zamahu; naglašava da je to povećanje ključno u vrijeme kada je pritisak na nacionalna tijela za azil i dalje vrlo visok, uz goleme nedostatke u pogledu pravilnog prihvata tražitelja azila i velika kašnjenja u postupcima azila u državama članicama; podsjeća na važnost pružanja odgovarajućih financijskih kapaciteta za potporu jačanju i razvoju svih aspekata zajedničkog europskog sustava azila, zakonitih migracija i integracije te jačanja solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti; poziva, s obzirom na predloženi novi pakt o migraciji, na daljnje povećanje od 10 % odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje za CEAS i ciljeve solidarnosti AMIF-a;

12. podsjeća na važnost pružanja odgovarajućih financijskih kapaciteta za potporu suzbijanju nezakonitih migracija te učinkovitom, sigurnom i dostojanstvenom vraćanju i ponovnom prihvatu;

13. duboko je zabrinut zbog stalnih gubitaka ljudskih života na Sredozemnom moru, koji su odnosu na prošlu godinu porasli za 56,6 %, što predstavlja najmanje 1146 osoba koje su izgubile život na pomorskim rutama prema Europi u razdoblju od siječnja do lipnja 2021.[25]; smatra da je potreban dugoročniji pristup operacijama traganja i spašavanja jer se traganje i spašavanje ne mogu prepustiti isključivo nedržavnim akterima; snažno potiče Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog i odgovarajuću proračunsku liniju za uspostavu Fonda za traganje i spašavanje kako bi se što prije pružila potpora misijama traganja i spašavanja na Sredozemnom moru;

14. prima na znanje povećanje od 47 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 20 % u odobrenim sredstvima za plaćanje za Fond za integrirano upravljanje granicama; podsjeća da se tim fondom pruža potpora učinkovitom europskom integriranom upravljanju granicama i zajedničkoj viznoj politici;

15. zabrinut je zbog preraspodjele sredstava iz Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza (BMVI) kako bi se financiralo širenje mandata Europola; podsjeća na dugogodišnje stajalište Parlamenta da se instrumenti financiranja EU-a ne bi trebali upotrebljavati za financiranje decentraliziranih agencija koje imaju vlastite proračunske linije;

16 ponovno poziva na stvaranje zasebne proračunske linije za svaki zaseban cilj utvrđen u pravnim osnovama FAMI-ja i BMVI-ja; smatra da bi se zasebnom proračunskom linijom po pojedinom cilju pomoglo osigurati odgovarajuće financiranje za sve ciljeve FAMI-ja i BMVI-ja te da bi se osigurala bolja čitljivost i transparentnost u pogledu godišnje dodjele financijskih sredstava za svaki od posebnih ciljeva, čime bi se olakšao nadzor nad provedbom programâ;

17. prima na znanje povećanje od 29,3 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 33,3 % u odobrenim sredstvima za plaćanje za Fond za unutarnju sigurnost; naglašava da je taj fond snažan alat za provedbu strategije EU-a za sigurnosnu uniju tako što se njime podupiru suradnja i napori tijela kaznenog progona u jačanju kibersigurnosti i borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala u Europi te stoga poziva na zadržavanje povećanja sredstava kako je predložila Komisija;

18.  pozdravlja predloženo povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti; ističe važnost tog programa za potporu civilnom društvu, održavanje i promicanje otvorenog, demokratskog i uključivog društva te promicanje rodne ravnopravnosti, sudjelovanja građana i obrazovanja o europskom građanstvu; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za proračunsku liniju za jednakost, prava i rodnu ravnopravnost od 4 milijuna EUR, od čega će 15 % biti dodijeljeno za potporu aktivnostima kojima se promiče potpuno ostvarivanje prava žena, rodna ravnopravnost, uključujući ravnotežu između poslovnog i privatnog života, osnaživanje žena i rodno osviještena politika, povećanje za proračunsku liniju za uključivanje građana i njihovo sudjelovanje u demokratskom životu Unije od 4,5 milijuna EUR, povećanje za proračunsku liniju Daphne od 4,2 milijuna EUR, od čega će se 40 % dodijeliti za potporu aktivnostima povezanima sa zaštitom i borbom protiv rodno uvjetovanog nasilja te povećanje za proračunsku liniju za zaštitu i promicanje vrijednosti Unije od 8,2 milijuna EUR; podsjeća da su odgovarajuća sredstva za program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti ključna posebno za rješavanje hitne potrebe za zaštitom i promicanjem vrijednosti Unije koje su pod sve većim pritiskom diljem EU-a i alarmantnog broja žrtava rodno uvjetovanog nasilja, koji se povećao tijekom pandemije bolesti COVID-19;

19. podsjeća da je neovisno i kvalitativno istraživačko novinarstvo ključna sastavnica demokracije koja dobro funkcionira jer donosi kvalitetne informacije utemeljene na činjenicama, suzbija dezinformacije, podiže svijest građana i otkriva nepravilnosti ili kaznena djela; naglašava da se novinarstvo diljem Europe suočava s velikim izazovima, posebno s pomanjkanjem financijskih resursa, što ugrožava njegovu neovisnost odnosno opstanak; poziva na ambiciozne programe financiranja iz europskog proračuna u tom području;

20. sa žaljenjem primjećuje smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 6 % i odobrenih sredstava za plaćanje od 16 % za program Pravosuđe, posebno u području potpore pristupu pravosuđu i pravosudnog osposobljavanja, kao što je povećana upotreba sustava umjetne inteligencije u kaznenom pravosuđu; predlaže da se financiranje za 2022. zadrži na razini proračuna za 2021.; poziva na povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za proračunsku liniju za promicanje pravosudne suradnje u iznosu od 1 milijun EUR, za proračunsku liniju za potporu pravosudnoj izobrazbi u iznosu od 4 milijuna EUR i za proračunsku liniju za promicanje djelotvornog pristupa pravosuđu u iznosu od 3,5 milijuna EUR;

21. apelira na Komisiju, Vijeće i države članice da u svim javnim rashodima uključe rodnu perspektivu u izradu proračuna; podsjeća da bi uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna trebalo biti sastavni dio proračunskog postupka u svim njegovim fazama i proračunskim linijama;

22. žali zbog toga što države članice još uvijek pružaju nedovoljan broj upućenih nacionalnih stručnjaka agencijama EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova; naglašava važnost takvih upućivanja, ne samo za potporu ljudskim resursima agencija EU-a, nego i za razvoj europske kulture suradnje među nacionalnim tijelima.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

14

35

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Magdalena Adamowicz, Malik Azmani, Katarina Barley, Pernando Barrena Arza, Pietro Bartolo, Nicolas Bay, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Ioan-Rareş Bogdan, Saskia Bricmont, Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Damien Carême, Caterina Chinnici, Clare Daly, Marcel de Graaff, Anna Júlia Donáth, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Nicolaus Fest, Jean-Paul Garraud, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Andrzej Halicki, Evin Incir, Sophia in ‘t Veld, Patryk Jaki, Assita Kanko, Fabienne Keller, Peter Kofod, Łukasz Kohut, Moritz Körner, Jeroen Lenaers, Juan Fernando López Aguilar, Lukas Mandl, Nuno Melo, Nadine Morano, Javier Moreno Sánchez, Emil Radev, Paulo Rangel, Terry Reintke, Diana Riba i Giner, Ralf Seekatz, Michal Šimečka, Birgit Sippel, Sara Skyttedal, Martin Sonneborn, Tineke Strik, Ramona Strugariu, Annalisa Tardino, Tomas Tobé, Dragoş Tudorache, Milan Uhrík, Tom Vandendriessche, Bettina Vollath, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Elena Yoncheva, Javier Zarzalejos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Olivier Chastel, Gwendoline Delbos-Corfield, Tanja Fajon, Fulvio Martusciello, Rob Rooken, Domènec Ruiz Devesa, Miguel Urbán Crespo

 


 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

17

+

NI

Laura Ferrara, Martin Sonneborn

PPE

Vladimír Bilčík

S&D

Katarina Barley, Pietro Bartolo, Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Maria Grapini, Sylvie Guillaume, Evin Incir, Łukasz Kohut, Juan Fernando López Aguilar, Javier Moreno Sánchez, Domènec Ruiz Devesa, Birgit Sippel, Bettina Vollath, Elena Yoncheva

 

14

-

ECR

Jorge Buxadé Villalba, Rob Rooken

ID

Nicolas Bay, Nicolaus Fest, Jean-Paul Garraud, Marcel de Graaff, Peter Kofod, Annalisa Tardino, Tom Vandendriessche

NI

Milan Uhrík

The Left

Pernando Barrena Arza, Clare Daly, Cornelia Ernst, Miguel Urbán Crespo

 

35

0

ECR

Joachim Stanisław Brudziński, Patryk Jaki, Assita Kanko, Jadwiga Wiśniewska

PPE

Magdalena Adamowicz, Vasile Blaga, Ioan-Rareş Bogdan, Andrzej Halicki, Jeroen Lenaers, Lukas Mandl, Fulvio Martusciello, Nuno Melo, Nadine Morano, Emil Radev, Paulo Rangel, Ralf Seekatz, Sara Skyttedal, Tomas Tobé, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Javier Zarzalejos

Renew

Malik Azmani, Olivier Chastel, Anna Júlia Donáth, Sophia in 't Veld, Fabienne Keller, Moritz Körner, Michal Šimečka, Ramona Strugariu, Dragoş Tudorache

Verts/ALE

Saskia Bricmont, Damien Carême, Gwendoline Delbos-Corfield, Terry Reintke, Diana Riba i Giner, Tineke Strik

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 


 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (7.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. Opći uvod – Ukupni rashodi – Opći račun prihoda – Račun prihoda i rashoda po dijelovima

(2021/0227(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Antonio Tajani

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja predloženo povećanje od 18 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i povećanje od 104 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u nacrtu proračuna za 2022. u odnosu na 2021. za proračunsku liniju „Promicanje uključivanja građana i njihova sudjelovanja u demokratskom životu Unije”; podsjeća da je sudjelovanje u demokratskom životu Unije temeljno pravo građana EU-a utvrđeno u članku 10. stavku 3. UEU-a; stoga smatra da je potrebno dodatno povećanje kako bi se osigurala dostatna financijska sredstva ,među ostalim, za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti te odgovarajuća potpora europskoj građanskoj inicijativi te stoga predlaže daljnje povećanje od 5 % za ovu proračunsku liniju;

2. naglašava da je važno osigurati da program Građani, jednakost, prava i vrijednosti dopre do cijele Europske unije uzimajući u obzir pravednu, pristupačnu i zemljopisnu raspodjelu sredstava; u tom pogledu pozdravlja izvršenje i odobrena sredstva za preuzimanje obveza za pilot-projekt BELE – Izgradnja Europe s lokalnim subjektima kako bi se povećalo sudjelovanje gradova i sela izvan glavnih gradova država članica u demokratskom životu Unije; poziva na dodjelu posebnih dodatnih sredstava namijenjenih povećanju vidljivosti i učinka Konferencije o budućnosti Europe pokretanjem, zajedno s Europskim parlamentom, brojnijih i bolje strukturiranih inicijativa diljem Europe i unutar država članica u skladu sa stajalištem Parlamenta;

3. ističe važnost programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti za promicanje europskog građanskog odgoja i obrazovanja te poziva na proračunsku liniju za demonstracijski i dobrovoljni primarni i sekundarni kurikulum za obrazovanje građana EU-a i globalno građanstvo;

4. ne slaže se sa stajalištem Vijeća da se sredstva za nacrt proračuna za liniju „predstavništva Komisije” smanje za 3,6 %; predlaže povećanje od 5 % za ovu liniju u odnosu na prijedlog Komisije iz nacrta proračuna za 2022. i smatra da je to povećanje potrebno za poticanje proaktivnih dijaloga s građanima država članica o pitanjima EU-a, uključujući virtualne i hibridne formate, organiziranje događanja u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe te razvoj komunikacijskih aktivnosti za borbu protiv stranog uplitanja i dezinformiranja; smatra da bi Parlament također trebao zajamčiti odgovarajuća sredstva za svoje urede za vezu u tu svrhu;

5. smatra da su predložene razine povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 0,9 % i odobrenih sredstava za plaćanje od 3 % za područje „Komunikacijske usluge za građane” nedovoljne u odnosu na proračun za 2021.; stoga se protivi stajalištu Vijeća da se sredstva za ovu proračunsku liniju smanje za 3,1 %; ističe da bi komunikacijske usluge za građane trebale biti najsuvremenije moguće kako bi doprle do građana EU-a i s njima komunicirala surađivale različitim kanalima, što bi politike Unije u znatnoj mjeri učinilo vidljivijima; stoga predlaže povećanje od 5 % u odnosu na razine iz nacrta proračuna za 2022. za „Komunikacijske usluge za građane”, među ostalim u pogledu financiranja aktivnosti podizanja svijesti i informiranja o europskoj građanskoj inicijativi u suradnji s predstavništvima Komisije i lokalnim centrima Europe Direct u državama članicama; naglašava važnost uključivanja manjih nevladinih organizacija, lokalnih vlasti i dionika u komunikacijske strategije i mjere; poziva na to da sadržaj bude dostupan na svim jezicima Unije i dostupan građanima Unije koji žive u državama članicama koje nisu njihova zemlja podrijetla;

6. poziva na financiranje posebne strategije i inicijative usmjerene na građanstvo i građansko obrazovanje; poziva na osnivanje nove agencije usmjerene na građanstvo i građansko obrazovanje u okviru proračuna Unije za 2022.;

7. potiče Odbor za proračune da u svoj položaj uključi gore navedena povećanja proračunskih linija jer one služe za postizanje konkretnih rezultata i kvalitetne komunikacije s građanima.

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

2.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Geert Bourgeois, Fabio Massimo Castaldo, Leila Chaibi, Gwendoline Delbos-Corfield, Pascal Durand, Daniel Freund, Charles Goerens, Esteban González Pons, Sandro Gozi, Brice Hortefeux, Paulo Rangel, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Jacek Saryusz-Wolski, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Sven Simon, Antonio Tajani, Mihai Tudose, Loránt Vincze, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Alin Mituța

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

22

+

NI

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Esteban González Pons, Brice Hortefeux, Paulo Rangel, Sven Simon, Antonio Tajani, Loránt Vincze, Rainer Wieland

Renew

Pascal Durand, Charles Goerens, Sandro Gozi, Alin Mituța

S&D

Brando Benifei, Gabriele Bischoff, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Mihai Tudose

The Left

Leila Chaibi, Helmut Scholz

Verts/ALE

Damian Boeselager, Gwendoline Delbos Corfield, Daniel Freund

 

4

-

ECR

Geert Bourgeois, Jacek Saryusz Wolski

ID

Gerolf Annemans, Antonio Maria Rinaldi

 

0

0

 

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 


 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST (8.9.2021)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. Opći uvod – Ukupni rashodi – Opći račun prihoda – Račun prihoda i rashoda po dijelovima

(2021/0227(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Samira Rafaela

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da Unija „u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”, čime se promiče načelo rodno osviještene politike u svim njezinim politikama, pa i izradom proračuna kojom se u obzir uzima rodna perspektiva na svim razinama proračunskog postupka;

B. budući da je Parlament u više navrata pozivao Komisiju da promiče i provodi rodno osviještenu politiku, izradu proračuna kojom se uzima u obzir rodna perspektiva i da provede procjene učinka s obzirom na spol u svim područjima politika Unije; budući da je Europski revizorski sud potvrdio da to nije postignuto;

C. budući da je Parlament u više navrata pozvao na dodjelu dostatnih sredstava Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE), Programu o pravima, jednakosti i građanstvu te programu sljedbeniku Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) i potprogramu Daphne kako bi se primjenjivali instrumenti za nediskriminaciju, rodnu ravnopravnost i rodno osviještenu politiku te kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva namijenjena sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja i borbi protiv njega; budući da se broj slučajeva nasilja u obitelji povećao zbog pandemije bolesti COVID-19 i nakon mjera kao što su ograničavanje kretanja ili rad na daljinu[26];

D. budući da su žene nerazmjerno pogođene pandemijom bolesti COVID-19, a posebno one koje rade na nesigurnim radnim mjestima, u sektorima u kojima je udio žena izrazito velik i u sivoj ekonomiji; budući da bi proračun Unije za 2022. trebao imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku Unije pridajući posebnu pozornost onim sektorima koji su bili iznimno važni tijekom pandemije ili su teško pogođeni gospodarskom krizom koja je uslijedila;

E. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na vodećim položajima i položajima na kojima se donose odluke, a prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim sektorima kao što su pružanje skrbi i uslužne djelatnosti; budući da neplaćenim obvezama u pogledu kućanskih poslova i skrbi posvećuju više vremena od muškaraca;

F. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u digitalnom gospodarstvu i u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM-u) u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja; budući da bi resursi kojima se potiče osnaživanje žena i djevojaka s pomoću digitalne uključenosti mogli dovesti do poboljšanja rodne ravnopravnosti u digitalnom dobu;

G. budući da se novi sojevi virusa COVID-19 šire diljem Europe, što dovodi do opasnosti od novih zatvaranja u državama članicama; budući da je stoga važno provesti postojeći okvir za procjenu učinka o posljedicama i učincima pandemije bolesti COVID-19 na žene kako bi se potencijalno ublažio ishod novog izbijanja pandemije;

1. naglašava da bi prava žena i perspektivu rodne ravnopravnosti trebalo integrirati i zajamčiti u svim područjima politika, posebno s obzirom na višestruke rodno uvjetovane posljedice pandemije bolesti COVID-19 na prava žena; potvrđuje svoj izričit zahtjev za provedbu rodno osviještene politike i izradu proračuna prilikom koje se u čitavom proračunskom postupku uzima u obzir rodna perspektiva; podsjeća na izvješće Revizorskog suda za 2021. o rodno osviještenoj politici u proračunu EU-a, koje je otkrilo da rodno osviještena politika nije na odgovarajući način primijenjena u cijelom proračunu Unije, te na njegove glavne preporuke; ističe da su neke države članice iskoristile pandemiju kako bi dodatno ograničile prava žena;

2. traži da Unija pruži više financijskih sredstava državama članicama kako bi se ojačala zaštita majčinstva i očinstva u radnom zakonodavstvu, posebno povećanjem odgovarajućeg dopusta i jamstvom pune plaće, kao i smanjenjem radnog vremena tijekom razdoblja dojenja i poduzimanjem koraka kako bi se zajamčila ta zaštita, ali i ulaganjem u usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te usluge dugotrajne skrbi; napominje da su nedostupnost, iznimno visoki troškovi i nedostatak infrastrukture za kvalitetnu skrb o djeci i dalje velika prepreka za ravnopravno sudjelovanje žena u svim aspektima društva, uključujući zapošljavanje;

3. izražava zabrinutost zbog međusobne povezanosti napada na vladavinu prava i nazadovanja u području rodne ravnopravnosti i prava žena; podsjeća da se proračunska uvjetovanost primjenjuje u kontekstu prava žena na isti način kao i u drugim područjima politika; traži da Komisija to pitanje riješi na temelju postupka iz članka 7. protiv predmetnih država članica;

4. poziva Komisiju da zajamči da se sredstvima EU-a ne podupiru projekti, ulaganja i programi koji doprinose segregaciji, diskriminaciji ili socijalnoj isključenosti;

5. poziva Komisiju da, u okviru procjene nacionalnih planova za oporavak i u skladu s općim ciljem Mehanizma za oporavak i otpornost da se ublaži socijalni i gospodarski učinak krize, posebno na žene, dostavi konkretne preporuke, u kojima će se istaknuti potreba za osiguranje ulaganja i reforma za rješavanje pitanja rodne ravnopravnosti, prikupljanje podataka razvrstanih po spolu i upotrebu rodno relevantnih pokazatelja te poticanje cjelovitog sudjelovanja žena na tržištu rada kako bi se u sklopu reakcije na krizu obuhvatila rodna perspektiva i osigurala korist za sve;

6 ponavlja da je potrebno da se u proračunu EU-a poveća financiranje kako bi se uklonile razlike u plaćama žena i muškaraca, snažno primjenjujući načelo jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, ne samo putem zakonodavstva i mjera za borbu protiv diskriminacije u plaćama nego i radi promicanja kolektivnog pregovaranja; nadalje traži donošenje mjera za borbu protiv diskriminirajućih praksi pri donošenju odluka o zapošljavanju i promaknuću; traži donošenje mjera za povećanje socijalne zaštite u području majčinstva, nezaposlenosti, bolesti, nesreća na radu i profesionalnih bolesti;

7. traži prikupljanje podataka razvrstanih po spolu i upotrebu pokazatelja relevantnih za rodna pitanja te procjene učinka kako bi se ocijenile mjere uključene u planove oporavka;

8. poziva Komisiju i Vijeće da u svim odobrenim proračunskim sredstvima u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. osiguraju poštivanje načela ravnopravnosti muškaraca i žena te njegovo promicanje u svim politikama Unije;

9. poziva Komisiju da u suradnji s Parlamentom ubrza uvođenje metodologije za mjerenje relevantnih rashoda za rodnu ravnopravnost, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava[27];

10. poziva Komisiju da osigura primjereno povećanje proračuna za EIGE kako bi se diljem Unije promicala rodna ravnopravnost, pogotovo s obzirom na negativne učinke pandemije bolesti COVID-19 na žene, i da se potom zajamče dostatni ljudski resursi za razradu njegovih zadaća; ističe središnju ulogu EIGE-a u prikupljanju, analizi, obradi i širenju podataka i informacija o rodnoj ravnopravnosti, posebno o rodnoj dimenziji krize uzrokovane bolešću COVID-19, u razumijevanju dubine promjena i prepreka za postizanje rodne ravnopravnosti u Uniji te u razvoju, analizi, ocjenjivanju i širenju metodoloških alata za potporu integraciji rodne ravnopravnosti u sve politike Unije i nacionalne politike koje iz njih proizlaze;

11. naglašava da je u posljednjem desetljeću zbog izbijanja ekonomske i financijske krize došlo do povećanja ekonomskih, socijalnih, radnih i rodnih nejednakosti unutar i između država članica; podsjeća na važnu ulogu EIGE-a za shvaćanje razmjera i uzroka nejednakosti između muškaraca i žena u Uniji; stoga traži jačanje njegova proračuna, osoblja i neovisnosti, kao i povećanje proračuna pod naslovom „Promicanje nediskriminacije i ravnopravnosti”;

12. ponavlja svoj zahtjev da se za ciljeve programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV) odredi zasebna proračunska linija radi promicanja rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike te još jedna za cilj sprečavanja i borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja; odlučno ponavlja svoj zahtjev da se ojača inicijativa Daphne povećanjem sredstava za taj potprogram, a posebno za mjere za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, te da se žrtvama pruži prava potpora, osobito zbog eskalacije rodno uvjetovanog nasilja tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19; naglašava da je potrebno povećati proračunska sredstva za potporu mjerama kojima se jamči rodni aspekt zdravlja olakšavanjem komunikacije među državama članicama, među ostalim o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; poziva Komisiju da dodijeli dodatna sredstva programu EU4Health, posebno kako bi države članice osigurale odgovarajuće pružanje pristupačnih usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima;

13. podsjeća na zahtjev da se najmanje 40 % sredstava namijenjenih za potprogram „Jednakost, prava i rodna ravnopravnost” i za potprogram Daphne dodijeli aktivnostima za sprečavanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i borbu protiv njih na svim razinama, a najmanje 15 % za aktivnosti kojima se promiče potpuno uživanje prava žena, rodna ravnopravnost, uključujući ravnotežu između poslovnog i privatnog života, osnaživanje žena i rodno osviještenu politiku;

14. poziva Komisiju da preispita inicijativu Daphne i da tom programu dodijeli odgovarajuća sredstva kako bi se žrtvama nasilja pružila odgovarajuća potpora i kako bi se suzbilo nasilje nad ženama;

15. naglašava da treba povećati financiranje sredstvima Unije kako bi države članice mogle nuditi javne usluge socijalne skrbi žrtvama trgovanja ljudima ili seksualnog izrabljivanja, uz psihološku i socijalnu potporu koju će pružati specijalizirani stručnjaci, te kako bi mogle provoditi socijalne i ekonomske politike čiji je cilj pomoći ranjivim ženama i djevojčicama da se izvuku iz prostitucije, i to tako da im se osiguraju radna mjesta koja će im omogućiti uključivanje u društvo;

16. naglašava važnost korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova kao što je Europski socijalni fond plus (ESF+) za promicanje rodne ravnopravnosti, zapošljavanja žena i pristupa tržištu rada, skrbi za djecu i ustanovama za dugotrajnu skrb; poziva na daljnju primjerenu upotrebu, povećanje sredstava i stratešku primjenu programa ESF+ za promicanje rodne ravnopravnosti u području zapošljavanja jer su žene češće zaposlene na određeno vrijeme, na nepuno radno vrijeme i na nesigurnim radnim mjestima, dok je pandemija bolesti COVID-19 nerazmjerno utjecala na zaposlenost žena, posebno u nekim teško pogođenim sektorima u kojima su žene mnogo zastupljenije, kao što su zdravstvo, maloprodaja i skrb; traži od Komisije da predloži proaktivne mjere u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako bi se poduprlo zapošljavanje žena u ruralnim područjima;

17. naglašava da bi proračun Unije trebao uključivati povećanje ulaganja u infrastrukturu za skrb i usluge skrbi radi pružanja visokokvalitetne skrbi; podsjeća da su takva ulaganja ključna za postizanje gospodarskog oporavka, nošenje sa socijalnim i zdravstvenim krizama, izgradnju socijalne otpornosti i borbu protiv nejednakosti;

18. poziva da se proračunom Unije potiče sudjelovanje i interes žena za digitalnu ekonomiju i sektore STEM-a, kao i karijere u okviru programa Unije, primjerice za istraživanje, inovacije i tehnologiju ili sudjelovanje u europskom istraživačkom prostoru, uključujući i Inicijativu za zapošljavanje mladih;

19. ponovno naglašava da proračun Unije mora imati aktivniju ulogu u nastojanjima da se ostvare UN-ovi ciljevi održivog razvoja, posebno projekti usmjereni na iskorjenjivanje siromaštva u državama članicama; naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala već postojeće probleme siromaštva žena[28] i djece[29]; stoga poziva Uniju da se proračunom podupiru mjere i projekti usmjereni na iskorjenjivanje siromaštva žena i djece, promicanje veće i bolje integracije na tržište rada, ukidanje nejednakosti između muškaraca i žena kad je riječ o radnom mjestu i plaćama, poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i pružanja zdravstvene skrbi te borbu protiv nasilja nad ženama, djecom i mladima.


INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

6.9.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Christine Anderson, Simona Baldassarre, Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Annika Bruna, Margarita de la Pisa Carrión, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Alice Kuhnke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Andżelika Anna Możdżanowska, Maria Noichl, Sirpa Pietikäinen, Samira Rafaela, Evelyn Regner, Diana Riba i Giner, Eugenia Rodríguez Palop, María Soraya Rodríguez Ramos, Christine Schneider, Sylwia Spurek, Jessica Stegrud, Isabella Tovaglieri, Ernest Urtasun, Hilde Vautmans, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Susana Solís Pérez

 


POIMENAČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

PPE

Isabella Adinolfi, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Cindy Franssen, Sirpa Pietikäinen, Christine Schneider, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Renew

Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Hilde Vautmans, Marco Zullo

S&D

Robert Biedroń, Vilija Blinkevičiūtė, Heléne Fritzon, Lina Gálvez Muñoz, Maria Noichl, Evelyn Regner

The Left

Eugenia Rodríguez Palop

Verts/ALE

Alice Kuhnke, Diana Riba i Giner, Sylwia Spurek, Ernest Urtasun

 

5

-

ECR

Andżelika Anna Możdżanowska, Jessica Stegrud, Margarita de la Pisa Carrión

ID

Christine Anderson, Annika Bruna

 

2

0

ID

Simona Baldassarre, Isabella Tovaglieri

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani


 

 

 

PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje Odbora za proračunski nadzor upućeno Odboru za proračune o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. (2021/0227(BUD))

Poštovani g. predsjedniče

Odbor za proračunski nadzor (CONT) odlučio je pozvati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti niže navedene prijedloge:

1. naglašava da se financijski interesi Unije trebaju štititi u skladu s općim načelima sadržanima u Ugovorima Unije, a posebno s vrijednostima iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), te u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja iz članka 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (Financijska uredba);

2. ističe da su načela vladavine prava, primjerice pravilno funkcioniranje tijela koja izvršavaju proračun Unije, učinkovito sudsko preispitivanje koje provode neovisni sudovi, pravilno funkcioniranje istraga i pokretanje kaznenog progona u slučajevima prijevara ili korupcije povezanih s proračunom, jednak pristup svih slojeva društva subvencijama EU-a te njihova pravedna i nepristrana raspodjela, ključni preduvjeti za poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja i za zaštitu financijskih interesa Unije; također podsjeća na važnost javnog nadzora nad funkcioniranjem vladavine prava, čime se jamči transparentnost, sloboda i pluralizam medija te zaštitom zviždača; ističe važnost Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije, a posebno njezin preventivni učinak, ako je Komisija bude dosljedno primjenjivala;

3. naglašava da bi muškarci i žene trebali ostvarivati jednaku korist od sredstava EU-a te da bi promicanje jednakih mogućnosti trebalo biti horizontalno načelo u svim područjima koja se financiraju iz proračuna EU-a; primjećuje da je u posljednjem višegodišnjem proračunu EU-a, u razdoblju 2014. – 2020., samo 21,7 % programa EU-a imalo pokazatelje rodne ravnopravnosti; poziva Komisiju da u proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. primjeni metodologiju rodno osviještene politike;

4. podsjeća na zaključke Europskog revizorskog suda iz tematskog izvješća br.15/2019 prema kojemu su smanjenjem osoblja iz 2014. postignute željene uštede, ali se to negativno odrazilo na osoblje, među ostalim „izraženim smanjenjem razine zadovoljstva osoblja i povećanjem stope bolovanja”; ističe da su uvjeti zaposlenja postali nepovoljniji za već zaposleno osoblje, što se negativno odrazilo na zapošljavanje novog osoblja, zbog čega su neke države članice podzastupljene, a radna snaga sve starija; stoga se snažno protivi nepisanom načelu „stabilne kadrovske politike”, koje bi moglo podrazumijevati nove rezove; poziva Komisiju da postupno poveća broj zaposlenih u institucijama EU-a, u skladu s novim potrebama i političkim ciljevima;

Novi izazovi

5. naglašava osobitu važnost institucija i tijela za borbu protiv prijevara i reviziju, na razini EU-a i na nacionalnoj razini, u kontekstu povećanja resursa EU-a u okviru instrumenta za oporavak i otpornost; podsjeća da je važno poticati, podupirati i jačati suradnju među institucijama EU-a, EPPO-om, OLAF-om, agencijama EU-a, posebno Europolom i Eurojustom, te nacionalnim tijelima, s ciljem učinkovitijeg otkrivanja i suzbijanja prijevara i korupcije, istovremeno pazeći da se njihove uloge ne preklapaju i promičući razmjenu relevantnih, dosljednih i potpunih informacija; podsjeća da je u budućim proračunima potrebno osigurati veća i primjerenija sredstva za Revizorski sud, EPPO, OLAF, Europski parlament i nadležne agencije EU-a;

Europski revizorski sud

6. posebno ističe nove zadaće Revizorskog suda i potrebu da Sud ispuni svoj mandat i izvrši svoje nove revizijske zadaće uz odgovarajuće resurse, uzimajući u obzir izazove koje podrazumijevaju revizije i NGEU-a i VFO-a. S obzirom na to da je prioritetna zadaća steći detaljan uvid u rashode Mehanizma za oporavak i otpornost u visini od 672 milijarde EUR, uz istodobno vršenje redovitih aktivnosti revizije, Parlament ističe svoju snažnu potporu predloženoj izmjeni plana radnih mjesta Europskog revizorskog suda koja podrazumijeva povećanje osoblja za 20 stalnih i 20 privremenih radnih mjesta uz odgovarajuće povećanje proračuna te institucije za 1 875 225 EUR;

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)

7. žali zbog toga što predložena razina financiranja za 2022. predstavlja tek neznatno povećanje u odnosu na odobrena sredstva za 2021.; primjećuje da je potrebno znatno povećanje kapaciteta, među ostalim i dodatno osoblje, kako bi EPPO mogao na odgovarajući način obavljati svoje zadaće i kako bi se zajamčila zaštita financijskih interesa Unije; podržava povećanje njegova proračuna za 20 683 496 EUR i ukupno 76 dodatnih privremenih djelatnika kako bi se EPPO-u omogućilo da ispuni svoj mandat i riješi brzo rastući broj predmeta; posebno naglašava hitnu potrebu za dodatnim brojem analitičara (7 AD i 3 AST), financijskih istražitelja (8 AD i 1 AST), 24 AD i 4 AST za potporu kolegiju EPPO-a, petnaestorim stalnim vijećima i europskim tužiteljima te 10 AD i 2 AST za IT i sigurnost;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

8. čvrsto vjeruje da su, kako bi se zajamčili odgovarajući nadzor i kontrola, OLAF-u potrebni dodatna proračunska sredstva i osoblje kako bi mogao u potpunosti izvršiti svoje zadaće u pogledu prevencije i istraga, osobito u državama članicama koje ne sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja; ponavlja da se Parlament protivi smanjenju broja osoblja OLAF-a zbog prenošenja radnih mjesta u EPPO, što bi u OLAF-u rezultiralo kumulativnim smanjenjem za 45 radnih mjesta do 2023.; potiče Komisiju da ublaži učinak nastao već ostvarenim prenošenjem radnih mjesta i da tom uredu, s obzirom na sve veće radno opterećenje u pogledu nadzora nad sve većim financijskim sredstvima EU-a, dodijeli dodatnih 59 radnih mjesta (razred AD) i 10 000 000 EUR;

Financijsko upravljanje

9. pozdravlja objavljivanje paketa integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti koji objedinjuje detaljne informacije o izvršenju, uspješnosti, rezultatima, dobrom financijskom upravljanju i zaštiti proračuna Unije 2020. godine;

10. pozdravlja nedavno objavljivanje dugoročnog predviđanja budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a (2021. – 2027.), prvog izvješća o dugoročnim predviđanjima po donošenju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i uspostavi instrumenta Next Generation EU, u skladu sa zahtjevima iz članka 247. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe;

11. ističe da se očekuje da će plaćanja tijekom trajanja VFO-a za razdoblje 2021. – 2026. dosegnuti 1 199,7 milijardi EUR; primjećuje također da se, gledano skupno s instrumentom Next Generation EU (izvan gornjih granica VFO-a), očekuje da će isplate biti znatno koncentrirane u razdoblju 2021. – 2024., u prosječnom iznosu od 247 milijardi EUR godišnje;

12. ističe da je Revizorski sud uputio poziv da se smanji složenost i uvedu dodatne mjere pojednostavnjenja za kohezijsku politiku, zajedničku poljoprivrednu politiku i istraživanja, ali da se pritom ne ugrozi njihovo funkcioniranje i dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a; podsjeća na primjedbu Revizorskog suda da je zbog složenosti pravila stopa pogreške viša u visokorizičnim rashodovnim područjima; poziva Komisiju da uspostavi jednostavna, jasna, stabilna i usklađena pravila za različite fondove i programe, da smanji prekomjerno administrativno opterećenje, da bolje koristi moderne tehnologije i da uspostavi učinkovitije i djelotvornije kontrole;

Nepodmirene proračunske obveze (RAL)

13. s dubokom zabrinutošću konstatira da se na kraju 2020. razina nepodmirenih obveza (RAL) dodatno povećala i dosegla 302,6 milijardi EUR; prima na znanje da se, prema Komisiji, povećanje razine nepodmirenih obveza tijekom proteklih godina uglavnom objašnjava pravilom opoziva u kohezijskoj politici (tzv. pravilo N+ 3), učinkom inflacije i povećanjem proračuna EU-a, kao i međupovezanim jazom između obveza i plaćanja;

14. uviđa da će se, prema dugoročnim predviđanjima Komisije, na kraju tekućeg razdoblja VFO-a razina nepodmirenih obveza zbog instrumenta Next Generation EU nominalno povećati za 4,8 %, s privremenim vršnim vrijednostima 2022. i 2023. godine, ali da bi se, gledano u stalnim cijenama, nepodmirene obveze između razine na početku 2021. i predviđanja za kraj 2027. potencijalno trebale smanjiti za 7,0 %;

15. poziva Komisiju da nastavi aktivno pratiti izvršenje proračuna i razvoj situacije u pogledu nepodmirenih obveza te da o tome redovito obavještava Europski parlament, posebno o dugoročnim predviđanjima budućih priljeva i odljeva iz izvješća o proračunu EU-a;

Programski izvještaji o rashodima poslovanja priloženi proračunu

16. pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene općem proračunu Europske unije koji, u skladu s člankom 41. stavkom 3. točkom (h) Financijske uredbe, pružaju informacije o svakom programu potrošnje;

17. poziva Odbor za proračune da u suradnji sa sektorskim odborima Parlamenta promiče izraženu kulturu „usmjerenosti na rezultate” kako bi se optimiralo korištenje sredstava, analizirali razlozi koji dovode do slabih rezultata u određenim programima i poticale mjere za poboljšanje apsorpcije i uspješnosti;

Izvješćivanje o uspješnosti

18. pozdravlja komunikaciju Komisije o okviru uspješnosti proračuna EU-a u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. u kojoj se izražava predanost daljnjim poboljšanjima; pozdravlja činjenicu da je Komisija pojednostavnila skup pokazatelja i usredotočila se na one najrelevantnije, čime je taj okvir postao pristupačniji, a njegovo administrativno opterećenje manje;

19. prima na znanje rad Komisije u pogledu utvrđivanja visokokvalitetnog skupa pokazatelja za nove programe; prima na znanje da je ukupni broj pokazatelja smanjen s više od 1 100 u razdoblju 2014. – 2020. na otprilike 700 za razdoblje 2021. – 2027.;

20. poziva Komisiju da nastavi poboljšavati upravljanje kvalitetom podataka i da ublaži rizike razvojem robusnog okvira za kontrolu kvalitete podataka i nadogradnjom svojih sustava za pohranu i razmjenu podataka o uspješnosti kako unutar Komisije, tako i s vanjskim dionicima;


Pravodobna apsorpcija sredstava

21. poziva Komisiju da pruži odgovarajuću tehničku pomoć nacionalnim tijelima država članica kako bi ona mogla apsorbirati dodijeljena sredstva i upotrijebiti ih za održive i svrhovite projekte; poziva Komisiju da poboljša točnost predviđanja plaćanja i da se osloni na iskustva stečena u prethodnom programskom razdoblju kako bi se osigurala pravodobna apsorpcija sredstava EU-a;

Potreba za većom digitalizacijom, usklađivanjem i interoperabilnošću u svim rashodovnim

područjima

22. naglašava da je veći stupanj digitalizacije, interoperabilnosti i usklađenosti izvješćivanja, praćenja i revizije u EU-u već trebao biti proveden i da je on neophodan s obzirom na prekograničnu prirodu zloupotreba, prijevara, pronevjera, sukoba interesa, dvostrukog financiranja i drugih sustavnih problema;

23. poziva Komisiju da nastavi pridavati maksimalnu važnost dobrom financijskom upravljanju proračunom Unije, posebno uspostavom višegodišnjih strategija kontrole osmišljenih za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka, kao i da nastavi pomno pratiti izvršenje proračuna Unije te da poduzme hitne korake za ispravljanje pogrešaka i povrat sredstava koja su države članice, posrednici ili krajnji korisnici nepravilno potrošili;

24. ističe važnost poboljšanja zaštite proračuna Unije i NGEU-a od prijevara i nepravilnosti; pozdravlja uvođenje standardiziranih mjera za prikupljanje, usporedbu i objedinjivanje informacija i brojki o krajnjim korisnicima financijskih sredstava Unije, uključujući stvarne vlasnike primatelja i izvođača; poziva Komisiju da osigura potpunu primjenu tih novih mjera na svim razinama izvršenja proračuna i da pomno prati njihovu učinkovitost u otkrivanju prijevara;

Uzajamni fondovi

25. naglašava da bi se uzajamni fondovi trebali uspostaviti samo kad je njihova uporaba opravdana i ako potrebnu mjeru nije moguće ostvariti s pomoću drugih, već postojećih kanala financiranja; nadalje, poziva Komisiju da, u skladu s načelom jedinstva proračuna, razmotri ukidanje uzajamnih fondova koji ne mogu privući doprinose drugih donatora ili kojima se ne pruža dodana vrijednost u odnosu na „tradicionalne” vanjske instrumente Unije; smatra da se funkcioniranju i odgovornosti uzajamnih fondova najbolje može doprinijeti njihovim transparentnim upravljanjem u okviru općeg proračuna Unije;

Vlastita sredstva

26. prima na znanje da prema procjenama Komisije vlastita sredstva potrebna za financiranje proračuna za 2022. iznose 1,05 % ukupnog BND-a; primjećuje da ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne smije premašiti 1,40 % zbroja BND-a svih država članica (gornju granicu vlastitih sredstava); podsjeća da je ta gornja granica privremeno povećana za 0,6 postotnih bodova isključivo za pokrivanje svih obveza Unije za dodjelu sredstava potrebnih za rješavanje posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19;

27. primjećuje da bi Revizorski sud i Parlament u postupku davanja razrješnice trebali, zbog njihova velikog financijskog obujma, pažljivo kontrolirati bilježenje prihoda od zajmova Unije u proračunu EU-a kao vanjskih namjenskih prihoda; naglašava da opseg tih aktivnosti zaduživanja zahtijeva veću stručnost i administrativne kapacitete u pogledu učinkovitih operacija zaduživanja i otplate, namjenskog okvira za upravljanje rizicima i kontrolu rizika kako bi se zajamčilo pouzdanost računovodstvenih evidencija i točnu procjenu nastalih obveza; ističe, međutim, da se kontrola troškova upravljanja također mora strogo nadzirati; zahtijeva da se izvješće o napretku plana zaduživanja pravodobno dostavi tijelu za proračunski nadzor kako bi ga se pravilno ispitalo u okviru postupka davanja razrješnice;

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX)

28. prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 08/2021 naslovljeno „Potpora Frontexa upravljanju vanjskim granicama” i preporuke upućene Frontexu koje je Agencija prihvatila s rokovima od sredine do kraja 2022.; poziva Komisiju da zajamči da će se preporuke Revizorskog suda u potpunosti provesti bez nepotrebnog odgađanja i da su rashodi Agencije u potpunosti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja; podsjeća da je tijekom zadnjeg postupka mirenja u vezi s proračunom dogovoreno da će Komisija imati izraženiju funkciju kontrole u pogledu agencija; stoga poziva Komisiju i Agenciju da, blisko surađujući s Parlamentom u kontekstu postupka davanja razrješnice, pojasne kako će se u proračunu za 2022. riješiti utvrđeni nedostaci, među ostalim u pogledu zapošljavanja i javne nabave; predlaže proračunskim tijelima da se dio proračuna Frontexa stavi u pričuvu dok se utvrđene manjkavosti ne riješe na odgovarajući način; naglašava da se tim stavljanjem u pričuvu ne bi smjelo omesti provedbu zadaća Frontexa u okviru njegova novog mandata; poziva Komisiju i Agenciju da obrate dužnu pažnju na rezolucije Parlamenta o razrješnici za izvršenje proračuna Frontexa za 2019. te da se pobrinu za jasnu i transparentnu raspodjelu odgovornosti;

Europsko vijeće i Vijeće

29. žali zbog poteškoća na koje se u više navrata nailazilo u postupcima davanja razrješnice Vijeću, a koje su prouzročene nedostatkom suradnje Vijeća; ponovno ističe da je suradnju među institucijama u okviru postupka davanja razrješnice potrebno poboljšati memorandumom o razumijevanju; ističe da trenutačno stajalište Vijeća šalje negativnu poruku građanima Unije u pogledu transparentnosti i demokratske odgovornosti za izvršenje proračuna Unije;


Pripremno djelovanje za novo tijelo za borbu protiv pranja novca

 

30. konstatira da prijedlog o osnivanju Nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca (AMLA), kao decentraliziranog tijela 2023. godine, podrazumijeva važan pripremni rad koji će se morati provesti već sljedeće godine te bi o njemu stoga trebalo na odgovarajući način povesti računa u odluci o proračunu za 2022., ne dovodeći pritom u pitanje financiranje postojećih programa.

 

S poštovanjem,

Monika Hohlmeier  Joachim Kuhs

Predsjednica odbora CONT Izvjestitelj za davanje razrješnice Komisiji za 2019.


 

ZAJEDNIČKA IZJAVA USVOJENA NA TRIJALOGU O PRORAČUNU 13. TRAVNJA 2021.

 

Datumi za proračunski postupak i načini
funkcioniranja Odbora za mirenje u 2021.

 

A. U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su dogovor o sljedećim ključnim datumima za proračunski postupak u 2022.:

1. Komisija će nastojati predstaviti izvještaj o procjenama za 2022. do početka lipnja;

2. trijalog će se sazvati za 15. srpnja (u poslijepodnevnim satima) nakon donošenja stajališta Vijeća;

3. Vijeće će nastojati donijeti svoje stajalište i dostaviti ga Europskom parlamentu do kraja 36. tjedna kako bi se olakšao pravodoban dogovor s Europskim parlamentom;

4. Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća do kraja 39. tjedna (posljednji tjedan u rujnu);

5. trijalog će se sazvati za 14. listopada (u poslijepodnevnim satima) prije čitanja Europskog parlamenta;

6. Europski parlament glasovat će o svojem čitanju na plenarnoj sjednici u 42. tjednu (plenarna sjednica od 18. do 21. listopada);

7. razdoblje mirenja započet će 26. listopada. U skladu s odredbama članka 314. stavka 4. točke (c) UFEU-a, razdoblje raspoloživo za mirenje isteći će 15. studenoga 2021.;

8. Odbor za mirenje sastat će se 28. listopada (u jutarnjim satima) u prostorima Europskog parlamenta i 12. studenoga u prostorima Vijeća (te se prema potrebi može ponovno sastati); sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Održavanje trijaloga zakazano je za 28. listopada (u jutarnjim satima). Tijekom 21-dnevnog razdoblja mirenja mogu se sazvati dodatni trijalozi, među ostalim 11. studenoga u prostorima Vijeća.

B. Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E. priloga gore spomenutom međuinstitucijskom sporazumu.


 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2021

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

2

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Paolo De Castro, Andor Deli, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Vlad Gheorghe, Valentino Grant, Elisabetta Gualmini, Francisco Guerreiro, Valérie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Silvia Modig, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Johan Van Overtveldt, Rainer Wieland, Angelika Winzig

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Damian Boeselager, Henrike Hahn


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

33

+

ECR

Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca, Johan Van Overtveldt

PPE

Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Rainer Wieland, Angelika Winzig

Renew

Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Valérie Hayer, Moritz Körner, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds

S&D

Robert Biedroń, Paolo De Castro, Eider Gardiazabal Rubial, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs

Verts/ALE

Damian Boeselager, David Cormand, Francisco Guerreiro, Henrike Hahn

 

2

-

ID

Joachim Kuhs, Hélène Laporte

 

5

0

ID

Anna Bonfrisco, Valentino Grant

NI

Andor Deli

The Left

Silvia Modig, Dimitrios Papadimoulis

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

Posljednje ažuriranje: 18. listopada 2021.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti