IZVJEŠĆE o izazovima i budućnosti multilateralnih sustava za kontrolu oružja za masovno uništenje i razoružanje
16.11.2021 - (2020/2001(INI))
Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj Sven Mikser
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o izazovima i budućnosti multilateralnih sustava za kontrolu oružja za masovno uništenje i razoružanje
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o budućnosti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i utjecaju na Europsku uniju[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o okviru etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija[2],
– uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 21. listopada 2020. i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pripremi postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020.[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o preporukama s Revizijske konferencije o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja u vezi s uspostavom okruženja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku[6],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja[7],
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom[8] („Uredba o dvojnoj namjeni”),
– uzimajući u obzir godišnja izvješća o napretku u provedbi strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje (posebno ona iz 2019.[9] i 2020.[10]),
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/212/ZVSP od 29. ožujka 2010. o stajalištu Europske unije u vezi s Revizijskom konferencijom stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2010. godine[11],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1656 od 6. studenoga 2020. o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u područjima nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje[12],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/901 od 29. lipnja 2020. o potpori Unije djelatnostima Pripremne komisije Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO) radi jačanja njezinih sposobnosti praćenja i provjeravanja i u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje[13],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2019/938 od 6. lipnja 2019. za potporu procesu izgradnje povjerenja koji vodi uspostavi područja bez nuklearnog oružja i svog drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku[14],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/1542 od 15. listopada 2018. o mjerama ograničavanja u pogledu širenja i uporabe kemijskog oružja[15] i Provedbenu uredbu Vijeća (EU) 2020/1480 od 14. listopada 2020. o provedbi Uredbe (EU) 2018/1542 o mjerama ograničavanja u pogledu širenja i uporabe kemijskog oružja[16],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/906 od 29. lipnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/615 o potpori Unije aktivnostima koje prethode Revizijskoj konferenciji iz 2020. stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT)[17],
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/97 od 21. siječnja 2019. za potporu Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju (BTWC) u okviru Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje[18],
– uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća od 15. prosinca 2020. o stupanju na snagu Ugovora o zabrani nuklearnog oružja,
– uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća o širenju Sporazuma Novi START od 3. veljače 2021.,
– uzimajući u obzir Šesnaestu godišnju konferenciju NATO-a o oružjima za masovno uništenje, kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja od 10. studenoga 2020.,
– uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća o Sporazumu o otvorenom nebu od 18. lipnja 2021.,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika NATO-a od 2. kolovoza 2019. o propasti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa,
– uzimajući u obzir govor glavnog tajnika NATO-a od 10. studenoga 2020. na Šesnaestoj godišnjoj konferenciji NATO-a o oružjima za masovno uništenje, kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja,
– uzimajući u obzir Program UN-a za razoružanje naslovljen „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti” iz 2018.,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa od 24. listopada 2020. o stupanju na snagu Ugovora o zabrani nuklearnog oružja,
– uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,
– uzimajući u obzir odluku Konferencije stranaka Konvencije o kemijskom oružju od 21. travnja 2021. o rješavanju posjedovanja i uporabe kemijskog oružja od strane Sirijsko Arapske Republike,
– uzimajući u obzir Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP – iranski nuklearni sporazum) iz 2015.,
– uzimajući u obzir izjavu E3[19] od 19. kolovoza 2021. o ZSAP-u,
– uzimajući u obzir 64. Opću skupštinu IAEA-e, održanu od 21. do 25. rujna 2020. u Beču,
– uzimajući u obzir govor predsjednika Francuske Republike od 7. veljače 2020. o francuskoj strategiji obrane i odvraćanja,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednikâ Sjedinjenih Američkih Država i Rusije od 16. lipnja 2021. o strateškoj stabilnosti,
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0324/2021),
A. budući da oružje za masovno uništenje, posebno nuklearno oružje, predstavlja ozbiljnu prijetnju dugoročnoj ljudskoj sigurnosti; budući da su čvrsta i sveobuhvatna kontrola oružja, arhitektura neširenja oružja i razoružanja temeljeni na obvezujućim sporazumima i snažnim mehanizmima izgradnje povjerenja te ojačani pouzdanim i transparentnim mehanizmom provjeravanja, ključni za izgradnju i održanje mira, stabilnosti, predvidljivosti, sigurnosti, održivog razvoja, gospodarskog i socijalnog napretka, smirivanje postojećih napetosti među državama i smanjenje vjerojatnosti oružanog sukoba s nepredvidljivim i katastrofalnim humanitarnim, ekološkim, socijalnim i gospodarskim posljedicama;
B. budući da su u trenutačnim napetim europskim i geopolitičkim kontekstima nedavno oslabljeni ili obustavljeni ključni sporazumi o kontroli oružja koji su stupili na snagu na kraju hladnog rata; budući da su napetosti i nedostatak povjerenja među strankama NPT-a posljednjih godina sve izraženiji te da ih pogoršavaju sve lošiji bilateralni odnosi između SAD-a i Rusije te naknadni koraci koje je Rusija poduzela kako bi se ponovno procijenili nuklearni aspekti u vojnim doktrinama; budući da se pojavilo novo međunarodno ozračje u kojem je sve prisutnija borba za moć; budući da je u tom novom ozračju, u kojem nije zajamčena potrebna stabilnost i predvidljivost za europsku i globalnu sigurnosnu strukturu, EU pokrenuo postupak promišljanja o mogućim načinima jačanja svoje strateške autonomije; budući da su u svijetu globalne međuovisnosti ponovni globalni napori za kontrolu oružja i razoružanje ključni za sigurnost EU-a; budući da su se SAD i Ruska Federacija 16. lipnja 2021. obvezali na integrirani strateški dijalog o stabilnosti;
C. budući da EU nastoji biti globalni akter za mir i podupire međunarodni poredak utemeljen na pravilima; budući da kontrola oružja i neširenje nuklearnog oružja pripadaju samoj srži projekta EU-a i da to čine od samog početka, osobito kroz osnivanje Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM); budući da EU svojom strategijom za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje doprinosi razoružanju i sprečavanju upotrebe i širenja oružja za masovno uništenje; budući da bi se strategija trebala usredotočiti i na nove prijetnje kao što su autonomni oružani sustavi i druge nove i disruptivne tehnologije;
D. budući da se tijekom više od 50 godina njegova postojanja pokazalo da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), sa svoja tri stupa koji se međusobno podupiru, bio i ostao temelj globalne arhitekture kontrole nuklearnog oružja i učinkovit alat za potporu međunarodnom miru i sigurnosti tako što se njime jamči poštovanje obveza u pogledu neširenja nuklearnog oružja od strane velike većine država potpisnica provedbom strogih zaštitnih mehanizama i normi protiv nabave nuklearnog oružja; budući da očekujemo ispunjenje članka 6. NPT-a; budući da je 10. Revizijska konferencija NPT-a odgođena zbog pandemije bolesti COVID-19;
E. budući da ne postoji međunarodni mehanizam kojim bi se regulirao izvoz visoko obogaćenog uranija za nuklearne podmornice;
F. budući da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ima važnu ulogu u provedbi NPT-a; budući da se dodatnim protokolom znatno proširuje sposobnost IAEA-a da provjerava ilegalna nuklearna postrojenja;
G. budući da su napetosti i nepovjerenje među strankama NPT-a posljednjih godina sve izraženiji;
H. budući da je Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) stupio na snagu 22. siječnja 2021. kao rezultat pokreta koji obuhvaća različite zemlje i regije u cilju skretanja pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice svake uporabe nuklearnog oružja; budući da su tri države članice EU-a stranke TPNW-a; budući da je šest država članica EU-a sudjelovalo u pregovorima o TPNW-u na Općoj skupštini UN-a i da je pet država članica glasovalo za usvajanje novog ugovora; budući da nijedna država članica NATO-a i nijedna država koja posjeduje nuklearna oružja nije stranka TPNW-a; budući da ne postoji stajalište Vijeća o TPNW-u; budući da su uključenost i aktivno sudjelovanje svih država stranaka NPT-a i svih nuklearnih država poželjni za postizanje značajnih rezultata u naporima za globalno razoružanje;
I. budući da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP) postignuće multilateralne diplomacije predvođene EU-om; budući da su stranke ZSAP-a iz 2015. – EU, Kina, Rusija, Iran i SAD – započele neizravne pregovore s ciljem da Iran i SAD ponovno pokrenu provedbu ZSAP-a; budući da je SAD 2018. ponovno uveo sankcije te da je Iran ukinuo ograničenja svoje proizvodnje obogaćenog uranija; budući da je Iran prestao primjenjivati dodatni protokol i provoditi izmijenjeni Kodeks 3.1 pomoćnih aranžmana uz iranski sporazum o zaštitnim mjerama, istodobno jačajući svoje programe za obogaćivanje uranija do razine primjerene za oružje; budući da to predstavlja prijetnju regionalnom i međunarodnom miru i sigurnosti i globalnim naporima za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja; budući da vlada i novi predsjednik Irana još uvijek moraju dokazati svoju namjeru pridržavanja ZSAP-a i nastojati ostvariti konstruktivnu i mirnu suradnju s EU-om;
J. budući da Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) još nije ratificiran u cijelom svijetu; budući da je još uvijek potrebna ratifikacija od strane osam država, uključujući SAD i Kinu, kako bi CTBT stupio na snagu; budući da je EU dosljedno promicao doprinos CTBT-a miru, sigurnosti, razoružanju i neširenju nuklearnog oružja;
K. budući da Konferencija o razoružanju nakon 25 godina zastoja u napretku još nije službeno pokrenula pregovore o predloženom Ugovoru o zabrani proizvodnje fisilnog materijala, kojim bi se zabranila proizvodnja fisilnog materijala za nuklearno oružje ili druge nuklearne eksplozivne naprave;
L. budući da, nakon neuspjeha Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa do kojeg je došlo zbog povlačenja SAD-a u kolovozu 2019. nakon upornog ruskog nepoštovanja svojih obveza u okviru tog sporazuma raspoređivanjem nuklearno sposobnog raketnog sustava SSC-8, SAD i Rusija više nemaju zabranu gradnje i raspoređivanja ove kategorije oružja i kretanja u novu utrku u naoružanju, posebno u Europi i Aziji; budući da je agresivno ponašanje Rusije u njezinu susjedstvu povećalo prijetnju vojnih sukoba; budući da je Rusija nedavno rasporedila nekoliko sustava balističkih projektila s nuklearnim sposobnostima, za koje se vjeruje da mogu premašiti domet od 500 km, u blizinu svoje granice s EU-om;
M. budući da su SAD i Ruska Federacija odlučile produžiti Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START) na pet godina;
N. budući da su predsjedničke nuklearne inicijative, kod kojih se radi o dobrovoljnim jednostranim mjerama, dovele do znatnog smanjenja raspoređenih arsenala i SAD-a i Rusije;
O. budući da se balistički i krstareći projektili lansirani sa zemlje u rasponu od 500 do 5500 km smatraju posebno opasnima zbog kratkog vremena letenja, smrtonosnosti i upravljivosti, poteškoća u njihovu presretanju i sposobnosti nošenja nuklearnih bojnih glava; budući da se posljednjih godina pojavila nova generacija krstarećih i taktičkih projektila;
P. budući da je posljednjih godina Kina znatno pojačala razvoj svojih konvencionalnih, raketnih i nuklearnih kapaciteta; budući da je Kina pokazala nedostatak transparentnosti i nevoljkost da se uključi u pregovore o njezinu mogućem sudjelovanju u multilateralnim instrumentima za kontrolu nuklearnog oružja, što joj je omogućilo stvaranje zaliha velikog arsenala tehnološki naprednih balističkih projektila srednjeg dometa, kao što je Dong-Feng 26s; budući da bi se EU trebao uskladiti s partnerima istomišljenicima kako bi se uključio u intenzivnu diplomaciju s Kinom kako bi se razvila struktura za funkcionalnu kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja te zaštitili sigurnosni interesi EU-a;
Q. budući da Francuska i Ujedinjena Kraljevina kao jedine europske zemlje s nuklearnim oružjem dijele stajalište da je minimalno i vjerodostojno nuklearno odvraćanje ključno za kolektivnu sigurnost Europe i NATO-a; budući da je od povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a Francuska jedina država članica EU-a koja posjeduje nuklearno oružje te nastavlja s modernizacijom svojeg nuklearnog arsenala; budući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2020. predložio pokretanje „strateškog dijaloga” s voljnim europskim partnerima o potencijalnoj ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u „našoj kolektivnoj sigurnosti”; budući da je Ujedinjena Kraljevina najavila da će povisiti gornju granicu za svoje ukupne nuklearne zalihe za više od 40 %, na 260 operativno dostupnih bojnih glava, i smanjiti transparentnost svojeg nuklearnog položaja s obzirom na to da više neće prijavljivati brojke o zalihama;
R. budući da Izrael nije stranka NPT-a;
S. budući da su brojne druge države stekle znanstvene, tehnološke i industrijske kapacitete potrebne za proizvodnju balističkih i krstarećih projektila; budući da su Indija i Pakistan objavili da posjeduju nuklearno oružje; budući da te zemlje nisu stranke NPT-a;
T. budući da je rizik da terorističke organizacije zarobljuju arsenal nuklearnog oružja problem koji izaziva zabrinutost; budući da, kao što je pokazala mreža Abdula Qadeera Khana, i dalje postoji rizik od tajnog širenja među otpadničkim režimima;
U. budući da Haški pravilnik postupanja protiv širenja balističkih projektila (HCoC) sadrži dimenziju neširenja projektila unatoč tome što je pravno neobvezujući;
V. budući da je Sporazum o otvorenom nebu, koji je na snazi od 2002., bio namijenjen za izgradnju povjerenja i međusobnog razumijevanja između Rusije i SAD-a i njegovih europskih saveznika; budući da Rusija mnogo godina nije ispunjavala svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o otvorenom nebu; budući da su se SAD i Rusija sukcesivno povukli iz tog sporazuma;
W. budući da je Konvencija o kemijskom oružju prvi svjetski multilateralni sporazum o razoružanju kojim se eliminira cijela kategorija oružja za masovno uništenje na način koji se može provjeriti; budući da je u prošlom desetljeću pravna norma protiv upotrebe kemijskog oružja prekršena nekoliko puta, među ostalim, od strane sirijske vlade i Rusije; budući da se Konvencija o kemijskom oružju mora prilagoditi novim procesima industrijske proizvodnje, inovativnoj kemijskoj industriji i novim akterima na sceni;
X. budući da je EU u potpunosti uključen u međunarodne napore za poboljšanje biološke sigurnosti i biološke raznolikosti provedbom Konvencije o biološkom oružju; budući da 13 zemalja još nije pristupilo Konvenciji; budući da je Konvencija o biološkom oružju sklopljena bez mehanizama izravne provjere za osiguravanje usklađenosti; budući da su pregovori o protokolu provjere zaustavljeni prije 20 godina;
Y. budući da aktivnosti i programi Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) u vezi s balističkim projektilima, nuklearnim oružjem i oružjem za masovno uništenje, kao i širenje i izvoz takvog oružja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti i globalnim nastojanjima za razoružanjem i neširenjem nuklearnog oružja; budući da vodstvo DNRK-a često pokušava iskoristiti svoj program nuklearnog oružja kako bi iznudilo političke i gospodarske ustupke od međunarodne zajednice dok nastavlja preprodavati svoju tehnologiju projektila malog i srednjeg dometa zajedno sa svojim znanjem i iskustvom u području nuklearne energije;
Z. budući da je pojava humanitarnog razoružanja na pozitivan način dovela u pitanje tradicionalne prakse razoružanja naslijeđene iz hladnog rata;
AA. budući da je broj žena koje sudjeluju u nastojanjima za iskorjenjivanje oružja za masovno uništenje i dalje zabrinjavajuće nizak, pa i u područjima diplomacije o neširenju nuklearnog oružja i razoružanju;
AB. budući da rizici povezani s klimom mogu negativno utjecati na strateško sigurnosno okruženje EU-a; budući da napori za razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje mogu znatno doprinijeti održivom razvoju, globalnoj sigurnosti, dugoročnoj stabilnosti i očuvanju životnih prihoda, okoliša i planeta;
AC. budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da je potrebno povećati pripravnost i osviještenost EU-a u području kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrane (KBRN), povećati suradnju i ulaganja u civilnim i vojnim sektorima KBRN-a, razviti preventivni odgovor i mjere oporavka u okviru postojećeg Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, izgraditi spektar stručnjaka EU-a u području KBRN-a i poticati povezanost zdravlja i sigurnosti;
1. ponovno ističe svoju punu predanost očuvanju djelotvorne međunarodne kontrole oružja, razoružanja i neširenja nuklearnog oružja kao temelja globalne i europske sigurnosti; ponavlja svoju predanost provođenju politika usmjerenih na dodatno smanjenje i uništenje svih nuklearnih arsenala i stvaranje uvjeta za postizanje svijeta bez kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog oružja; ; poziva na obnovu multilateralnog poretka kontrole oružja i razoružanja koji obuhvaća sve aktere;
2. zabrinut je zbog stalne erozije globalnog neširenja nuklearnog oružja, razoružanja i arhitekture kontrole oružja koja se pogoršava brzim razvojem novih potencijalno destabilizirajućih sustava, kao što su oružani sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji te tehnologije nadzvučnih projektila i bespilotnih letjelica; ističe da je potrebno posebno se pozabaviti pitanjem nadzvučne raketne tehnologije kojom se povećava rizik od upotrebe nuklearnog oružja u okviru odgovora na napad; boji se da bi povlačenje iz najvažnijih ugovora o kontroli oružja ili njihovo neproduljivanje ozbiljno naštetilo međunarodnim režimima kontrole oružja koji su omogućili određenu stabilnost te da bi se time ugrozili odnosi među državama koje posjeduju nuklearno oružje; ističe hitnu potrebu za obnavljanjem prekograničnog povjerenja; iznimno je zabrinut zbog svakog pribjegavanja oružju za masovno uništenje kao sredstva za rješavanje geopolitičkih sporova i snažno mu se protivi;
3. zabrinut je zbog odluke nekoliko država o ponovnoj procjeni u pogledu nuklearnog aspekta svojih vojnih doktrina; poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje da ispune svoju odgovornost i da razmotre smanjenje uloge i važnosti nuklearnog oružja u svim vojnim i sigurnosnim konceptima, doktrinama i politikama; pozdravlja namjeru SAD-a da u okviru tekuće revizije stanja nuklearnog naoružanja procijeni moguće načine smanjenja važnosti nuklearnog oružja u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti;
4. ponovno potvrđuje svoju punu podršku NPT-u i njegovim trima stupovima koji se međusobno nadopunjuju kao jednom od najšire prihvaćenih pravno obvezujućih instrumenata i kamenu temeljcu režima neširenja nuklearnog oružja; podsjeća da je NPT doprinio poštovanju širokog skupa normi povezanih s razoružanjem i miroljubivom uporabom nuklearne energije, uz istodobno jačanje norme o neširenju nuklearnog oružja; očekuje da države koje posjeduju nuklearno oružje u dobroj vjeri poduzmu korake kako bi ispunile svoje ugovorne obveze i pokažu svoju iskrenu predanost nuklearnom razoružanju, poduzimanjem konkretnih radnji iz konačne verzije NPT-a iz 2010. te jačanjem norme o neširenju nuklearnog oružja i proširenjem zaštitnih kapaciteta IAEA-a; upozorava da budućnost NPT-a ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo i preporučuje državama članicama da daju sve od sebe kako bi doprinijele uspješnom i ambicioznom ishodu nadolazeće 10. Revizijske konferencije u svim njezinim stupovima – razoružanju, neširenju i miroljubivom uporabom nuklearne energije – postizanjem dogovora o sadržajnoj završnoj deklaraciji kojom će se dodatno jačati NPT i pridonijeti očuvanju strateške stabilnosti i sprečavanju nove utrke u naoružanju; poziva sve države da potpišu NPT, da mu pristupe i da mu ostanu predane; poziva 10. Revizijsku konferenciju NPT-a da raspravi rupu u pravilima NPT-a u vezi s izvozom nuklearnih pogonskih reaktora u vojne svrhe; poziva države članice EU-a da na revizijsku konferenciju pošalju svoje najviše rangirane političare; stoga poziva sve države stranke NPT-a da se konstruktivno uključe u okvir NPT-a i slože oko realističnih, učinkovitih, opipljivih, uzajamnih i provjerljivih mjera koje pogoduju postizanju zajedničkog cilja nuklearnog razoružanja;
5. ustraje u potrebi za osiguravanjem da EU igra snažnu i konstruktivnu ulogu u razvoju i ponovnom jačanju globalnih nastojanja za neširenjem nuklearnog oružja koja se temelje na pravilima te arhitekture za kontrolu oružja i razoružanje s dugoročnim ciljem eliminacije sveg kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog oružja, u potpunosti koristeći sve dostupne instrumente; u tom pogledu pozdravlja rad posebnog izaslanika EU-a za neširenje nuklearnog oružja i razoružanje; poziva Vijeće da se zalaže za to da EU nastupa jedinstveno u međunarodnim forumima za razoružanje, neširenje oružja i kontrolu oružja te da promiče mjere za izgradnju povjerenja među svim stranama NPT-a u cilju ublažavanja napetosti i smanjenja nepovjerenja; ističe da je potrebno iskoristiti rad u okviru Strateškog kompasa kako bi se pitanja širenja oružja za masovno uništenje u potpunosti obuhvatila zajedničkim razumijevanjem prijetnji i ostvarila zajednička strateška kultura u tom pogledu; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pokrene postupak razmatranja posljedica Brexita na njegovu politiku razoružanja i neširenja oružja;
6. pozdravlja znatan trajni financijski doprinos EU-a, među ostalim Uredu UN-a za razoružanje, Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW) i mehanizmu glavnog tajnika UN-a za istrage navodne uporabe kemijskog i biološkog oružja (UNSGM);
7. naglašava ključnu važnost osposobljavanja i podizanja razine osviještenosti; stoga poziva na ojačanje raspoloživog stručnog znanja u neširenju nuklearnog oružja i kontroli oružja, uključujući područje kvantnog računalstva u EU-u, i poboljšanje edukacije osoblja EU-a i država članica; naglašava potrebu za jačanjem veza između privatnog i javnog sektora, akademske zajednice, skupina za strateško promišljanje i organizacija civilnog društva; u tom pogledu pozdravlja kontinuiranu financijsku potporu Europskoj mreži za obrazovanje u području nuklearne energije (ENEN), konzorciju EU-a za neširenje nuklearnog oružja i razoružanje te Europskom centru za izobrazbu u području nuklearne sigurnosti; ističe potencijal za suradnju u projektima osposobljavanja i obrazovanja s Europskom akademijom za sigurnost i obranu; poziva na daljnja ulaganja u obrazovanje o razoružanju i u olakšavanje uključivanja mladih;
8. ističe prošireni mandat za izvješćivanje o transparentnosti, koordinaciju i provedbu te prošireno područje primjene obveza iz Uredbe o dvojnoj namjeni;
9. poziva delegacije EU-a da pitanja globalnog i regionalnog razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i kontrole oružja stave visoko na dnevni red političkog dijaloga s trećim zemljama kako bi se osiguralo da EU podupire nastojanja za univerzalizaciju postojećih sporazuma i instrumenata u pogledu razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i kontrole oružja; poziva ESVD da intenzivno radi na jačanju edukacije i izgradnji kapaciteta naših najbližih partnera, posebno susjednih zemalja i zemalja u okviru proširenja, u područjima razoružanja, neširenja i kontrole oružja za masovno uništenje; pozdravlja doprinos EU-a ublažavanju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika diljem svijeta pružanjem pomoći partnerskim zemljama i pohvaljuje inicijativu EU-a za centre izvrsnosti za ublažavanje KBRN rizika, koja se financira u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju;
10. poziva EU da ojača svoje vodstvo u području pomoći žrtvama i sanacije okoliša zbog posljedica nuklearnih pokusa u pogođenim područjima; traži od potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predloži mjere koje EU i njegove države članice mogu provesti kako bi se ojačala uloga EU-a u tom pogledu;
11. pozdravlja potporu NATO-a i olakšavanje dijaloga među saveznicima i partnerima kako bi im se omogućilo da ispune svoje obveze u pogledu neširenja oružja; naglašava da saveznici NATO-a moraju ostati predani stvaranju uvjeta za daljnje smanjenje i dugoročnu eliminaciju nuklearnog arsenala i svijet bez nuklearnog oružja na temelju reciprociteta te pravno obvezujućih i provjerljivih sporazuma; naglašava da sve države moraju sudjelovati u konstruktivnom i pouzdanom dijalogu o tom pitanju na relevantnim međunarodnim i bilateralnim forumima;
12. naglašava svoju potpunu potporu radu Ureda UN-a za razoružanje, ambicioznom programu za razoružanje glavnog tajnika UN-a i za multilateralne deliberativne procese i pregovore provedene od okriljem UN-a; naglašava potrebu za osiguravanjem uključenosti svih dionika, civilnog društva i akademske zajednice i značajnim i raznolikim sudjelovanjem građana u raspravama o razoružanju i neširenju nuklearnog oružja;
13. podržava mjere izgradnje povjerenja koje je donijela Organizacija za europsku sigurnost i suradnju kao važan doprinos smanjenju nesporazuma ili pogrešnih izračuna te jamčenju veće otvorenosti i transparentnosti; potiče sve države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu potrebne mjere za povećanje transparentnosti svojih nuklearnih arsenala;
14. pozdravlja predanost EU-a da pomogne u uspostavi zone bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, u skladu s rezolucijom o Bliskom istoku s Konferencije za reviziju i proširenje stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 1995., kao i promicanje mjera za izgradnju povjerenja kojima se podupire taj proces na potpun, provjerljiv i nepovratan način;
15. zabrinut je zbog kontinuiranih nuklearnih i balističkih aktivnosti DNRK-a kojima se krše brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a te zbog razvoja novih kapaciteta te zemlje; ponavlja svoju želju za radom na postizanju potpune, nepovratne i provjerljive denuklearizacije Korejskog poluotoka i smatra da bi EU trebao nastaviti ulagati napore u uklanjanje svih oružja za masovno uništenje na Korejskom poluotoku; potiče DNRK da odmah prekine svoje nuklearne i projektilne aktivnosti te druge programe u pogledu oružja za masovno uništenje i sustava njihove isporuke, da u potpunosti poštuje sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, brzo potpiše i ratificira CTBT te da se ponovno uskladi s NPT-om;
16. poziva države izvan okvira NPT-a koje posjeduju nuklearno oružje da se suzdrže od širenja bilo kakve nuklearne tehnologije povezane s vojskom te da postanu stranke NPT-a;
17. prima na znanje stupanje na snagu TPNW-a i prepoznaje njegovu viziju svijeta bez nuklearnog oružja; podsjeća da se uloga NPT-a kao neizostavnog foruma za ostvarivanje cilja nuklearnog razoružanja i jamčenje međunarodne stabilnosti i kolektivne sigurnosti ne smije oslabiti; ističe važnost NPT-a, kojeg je potpisala 191 država, i naglašava potrebu da se osigura njegova učinkovitost; poziva sve države stranke NPT-a da se konstruktivno uključe u okvir NPT-a i slože oko realističnih, učinkovitih, opipljivih, uzajamnih i provjerljivih mjera koje pogoduju postizanju krajnjeg zajedničkog dugoročnog cilja nuklearnog razoružanja; smatra da TPNW ne bi smio oslabiti sigurnost država članica;
18. podsjeća na središnju ulogu koju ima Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kao jamac da države sudionice poštuju odredbe NPT-a; ističe da su aktivnosti provjeravanja koje provodi IAEA ključne za sprečavanje širenja nuklearnog oružja; poziva države koje to još nisu učinile da bez odgode ratificiraju i provedu dodatni protokol IAEA-a; poziva države koje su prestale primjenjivati dodatni protokol da se ponovno usklade s njim;
19. ističe središnju ulogu IAEA-a u praćenju i provjeri poštuje li Iran sporazum o zaštitnim mjerama te posebno pohvaljuje njegovu ključnu ulogu u provedbi privremenog bilateralnog tehničkog dogovora postignutog s Iranom od 23. veljače 2021., čime se IAEA-u omogućuje da nastavi s potrebnim aktivnostima provjeravanja i praćenja;
20. potvrđuje svoju punu potporu ZSAP-u kao ključnom elementu globalne arhitekture za neširenje nuklearnog oružja; naglašava da je potpuna provedba Sporazuma ključna za europsku sigurnost te stabilnost i sigurnost na Bliskom istoku i diljem svijeta; pozdravlja kontinuiranu suradnju EU-a s Iranom u vezi s pitanjima civilne nuklearne suradnje i mjere poduzete za provedbu projekata za poboljšanje nuklearne sigurnosti u skladu s Prilogom III. ZSAP-u; apelira na Iran da odmah prekine svoje nuklearne aktivnosti kojima se krši ZSAP, što bi trebalo biti popraćeno ukidanjem svih sankcija u vezi s nuklearnim pitanjem; poziva stranke da se vrate pregovorima u cilju ponovne uspostave pune i učinkovite usklađenosti sa sporazumom;
21. potvrđuje da je stupanje na snagu i ratifikacija CTBT-a kao snažnog instrumenta za izgradnju povjerenja i dalje važan cilj strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje; konstatira da je CTBT ratificiralo 170 država i ističe da osam zemalja to još uvijek mora učiniti kako bi CTBT stupio na snagu; pozdravlja diplomatske napore EU-a da dopre do zemalja koje nisu potpisnice kako bi se potakla njihova predanost ratifikaciji CTBT-a i njegovu univerzalnom poštovanju; pozdravlja potporu EU-a, uključujući financijski doprinos, aktivnostima Pripremne komisije Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO) radi jačanja njezinih sposobnosti praćenja i provjeravanja; poziva sve države koje nisu potpisale CTBT da mu pristupe te snažno potiče sve države koje su potpisale CTBT, ali ga nisu ratificirale da to učine; poziva sve države da se suzdrže od nuklearnih pokusa;
22. naglašava svoju dugotrajnu potporu pokretanju pregovora o zabrani proizvodnje fisilnog materijala u svrhu proizvodnje oružja (FMCT) i poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje, a koje to još nisu učinile, da usvoje hitni moratorij na proizvodnju fisilnog materijala za nuklearno oružje ili druge nuklearne eksplozivne naprave;
23. ponavlja da duboko žali zbog povlačenja SAD-a i Ruske Federacije iz Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa nakon upornog ruskog nepridržavanja Sporazuma, kao i zbog nedostatka komunikacije među tim stranama; posebno je zabrinut zbog moguće ponovne pojave zemaljskih projektila srednjeg dometa na europskom području djelovanja u kontekstu nakon INF-a te zbog nove utrke u naoružanju i ponovne militarizacije u Europi; pozdravlja predanost SAD-a i Rusije da nastave raditi prema postizanju njihovih iskazanih zajedničkih ciljeva osiguravanja predvidljivosti u strateškoj domeni i smanjenja rizika oružanih sukoba i prijetnje nuklearnim ratom; apelira na obje strane da iskoriste taj zamah kako bi postavile ambiciozne temelje za ponovno pokretanje pregovora o novoj arhitekturi kontrole oružja i mjerama za smanjenje rizika kojima bi se u obzir uzeo promjenjiv geopolitički kontekst i pojava novih sila;
24. poziva sve druge zemlje, posebno Kinu, koje posjeduju sustave projektila ili su u procesu razvoja interkontinentalnih sustava i sustava srednjeg dometa da se uključe u nastojanja multilateralizacije i univerzalizacije sporazuma koji će naslijediti Sporazum o nuklearnim bojnim glavama (INF), uzimajući u obzir najnoviji razvoj oružanih sustava, te da aktivno sudjeluju u razgovorima o drugim sporazumima za kontrolu oružja;
25. sa zabrinutošću primjećuje trenutačnu modernizaciju i proširenje kineskog nuklearnog arsenala, uključujući nadzvučne i nuklearno sposobne projektile; poziva Kinu da se aktivno i u dobroj vjeri uključi u međunarodne pregovore o kontroli oružja, razoružanju i neširenju oružja;
26. sa zabrinutošću primjećuje činjenicu da Rusija često krši međunarodne norme i sporazume, kao i njezinu sve hostilniju nuklearnu retoriku protiv država članica; snažno potiče Rusiju da prekine svoje neprijateljske aktivnosti i da se ponovno uskladi s međunarodnim normama; izražava posebnu zabrinutost zbog ruskih testiranja nuklearnog oružja i izgradnje flote ledolomaca na nuklearni i konvencionalni pogon u Arktiku; ističe da su takve aktivnosti u suprotnosti s ciljem održavanja stabilnosti i mira te da mogu biti vrlo opasne za osjetljiv okoliš u Arktiku;
27. toplo pozdravlja odluku SAD-a i Ruske Federacije o produljenju sporazuma Novi START kao važnom doprinosu predstojećoj 10. revizijskoj konferenciji NPT-a i provedbi članka VI. tog sporazuma; ističe da bi njegovo produljenje trebalo biti temelj za pregovore o novom sporazumu o kontroli oružja kojim bi se obuhvatilo i raspoređeno i neraspoređeno, kao i strateško i nestrateško oružje; poziva obje potpisnice da temeljito procijene sve mogućnosti u pogledu opsega, raspoređivanja i kategorije oružja koje treba obuhvatiti te poziva na dijalog s drugim zemljama s nuklearnim oružjem i njihovo sudjelovanje u pregovorima o svakom novom sporazumu o kontroli oružja, posebno s Kinom, imajući u vidu njezino stalno povećanje i modernizaciju nuklearnog arsenala, te Ujedinjenom Kraljevinom i Francuskom; poziva sve države s nuklearnim oružjem da ponovno potvrde načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi;
28. ističe važnost predsjedničkih nuklearnih inicijativa kojima se namjerava smanjiti raspoređeno „taktičko” nuklearno oružje kratkog dometa; sa zabrinutošću prima na znanje trenutačne programe Rusije za modernizaciju svojeg nestrateškog nuklearnog oružja, koji otvaraju pitanja o njezinoj usklađenosti s ciljevima predsjedničkih nuklearnih inicijativa; podsjeća da su predsjedničke nuklearne inicijative, unatoč svojoj neobvezujućoj prirodi, imale ključnu ulogu u arhitekturi kontrole oružja, te poziva SAD i Rusku Federaciju da se drže svojih obveza vezanih uz nestrateško nuklearno oružje i da povećaju transparentnost o arsenalima, raspoređivanju i statusu njihovih oružja, modernizacije i razvoja novog oružja;
29. ističe da međunarodna zajednica mora raditi na mjerama za suzbijanje rizika od širenja projektila; poziva države koje posjeduju znatan broj krstarećih projektila da se u prvom redu usredotoče na mjere za povjerenje i transparentnost, uključujući pregovore i donošenje kodeksa ponašanja za uvođenje i upotrebu krstarećih projektila; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se uključi u dijalog s državama izvoznicama u cilju njihova potpunog pridržavanja i koordinacije napora u okviru Režima kontrole raketne tehnologije, jedinog postojećeg multilateralnog dogovora koji obuhvaća prijenos projektila i opreme povezane s projektilima;
30. pozdravlja nastojanja potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da promiče univerzalizaciju Haškog pravilnika postupanja protiv širenja balističkih projektila, jedinog instrumenta multilateralne transparentnosti i izgradnje povjerenja usredotočenog na širenje balističkih projektila, s ciljem daljnjeg doprinosa naporima za sprečavanje širenja balističkih projektila koji mogu nositi oružje za masovno uništenje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predvodi napore u smjeru povećanja usklađenosti između Haškog pravilnika postupanja protiv širenja balističkih projektila i drugih instrumenata za kontrolu oružja;
31. naglašava ključnu ulogu Sporazuma o otvorenom nebu u transatlantskim odnosima i njegov vrijedan doprinos globalnoj strukturi kontrole oružja te izgradnji povjerenja i transparentnosti vojnih aktivnosti koje provode države potpisnice, kao i dugoročnoj europskoj i globalnoj stabilnosti; ističe da je Sporazum o otvorenom nebu manjim europskim državama omogućio da prate svoje susjede i da ih pozivaju na odgovornost za njihove vojne aktivnosti; žali zbog toga što je ruska Duma nedavno usvojila zakon o povlačenju, kao i zbog povlačenja SAD-a iz Sporazuma o otvorenom nebu; poziva preostale potpisnice da nastave provoditi taj sporazum; potiče SAD i Rusku Federaciju da nastave s razgovorima o povratku sporazumu i njegovoj potpunoj, učinkovitoj i provjerljivoj provedbi; snažno potiče preostale države da dodatno jačaju Sporazum kao mjeru za izgradnju povjerenja tako što će proširiti njegovo područje primjene na razmjene između znanstvenika, suradnju u odgovoru na krizne situacije, praćenje stanja okoliša i druge misije;
32. zabrinut je zbog prijetnje koju predstavlja kemijsko ratovanje nakon što je zabilježena najznačajnija i najodrživija upotreba kemijskog oružja u zadnjim desetljećima; posebno je zabrinut zbog povećane sposobnosti nekih državnih i nedržavnih aktera da brže proizvode zabranjene kemijske agense, kao i zbog ograničenih mogućnosti otkrivanja takvih radnji; ustraje na potrebi da se poštuje globalni etički standard protiv kemijskog oružja sprečavanjem nekažnjivosti njegove uporabe; poziva na učinkovito korištenje novousvojenog globalnog režima sankcija EU-a za ljudska prava kako bi se poštovala ta norma; pozdravlja činjenicu da je Vijeće usvojilo horizontalni režim sankcija za rješavanje problema sve češćih kršenja u proizvodnji, skladištenju, uporabi i širenju kemijskog oružja; naglašava svoju izrazitu zabrinutost zbog pokušaja atentata na Alekseja Navaljnog te Sergeja i Juliju Skripal uporabom zabranjenog nervnog agensa Novichoka, koji se smatra kemijskim oružjem u skladu s Konvencijom o kemijskom oružju; pozdravlja sankcije nametnute ruskim službenicima 14. listopada 2020. kao odgovor na ovo očito kršenje međunarodnih normi i ruskih međunarodnih obveza; potiče Rusiju da pruži kritične odgovore na trovanje kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, kao što je zatražila skupina od 45 zapadnih zemalja u skladu s pravilima Organizacije za zabranu kemijskog oružja;
33. pohvaljuje ključnu ulogu Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u verificiranom uništenju kemijskih sredstava; najoštrije osuđuje razvoj i opsežnu upotrebu kemijskog oružja od strane država koje su članice Konvencije o kemijskom oružju (CWC) te osuđuje brojna kršenja ljudskih prava i zlodjela koja je počinio režim Sirijske Arapske Republike Bashara al-Asada; naglašava da se mora osigurati odgovornost za takva ozbiljna kršenja CWC-a; pozdravlja odluku donesenu na 25. zasjedanju Konferencije država stranaka CWC-a o suspenziji određenih prava i povlastica Siriji u okviru OPCW-a; pozdravlja kontinuiranu potporu EU-a mehanizmu glavnog tajnika UN-a za istrage navodne uporabe kemijskog i biološkog oružja (UNSGM), pri čemu naglašava važnost zaštite njegove odgovornosti; osuđuje pokušaje da se potkopava neovisnost UNSGM-a njegovim podređivanjem Vijeću sigurnosti UN-a;
34. ponavlja svoju punu potporu Konvenciji o biološkom oružju kojom se zabranjuje uporaba opasnih virusa, bakterija i otrovnih tvari protiv ljudi; pozdravlja izravni financijski doprinos EU-a Konvenciji o biološkom oružju i potpori jačanju biosigurnosti izvan EU-a; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi sa svojim naporima za promicanje univerzalizacije te konvencije; ističe potrebu za pojačanjem napora za uspostavu pravno obvezujućeg mehanizma za potvrdu usklađenosti s Konvencijom o biološkom oružju; poziva sve strane, uključujući SAD, da ponovno započnu pregovore u okviru ad hoc skupine Konvencije o biološkom oružju;
35. ističe važan rad satelitskog centra EU-a na upotrebi svemirskih sredstava, satelitskih snimaka i geoprostornih obavještajnih podataka za praćenje usklađenosti s obvezama u pogledu razoružanja i neširenja oružja za masovno uništenje;
36. ističe brzi napredak u razvoju sustavâ koje omogućava umjetna inteligencija u vojnoj domeni; stoga ponavlja svoj poziv EU-u da preuzme vodeću ulogu u međunarodnim regulatornim naporima kako bi se osiguralo da razvoj i primjena umjetne inteligencije za vojnu uporabu budu u skladu sa strogim ograničenjima utvrđenima međunarodnim pravom, uključujući međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima; poziva EU da otvori put i globalnim pregovorima o ažuriranju svih postojećih instrumenata za kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja kako bi se uzeli u obzir sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i koji se upotrebljavaju u ratovanju; naglašava da bi se o tehnologijama u nastajanju koje nisu obuhvaćene međunarodnim pravom trebalo prosuđivati na temelju načela humanosti i onako kako nalaže javna savjest; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, države članice i Europsko vijeće da donesu zajedničko stajalište o sustavima autonomnog oružja kojim se osigurava smislen ljudski nadzor nad ključnim funkcijama sustava naoružanja; ustraje u tome da EU podrži napore Konvencije UN-a o određenom konvencionalnom oružju, kojom visoke ugovorne stranke doprinose radu skupine vladinih stručnjaka za tehnologije u nastajanju povezane sa smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima, kako bi se postigao konsenzus o pravno obvezujućem instrumentu kojim bi se zabranilo potpuno autonomno oružje bez smislene ljudske kontrole;
37. poziva EU da poveća svoja ulaganja u kapacitete umjetne inteligencije u skladu s operativnim konceptima država članica; naglašava da sve veća važnost umjetne inteligencije također zahtijeva pojačanu suradnju s partnerima istomišljenicima;
38. ističe da je potrebno osigurati i uzeti u obzir jednako, potpuno i značajno sudjelovanja žena u konferencijama i forumima o razoružanju i neširenju oružja, uključujući diplomaciju za razoružanje i sve postupke donošenja odluka u vezi s razoružanjem;
39. ističe potrebu za poduzimanjem dodatnih mjera za borbu protiv financiranja širenja oružja za masovno uništenje kako bi se prekinuo prijenos tehnologije i znanja nedržavnim neprijateljskim akterima, te ističe potencijalnu prijetnju koju bi KBRN terorizam mogao predstavljati za našu kolektivnu sigurnost; ističe potrebu da EU potiče odgovornu znanost kako bi se spriječila zlouporaba znanstvenog istraživanja i eksperimentiranja; ističe da je potrebno boriti se protiv krijumčarenja KBRN materijala i nezakonite trgovine te spriječiti rizike od preusmjeravanja; poziva ESVD i Komisiju da se pozabave tim pitanjem u očekivanoj zajedničkoj komunikaciji o strateškom pristupu za potporu razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji bivših boraca;
40. naglašava potrebu za povećanjem napora u cilju daljnjeg jačanja pripravnosti i djelovanja EU-a protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji razvojem kapaciteta za dekontaminaciju, stvaranje zaliha i praćenje u okviru postojećeg Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu;
41. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
9.11.2021 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
35 7 2 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Alexander Alexandrov Yordanov, Traian Băsescu, Susanna Ceccardi, Włodzimierz Cimoszewicz, Anna Fotyga, Kinga Gál, Giorgos Georgiou, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Sandra Kalniete, Dietmar Köster, Maximilian Krah, Andrius Kubilius, Nathalie Loiseau, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Tonino Picula, Giuliano Pisapia, Thijs Reuten, Nacho Sánchez Amor, Andreas Schieder, Radosław Sikorski, Jordi Solé, Hermann Tertsch, Idoia Villanueva Ruiz, Charlie Weimers, Isabel Wiseler-Lima, Salima Yenbou |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Anna-Michelle Asimakopoulou, Andrey Kovatchev, Marisa Matias, Gabriel Mato, Nils Ušakovs, Milan Zver |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Estrella Durá Ferrandis, César Luena, Costas Mavrides, Caroline Roose |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
35 |
+ |
ECR |
Anna Fotyga, Hermann Tertsch, Charlie Weimers |
ID |
Susanna Ceccardi |
NI |
Kinga Gál |
PPE |
Alexander Alexandrov Yordanov, Anna-Michelle Asimakopoulou, Traian Băsescu, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Andrius Kubilius, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Gabriel Mato, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Radosław Sikorski, Isabel Wiseler-Lima, Milan Zver |
RENEW |
Klemen Grošelj, Bernard Guetta, Nathalie Loiseau, Javier Nart |
S&D |
Włodzimierz Cimoszewicz, Estrella Durá Ferrandis, Raphaël Glucksmann, César Luena, Costas Mavrides, Sven Mikser, Tonino Picula, Giuliano Pisapia, Thijs Reuten, Nacho Sánchez Amor, Nils Ušakovs |
7 |
- |
ID |
Maximilian Krah |
THE LEFT |
Giorgos Georgiou, Marisa Matias, Idoia Villanueva Ruiz |
VERTS/ALE |
Caroline Roose, Jordi Solé, Salima Yenbou |
2 |
0 |
S&D |
Dietmar Köster, Andreas Schieder |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL C 449, 23.12.2020., str. 149.
- [2] SL C 404, 6.10.2021., str. 63.
- [3] SL C 404, 6.10.2021., str. 240.
- [4] SL C 456, 10.11.2021., str. 78.
- [5] SL C 433, 23.12.2019., str. 86.
- [6] SL C 440, 10.11.2021., str. 97.
- [7] SL C 215, 19.6.2018., str. 202.;
- [8] SL L 206, 11.6.2021., str. 1.
- [9] SL C 341, 13.10.2020., str. 1.
- [10] SL C 298, 26.7.2021., str. 1.
- [11] SL L 90, 10.4.2010., str. 8.
- [12] SL L 372I, 9.11.2020., str. 4.
- [13] SL L 207, 30.6.2020., str. 15.
- [14] SL L 149, 7.6.2019., str. 63.
- [15] SL L 259, 16.10.2018., str. 12.
- [16] SL L 341, 15.10.2020., str. 1.
- [17] SL L 207, 30.6.2020., str. 36.
- [18] SL L 19, 22.1.2019., str. 11.
- [19] Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina.