IZVJEŠĆE o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2020. godine
16.11.2021 - (2021/2019(INI))
Odbor za predstavke
Izvjestitelj: Gheorghe Falcă
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2020. godine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o razmatranjima Odbora za predstavke,
– uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članke 20., 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji odražavaju važnost koja se Ugovorom pridaje pravu građana EU-a i osoba s boravištem u EU-u na izražavanje zabrinutosti Parlamentu,
– uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a o ulozi i zadaćama Europskog ombudsmana,
– uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,
– uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede obveze, posebno njegove članke 258. i 260.,
– uzimajući u obzir članak 54. i članak 227. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A9-0323/2021),
A. budući da je tijekom 2020. Parlament zaprimio 1 573 predstavke, što je porast od 15,9 % u odnosu na 1 357 predstavki podnesenih tijekom 2019. i od 28,9 % u odnosu na 1 220 predstavki podnesenih 2018.;
B. budući da je 2020. broj korisnika koji podržavaju jednu predstavku ili više njih na internetskom portalu za predstavke Parlamenta bio 46 882, što je znatan porast u odnosu na 28 076 korisnika zabilježenih 2019.; budući da je porastao i broj klikova kojima se podržavaju predstavke te je dostigao ukupno 55 129;
C. budući da je velik broj predstavki kojima se izražava zabrinutost građana zbog izvanrednog stanja u području javnog zdravlja i izvanrednog socioekonomskog stanja kao posljedice izbijanja pandemije bolesti COVID-19 znatno doprinio porastu broja predstavki registriranih 2020. u usporedbi s prethodnim godinama; budući da se 13,23 % zaprimljenih predstavki tijekom 2020. odnosilo na pandemiju bolesti COVID-19;
D. budući da velik broj predstavki podnesenih tijekom 2020. pokazuje da se u razdoblju krize građani oslanjaju na svoje izabrane predstavnike na razini EU-a tako da im se izravno obraćaju u vezi sa svojim problemima i pritužbama;
E. međutim budući da je ukupan broj zaprimljenih predstavki i dalje mali u usporedbi s ukupnim brojem stanovnika EU-a, što upućuje na to da je potrebno još povećati napore za podizanje razine svijesti građana o pravu na podnošenje predstavki te ih potaknuti da se tim pravom koriste; budući da građani pri ostvarivanju svojeg prava na podnošenje predstavki očekuju od institucija EU-a da pruže dodanu vrijednost pronalaženjem rješenja za njihove probleme;
F. budući da su kriteriji za dopuštenost predstavki utvrđeni u članku 227. UFEU-a i članku 226. Poslovnika Parlamenta, kojima se nalaže da predstavke moraju podnijeti građani EU-a i osobe s boravištem u EU-u na koje izravno utječu pitanja koja pripadaju području djelovanja EU-a;
G. budući da su od 1 573 predstavke podnesene 2020. godine 392 proglašene nedopuštenima, a 51 je povučena; budući da relativno visok postotak (24,92 %) nedopuštenih predstavki tijekom 2020. pokazuje da su opseg i ograničenja područja odgovornosti Unije i dalje uvelike nejasni;
H. budući da je jedno od temeljnih prava europskih građana to da Europskom parlamentu mogu podnijeti predstavku; budući da pravo na podnošenje predstavke građanima EU-a i osobama s boravištem u EU-u pruža otvoren, demokratski i transparentan mehanizam za izravno obraćanje svojim izabranim predstavnicima te je samim time nužno kako bi se građanima omogućilo aktivno sudjelovanje u područjima djelovanja EU-a;
I. budući da pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu nudi mogućnost da pospješi odgovaranje na pritužbe i zabrinutosti u području poštovanja temeljnih prava EU-a i zakonodavstva EU-a u državama članicama; budući da su samim time predstavke korisni izvori informacijama o slučajevima pogrešne primjene ili povrede prava EU-a te time omogućavaju Parlamentu i drugim institucijama EU-a da ocijene prijenos i primjenu prava EU-a kao i njegov utjecaj na prava građana EU-a i osoba s boravištem u EU-u;
J. budući da Parlament već dugo ima vodeću ulogu u oblikovanju postupka podnošenja predstavki na međunarodnoj razini te ima najotvoreniji i najtransparentniji postupak podnošenja predstavki u Europi koji podnositeljima predstavki omogućava da u potpunosti sudjeluju u njegovim aktivnostima;
K. budući da Odbor za predstavke temeljito ispituje i obrađuje svaku predstavku podnesenu Parlamentu; budući da svaki podnositelj predstavke ima pravo u razumnom roku, na vlastitom jeziku ili na jeziku na kojemu je predstavka napisana, primiti odgovor s obavještenjem o odluci u pogledu dopuštenosti i daljnjih radnji koju donosi Odbor za predstavke; budući da svaki podnositelj predstavke može zatražiti da se njegova predstavka ponovno otvori na temelju bilo kojeg relevantnog razvoja događaja;
L. budući da se rad Odbora za predstavke temelji na podacima koje pružaju podnositelji predstavki; budući da su informacije koje podnositelji predstavki iznose u svojim predstavkama i na sastancima Odbora te procjena Komisije i odgovori država članica i drugih tijela ključni za rad Odbora; budući da dopuštene predstavke također daju vrijedan doprinos radu ostalih parlamentarnih odbora jer ih Odbor za predstavke prosljeđuje drugim odborima radi davanja mišljenja ili radi informiranja;
M. budući da Odbor za predstavke na svojim sastancima pridaje presudnu važnost ispitivanju predstavki i javnoj raspravi o njima; budući da podnositelji predstavki imaju pravo izložiti svoje predstavke i često uzimati riječ u raspravi, čime aktivno doprinose radu Odbora; budući da je tijekom 2020. Odbor za predstavke održao 13 sastanaka, na kojima se raspravljalo o 116 predstavki sa 110 nazočnih podnositelja predstavki, dok je 78 podnositelja aktivno sudjelovalo uzimanjem riječi; budući da se manji broj predstavki o kojima se raspravljalo na sastancima 2020. u odnosu na 2019. objašnjava smanjenim vremenskim odsječcima za sastanke Odbora, posebno od travnja do srpnja, zbog ograničenih usluga usmenog prevođenja kao posljedice mjera predostrožnosti Parlamenta u kontekstu pandemije;
N. budući da se glavne teme predstavki podnesenih tijekom 2020. odnose na temeljna prava (posebno utjecaj hitnih mjera protiv bolesti COVID-19 na vladavinu prava i demokraciju te na slobodu kretanja, pravo na rad, pravo na informacije i pravo na obrazovanje, kao i velik broj predstavki o pravima zajednice LGBTQ+ u Uniji), zdravlje (posebno pitanja o javnozdravstvenoj krizi kao posljedici pandemije, od zaštite zdravlja građana, uključujući liječenje i zaštitnu opremu, do upravljanja zdravstvenom krizom u državama članicama te nabave i distribucije cjepiva), okoliš (uglavnom rudarske djelatnosti i njihov utjecaj na okoliš, nuklearna sigurnost, onečišćenje zraka i propadanje prirodnih ekosustava), pravosuđe (posebno pitanja koja se odnose na pristup pravosuđu ili navodne postupovne nepravilnosti ili zabrinutosti u pogledu vladavine prava, zajedno sa slučajevima prekogranične otmice djece i prava na skrb), zapošljavanje (posebno pristup tržištu rada i nesigurno zaposlenje), obrazovanje (posebno pitanja povezana s diskriminatornim pristupom obrazovanju), unutarnje tržište (posebno pitanja koja se odnose na nacionalna ograničenja putovanja u kontekstu pandemije i njihov utjecaj na slobodu kretanja osoba unutar i izvan EU-a) te provedba Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, osim mnogih drugih područja djelovanja;
O. budući da je tijekom 2020. godine 79,9 % zaprimljenih predstavki (1 254) podneseno preko internetskog portala za predstavke Parlamenta u usporedbi sa 73,9 % (1 003) tijekom 2019., čime se potvrđuje da je internetski portal za predstavke Parlamenta postao uvjerljivo najčešće korišteni kanal za podnošenje predstavki građana Parlamentu;
P. budući da je internetski portal za predstavke 2020. dodatno razvijen kako bi bio primjereniji, sigurniji i pristupačniji građanima; budući da su ažurirani odgovori na česta pitanja i uvedena brojna poboljšanja zaštite podataka kako bi se provele preporuke Europskog nadzornika za zaštitu podataka te je uveden novi mehanizam za oporavak lozinke; budući da je dodatno razvijena međusobna povezanost internetskog portala za predstavke i sustava ePeti i PETIGREF, a uložen je napor kako bi se osigurala integracija vanjskih trendova i sustava Hermes; budući da je velik broj pojedinačnih zahtjeva za potporu uspješno obrađen;
Q. budući da su tijekom 2020. mnoge predstavke o bolesti COVID-19 uvrštene na dnevni red hitnim postupkom;
R. budući da je 2020. Odbor za predstavke otišao u samo jedan posjet u svrhu utvrđivanja činjenica; budući da se nije mogao održati niti jedan drugi posjet u svrhu utvrđivanja činjenica zbog situacije izazvane pandemijom i odluke predsjednika Parlamenta o otkazivanju parlamentarnih događanja, uključujući izaslanstva, kao jedne od mjera predostrožnosti donesenih kako bi se suzbilo širenje bolesti COVID-19 i smanjili zdravstveni rizici za zastupnike i osoblje Parlamenta;
S. budući da je Odbor za predstavke, kao pridruženi odbor, zajedno s odborima nadležnima za to pitanje (Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT)) 15. listopada 2020. organizirao javno saslušanje o europskoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Paket mjera za zaštitu manjina – milijun potpisa za raznolikost u Europi ”; budući da je zbog pandemije saslušanje održano u hibridnom obliku i da su organizatori europske građanske inicijative mogli sudjelovati na sastanku na daljinu, dok je javnost mogla pratiti sastanak prijenosom uživo preko interneta;
T. budući da Komisija, kao čuvarica Ugovora, ima ključnu ulogu u radu Odbora za predstavke i da su informacije koje pružaju podnositelji predstavki korisne za otkrivanje mogućih kršenja ili pogrešne primjene europskog prava;
U. budući da se strategija Komisije za rješavanje predstavki temelji na njezinoj Komunikaciji iz 2016. naslovljenoj „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultataˮ (C(2016)8600);
V. budući da se u godišnjim izvješćima Komisije o praćenju primjene prava EU-a predstavke spominju vrlo općenito, što pokazuje da ne postoji odgovarajući sustav za prikupljanje informacija o predstavkama i njihovoj povezanosti s postupcima zbog povrede prava ili akata EU-a;
W. budući da je u skladu s Poslovnikom Odbor za predstavke odgovoran za odnose s Europskim ombudsmanom koji istražuje pritužbe zbog nepravilnosti u institucijama i tijelima EU-a; budući da je europska ombudsmanica Emily O’Reilly predstavila svoje Godišnje izvješće za 2019. na sastanku Odbora za predstavke održanom 3. rujna 2020.;
X. budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja kojom su obuhvaćeni Europski ombudsman, nacionalni i regionalni pravobranitelji i slična tijela država članica, zemalja kandidatkinja te drugih država Europskog gospodarskog prostora, a čiji je cilj promicanje razmjene informacija o zakonodavstvu i politikama EU-a te razmjena najboljih praksi;
1. ističe temeljnu ulogu Odbora za predstavke u zaštiti i promicanju prava građana EU-a i osoba s boravištem u EU-u osiguravanjem pravovremenog i učinkovitog ispitivanja zabrinutosti i pritužbi podnositelja predstavki i, kad god je to moguće, njihovim rješavanjem u otvorenom, demokratskom, brzom i transparentnom procesu podnošenja predstavki; ističe ključnu važnost predstavki u promicanju načela izravne demokracije i poboljšanju aktivnog sudjelovanja građana EU-a;
2. naglašava da je sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka Unije ključno za postizanje demokratičnije, otvorenije i transparentnije Unije; ističe da Odbor za predstavke ima ključnu ulogu u uključivanju europskih građana u aktivnosti Unije te je forum za raspravu na kojem građani mogu izraziti svoje mišljenje u institucijama EU-a; poziva institucije EU-a da poboljšaju svoj odgovor na probleme građana povezane s donošenjem politika uzimajući u obzir mišljenja i pritužbe iznesene u predstavkama;
3. ponovno ističe važnost stalne javne rasprave o područjima djelovanja Unije kako bi se zajamčilo da su građani ispravno informirani o opsegu nadležnosti Unije i različitim razinama donošenja odluka; u tom pogledu poziva na učinkovite kampanje za podizanje razine osviještenosti; naglašava da bi aktivna uključenost službi za tisak i komunikaciju na europskoj i nacionalnoj razini te aktivniji društveni mediji povećala vidljivost i reaktivnost rada Odbora za predstavke na probleme javnosti;
4. smatra da bi ti napori pomogli i da se izbjegnu dezinformacije o radu Odbora za predstavke u skladu s borbom protiv dezinformiranja koju promiče Komisija te da bi se povećalo znanje građana o njihovu pravu na podnošenje predstavki, kao i o opsegu i ograničenjima nadležnosti Unije i nadležnosti Odbora za predstavke, u cilju smanjenja broja nedopuštenih predstavki; smatra da je također važno istaknuti uspješne slučajeve u kojima je pitanje koje je postavio podnositelj predstavke riješeno uz potporu Odbora za predstavke; u tom pogledu naglašava važnost višejezične komunikacijske politike EU-a za bolju povezanost s građanima iz svih država članica;
5. naglašava da bi se Konferencija o budućnosti Europe trebala iskoristiti kao prilika da se građanima EU-a objasni uloga Odbora za predstavke kako bi se podigla razina osviještenosti o pravu na podnošenje predstavki i kako bi ih se potaknulo da svojim izabranim predstavnicima izraze svoje bojazni i ideje te da aktivno sudjeluju;
6. ističe da su predstavke za građane vrata u europske institucije, a Parlamentu i drugim institucijama EU-a predstavljaju jedinstvenu priliku za izravno povezivanje i održavanje redovitog dijaloga s građanima i rezidentima EU-a te razumijevanje njihovih problema, posebno u slučajevima kad na njih utječu pogrešna primjena ili povreda prava EU-a; naglašava potrebu za poboljšanom suradnjom između Odbora za predstavke i vodećih odbora, institucija, tijela i agencija Unije i nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u vezi s pitanjima i prijedlozima u pogledu provedbe i usklađenosti s pravom EU-a, uključujući potrebne odgovore Odboru; smatra da je takva suradnja ključna za rješavanje zabrinutosti građana zbog primjene prava EU-a i da doprinosi jačanju demokratske legitimnosti i odgovornosti Unije; stoga poziva na aktivnije sudjelovanje predstavnika država članica na sastancima Odbora i brže odgovaranje na zahtjeve za pojašnjenja ili informacije koje Odbor za predstavke šalje nacionalnim tijelima; poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi osigurala da tumačenje područja primjene članka 51. Povelje Europske unije o temeljni pravima bude što dosljednije i šire;
7. poziva Komisiju da preuzme aktivniju ulogu u Odboru za predstavke kako bi se građanima zajamčio detaljan i razumljiv odgovor;
8. ističe da je potrebno poštovati pristup i stajalište koje je Komisija izrazila u svojim odgovorima Odboru za predstavke te poštovati njezinu ulogu čuvarice Ugovora;
9. podsjeća da predstavke znatno doprinose ulozi Komisije kao čuvara Ugovora; naglašava da su pojačana suradnja između Odbora za predstavke i Komisije presudni za osiguravanje uspješnog postupanja s predstavkama; potiče Komisiju da se suzdrži od općih odgovora i da pruži pravovremene, precizne, jasne i ciljane odgovore kako bi se učinkovito odgovorilo na konkretne zahtjeve podnositelja predstavki; poziva Komisiju da osigura transparentnost i pristup dokumentima i informacijama u okviru postupaka EU Pilot u vezi sa zaprimljenim predstavkama, postupcima EU Pilot i postupcima zbog povrede koji su već zaključeni te da pri razmatranju pokretanja postupka zbog povrede prava, posebno kada se radi o pitanjima povezanima sa zakonodavstvom o zaštiti okoliša, uzme u obzir sva pitanja povezana s kršenjem prava EU-a koja su postavljena u predstavkama;
10. traži od Komisije da pojasni svoju nadležnost u vezi s predstavkama, uključujući one koje se bave pitanjima koja spadaju u područje djelovanja EU-a, ali ne i u okvir politike u kojoj EU ima zakonodavnu nadležnost;
11. poziva nacionalna tijela da proaktivno poduzimaju potrebne mjere kako bi odgovorila na zabrinutost građana izraženu u njihovim predstavkama u slučajevima sustavnog nepoštovanja usklađenosti s pravom EU-a; poziva Komisiju da redovito prati napredak u poštovanju zakonodavstva EU-a u ispitanim slučajevima;
12. ističe da Odbor za predstavke mora poštovati kriterije dopuštenosti utvrđene u člancima 226. i 227. UFEU-a i u Poslovniku Europskog parlamenta;
13. podsjeća da je suradnja s drugim odborima Parlamenta ključna za točnu i sveobuhvatnu obradu predstavki; napominje da je 2020. drugim odborima poslano 56 predstavki radi mišljenja i 385 radi informiranja; pozdravlja činjenicu da je od drugih odbora primljeno 40 mišljenja i 60 potvrda o razmatranju predstavki u okviru njihova rada; napominje da javna saslušanja organizirana zajedno s drugim parlamentarnim odborima olakšavaju temeljito razmatranje predstavki; podsjeća da su podnositelji predstavki obaviješteni o odlukama da zatraže mišljenja od drugih odbora za obradu njihovih predstavki; poziva parlamentarne odbore da pojačaju napore kako bi svojim stručnim znanjem aktivno pridonijeli ispitivanju predstavki te pritom omogućili Parlamentu da brže i opsežnije odgovori na zabrinutosti građana; žali zbog toga što se mreža za predstavke nije mogla sastati 2020. zbog situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19;
14. smatra da je Mreža za predstavke koristan alat za podizanje razine osviještenosti o pitanjima koja se iznose u predstavkama i za olakšavanje obrade predstavki u drugim odborima kojima se šalju radi mišljenja ili radi informiranja; primjećuje da postoji potreba za olakšavanjem daljnjeg praćenja predstavki u parlamentarnom i zakonodavnom radu; smatra da bi ta mreža trebala poboljšati dijalog i suradnju s Komisijom i drugim institucijama EU-a; smatra da su redovni sastanci Mreže za predstavke ključni za osnaživanje suradnje između parlamentarnih odbora putem razmjene informacija i dijeljenja najboljih praksi među članovima Mreže; poziva Parlament da izradi mehanizam kojim bi se Odboru za predstavke omogućilo izravno sudjelovanje u zakonodavnom postupku;
15. skreće pozornost na svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2019. godine[1],
16. ističe da je Odbor za predstavke, usprkos tome što su smanjeni vremenski odsječci za sastanke Odbora zbog mjera predostrožnosti Parlamenta kako bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 u njegovim prostorima, što je ograničilo i pružanje usluga usmenog prevođenja, izrazio svoje mišljenje o važnim pitanjima koja su postavljena u predstavkama tako što je pridonio značajnom broju parlamentarnih izvješća, posebice o sklapanju Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju[2], o praćenju primjene prava Unije tijekom 2017. i 2018.[3], o preporukama za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske[4], o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji – Godišnje izvješće za godine 2018. i 2019.[5], o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvu unatoč zaposlenju[6], o Turskoj – godišnje izvješće o napretku za 2019.[7] te o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EC o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom[8]; općenito cijeni rad tajništva Odbora za predstavke, a osobito tijekom pandemije kad su radni uvjeti postali složeniji; naglašava da je potrebno razmotriti izazove tijekom pandemije i razmotriti načine za poboljšanje rada Odbora, posebno tijekom kriznih razdoblja;
17. ističe da su u svojim preporukama za pregovore o novom sporazumu s Ujedinjenom Kraljevinom članovi Odbora za predstavke naglasili da svaki građanin EU-a koji boravi u Ujedinjenoj Kraljevini ima pravo podnijeti predstavku Europskom parlamentu u skladu s člankom 227. UFEU-a, sudjelovati u europskoj građanskoj inicijativi i podnijeti zahtjev Europskom ombudsmanu nakon očekivanog kraja prijelaznog razdoblja (31. prosinca 2020.) te je pozvao Europskog ombudsmana da nastavi ulagati napore, započete tijekom pregovora o sporazumu o povlačenju, kako bi se zajamčila transparentnost pregovora u okviru budućeg partnerstva između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;
18. skreće pozornost na velik broj predstavki o bolesti COVID-19 koje je Odbor za predstavke ispitao i na koje je odgovorio u 2020., uglavnom po hitnom postupku; naglašava da se u većini tih predstavki poziva na zaštitu temeljnih prava i sloboda građana od hitnih mjera, uključujući ograničenja kretanja, kao i na transparentnost u razvoju, kupnji i distribuciji cjepiva protiv bolesti COVID-19; ističe da su te predstavke također uključivale pitanja o liječenju i zaštitnoj opremi, kao i o procjeni upravljanja zdravstvenom krizom u državama članicama; podsjeća i na to da su mnogi podnositelji predstavki izrazili zabrinutost zbog utjecaja nacionalnih hitnih mjera, među ostalim ograničenja kretanja, na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, dovodeći u pitanje ograničenja putovanja i rada, kao i početni izostanak koordinacije među državama članicama u pogledu kontrola unutarnjih granica, što je predstavljalo prepreke slobodi kretanja unutar schengenskog područja i poseban problem za mnoge prekogranične radnike, kao i upravljanje otkazanim letovima i putovanjima tijekom pandemije i politiku vraćanja novca uključenih zračnih prijevoznika; podsjeća da sve restriktivne mjere moraju biti nužne, razmjerne i privremene; naglašava da je osiguravanje djelotvorne, jednake i ujednačene primjene zakonodavstva EU-a ključno za poštovanje vladavine prava, koja je jedna od temeljnih vrijednosti Unije i njezinih država članica, u skladu s člankom 2. UEU-a, čak i u krizi poput pandemije bolesti COVID-19; smatra da je, posebno u vrijeme velikih kriza, brzo i učinkovito rješavanje predstavki preduvjet za zadobivanje povjerenja građana u institucije EU-a;
19. ističe odluku Odbora za predstavke donesenu tijekom prvih mjeseci pandemije o davanju prednosti predstavkama povezanima s bolesti COVID-19 kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na hitne zahtjeve građana tijekom prvih mjeseci 2020.;
20. ozbiljno je zabrinut zbog javnozdravstvene i socioekonomske štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19; pozdravlja odličan rad Odbora za predstavke koji je izražavanjem zabrinutosti građana o javnozdravstvenoj i socioekonomskoj krizi povezanoj s pandemijom COVID-19 pridonio tome da Parlament odgovori na potrebe i očekivanja građana, pogotovo onih koji su bili posebno pogođeni zdravstvenom krizom, u pogledu kapaciteta Unije za rješavanje takvog globalnog izazova; u tom smislu skreće pozornost na važne daljnje radnje koje je Odbor za predstavke donio kako bi odgovorio na pitanja postavljena u predstavkama povezanima s bolesti COVID-19 koje su na plenarnoj sjednici dovele do donošenja rezolucija o schengenskom sustavu i mjerama poduzetima tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19[9], o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19[10] te o snižavanju stopa beskućništva u EU-u[11];
21. ističe važan doprinos Odbora za predstavke zaštiti prava djece, vidljiv iz njegove obrade niza predstavki o roditeljskim otmicama djece u Japanu; u tom smislu upućuje na Rezoluciju o međunarodnim i domaćim roditeljskim otmicama djece koja su građani EU-a u Japanu koju je 16. lipnja 2020. donio Odbor za predstavke i koja je 8. srpnja 2020. donesena na plenarnoj sjednici[12];
22. skreće pozornost na saslušanje „Građanstvo Unije: osnaživanje, uključivanje, sudjelovanje” koje je Odbor za predstavke održao 29. listopada 2020. zajedno s Odborom za pravna pitanja, Odborom za ustavna pitanja i Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove; smatra da je taj događaj predstavljao značajan doprinos Parlamenta Komisijinom Izvješću o građanstvu EU-a za 2020. i tekućem radu Odbora za predstavke na uključivanju građana;
23. prima na znanje da je, uz temeljna prava, zdravlje bio glavni problem za podnositelje predstavki u 2020., i uviđa da su zdravstveni problemi povezani s pandemijom bolesti COVID-19 bili u središtu rada Odbora za predstavke; skreće pozornost na Rezoluciju o dodatnim sredstvima za biomedicinsko istraživanje mijalgičnog encefalomijelitisa koju je 30. travnja 2020. donio Odbor, a koja je 18. lipnja 2020. donesena na plenarnoj sjednici[13]; podsjeća da su znanstvene zajednice i zajednice pacijenata srdačno pozdravile rezoluciju Parlamenta jer se njome poziva na podizanje razine osviještenosti o toj vrsti bolesti među državama članicama organiziranjem tečajeva osposobljavanja prilagođenih javnim tijelima, pružateljima zdravstvene skrbi i javnim službenicima općenito; u tom smislu ponavlja svoj zahtjev za koordinirane i pojačane napore koji se ulažu u istraživanje i za izdvajanje dodatnih sredstava, uključujući u okviru programa Obzor Europa, kojima bi se poduprlo napredovanje istraživanja kako bi se odgovorilo na posljedice po ljude i socioekonomske posljedice rastućeg broja pojedinaca koji žive i rade s onesposobljavajućim i kroničnim oboljenjima;
24. napominje da su pitanja u pogledu okoliša i dalje područje ozbiljne zabrinutosti za podnositelje predstavki 2020.; izražava žaljenje zbog toga što pravila o zaštiti okoliša nisu uvijek pravilno provedena u državama članicama, kao što je opisano u brojnim predstavkama kojima se podnose pritužbe na onečišćenje zraka, propadanje prirodnih ekosustava, nuklearnu sigurnost i utjecaj rudarskih djelatnosti na okoliš; naglašava važnost ispunjavanja očekivanja građana EU-a o zaštiti okoliša; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama osigura ispravnu provedbu zakonodavstva EU-a u ovom području;
25. pozdravlja posebnu zaštitnu ulogu Odbora za predstavke u EU-u u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom; ukazuje na važan tekući rad odbora u vezi s predstavkama o pitanjima invaliditeta; napominje da se broj predstavki o invaliditetu tijekom 2020. gotovo udvostručio u usporedbi s prethodnom godinom; naglašava da su diskriminacija i pristup obrazovanju i zapošljavanju i dalje među glavnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom te smatra da Komisija i države članice moraju učiniti više kako bi osnovne usluge postale potpuno pristupačne; poziva na provedbu konkretnih prijedloga za poticanje uključivosti i olakšavanje priznavanja i prenosivosti vještina unutar EU-a;
26. podsjeća da je Odbor za predstavke 2020. posvetio posebnu pozornost raspravi o predstavkama o poteškoćama s kojima se suočavaju osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji tijekom pandemije bolesti COVID-19, posebno u pogledu pristupa zdravstvenim uslugama, osobne pomoći i kontakta s obiteljima i pružateljima skrbi; u tom pogledu skreće pozornost na rezoluciju od 8. srpnja 2020. o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19 koju je podnio Odbor za predstavke; pozdravlja ishod godišnje radionice „Nova strategija za osobe s invaliditetom” Odbora za predstavke o zaštiti prava osoba s invaliditetom koja se održala na sastanku Odbora 28. listopada 2020.;
27. podsjeća da su odnosi s Europskim ombudsmanom jedna od odgovornosti koje su Odboru za predstavke dodijeljene Poslovnikom Parlamenta; pozdravlja konstruktivnu suradnju s Europskim ombudsmanom i sudjelovanje Parlamenta u Europskoj mreži pučkih pravobranitelja; pozdravlja redovit doprinos Europskog ombudsmana radu Odbora za predstavke tijekom cijele godine; čvrsto je uvjeren da institucije, tijela i agencije Unije moraju osigurati dosljedno i djelotvorno praćenje preporuka Ombudsmana;
28. smatra da je nužno omogućiti izravno sudjelovanje građana u pokretanju zakonodavnih prijedloga; naglašava da je europska građanska inicijativa važan instrument aktivnog građanstva, kao i jedinstven instrument europske participativne demokracije za Odbor za predstavke, te da mu se stoga mora pristupiti otvoreno i prilagodljivo; ističe da je javno saslušanje ključna prilika za organizatore da javno predstave svoju inicijativu institucijama EU-a i stručnjacima kako bi Komisija i Parlament mogli temeljito razumjeti željene rezultate europske građanske inicijative; poziva Komisiju da razmotri pokretanje zakonodavnog prijedloga na temelju sadržaja svake uspješne europske građanske inicijative;
29. ističe da su transparentnost i javni pristup dokumentima institucija EU-a ključni kako bi se osigurala najveća razina zaštite demokratskih prava građana i njihova povjerenja u institucije EU-a; ističe da se postojećom Uredbom (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije više ne odražava aktualno stanje; duboko žali zbog toga što je revizija Uredbe (EZ) br. 1049/2001 već godinama zaustavljena bez napretka; poziva Komisiju da podnese prijedlog preinake Uredbe iz 2001. radi povećanja transparentnosti i odgovornosti promicanjem dobre upravne prakse, u skladu sa zahtjevima Lisabonskog ugovora;
30. ističe da je internetski portal za predstavke važan alat za osiguravanje neometanog, učinkovitog i transparentnog postupka podnošenja predstavki; u tom smislu pozdravlja poboljšanja zaštite podataka i sigurnosnih značajki zbog kojih je portal primjereniji i sigurniji za građane; ističe da je i dalje potrebno poduzimati napore kako bi portal bio poznatiji, putem društvenih mreža, jednostavniji za navigaciju i potpuno pristupačan svim građanima, a posebice osobama s invaliditetom, među ostalim omogućavanjem podnošenja predstavki na nacionalnim znakovnim jezicima; poziva na objavljivanje više informacija na internetskom portalu za predstavke, uključujući napredak u pogledu predstavki i upita s drugim institucijama; poziva na procjenu načina na koji se može spriječiti upotreba ukradenih ili lažnih identiteta i naglašava hitnost promjene ili ažuriranja računalnog sustava za registraciju i potpisivanje kako bi bio istinski prilagodljiv i kako bi se građanima omogućilo sudjelovanje u skladu s njihovim potrebama u stvarnom vremenu; podržava stvaranje jedinstvenog digitalnog portala na kojem građani mogu pristupiti svim postupcima podnošenja predstavki i saznati ih o njima;
31. napominje da, iako je broj osoba koje podržavaju jednu ili više predstavki uvelike u porastu, mnogi podnositelji predstavki i dalje tvrde da su koraci koje treba poduzeti kako bi se pokazala potpora predstavci na internetskom portalu Parlamenta za predstavke složeni; smatra da bi pojednostavljenje postupka omogućilo građanima da bolje iskoriste svoje pravo na podnošenje predstavki;
32. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica EU-a, odborima država članica za predstavke, pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.
OBRAZLOŽENJE
U skladu s člankom 227. stavkom 7. Poslovnika Europskog parlamenta Odbor za predstavke jednom godišnje predstavlja izvješće o ishodu svojih razmatranja. Cilj izvješća je pružiti sveobuhvatan pregled rada koji je Odbor obavio tijekom 2020., a uključuje statističku analizu zaprimljenih i obrađenih predstavki, kao i uvid u ostale parlamentarne aktivnosti kao što su usvajanje izvješća i mišljenja, organizacija saslušanja i odnosi odbora s drugim institucijama EU-a. Vrijedi podsjetiti da temeljni rad Odbora za predstavke proizlazi iz prava na podnošenje predstavki Europskom parlamentu koje ostvaruju građani EU-a i osobe s prebivalištem u EU-u u skladu s člankom 227. UFEU-a i nije izravno povezan s programom rada Komisije.
Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 i hitne mjere koje su donesene diljem Europske unije kao odgovor na dosad nezabilježenu javnozdravstvenu krizu i njezine gospodarske i socijalne posljedice predstavile su znatne izazove za parlamentarnu demokraciju u 2020.
Od početka pandemije Europski parlament poduzeo je niz dosad nezabilježenih mjera čiji je cilj osigurati temeljne funkcije Parlamenta, a istovremeno izbjeći zdravstvene rizike za njegove zastupnike i osoblje. U tu je svrhu predsjednik od ožujka 2020. donio nekoliko odluka kojima se među ostalim zahtijeva ukidanje događanja i posjeta u prostorima Parlamenta na sva tri mjesta rada, uključujući izaslanstva i saslušanja odbora, i istodobno očuvanje operativnih kapaciteta tijela Parlamenta, plenarnih sjednica te redovnih i izvanrednih sastanaka Odbora. Osnovne aktivnosti smanjene su, ali zadržane kako bi se osiguralo izvršavanje zakonodavnih, proračunskih i kontrolnih funkcija institucije.
Kako bi zastupnicima omogućile da u plenarnim aktivnostima sudjeluju iz svojih matičnih zemalja, službe Parlamenta uložile su velike napore u razvoj digitalnih sustava za sastanke i glasovanje na daljinu koji su posebno prilagođeni otvorenom, dinamičnom i višejezičnom okruženju Parlamenta. Ovi postupci na daljinu prvi su put upotrijebljeni 26. ožujka 2020. tijekom izvanredne plenarne sjednice na kojoj je Parlament odobrio ključne mjere potpore EU-a za suzbijanje pandemije, a od tada su u upotrebi uz postupne nadogradnje i usavršavanja.
U ovim iznimnim okolnostima, Odbor za predstavke ne samo da se brzo prilagodio ovom novom načinu rada, već je odigrao i ključnu ulogu u osiguravanju brzog odgovora Parlamenta na sve veću zabrinutost građana zbog pandemije i njezinih teških gospodarskih, socijalnih i demokratskih posljedica.
Kao prvo, 2. travnja 2020. koordinatori Odbora za predstavke odlučili su prilagoditi uobičajeni postupak obrade predstavki kako bi omogućili građanima da nastave podnositi predstavke i da uobičajenom brzinom primaju odluke Odbora o dopuštenosti i daljnjim radnjama. U tu su svrhu koordinatori odlučili povećati primjenu pisanih postupaka kako bi obradili sporne preporuke i o njima glasovali te objavili njihove rezultate. Kao drugo, koordinatori su odlučili obraditi predstavke o bolesti COVID-19 po hitnom postupku i o njima prioritetno raspraviti.
U tu je svrhu, nakon revizije radnog kalendara Parlamenta, Odbor 30. travnja 2020. održao izvanredni sastanak kako bi raspravio o zabrinutosti u pogledu izbijanja bolesti COVID-19 koje su građani izrazili u velikom broju predstavki podnesenih Parlamentu. Odbor je na tom sastanku po postupku na daljinu održao i svoje prvo glasovanje za usvajanje Nacrta mišljenja o preporukama za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske i Nacrta prijedloga rezolucije o dodatnim sredstvima za biomedicinsko istraživanje mijalgičnog encefalomijelitisa.
Osim toga, svi sastanci Odbora od 30. travnja do 2. srpnja 2020. bili su u potpunosti posvećeni razmatranju predstavki o upravljanju zdravstvenom krizom bolesti COVID-19 i utjecaju nacionalnih hitnih mjera na temeljna prava. Svi su se ti sastanci do rujna odvijali u dvosatnim vremenskim odsječcima putem alata Interactio uz ograničeno usmeno prevođenje zbog smanjenog kapaciteta dostupne infrastrukture za usmeno prevođenje. Sastanci Odbora održavali su se u prostorima Parlamenta uz sudjelovanje podnositelja predstavki, predstavnika Europske komisije i većine zastupnika na daljinu.
Konačno, vrijedi podsjetiti da su se koordinatori na sastanku 13. srpnja 2020. usuglasili oko ukidanja hitnog postupka i postupanja u skladu s redovnim postupkom za sve nove zaprimljene predstavke o bolesti COVID-19, s obzirom na blago smanjenje broja predstavki o tom pitanju. Osim toga, od rujna 2020. vremenski odsječci za redovite sastanke Odbora povećali su se na četiri dvosatna sastanka mjesečno.
Statistička analiza predstavki zaprimljenih 2020. u odnosu na one iz 2019.
Prema statističkim podacima iz 2020., Europski parlament zaprimio je 1 573 predstavke, što predstavlja porast od 15,9 % u odnosu na 1 357 predstavki podnesenih tijekom 2019. i 28,9 % u odnosu na 1 220 predstavki registriranih u 2018. Velik broj predstavki o bolesti COVID-19 znatno je pridonio takvom porastu priliva predstavki registriranih tijekom 2020. u usporedbi s 2019. i 2018.
Korisnici internetskog portala za predstavke imaju mogućnost podržati predstavke. Tijekom 2020., 48 882 korisnika podržalo je predstavke u usporedbi s 28 075 u 2019. Iz toga slijedi da je broj korisnika koji podržavaju predstavke na internetskom portalu znatno porastao u usporedbi s prethodnom godinom.
Tijekom 2020. više od jednog građanina supotpisalo je 48 predstavki. Od 48 predstavki koje je potpisalo više od jednog građanina, 8 ih je potpisalo više od 1 000, a 2 više od 10 000 građana.
Format predstavki
Tijekom 2020. gotovo 80 % predstavki podneseno je putem internetskog portala za predstavke, dok je 20 % predstavki podneseno poštom. Podaci u dvije tablice otkrivaju da je tijekom 2020. broj predstavki podnesenih putem internetskog portala za predstavke porastao za 25 % u odnosu na 2019. Porastao je i za 45,3 % u odnosu na 2018., kad je putem portala podneseno 863 predstavki, čime se potvrđuje da je internetski portal za predstavke Parlamenta postao uvjerljivo najčešće korišteni kanal za podnošenje predstavki građana Parlamentu.
2020.
|
2019. |
||||||||||||||||||
|
|
Status predstavki po godini[14]
U tablici se prikazuje status predstavki od 2003. do 2020. Može se primijetiti da je tijekom 2020. većina predstavki zaključena u roku od godinu dana nakon što ih je odbor zaprimio i ispitao. Kao rezultat usporedbe s podacima o statusu predstavki uključenih u godišnja izvješća od 2010. do 2019., može se zaključiti da je većina predstavki zaključena u roku od godinu dana nakon što su zaprimljene i ispitane. Vrlo mali postoci (od 0,3 % do 13,1 %) predstavki od 2004. do 2015. ostaju otvoreni. Većina tih otvorenih predstavki odnosi se na pitanja zaštite okoliša i tekuće postupke zbog povrede pred Sudom Europske unije ili na pitanja koja zastupnici Odbora žele pozorno pratiti.
Status predstavki
|
|||||
Godina |
Broj predstavki |
Otvoreni postupak |
Zaključeno |
||
2020. |
1 573 |
652 |
41.4% |
896 |
57.0% |
2019. |
1 357 |
363 |
26.8% |
994 |
73.2% |
2018. |
1 220 |
299 |
24.5% |
921 |
75.5% |
2017. |
1 271 |
256 |
20.1% |
1 015 |
79.9% |
2016. |
1 569 |
478 |
30.5% |
1 091 |
69.5% |
2015. |
1 431 |
187 |
13.1% |
1 244 |
86.9% |
2014. |
2 715 |
225 |
8.3% |
2 490 |
91.7% |
2013. |
2 891 |
296 |
10.2% |
2 595 |
89.8% |
2012. |
1 986 |
125 |
6.3% |
1 861 |
93.7% |
2011. |
1 414 |
71 |
5.0% |
1 343 |
95.0% |
2010. |
1 656 |
37 |
2.2% |
1 619 |
97.8% |
2009. |
1 924 |
14 |
0.7% |
1 910 |
99.3% |
2008. |
1 886 |
19 |
1.0% |
1 867 |
99.0% |
2007. |
1 506 |
23 |
1.5% |
1 483 |
98.5% |
2006. |
1 021 |
4 |
0.4% |
1 017 |
99.6% |
2005. |
1 016 |
3 |
0.3% |
1 013 |
99.7% |
2004. |
1 002 |
3 |
0.3% |
999 |
99.7% |
2003. |
1 315 |
0 |
0% |
1 315 |
100.0% |
Ishod predstavki[15]
2020. |
|
|
|
2019. |
|
|
Ishod predstavki |
Broj |
% |
|
Ishod predstavki |
Broj |
%
|
Dopuštene i zaključene
|
478 |
30.39% |
|
Dopuštene i zaključene |
575 |
42.37% |
Dopuštene i otvorene
|
652 |
41.45% |
|
Dopuštene i otvorene |
363 |
26.75% |
Nedopuštene predstavke
|
392 |
24.92% |
|
Nedopuštene predstavke |
406 |
29.9% |
Povučeno
|
51 |
3.24% |
|
Povučeno |
13 |
0.9% |
Poslano EK-u na mišljenje
|
794 |
52.90% |
|
Poslano EK-u na mišljenje |
557 |
48.27% |
Poslano drugim tijelima na mišljenje
|
44 |
2.93% |
|
Poslano drugim tijelima na mišljenje |
43 |
3.73% |
Poslano drugim tijelima radi informiranja |
663 |
44.17% |
|
Poslano drugim tijelima radi informiranja |
554 |
48.01% |
Iz tablica je vidljivo da je postotak predstavki koje su proglašene nedopuštenima u 2020. nešto niži od postotka predstavki koje su 2019. proglašene nedopuštenima. U 2020. niži je bio i postotak dopuštenih predstavki (30,39 %) koje su odmah zaključene pružanjem informacija podnositelju molbe u odnosu na 42,37 % u 2019. Iz toga slijedi da je više predstavki (41,45 %) bilo otvoreno u 2020. u odnosu na 2019., kada je otvoreno bilo 26,75 % predstavki.
Ujedno je potrebno napomenuti da je 2020. više od polovice dopuštenih predstavki upućeno Komisiji na mišljenje.
Konačno, postotak predstavki koje su upućene drugim tijelima na mišljenje u obje godine i dalje je vrlo sličan.
Broj predstavki po državi
U sljedećim dvjema tablicama prikazane su promjene u broju predstavki po državi od 2019. do 2020. izražene brojkama i u postotcima. Veliki broj predstavki koje su podnesene u obje godine odnosi se na EU. To znači da ove predstavke ili potiču pitanja širom EU-a ili zahtijevaju da se u cijelom EU-u provode zajedničke mjere. Predstavke koje se tiču EU-a mogu se odnositi na jednu ili više država članica te su samim time registrirane i unutar EU-a i dotičnih država članica. To objašnjava zašto zbroj predstavki koje se tiču EU-a i onih koje se odnose samo na države članice premašuje ukupni broj predstavki podnesenih u 2019. i 2020.
Uz to, vrijedi naglasiti da je, uz jedinu iznimku Francuske, devet zemalja na koje se odnosi najviše predstavki u obje godine ostalo isto. Broj predstavki koje se odnose na Francusku gotovo upola se smanjio u 2020. u odnosu na 2019. (21 predstavka u 2020. u odnosu na 40 predstavki u 2019.). Osim toga, redoslijed zemalja na koje se odnosi najviše predstavki znatno se promijenio. Većina predstavki podnesenih 2020. odnosila se na Španjolsku sa znatnim porastom od 72,6 % u odnosu na 2019. Suprotno tome, broj predstavki koje se odnose na Njemačku i Italiju smanjio se za 15,3 %, odnosno 33 % u odnosu na 2019.
Druga značajna razlika odnosi se na Ujedinjenu Kraljevinu. Odbor je 2020. zaprimio 38 predstavki koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu, što predstavlja manje od polovice predstavki zaprimljenih za Ujedinjenu Kraljevinu u 2019. Suprotno tome, predstavke koje se odnose na Poljsku znatno su se porasle u 2020. (89 predstavki) u odnosu na 51 predstavku podnesenu u 2019.
U pogledu zemalja koje se nalaze na dnu popisa, najmanje predstavki i dalje se odnosilo na Sloveniju i Estoniju u obje godine.
2020. 2019.
Predmetna država |
Predstavke |
% |
Europska unija |
642 |
33,1 |
Španjolska |
283 |
14,6 |
Njemačka |
172 |
8,9 |
Poljska |
89 |
4,6 |
Italija |
69 |
3,6 |
Rumunjska |
56 |
2,9 |
Bugarska |
42 |
2,2 |
Ujedinjena Kraljevina |
38 |
2,0 |
Grčka |
29 |
1,5 |
Austrija |
23 |
1,2 |
Ostale države EU-a |
187 |
9,3 |
Države koje nisu članice EU-a |
130 |
6,7 |
Predmetna država |
Predstavke |
% |
Europska unija |
599 |
34,6 |
Njemačka |
203 |
11,7 |
Španjolska |
164 |
9,5 |
Italija |
103 |
5,9 |
Ujedinjena Kraljevina |
90 |
5,2 |
Rumunjska |
80 |
4,6 |
Bugarska |
52 |
3,0 |
Poljska |
51 |
2,9 |
Grčka |
46 |
2,7 |
Francuska |
40 |
2,3 |
Ostale države EU-a |
218 |
12,6 |
Države koje nisu članice EU-a |
86 |
5,0 |
Jezik podnositelja predstavki
Tijekom 2020. i 2019. predstavke su bile podnesene na 22 službena jezika Europske unije. U obje godine i dalje su se najčešće upotrebljavali njemački i engleski jezik. Osim toga, tablice pokazuju da je gotovo 3/4 (76,5 % – 71,8 %) predstavki zaprimljenih u obje godine bilo na njemačkom, engleskom, španjolskom i talijanskom jeziku.
U 2020. najmanje su se upotrebljavali danski, malteški i slovenski, a u 2019. slovački, latvijski i slovenski jezik.
2020. 2019.
Jezik podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
Njemački |
386 |
24,5 |
Engleski |
379 |
24,1 |
Španjolski |
334 |
21,2 |
Talijanski |
106 |
6,7 |
Poljski |
76 |
4,8 |
Rumunjski |
52 |
3,3 |
Francuski |
37 |
2,3 |
Ostali |
203 |
12,9 |
Ukupno |
1 573 |
100 |
Jezik podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
Njemački |
337 |
24,8 |
Engleski |
331 |
24,4 |
Španjolski |
183 |
13,5 |
Talijanski |
123 |
9,1 |
Rumunjski |
60 |
4,4 |
Poljski |
56 |
4,1 |
Francuski |
53 |
3,9 |
Ostali |
214 |
15,8 |
Ukupno |
1 357 |
100 |
Državljanstvo podnositelja predstavki
U pogledu državljanstva, najveći broj predstavki u obje godine podnijeli su njemački državljani, s porastom od 17,1 % u 2020.
Osim toga, u donjim tablicama vidljiv je znatan porast broja predstavki koje su u 2020. podnijeli španjolski i poljski državljani u odnosu na prethodnu godinu. Preciznije rečeno, broj predstavki španjolskih i poljskih državljana u 2020. porastao je za 83,1 %, odnosno 45,8 %.
Suprotno tome, broj predstavki koje su u 2020. podnijeli britanski državljani smanjio se za više od polovice (56,8 %). Kao i u 2019., većina pitanja koju su u 2020. postavili britanski podnositelji predstavki odnosila se na gubitak građanstva EU-a i njegovih povezanih prava, kao i na provedbu Sporazuma o povlačenju.
2020. |
|
|
|
2019. |
|
|
Državljanstvo glavnog podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
|
Državljanstvo glavnog podnositelja predstavke |
Broj predstavki |
% |
Njemačka |
404 |
13,8 |
|
Njemačka |
345 |
25,4 |
Španjolska |
368 |
12,5 |
|
Španjolska |
201 |
14,8 |
Italija |
127 |
4,3 |
|
Italija |
139 |
10,2 |
Poljska |
105 |
3,6 |
|
Rumunjska |
97 |
7,1 |
Rumunjska |
89 |
3,0 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
88 |
6,5 |
Bugarska |
47 |
1,6 |
|
Poljska |
72 |
5,3 |
Grčka |
45 |
1,5 |
|
Grčka |
55 |
4,0 |
Finska |
40 |
1,4 |
|
Bugarska |
52 |
3,8 |
Ujedinjena Kraljevina |
38 |
1,3 |
|
Francuska |
51 |
3,8 |
Druga državljanstva EU-a |
262 |
8,8 |
|
Druga državljanstva EU-a |
231 |
17,1 |
Državljanstva zemalja izvan EU-a |
51 |
1,7 |
|
Državljanstva zemalja izvan EU-a |
28 |
2,0 |
Glavne teme predstavki
Tablice u nastavku uključuju prvih deset tema predstavki. Iz tablica se može zaključiti da se 2020. i 2019. pridavala velika važnost temeljnim pravima i okolišu.
Međutim, u 2020. znatno je porastao broj predstavki kojima se izražava zabrinutost zbog zdravlja i temeljnih prava. Najveći porast bez ikakve sumnje odnosi se na zdravlje. Preciznije rečeno, Odbor je 2020. zaprimio 221 predstavku o zdravlju u usporedbi s 97 predstavki registriranih o istoj temi 2019. Broj se više nego udvostručio u 2020., uglavnom kao posljedica velikog broja predstavki o bolesti COVID-19. U tom pogledu, vrijedi podsjetiti da se više od polovice predstavki o zdravlju odnosilo na izvanredno stanje u području javnog zdravlja izazvano izbijanjem i širenjem bolesti COVID-19 (122 od 221).
Što se tiče temeljnih prava, broj predstavki na ovu temu u 2020. porastao je za 41,8 % u usporedbi s 2019. Zanimljivo je napomenuti i da je u 72 predstavke od 268 predstavki registriranih o temi temeljnih prava u 2020. izražena zabrinutost zbog utjecaja nacionalnih hitnih mjera protiv bolesti COVID-19 na temeljna prava i slobode građana, među ostalim slobodu kretanja, pravo na rad, pravo na pristup informacijama i pravo na obrazovanje.
Suprotno tome, broj predstavki o okolišu i pravosuđu smanjio se za 20,6 %, odnosno 17,9 %.
2020.
|
2019. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Internetski portal za predstavke
Internetski portal za predstavke, koji je uspostavljen krajem 2014., dodatno je poboljšan kako bi bio primjereniji korisnicima, sigurniji i pristupačniji građanima.
U 2020. napravljene su važne tehničke nadogradnje koje su poboljšale korisničko iskustvo na internetskom portalu. Kao prvo, u kolovozu i studenomu 2020. objavljena su dva izdanja internetskog portala koja su uključivala brojne ispravke i nadogradnje uglavnom usmjerene na ispravljanje slabih točaka sigurnosnog sustava. Kao drugo, ažurirani su odgovori na česta pitanja i dodane nove snimke zaslona. Osim toga, napravljena su brojna poboljšanja zaštite podataka kako bi se provele preporuke Europskog nadzornika za zaštitu podataka te je uveden novi mehanizam za oporavak lozinke. Nadalje, dodatno je razvijena povezanost internetskog portala za predstavke i sustava ePeti i PETIGREF, što je podrazumijevalo opsežnu izmjenu korisničkog sučelja. Konačno, uložen je napor kako bi se osigurala integracija vanjskih razvoja i sustava Hermes.
Sva ta poboljšanja i ažuriranja predstavljena su i o njima se raspravljalo na sastanku upravljačkog odbora portala za predstavke koji se održao 16. listopada 2020.
Odnosi s Komisijom
Komisija ostaje prirodni partner Odbora za predstavke pri obradi predstavki jer je Komisija institucija EU-a nadležna za osiguravanje provedbe prava EU-a i usklađenosti s njim. Razina suradnje između Odbora i Komisije dobro je uspostavljena i dosljedno se održava. Glavna kontaktna točka u Komisiji je Glavno tajništvo, koje koordinira raspodjelu predstavki odgovarajućim službama Komisije i šalje odgovore Komisije u tajništvo Odbora. Iako je Komisija pojačala napore u pružanju pravovremenih odgovora, Odbor smatra da bi trebala aktivnije sudjelovati u radu Odbora za predstavke kako bi se zajamčilo da podnositelji predstavki dobiju precizan odgovor na svoje zahtjeve i pritužbe u pogledu provedbe prava EU-a.
Uz to, Odbor ponavlja svoje zahtjeve za redovite ažurirane informacije o odvijanju postupaka zbog povrede te za transparentnost i pristup dokumentima o povredama i postupcima EU Pilot koji su povezani s otvorenim predstavkama. Konačno, Odbor je i dalje kritičan u pogledu nove politike izvršenja koju je Komisija najavila u svojoj komunikaciji iz 2016. naslovljenoj „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (C(2016)8600), koja nastoji usmjeriti građane na nacionalnu razinu kada pritužbe ili predstavke ne otvaraju pitanja šireg načela ili sustavnog nepoštivanja usklađenosti s pravom EU-a. U tom smislu Odbor smatra da bi Komisija trebala provjeriti poduzimaju li nacionalna tijela potrebne korake kako bi odgovorila na zabrinutost građana izraženu u njihovim predstavkama.
Uzimajući u obzir smanjene vremenske odsječke za sastanke i aktivnosti Odbora zbog mjera predostrožnosti Parlamenta kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, Konferencija predsjednika odbora iznimno je odlučila (3. travnja 2020.) da odbori s Komisijom mogu održavati razmjenu stajališta u pisanom obliku.
Kao rezultat te odluke, predsjednik odbora je 21. travnja 2020. potpredsjedniku Komisije Marošu Šefčoviču poslao pismo koje je uključivalo popis pitanja koja se uglavnom odnose na predviđene mjere Komisije za odgovaranje na zdravstvenu, gospodarsku i socijalnu krizu kao posljedicu pandemije bolesti COVD-19, na sudjelovanje Komisije u radu Odbora i njen pristup predstavkama koje ne otvaraju pitanja sustavne povrede prava EU-a, kao i niz međuinstitucionalnih pitanja, počevši od konferencije o budućnosti Europe pa do obveza transparentnosti u Vijeću. Uzimajući u obzir odgovore koje je dostavio potpredsjednik Komisije, Odbor je 7. svibnja 2020. usvojio njegove ključne poruke za sažeto izvješće Parlamenta u okviru strukturiranog dijaloga.
Osim toga, Odbor za predstavke pozdravio je činjenicu da je potpredsjednik Maroš Šefčovič na daljinu sudjelovao na njegovu sastanku 3. prosinca 2020. u okviru godišnjeg ciklusa strukturiranog dijaloga. Sastanak je održan u svrhu daljnjeg djelovanja na temelju pisanog postupka provedenog u travnju i svibnju 2020. i rasprave o relevantnim inicijativama koje su dio novog programa rada Komisije, a posebno o ostvarivanju glavnog cilja „Novi poticaj europskoj demokraciji”. Povjerenik je pozdravio plodonosnu suradnju s Odborom za predstavke i istaknuo neke od najvažnijih točaka programa rada Komisije.
Konačno, Odbor je 2. prosinca 2020. održao razmjenu mišljenja sa Sallom Saastamoinen, vršiteljicom dužnosti glavnog direktora Glavne uprave Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača, o rezultatima aktivnosti praćenja mjera protiv bolesti COVID-19 koje su uvele države članice.
Odnosi s Vijećem
Članovi Tajništva Vijeća povremeno su prisustvovali sastancima Odbora za predstavke. Nažalost, u 2020. sudjelovanje Vijeća u raspravama bilo je vrlo ograničeno. U tom pogledu, Odbor smatra da je potrebna aktivnija suradnja s državama članicama kako bi se otklonila blokada predstavki koje zahtijevaju brze odgovore i reakcije nacionalnih vlasti. Međutim, Odbor priznaje napore nekih država članica u aktivnom doprinosu raspravi o pojedinim predstavkama na sastancima Odbora. U tom smislu vrijedi podsjetiti na sudjelovanje Stalnog predstavništva Slovačke u raspravi o predstavci br. 0194/2020 o navodnoj korupciji u Slovačkoj na sastanku Odbora 10. studenoga 2020. godine.
Odnosi s Europskim ombudsmanom
Odbor za predstavke ima vrlo dobre radne odnose s uredom Europskog ombudsmana.
Ombudsmanica Emily O’Reilly je u 2020. predstavila svoje godišnje izvješće za 2019. na sastanku Odbora 03. rujna 2020. Ombudsmanica je ovom prilikom zahvalila Parlamentu na ponovnom izboru i naglasila poseban odnos s Odborom za predstavke. Održala je i kratko predstavljanje o napretku u svojem radu tijekom protekle godine, navela primjere pojedinačnih slučajeva koje je riješila njezina institucija i uvažila napredak koji su institucije postigle u poboljšanju upravne prakse. Nadalje, ombudsmanica je pozdravila iznimnu potporu Parlamenta posebnom izvješću Europskog ombudsmana o odgovornosti Vijeća i transparentnosti njegova zakonodavnog postupka.
Odnosi s Europskim revizorskim sudom
Odbor za predstavke tijekom posljednjih godina izgradio je konstruktivne radne odnose s Europskim revizorskim sudom (ERS) i aktivno pridonio njegovim godišnjim programima rada.
U 2020. Odbor za predstavke podnio je sljedeće prijedloge kao doprinos programu rada Suda za 2021.: „Procjena upotrebe sredstava i programa EU-a za borbu protiv siromaštva unutar EU-a”; „Dobrobit životinja tijekom prijevoza – poštuje li EU dobrobit životinja tijekom prijevoza?”.
Uz to, u pismu od 11. svibnja 2020. predsjednik Suda ponudio je odborima mogućnost podnošenja dodatnih prijedloga programu rada Suda za 2021. kako bi obuhvatio pitanja koja se odnose na pandemiju bolesti COVID-19. U tom smislu Odbor za predstavke podnio je niz dopunskih prijedloga, među ostalim procjenu utjecaja bolesti COVID-19 na operacije traganja i spašavanja na Sredozemlju, slobodu kretanja prekograničnih radnika i radnika migranata te na rodno uvjetovano nasilje tijekom ograničenja kretanja, kao i procjenu potreba i nabavu dobara i usluga plaćenih sredstvima EU-a u pogledu projekata protiv bolesti COVID-19.
Konačno, 20. siječnja 2020. Odbor za predstavke saslušao je predstavljanje izvjestiteljice Annemie Turtelboom o tematskom izvješću Suda br. 14/2019: „‚Iznesite svoje mišljenje!’: javna savjetovanja Komisije potiču građane na aktivnije sudjelovanje, ali ne ispunjavaju puni potencijal kao aktivnosti otvaranja prema javnosti”.
Odnosi s drugim tijelima EU-a
veljače 2020. Odbor za predstavke saslušao je predstavljanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament” (informativno izvješće) izvjestitelja Krzysztofa Patera.
Posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica
U 2020. Odbor za predstavke otišao je u posjet u svrhu utvrđivanja činjenica o postupcima praćenja provedbe propisa zakonika o građanskom postupku i navodnoj upotrebi odredbi s obilježjima zlouporabe u Bugarskoj koji se održao od 24. do 26. veljače 2020. Odbor je razmotrio nacrt izvješća o posjetu Bugarskoj u svrhu utvrđivanja činjenica na sastanku 10. studenoga 2020.
Iako su u siječnju 2020. koordinatori odlučili da bi Odbor trebao održati dva posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica u drugoj polovici 2020., i to njemačkom Centru za socijalnu skrb (Jugendamt) i regiji Baskiji u Španjolskoj, organizacija tih posjeta prekinuta je nakon što je predsjednik Parlamenta otkazao parlamentarne događaje, uključujući izaslanstva, kao jednu od mjera predostrožnosti donesenih kako bi se suzbilo širenje bolesti COVID-19 i smanjili zdravstveni rizici za njegove zastupnike i osoblje. Zbog te odluke nije održan nijedan drugi posjet u svrhu utvrđivanja činjenica u 2020.
Javna saslušanja
Kao što je spomenuto u uvodnim napomenama, organizacija saslušanja otkazana je barem tijekom prve polovice 2020. kao mjera predostrožnosti kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19 u prostorima Parlamenta. Ovom odlukom objašnjava se vrlo ograničen broj saslušanja organiziranih 2020.
Preciznije rečeno, Odbor za predstavke održao je 29. listopada 2020. zajedno s Odborom za pravna pitanja, Odborom za ustavna pitanja i Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove javno saslušanje o temi „Građanstvo Unije: osnaživanje, uključivanje, sudjelovanje”. Taj događaj predstavljao je značajan doprinos Parlamenta Komisijinom Izvješću o građanstvu EU-a za 2020. i forum za raspravu o rezultatima javnog savjetovanja o pravima građanstva EU-a koje je Komisija provela od srpnja do listopada 2020. Saslušanje je bilo usmjereno na građanstvo Unije kao opipljivu vrijednost za građane na terenu, čak i tijekom pandemije bolesti COVID-19, te na poticanje uključivosti u demokratskim procesima i osnaživanje građana. Konačno, saslušanje je razmatralo buduće pristupe pojednostavnjenju i jačanju prava građanstva EU-a, promicanju vrijednosti građanstva EU-a i demokratskom sudjelovanju građana, a istodobno izvuklo pouke o upravljanju pandemijom bolesti COVID-19.
Ključna pitanja
Bolest COVID-19 i zdravlje
Građani koji trpe posljedice izvanrednog stanja u području javnog zdravlja i izvanrednog stanja socioekonomske prirode zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 svoju su zabrinutost izrazili Parlamentu putem portala za građane, posebice Odbora za predstavke. Odbor je 2020. ispitao i odgovorio na 209 predstavki o bolesti COVID-19.
Vrijedilo bi naglasiti i da se od tih predstavki 121 predstavka odnosila na pitanja o javnom zdravlju, počevši od zaštite zdravlja građana, uključujući liječenja i zaštitnu opremu, do upravljanja zdravstvenom krizom u državama članicama te nabave i distribucije cjepiva.
Suprotno tome, 72 od tih predstavki o bolesti COVID-19 usmjerene su na utjecaj nacionalnih hitnih mjera, među ostalim ograničenja kretanja, na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava. Na popisu zabrinutosti građana pridaje se posebno velika važnost ograničenjima putovanja i rada. Ostala važna pitanja koja su postavili podnositelji predstavki odnose se na prijevoz, posebno na upravljanje letovima i putovanjima otkazanima tijekom pandemije i mehanizme nadoknade.
Kao što je spomenuto u uvodnim napomenama, Odbor je na svojim sastancima od travnja do srpnja 2020. dao prednost raspravi o sljedećim izvorima velike zabrinutosti građana u vezi s posljedicama širenja bolesti COVID-19: reformi i osnaživanju EU-a u cilju boljeg rješavanja globalnih izazova i širenja financijskih instrumenata EU-a, upravljanju otkazanim letovima i putovanjima zračnih prijevoznika i putničkih agencija tijekom izbijanja bolesti COVID-19, utjecaju mjera koje su poduzete tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 na schengenski sustav, cijepljenju protiv bolesti COVID-19, teškoj situaciji beskućnika u Europi tijekom pandemije bolesti COVID-19, zaštiti izbjeglica i lokalnog stanovništva na egejskim otocima od bolesti COVID-19, ograničenju putovanja koja su nametnule određene države članice te utjecaju bolesti COVID-19 na prava osoba s intelektualnim teškoćama.
U pogledu ishoda koji je donio Odbor, vrijedi podsjetiti da je 2020. ostalo otvoreno 135 predstavki o bolesti COVID-19, dok su 74 predstavke zaključene. Što je najvažnije, Odbor je u smislu daljnjih radnji donio i Prijedlog rezolucije o schengenskom sustavu i mjerama poduzetima tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19, Prijedlog rezolucije o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19 i Prijedlog rezolucije o snižavanju stopa beskućništva u EU-u.
Konačno, valja podsjetiti da je u kontekstu zdravlja Odbor donio važan i visoko iščekivan Prijedlog rezolucije o dodatnim sredstvima za biomedicinsko istraživanje mijalgičnog encefalomijelitisa koji su posebno pozdravile znanstvena zajednica i zajednica pacijenata.
Temeljna prava
Odbor je u 2020. raspravljao o velikom broju predstavki o temeljnim pravima, među ostalim o utjecaju hitnih mjera protiv bolesti COVID-19 na vladavinu prava i demokraciju te na slobodu kretanja, pravo na rad, pravo na informacije i pravno na obrazovanje. Odbor je u tom smislu posebno obratio pažnju na zabrinutost građana zbog nacionalnih ograničenja putovanja i njihova utjecaja na schengenski sustav. U ovom je kontekstu Odbor donio prethodno navedeni Prijedlog rezolucije o schengenskom sustavu i mjerama poduzetima tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19. U sklopu daljnjeg postupanja nakon rasprave o predstavki kojom se osuđuje teška situacija više od 4 milijuna beskućnika u Europi tijekom pandemije bolesti COVID-19, Odbor je donio i Prijedlog rezolucije o snižavanju stopa beskućništva u EU-u.
Osim toga, Odbor je iznimnu pozornost posvetio pravima djece. U tom je pogledu ispitao niz predstavki o roditeljskim otmicama djece u Japanu u kojima se tvrdilo da Japan ne poštuje svoje obveze prema Haškoj konvenciji iz 1980. i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. U tom je kontekstu Odbor saslušao i Ewu Kopacz, koordinatoricu Parlamenta za prava djece. Odbor je kao daljnju radnju 16. lipnja 2020. donio Prijedlog rezolucije o međunarodnim i domaćim roditeljskim otmicama djece koja su građani EU-a u Japanu.
Nadalje, Odbor je 7. rujna 2020. donio mišljenje o Izvješću o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji – Godišnje izvješće za godine 2018. 2019. i mišljenje o Izvješću o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvu unatoč zaposlenju.
Konačno, Odbor za predstavke održao je 29. listopada 2020. zajedno s Odborom za pravna pitanja, Odborom za ustavna pitanja i Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove prethodno navedeno javno saslušanje o temi „Građanstvo Unije: osnaživanje, uključivanje, sudjelovanje”.
Pitanja u vezi s okolišem
Odbor je 2020. iznimnu pozornost posvetio zabrinutostima građana zbog zaštite okoliša, o kojima se raspravljalo na svim sastancima odbora osim onih sastanaka između travnja i srpnja koji su u potpunosti bili posvećeni razmatranju predstavki o bolesti COVID-19.
Odbor se uglavnom bavio sljedećim pitanjima: rudarskim djelatnostima i njihovim utjecajem na okoliš, nuklearnom sigurnosti, onečišćenjem zraka i propadanjem prirodnih ekosustava. Dok se o predstavkama o rudarstvu raspravljalo na nekoliko sastanaka Odbora tijekom 2020., Odbor je na svom sastanku u veljači ispitao niz predstavki o nuklearnim elektranama u različitim državama članicama, među ostalim Njemačkoj, Bugarskoj i Grčkoj, te niz predstavki koje ističu onečišćenje i propadanje ekosustava u laguni Mar Menor u španjolskoj regiji Murciji.
Konačno, zastupnici su raspravljali i o predstavkama kojima se pokreće pitanje otrovnih tvari i zaostalih kemijskih tvari koje su u Baltičkom moru prisutne zbog oružja iz Drugog svjetskog rata koje je u njega bačeno.
Pitanja u vezi s invaliditetom
Odbor za predstavke ima posebnu ulogu u pogledu poštovanja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u okviru oblikovanja politika i zakonodavnih radnji na razini EU-a. U okviru te odgovornosti, Odbor rješava predstavke o pitanjima u vezi s invaliditetom. Vrijedi naglasiti da se broj predstavki o invaliditetu tijekom 2020. gotovo udvostručio u usporedbi s 2019. 2020. i 12 u 2019.). Odbor je 2020. nastavio s ispitivanjem predstavki o invaliditetu i pritom otkrio da su glavni izazovi i dalje diskriminacija, pristup obrazovanju i zapošljavanju, kao i uključivanje.
Odbor je primjerice saslušao predstavku koja ukazuje na poteškoće s kojima se suočavaju osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji tijekom pandemije bolesti COVID-19, posebno u pogledu pristupa zdravstvenim uslugama, osobne pomoći i kontakta s obiteljima i pružateljima skrbi. U tom smislu, donio je i prethodno navedeni Prijedlog rezolucije o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19.
Uz to, Odbor za predstavke ispitao je predstavku br. 1056/2016 o temi koja je usko povezana s njegovom djelatnošću, i to o podnošenju predstavki Europskom parlamentu na nacionalnim znakovnim jezicima koji se upotrebljavaju u EU-u. U predstavci, podnesenoj u ime udruge Europska unija gluhih, tvrdilo se da bi korisnici znakovnog jezika trebali imati i pravo na komunikaciju na vlastitom znakovnom jeziku, na ravnopravnoj osnovi s drugim podnositeljima predstavki koji mogu podnijeti svoje predstavke na njihovu odabranom jeziku EU-a. Podnositelj predstavke pozvao se na odredbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Povelje o temeljnim pravima i zaključio da bi institucije EU-a trebale prednjačiti u pogledu pristupačnosti u Europi. Odbor je u sklopu daljnjeg postupanja odlučio nadgledati provedbu mjera kojima se podnositeljima predstavki omogućava pravo na komunikaciju na vlastitom znakovnom jeziku i pozvao Odbor za ustavna pitanja da procijeni je li potrebna revizija Poslovnika Parlamenta kako bi provedba bila moguća. U tu je svrhu u listopadu 2020. na administrativnoj razini uspostavljena međusektorska radna skupina za znakovni jezik.
Nadalje, 19. veljače 2020. Odbor je na svom sastanku saslušao predstavljanje izvješća Europskog gospodarskog i socijalnog odbora pod nazivom „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament” (informativno izvješće).
Odbor je 2. prosinca 2020. donio i mišljenje o Izvješću o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Konačno, Odbor je 28. listopada 2020. održao svoju godišnju radionicu o zaštiti prava osoba s invaliditetom „Nova strategija za osobe s invaliditetom” koju je organizirao Resorni odjel za prava građana i ustavna pitanja. Na radionici je održana razmjena mišljenja o novoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje 2020.–2030. Događaj je predstavljao priliku za ispitivanje različitih aspekata koji će biti obuhvaćeni novom strategijom za osobe s invaliditetom te za prikupljanje prijedloga i koordinaciju djelovanja među različitim sudionicima.
Izvješća, prijedlozi rezolucija i mišljenja
Osim sastanaka u siječnju i veljači, vremenski odsječci za sastanke Odbora za predstavke isprva su smanjeni na dvosatne odsječke, a zatim na četiri dvosatna sastanka mjesečno. Unatoč smanjenom roku za sastanke, Odbor za predstavke radio je na usvajanju znatnog broja parlamentarnih spisa intenzivnim i ubrzanim tempom.
Osim svojeg godišnjeg izvješća o razmatranju Odbora za predstavke tijekom 2019. godine (2020/2044(INI)), Odbor je donio sljedeće prijedloge rezolucija:
• Prijedlog rezolucije o dodatnim sredstvima za biomedicinsko istraživanje mijalgičnog encefalomijelitisa (2020/2580(RSP)) (30. travnja 2020.),
• Prijedlog rezolucije o međunarodnim i domaćim roditeljskim otmicama djece koja su građani EU-a u Japanu (2020/2621(RSP)) (16. lipnja 2020.),
• Prijedlog rezolucije Europskog parlamenta o pravima osoba s intelektualnim poteškoćama i njihovih obitelji u vrijeme krize prouzročene bolešću COVID-19 (2020/2680(RSP)) (16. lipnja 2020.),
• Prijedlog rezolucije o schengenskom sustavu i mjerama poduzetima tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 (2020/2801(RSP)) (10. studenoga 2020.),
• Prijedlog rezolucije o snižavanju stopa beskućništva u EU-u (2020/2802(RSP)) (10. studenoga 2020.).
Konačno, Odbor je donio i sljedeća mišljenja:
• mišljenje u obliku pisma o Odluci Vijeća o sklapanju Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (2018/0427(NLE)) (21. siječnja 2020.),
• mišljenje o Izvješću o praćenju primjene prava Unije tijekom 2017. i 2018.(2019/2132(INI)) (19. veljače 2020.),
• mišljenje o Preporuci za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (2020/2023(INI)) (30. travnja 2020.),
• mišljenje o Izvješću o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji – Godišnje izvješće za godine 2018. 2019. (2019/2199(INI)) (7. rujna 2020.),
• mišljenje o Izvješću o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvu unatoč zaposlenju (2019/2188(INI)) (7. rujna 2020.),
• mišljenje o Turskoj – godišnje izvješće o napretku za 2019. (2019/2176(INI)) (29. listopada 2020.),
• mišljenje o Izvješću o provedbi Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja u svjetlu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (2020/2086(INI)) (3. prosinca 2020.).
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
9.11.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
26 0 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Alex Agius Saliba, Andris Ameriks, Marc Angel, Margrete Auken, Markus Buchheit, Francesca Donato, Eleonora Evi, Gheorghe Falcă, Vlad Gheorghe, Peter Jahr, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Cristina Maestre Martín De Almagro, Dolors Montserrat, Ulrike Müller, Yana Toom, Loránt Vincze, Tatjana Ždanoka, Kosma Złotowski |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Karolin Braunsberger-Reinhold, Jarosław Duda, Angel Dzhambazki, Anne-Sophie Pelletier, Domènec Ruiz Devesa |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Adam Bielan, Ska Keller, Simone Schmiedtbauer |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
26 |
+ |
ECR |
Adam Bielan, Kosma Złotowski |
ID |
Markus Buchheit |
NI |
Francesca Donato |
PPE |
Karolin Braunsberger-Reinhold, Jarosław Duda, Gheorghe Falcă, Peter Jahr, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Dolors Montserrat, Simone Schmiedtbauer, Loránt Vincze |
RENEW |
Vlad Gheorghe, Ulrike Müller, Yana Toom |
S&D |
Alex Agius Saliba, Andris Ameriks, Marc Angel, Cristina Maestre Martín De Almagro, Domènec Ruiz Devesa |
THE LEFT |
Anne-Sophie Pelletier |
VERTS/ALE |
Margrete Auken, Eleonora Evi, Ska Keller, Tatjana Ždanoka |
0 |
- |
|
|
1 |
0 |
ECR |
Angel Dzhambazki |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL C 445, 29.10.2021, str. 168.
- [2] Mišljenje doneseno 21. siječnja 2020.
- [3] Mišljenje doneseno 19. veljače 2020.
- [4] Mišljenje doneseno 30. travnja 2020.
- [5] Mišljenje doneseno 7. rujna 2020.
- [6] Mišljenje doneseno 7. rujna 2020.
- [7] Mišljenje doneseno 29. listopada 2020.
- [8] Mišljenje doneseno 3. prosinca 2020.
- [9] SL C 425, 20.10.2021., str. 7.
- [10] SL C 371, 15.9.2021., str. 6.
- [11] SL C 425, 20.10.2021., str. 2.
- [12] SL C 371, 15.9.2021., str. 2.
- [13] SL C 362, 8.9.2021, str. 2.
- [14] Statistički podaci o statusu predstavki preuzeti su 19. svibnja 2021.
- [15] Statistički podaci o ishodu predstavki preuzeti su 19. svibnja 2021.