IZVJEŠĆE o Europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru

6.12.2021 - (2021/2012(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestitelj: Morten Petersen

Amandmani

• 001-006 (PDF - 117 KB)
• 001-006 (DOC - 80 KB)
• 007-015 (PDF - 130 KB)
• 007-015 (DOC - 73 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru

(2021/2012(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194.,

– uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ[1],

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja[2],

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora[3] (Direktiva o obnovljivoj energiji),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009[4] (TEN-E (Uredba o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi)),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010[5], koja se trenutno revidira,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[6],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2018. o ubrzavanju inovacija u području čiste energije[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom[8],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[9],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnom europskom pristupu skladištenju energije[10],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu[11],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za vodik[12],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za integraciju energetskih sustava[13],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. rujna 2021. o utjecaju priobalnih vjetroelektrana i drugih sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na sektor ribarstva[14],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380) i s njom povezanu rezoluciju od 9. lipnja 2021. istog naslova[15],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” (COM(2020)0299),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. listopada 2020. naslovljeno „Izvješće o stanju energetske unije za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klime” (COM(2020)0950),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. studenog 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost” (COM(2020)0741),

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 COM(2020)0824),

– uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 3/2015 od 1. listopada 2015. naslovljeno „Zaštićena morska područja u europskim morima – pregled i perspektive za budućnost” i njezino kratko izvješće od 6. listopada 2020. naslovljeno „Učinkovito upravljanje zaštićenim područjima mreže Natura 2000 EU-a”,

– uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za ribarstvo,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0339/2021),

A. budući da je EU ratificirao Pariški sporazum, europski zeleni plan i nedavno doneseni europski propis o klimi, u kojima je postavljen cilj EU-a smanjenja emisija stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kao i dodatni ciljevi u borbi protiv utjecaja globalnih klimatskih promjena;

B. budući da prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, koje je energetski visokoučinkovito i koje se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije zahtijeva brz prelazak na čistu energiju kojim se osiguravaju održivost, sigurnost opskrbe i cjenovna pristupačnost energije, kao i potrebna energetska infrastruktura;

C. budući da je zbog znatnog pada cijena električne energije iz obnovljivih izvora na moru ta energija jedan od izvora energije s najkonkurentnijom cijenom, pri čemu je globalni ponderirani prosječni ujednačeni trošak energije za odobalne vjetroelektrane pao za 48 % između 2010. i 2020., s 0,14 EUR na 0,071 kWh, a time i ključni element u zelenoj tranziciji, čime se otvara put modernom, resursno učinkovitom i konkurentnom gospodarstvu, te je postala jedan od najvažnijih stupova klimatskih ambicija EU-a; budući da energija iz obnovljivih izvora na moru može iskoristiti velike izvore energije za zaštitu kućanstava od energetskog siromaštva;

D. budući da bi se u strategiji EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru trebala uzeti u obzir različita zemljopisna obilježja morskih bazena EU-a, što otežava razvoj univerzalnog pristupa;

E. budući da je proizvodni sektor obnovljive energije na moru u EU-u tehnološki predvodnik sa znatnim potencijalom za poticanje gospodarstva EU-a podupiranjem rasta proizvodnje čiste energije u Europi i diljem svijeta;

F. budući da je ukupan iznos dostupan za programe EU-a za istraživanje i razvoj energije vjetra na moru u posljednjih 10 godina iznosio 496 milijuna EUR; budući da javna ulaganja u istraživanje i razvoj u vrijednosnom lancu energije vjetra već imaju ključnu ulogu u omogućavanju razvoja tog sektora; budući da se procjenjuje da će ulaganja potrebna za opsežno uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru do 2050. iznositi gotovo 800 milijardi EUR, oko dvije trećine za financiranje povezane mrežne infrastrukture i oko trećine za proizvodnju energije na moru; budući da fond za oporavak NextGenerationEU pruža jedinstvenu priliku za mobilizaciju znatnog javnog kapitala uz privatna ulaganja;

G. budući da su vještine i kvalifikacije radne snage ključne za uspjeh strategije za obnovljivu energiju na moru;

H. budući da luke EU-a imaju ključnu ulogu u osiguravanju isplativosti priobalnih vjetroelektrana i da djeluju kao pristupna točka za lokalni razvoj obalnih zajednica;

I. budući da je Sjeverno more trenutačno vodeća svjetska regija za raspoređene kapacitete u priobalne vjetroelektrane; budući da su drugi europski morski bazeni kao što su Atlantik, Sredozemlje, Baltičko more i Crno more obećavajuće lokacije za povećanje odobalne proizvodnje energije vjetra i razmještanja u EU-u; budući da susjedne zapadne države članice EU-a na Atlantiku imaju velik prirodni potencijal i za vjetroelektrane pričvršćene za dno i za plutajuće odobalne vjetroelektrane; budući da južne države članice EU-a s izlazom na Sredozemno more imaju velik potencijal uglavnom za plutajuće odobalne vjetroelektrane; budući da države članice EU-a s izlazom na Baltik imaju velik prirodni potencijal za vjetroelektrane pričvršćene za dno; budući da istočne države članice EU-a s izlazom na Crno more imaju velik potencijal za vjetroelektrane pričvršćene za dno;

J. budući da su potrebna dodatna istraživanja o utjecaju različitih tehnologija i infrastrukture za proizvodnju energije na moru na morske ekosustave, morsku biološku raznolikost i zaštićena morska područja;

K. budući da bi prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo trebao biti popraćen obnovom prirode, a da se pritom ne dovedu u pitanje postojeći ciljevi u pogledu prirode iz Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. ili da se nikoga zapostavi, kako je utvrđeno u europskom zelenom planu; budući da bi energetska tranzicija trebala biti pravedna i uključiva;

L. budući da projekti energije iz obnovljivih izvora na moru i njihove procjene utjecaja na okoliš moraju slijediti hijerarhiju ublažavanja; budući da bi, kada je izbjegavanje nemoguće ili vrlo teško, trebalo donijeti i učinkovito provesti mjere smanjenja tijekom svih faza, od odabira lokacija do eksploatacije i stavljanja izvan pogona – budući da te mjere ublažavanja uključuju mjere protiv podvodne buke utvrđene u procjenama utjecaja na okoliš;

M. budući da bi Komisija trebala procijeniti izvedivost uspostave važnog projekta od zajedničkog europskog interesa za velike plutajuće vjetroelektrane i povezanih projekta elektrolizatora;

N. budući da postoji mogućnost ostvarivanja koristi od kompatibilnosti zahtjeva u pogledu morskog prostora kako bi se osigurala usklađenost energije iz obnovljivih izvora na moru sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030.; budući da odobalne vjetroelektrane mogu imati koristi od morske biološke raznolikosti ako su osmišljene i izgrađene na održiv način; budući da je za veliko širenje proizvodnje energije vjetra na moru potreban inteligentan pristup kako bi se osigurala njezina koegzistencija s aktivnostima koje se već odvijaju u područjima na koje se vrši utjecaj te kako bi se nanijela što manja šteta okolišu; budući da zagađenje bukom od gradnje i rada vjetroelektrana, a posebno iz pomorskog prometa, ima učinak na morski ekosustav i da bi se njime trebalo baviti u zakonodavstvu o okolišu; budući da će uključivanje nositelja projekata obnovljive energije u ranoj fazi postupka nesumnjivo doprinijeti uspješnoj raspodjeli morskog prostora; budući da bi dodjela prostora trebala biti rezultat zajedničkog pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja obalnim područjem koje nadilazi nacionalne granice; budući da električna energija vjetroturbina na moru proizvodi više od energije kopnenih turbina te je vjerojatnije da će ih prihvatiti oni koji žive u njihovoj blizini;

O. budući da nijedna ljudska aktivnost, uključujući obnovljivu energiju, ne bi trebala biti dopuštena u strogo zaštićenim područjima EU-a koja su kao takva određena u okviru Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.;

P. budući da cilj strategije da se osigura dugoročan okvir kojim se promiče dobra koegzistencija između odobalnih objekata i drugih oblika korištenja morskog prostora, doprinosi zaštiti okoliša i omogućuju prosperitetne ribarske zajednice;

Q. budući da bi pravedan prijelaz radnika iz odobalnog sektora nafte i plina u sektor energije iz obnovljivih izvora na moru trebalo podržati poboljšanjem priznavanja njihovih vještina i kvalifikacija; budući da je važno poštovati najviše socijalne i ekološke standarde;

R. budući da uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru ovisi o naporima javnog i privatnog sektora; budući da poduzeća u javnom vlasništvu mogu imati ulogu zajedno s privatnim poduzećima u sektoru energije iz obnovljivih izvora na moru; budući da bi revizija pravila o državnim potporama i javnoj nabavi trebala omogućiti veću fleksibilnost u provedbi zelene tranzicije, uključujući projekte energije iz obnovljivih izvora na moru;

1. smatra da je borba protiv klimatskih promjena korištenjem energije iz obnovljivih izvora na moru ključna za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i poštovanje obveze EU-a da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050., u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima, kako je potvrđeno u europskom zelenom planu i planu oporavka NextGenerationEU; ističe da gospodarstvo s nultom stopom emisija iziskuje uvođenje energije iz obnovljivih izvora u dosad nezabilježenim razmjerima; naglašava da mnoge države članice zaostaju u uvođenju potrebne obnovljive energije i infrastrukture; nadalje, ističe da bi sve države članice trebale uložiti znatne napore kako bi ostvarile svoj puni potencijal u pogledu obnovljive energije; naglašava da EU neće moći ispuniti svoje klimatske obveze ako se ne poduzmu daljnje mjere kako bi se ubrzalo uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru;

2. poziva Komisiju da energiju iz obnovljivih izvora na moru i druge relevantne energetske tehnologije do 2050. učini ključnim sastavnicama energetskog sustava EU-a;

3. naglašava da su ušteda energije, energetska učinkovitost i obnovljiva energija među ključnim pokretačima za ostvarenje gospodarstva s nultom neto stopom emisija; podsjeća na predanost Unije načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i naglašava važnost provedbe tog načela u svim relevantnim zakonima i inicijativama;

4. naglašava da su ciljevi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru u svim morskim bazenima EU-a, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije COM(2020)0741, od 60 GW do 2030. te 340 GW do 2050.; podsjeća da bi, prema Komisijinoj procjeni učinka priloženoj Komunikaciji COM(2020)0562[16], instalirani kapacitet energije vjetra na moru trebao iznositi 70 – 79 GW kako bi se osigurala troškovno konkurentan put do 55 % smanjenja do 2030.; poziva države članice te javni i privatni sektor da premaše cilj smanjenja od 55 % do 2030.; potiče Komisiju da revidira pravila o javnoj nabavi i državnim potporama kako bi se osigurala troškovno konkurentna tranzicija uz potporu tržišta koje dobro funkcionira i kojim se potiče uvođenje energije vjetra na moru; napominje da postoje područja s velikim neiskorištenim potencijalom za obnovljivu energiju na moru, kao što su Atlantski ocean, Sredozemlje, Baltičko more ili Crno more; naglašava da je odluka o pronalasku prostora za taj dodatni kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na moru do 2030. od iznimne važnosti te da bi ga trebalo smatrati prioritetom i utvrditi u EU-u prije 2023./2024. kako bi se omogućila njegova izgradnja do 2030.; naglašava da će konkurentnost energije vjetra na moru i oceana kao izvora energije nastaviti rasti, a njezine cijene nastaviti padati usporedno s nastavkom njezina razvoja i korištenja; ističe da je energija iz obnovljivih izvora na moru održiv izvor energije i da održiv i pouzdan energetski sustav treba kombinirati energiju iz obnovljivih izvora na moru s drugim energetskim tehnologijama, mogućnostima skladištenja i fleksibilnom potrošnjom energije;

5. smatra da energija iz obnovljivih izvora na moru mora biti održiva u cijelom lancu vrijednosti i imati ograničene negativne učinke na okoliš te na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ponavlja obećanje iz europskog zelenog plana da nitko ne bi smio biti zapostavljen; ističe da bi dobrobit ljudi trebala biti u središtu zelene tranzicije;

6. uočava konkurentsku prednost trgovačkih društava i tehnologija EU-a u sektoru energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da osigura da EU ostane predvodnik u tehnološkom razvoju, zadrži talente i osigura pristupačnu, sigurnu i održivu energiju uzimajući u obzir potencijalne posljedice na morski okoliš, među ostalim, posljedice povezane s klimatskim promjenama; naglašava važnost zadržavanja te konkurentske prednosti; ističe potencijal za znatan rast sektora i njegov doprinos gospodarstvu EU-a, uključujući izvoz tehnologija i sustava; naglašava da je važno podupirati ulaganja u istraživanje i inovacije te razvoj inovativnog industrijskog sustava za tehnologije energije iz obnovljivih izvora na moru preko prekogranične suradnje i partnerstva u okviru programa Obzor Europa kako bi se olakšali i poduprli snažni europski vrijednosni lanci koji su ključni za dvostruku tranziciju, osiguravajući pritom brzo usvajanje inovacija razvijenih u tom polju; naglašava važnost visokokvalitetnih industrijskih radnih mjesta u olakšavanju pravedne tranzicije;

7. ističe potrebu za održavanjem čistog, konkurentnog i održivog opskrbnog lanca za energiju iz obnovljivih izvora na moru u Europskoj uniji; stoga naglašava da je potrebno da dobavljači primjenjuju najviše standarde kvalitete, zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u skladu s europskim certifikatima i standardima utvrđenima u dijalogu sa svim relevantnim dionicima; nadalje, ističe potrebu da se troškovi prijevoza u lancu opskrbe svedu na najmanju moguću mjeru; smatra da bi se u javnim natječajima ti elementi trebali uzeti u obzir;

8. ističe da je uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru idealna prilika za dekarbonizaciju kombinacije izvora energije i drastično smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva u najudaljenijim regijama i na otocima; poziva na jačanje inicijative „Čista energija za otoke EU-a”, sa snažnim naglaskom na obnovljivim izvorima energije na moru; podsjeća da su otoci posebno pogođeni porastom razine mora;

9. poziva Komisiju da što prije provede procjenu učinka kako bi se razjasnili gospodarski i društveno-gospodarski učinci energije iz obnovljivih izvora na moru, s posebnim naglaskom na postojećim radnim mjestima i radnim mjestima stvorenima uvođenjem kapaciteta od 300 do 450 GW do 2050.;

10. poziva lokalna nadležna tijela da ocijene inicijative kojima se potiču lokalna gospodarstva, održiva lokalna radna mjesta i gospodarske aktivnosti uvođenjem energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva na utvrđivanje sinergija među sektorima kojima se na najbolji način može poduprijeti usporedna zelena i digitalna tranzicija i pridonijeti gospodarskom oporavku otpornom na buduće promjene, zajedno s razvojem sinergija s mjerama kojima se omogućuje održivo plavo gospodarstvo;

Infrastruktura i mreže

Ulaganja u infrastrukturu

11. naglašava hitnost poboljšanja i proširenja postojeće infrastrukture, bez dovođenja u pitanje Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030. i zakonodavstva EU-a o prirodi, radi povećanja korištenja električne energije iz obnovljivih izvora; žali zbog toga što određeni broj država članica još nije ostvario svoj cilj od 10 % elektroenergetske interkonekcije do 2020. te poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću infrastrukturu, kao što su prijenosni vodovi, za integraciju i prijenos električne energije iz obnovljivih izvora na moru; podsjeća na cilj od 15 % za elektroenergetsku međupovezanost u EU-u do 2030. utvrđen u članku 2. Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime; poziva Komisiju da izradi prijedlog kojim se može ubrzati ostvarenje cilja međupovezanosti; smatra da bi Unija i njezine države članice trebale izraditi sporazume o odobalnoj energetskoj infrastrukturi sa susjednim geografskim regijama;

12. poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću infrastrukturu u EU-u kako bi se osiguralo troškovno učinkovito uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru;

13. naglašava važnost osiguravanja održivog i odgovornog razvoja sektora energije iz obnovljivih izvora na moru, uzimajući u obzir važnu ulogu pomorskog prometa i morskih luka; ističe da razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru trebao bi uzeti u obzir potrebu za sigurnim pomorskim pristupnim trakama i koridorima i za sidrištima za pomorski promet, te budući razvoj plovnih putova u lukama; naglašava važnost modernih, održivih i inovativnih morskih luka za montažu, proizvodnju i servisiranje opreme za energiju iz obnovljivih izvora na moru te znatnih ulaganja potrebnih za unapređenje lučke infrastrukture, uključujući transportne terminale i plovila koja bi pružala te usluge; ističe ulogu morskih luka kao kopnenih točaka za prijenos energije dobivene iz obnovljivih izvora na moru i povezane logistike te kao središta obnovljive energije za električnu odobalnu mrežnu povezanost i prekogranične spojne vodove;

14. naglašava da će pristup energiji iz obnovljivih izvora na moru također doprinijeti ozelenjivanju luka, među ostalim u pogledu opskrbe električnom energijom na kopnu za brodove na vezu i njihova razvoja kao klastera kružnog gospodarstva; naglašava da bi se prostorni planovi morskog područja država članica trebali biti kompatibilni s budućim trendovima, uključujući nove prometne tokove, nove pomorske putove i veća plovila, te da bi se njima trebalo osigurati da odobalna energetska infrastruktura koegzistira s pomorskim prometnim putovima, ribarskom industrijom, shemama odvojene plovidbe, sidrišnim područjima, pomorskim pristupom i aktivnostima te razvojem luka; čvrsto vjeruje da je potrebno osigurati najvišu razinu sigurnosti za brodove koji prolaze pokraj odobalne infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući dostatnu pokrivenost uslugama pomorskog prometa i osiguravanje pomoćnih plovila za hitne slučajeve na tom području;

15. pozdravlja prijedlog Komisije za reviziju Uredbe TEN-E kako bi se postigao cilj europskog zelenog plana i prilagodilo zakonodavstvo za 1,5 °C te također pozdravlja pozornost koju pridaje potrebama i prioritetima sektora energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava da razvoj održivih i učinkovitih hibridnih i radijalnih odobalnih vjetroelektrana za proizvodnju, međusobno povezivanje i prijenos zahtijeva javno i privatno planiranje i ulaganja koji su usmjereni na budućnost; čvrsto vjeruje da regulatorni okviri trebaju olakšati anticipativna ulaganja; naglašava potrebu za sigurnom koordinacijom i usklađivanjem planova za razvoj mreže na kopnu i na moru, uključujući utvrđivanjem točaka za prijenos energije za odobalne priključke i obalne mrežne prihvatne točke; potiče države članice da ubrzaju izgradnju potrebne mrežne infrastrukture kako bi se olakšala zelena tranzicija za koju je elektrifikacija ključna; uviđa da će za golema ulaganja, koja se često provode istodobno, biti potrebno pažljivo i precizno planiranje;

16. naglašava važnost zajedničkog definiranja i dogovora o suradnji u pogledu količine proizvedene energije iz obnovljivih izvora na moru koju države članice trebaju implementirati u svakom morskom bazenu do 2030., 2040. i 2050., u smislu jamčenja sigurnosti ulaganja i postizanja klimatskih i energetskih ciljeva;

17. prepoznaje potencijal energije iz obnovljivih izvora na moru u svim morskim bazenima Europe te poziva Komisiju i države članice da nastave razvijati ključne tehnologije kojima će se iskoristiti ta energija;

18. posebno pozdravlja zalaganje Komisije u strategiji da olakša dijalog o ekološkoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti energije iz obnovljivih izvora na moru te da promiče „zajednicu za razmjenu praksi” u kojoj svi dionici, uključujući industriju, nevladine organizacije, ribare i znanstvenike, mogu razmjenjivati stajališta, dijeliti iskustva i raditi na zajedničkim projektima u ranoj fazi;

19. uočava potencijalne prednosti kombiniranja priobalnih objekata za proizvodnju i objekata za prijenos energije u natječajnom postupku; poziva Komisiju i države članice da istraže potencijal i moguće izazove tog cjelovitog pristupa javnom natječaju i procijene njegovu primjenjivost na različite strukture; naglašava da se tom analizom moraju uzeti u obzir mogući izazovi u pogledu osiguravanja poticaja i optimalnog planiranja odobalnih i kopnenih prijenosnih mreža;

20. podsjeća da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na moru također stvara priliku za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, kako je navedeno u komunikacijama Komisije COM(2020)0741, COM(2020)0299 i COM(2020)0301;

21. primjećuje inherentnu komplementarnost između različitih tehnologija obnovljive energije u pogledu zajedničke infrastrukture, sinergija u opskrbnom lancu i pouzdanije ukupne proizvodnje energije;

22. ističe potrebu za ulaganjima u infrastrukturu kako bi se poduprlo širenje sektora energije iz obnovljivih izvora na moru, a posebno za ulaganjima u luke radi smještaja većih turbina i komponenti, omogućavanja rada i održavanja (uključujući objekte za osposobljavanje) te ulaganjima u centre za stavljanje izvan pogona i proizvodnju za dno pričvršćenih i plutajućih odobalnih vjetroelektrana; ističe da će energija iz obnovljivih izvora na moru postati ključna za sigurnost opskrbe energijom te da je potrebno poduzeti nužne mjere kako bi se infrastruktura zaštitila od kibernapada;

Suradnja države članice

23. naglašava važnost suradnje država članica u cilju povećanja učinkovitog korištenja odobalnih resursa energije, uzimajući u obzir posebnosti svakog područja; ističe važnost suradnje u području energije u Sjevernom moru i potrebu da se Ujedinjena Kraljevina ponovno uključi; napominje da bi se trenutačni pravni okvir trebao poboljšati kako bi se dovoljno olakšala takva suradnja; čvrsto vjeruje da će, ako se ne uspije poboljšati suradnja između država članica i međupovezanih nečlanica EU-a, doći do ograničenja pri uvođenju priobalne energije; potiče Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere bez daljnjeg odgađanja; potiče države članice da odmah usklade i predstave planove za odobalni razvoj;

24. naglašava da bi regionalnu suradnju između država članica i susjednih država na razini morskih bazena trebalo poticati zajedničkim planiranjem, uklanjanjem regulatornih prepreka i stvaranjem regionalnih pomorskih prostornih karata uporabe koje su dostupne svim dionicima i redovito se revidiraju putem zajedničkog okvira za praćenje;

25. pozdravlja namjeru Komisije da se uskladi s državama članicama kako bi poduprla uvođenje barem 100 MW energije valova i plime i oseke do 2025. i barem 1 GW do 2030.;

26. pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 te podržava stvaranje jedinstvene kontaktne točke za svaki prioritetni koridor odobalne mreže, čime bi se trebala olakšati koordinacija među državama članicama i postupak izdavanja dozvola za projekte energije iz obnovljivih izvora na moru od zajedničkog interesa;

Centralizirano grijanje i hlađenje

27. napominje da električna energija i centralizirano grijanje i hlađenje iz obnovljive energije na moru mogu pridonijeti ozelenjivanju svih vrsta krajnje uporabe električne energije, kao što su toplinske crpke, što će dovesti do smanjenja i konačne eliminacije emisija stakleničkih plinova; ističe potencijal uključivanja energije iz obnovljivih izvora na moru u centralizirano grijanje s pomoću čiste električne energije i toplinskih crpki;

28. poziva Komisiju da analizira najbolje prakse sa zrelih tržišta centraliziranog grijanja i hlađenja na korist tržišta u nastajanju; naglašava da države članice mogu izgraditi kapacitete za skladištenje energije za grijanje i hlađenje i time poticati uvođenje velikih fluktuacija energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava da nedostatak podataka i nepovezanost sa strategijama obnove zgrada na razini općina koče daljnju integraciju obnovljivih izvora energije na tržištima centraliziranog grijanja i hlađenja;

29. naglašava ulogu nacionalnih i lokalnih vlasti u strateškom planiranju grijanja i hlađenja te podupiranju operatora centralizirane energije smanjenjem rizika povezanih s ulaganjima i olakšavanjem pristupa izravnom financiranju iz javnog sektora;

Istraživanje i razvoj

30. čvrsto vjeruje da EU i države članice trebaju poduprijeti istraživanje i razvoj višenamjenskih interkonekcijskih vodova; naglašava potrebu za stvaranjem dugoročnog okvira za višenamjenske interkonekcijske vodove koji mogu učinkovito povezati priobalna tržišta i tržišta na kopnu; poziva Komisiju da pomogne proizvođačima različite opreme u razvoju zajedničke norme kojom se može zajamčiti podudaranje i interoperabilnost između interkonekcijskih vodova; ističe da nove tehnologije, kao što su višenamjenski interkonekcijski vodovi, moraju biti osmišljene, testirane, demonstrirane i da se iz njih moraju ukloniti rizici kako bi se ubrzao njihov ulazak na tržište; poziva na uspostavu odgovarajućih okvirnih uvjeta kako bi se osigurao brz razvoj tih tehnologija;

31. poziva Komisiju, države članice i privatni sektor da povećaju ulaganja u istraživanje i razvoj kružnog dizajna energije iz obnovljivih izvora na moru koji uključuje prirodu, kao i tehnologije za recikliranje i rastavljanje stanica za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru;

32. ističe da se sektor EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru također oslanja na uvezene sirovine i komponente za proizvodnju te da bi lanac opskrbe tim materijalima trebalo zaštititi; ponavlja da je potrebno da dobavljači primjenjuju najviše standarde kvalitete, zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u skladu s europskim certifikatima i standardima;

33. duboko vjeruje da EU i države članice trebaju poduprijeti istraživanje i razvoj plutajućih priobalnih vjetroelektrana, elektrana na plimu i oseku, elektrana na valove i elektrana na morske struje, koje se mogu prilagoditi različitim uvjetima morskih dna u Europi; u tom pogledu također naglašava potrebu za podupiranjem istraživanja, razvoja, povećanja i komercijalizacije dekarbonizacije cijelog vrijednosnog lanca energije iz obnovljivih izvora na moru, tehnologija koje upotrebljavaju obnovljive izvore energije kao što je energija vjetra na moru za dekarbonizaciju drugih sektora te povezivanja sektora;

34. ističe potrebu za iskorištavanjem energije iz obnovljivih izvora na moru na dubokom moru; ističe da plutajuća tehnologija omogućuje pristup većim i konstantnijim brzinama vjetra, čime se također može smanjiti utjecaj turbina na okoliš i pritisak povezan s planiranjem obalnog područja; poziva Komisiju i države članice da promiču napore u području istraživanja, razvoja, praćenja i inovacija kad je riječ o inovativnim tehnologijama kao što su plutajuće platforme; naglašava da je to izvrsna prilika da EU postane globalni predvodnik u tehnologijama energije iz obnovljivih izvora na moru koje će biti ključne za dekarbonizaciju;

35. smatra da je ključno imati ključne segmente vrijednosnih lanaca obnovljive energije u Europi kako bi se postigli klimatski ciljevi EU-a i ostvarile znatne gospodarske koristi za stanovnike; poziva na odgovarajuće mjere za podupiranje uloge lokalnog europskog sadržaja u lancu opskrbe i zakonodavstvu u okviru strategije za obnovljivu energiju;

36. pozdravlja činjenicu da su se Komisija i Europska investicijska banka obvezale surađivati s drugim financijskim institucijama na podupiranju strateških i rizičnijih ulaganja u energiju na moru u okviru programa InvestEU, osiguravajući pritom da EU ostane tehnološki predvodnik;

37. poziva Komisiju i države članice da u kontekstu europskog zelenog plana bolje iskoriste sredstva Unije za potporu razvoju energije iz obnovljivih izvora na moru u najudaljenijim područjima i na otocima kako bi se učinkovito smanjila njihova ovisnost o fosilnim gorivima;

38. ističe da će za širenje energije iz obnovljivih izvora na moru biti potrebna velika visokospecijalizirana i kvalificirana radna snaga te poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake kako bi se spriječio manjak kvalificiranih radnika osiguravanjem privlačnih radnih uvjeta, uzimajući u obzir zdravlje i sigurnost; podržava ambiciju Komisije da podrži nadležna nacionalna i regionalna tijela u stvaranju i provedbi programa obrazovanja i osposobljavanja specifičnih za energiju iz obnovljivih izvora na moru te razvoj baze vještina u području energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da područje energije iz obnovljivih izvora na moru uključi u sljedeći „Program vještina za Europu” kako bi se pomoglo pojedincima, multinacionalnim poduzećima te malim i srednjim poduzećima da razviju vještine potrebne za sektor energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava važnost zapošljavanja žena u izrazito tehničkom okruženju odobalnog sektora;

39. smatra da je tijekom cijelog projektnog ciklusa ključno osmisliti, razviti i primijeniti energiju iz obnovljivih izvora na moru na kružni i obnovljivi način; posebno naglašava da se znatna količina metala i minerala potrebnih za potporu razvoju obnovljivih tehnologija mora dobiti na odgovoran i održiv način;

40. ističe znatnu priliku za razvoj vodika iz obnovljivih izvora na moru koji može doprinijeti širem razvoju tržišta vodika iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da procijeni na koji bi način obnovljivi izvori energije na moru mogli utrti put razvoju proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora;

41. ističe važnost privatnih i javnih ulaganja u sektor energije iz obnovljivih izvora na moru za opsežno uvođenje s njime povezanih tehnologija; ponavlja poziv Komisiji da program Obzor Europa prilagodi razvoju, širenju i komercijalizaciji revolucionarnih tehnologija i inovacija u Uniji kako bi se premostio jaz između inovacija i uvođenja na tržište pružanjem rizičnog financiranja za projekte u ranoj fazi tehnologije i demonstracijskih projekata te razvojem ranih lanaca vrijednosti kako bi se podržao razvoj istraživačke infrastrukture, među ostalim u cilju smanjenja postojećih razlika među državama članicama;

42. ističe da su poboljšane vještine povezane s energijom iz obnovljivih izvora na moru i znanje specifično za taj sektor dobra koja možemo izvoziti u nečlanice EU-a te tako podržati izvoz usluga EU-a i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na globalnoj razini;

Dozvole i pomorski prostorni planovi

Pojednostavnjenje izdavanja dozvola

43. naglašava da je za postizanje ciljeva za 2030. i 2050. potrebno ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru; ističe potrebu za održivijim upravljanjem pomorskim prostorom i obalama kako bi se oslobodio potencijal energije iz obnovljivih izvora na moru; čvrsto vjeruje da odgovarajući postupak prostornog planiranja morskog područja treba biti popraćen čvrstim pristupom sudjelovanju javnosti kako bi se uzela u obzir stajališta svih dionika i obalnih zajednica; napominje da će velik interes za energiju iz obnovljivih izvora na moru potaknuti sve veći broj prijava za dozvole; poziva države članice da hitno pojednostave relevantne postupke i usklade svoja djelovanja; potiče države članice da prihvate jedinstvene kontaktne točke;

44. napominje da postoji hitna potreba da se ubrza trenutačno vrlo dugotrajan postupak pokretanja projekata energije iz obnovljivih izvora na moru kako bi se postigli ciljevi za 2030. i 2050.; napominje da će pojednostavnjenje postupaka i tehničkih standarda država članica omogućiti brže uvođenje; poziva države članice da uspostave transparentan postupak i razmotre uvođenje vremenskih ograničenja za izdavanje dozvola, uključujući potrebne procjene i studije o okolišu, kao i savjetovanja s dionicima, te da uvedu rokove za odobrenje kada se dostavi potpuna dokumentacija s rokom za odluku; naglašava važnost skraćivanja postupaka prema potrebi i poduzimanja mjera kako bi se osiguralo poštovanje rokova;

45. ističe važnost i potencijal prethodno odobrenih lokacija za odobalni razvoj, kao i postavljanje priključnih i prijenosnih vodova kako bi se uklonila nesigurnost projekata i smanjilo vrijeme isporuke;

46. smatra da je iznimno važno postići široki javni konsenzus o projektima energije iz obnovljivih izvora na moru uključivanjem lokalnih aktera kako bi se u javnosti povećala prihvaćenost energije vjetra na moru i velike infrastrukture koju ona zahtijeva; poziva da se na transparentan i smislen način u projekte uključe obalne zajednice, uključujući one koje se nalaze u najudaljenijim regijama i na otocima, te drugi dionici; naglašava važnost povećanja povjerenja opće javnosti u sposobnost obnovljive energije da ostvari energetsku neovisnost i sigurnu opskrbu energijom; potiče Komisiju i države članice da pripreme jedinstvene kontaktne točke koje će pružati pojednostavljene informacije o mogućnostima financiranja za demonstracijske projekte za revolucionarne tehnologije energije iz obnovljivih izvora na moru;

Usklađivanje pomorskih prostornih planova s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima

47. napominje da se očekuje da će ukupni prostor potreban kako bi se osigurao kapacitet za priobalne vjetroelektrane u sjevernim morima za dosezanje ciljeva za 2050. biti 2,8 %; čvrsto vjeruje da će uključivanje nositelja projekata energije iz obnovljivih izvora na moru u ranoj fazi postupka doprinijeti uspješnom dodjeljivanju morskog prostora; naglašava da bi dodjela prostora trebala biti rezultat zajedničkog pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja obalnim područjem koje nadilazi nacionalne granice; poziva na transparentan postupak i dostupnost regionalnih pomorskih prostornih planova kako bi se svim dionicima omogućio rani i uključiv pristup;

48. skreće pozornost na preporuke iz projekta naslovljenog „Višenamjensko korištenje europskih mora” financiranog u okviru programa Obzor 2020. u kojem se istražuju mogućnosti za višenamjensko korištenje europskih mora u pet morskih bazena EU-a; podsjeća na svoje smjernice da se održivi razvoj oceana više ne može oslanjati na upravljanje samo jednim sektorom, nego da je za to potreban cjelovitiji, integriraniji pristup i da višenamjensko korištenje nije ograničeno na dijeljenje „istog” pomorskog prostora, već bi trebalo obuhvaćati zajedničko korištenje infrastrukture i druge imovine te zajedničke aktivnosti;

49. ističe da je hitno potrebno osigurati dovoljno prostora za razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru te smatra da bi trebalo olakšati i poticati zadovoljenje potreba za višestrukom upotrebom putem javnih regulatornih tijela i odgovarajućih programa potpore, što uvelike nadilazi rješenja prostornog planiranja; napominje da se pri izradi pomorskih prostornih planova od država članica tražilo da traže ne samo najbolje dostupne podatke i široko sudjelovanje javnosti, već i mogućnosti za dijeljenje pomorskih aktivnosti;

50. napominje da su u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 države članice morale podnijeti svoje energetske i klimatske planove do 31. prosinca 2019. te moraju podnijeti izvješće o napretku svake dvije godine; napominje da su u skladu s Direktivom (EU) 2014/89 države članice morale izraditi pomorske prostorne planove do 31. ožujka 2021.; žali zbog činjenice da sve države članice još nisu podnijele svoje pomorske prostorne planove i potiče Komisiju da poduzme mjere; upozorava na rizik nekompatibilnosti energetskih i klimatskih planova i pomorskih prostornih planova u pogledu dodjeljivanja prostora; naglašava važnost hitnog usklađivanja Direktive o prostornom planiranju morskog područja i Uredbe o energetskim i klimatskim planovima kao i drugog relevantnog zakonodavstva EU-a; potiče države članice da odmah usklade i predstave planove za priobalni razvoj do i nakon 2030.;

51. u tom pogledu pozdravlja cilj strategije da se osigura dugoročan okvir kojim se promiče dobar suživot odobalne infrastrukture i drugih načina korištenja morskog prostora te doprinosi zaštiti okoliša;

52. poziva Komisiju i države članice da pri planiranju i uvođenju energije iz obnovljivih izvora na moru kapaciteta od 300 do 450 GW do 2050. usvoje cjelovit i sveobuhvatan pristup životnom ciklusu;

53. poziva Komisiju da provede analizu učinka stavljanja izvan pogona odobalnih objekata i da, ako je potrebno, usvoji strategiju EU-a za održivo stavljanje izvan pogona odobalnih objekata kako bi se utjecaji na okoliš, sigurnost i gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru; ističe da bi takva strategija trebala uključivati rastavljanje postojeće infrastrukture i buduće aktivnosti stavljanja objekata izvan pogona; naglašava da će budući pravni okvir na razini EU-a biti potreban samo ako analiza postojećeg pravnog okvira i instrumenata u državama članicama EU-a pokaže znatne nedostatke; snažno potiče Komisiju da uspostavi jednostavan okvir za praćenje kojim se može osigurati transparentno i učinkovito izvješćivanje o napretku u uvođenju energije iz obnovljivih izvora na moru koji pokazuje jesu li države članice na dobrom putu da ostvare ciljeve u pogledu energetskih kapaciteta za 2030. i 2050.; smatra da bi Komisija trebala izvijestiti Parlament, u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, o tome je li uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru na dobrom putu;

54. poziva na to da se do 2025. na razini EU-a uvede zabrana odlaganja otpada za lopatice vjetroturbina koje su stavljene izvan pogona kako bi se osigurala kružnost, smanjili negativni utjecaji na tlo i oceane i povećala razina zaštite tla;

Model tržišta

55. naglašava da upotreba energije iz obnovljivih izvora na moru ovisi o odgovarajućoj provedbi dobro osmišljenih tržišnih pravila te stabilnom regulatornom okviru, s obzirom na dugo trajanje takvih ulaganja; ističe da su se troškovi energije vjetra na moru dramatično smanjili u posljednja dva desetljeća te stoga poziva Komisiju i države članice da zajamče najbolje moguće okvirne uvjete za tržišno usmjeren razvoj energije vjetra na moru; naglašava da bi bez postupnog ukidanja fosilnih goriva i subvencija za fosilna goriva što je prije moguće i znatnog povećanja proizvodnje energije vjetra na moru bilo nemoguće ostvariti ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora i ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 1,5 °C do kraja stoljeća;

56. poziva na to da ocjena raspodjele troškova i koristi između proizvodnje i prijenosa energije iz obnovljivih izvora na moru bude održiva, uključujući na socioekonomskoj razini, kako bi se zajamčili odgovarajući poticaji i stabilan regulatorni okvir za nositelje projekata; naglašava da nesigurnost u pogledu raspodjele troškova i koristi odvraća poduzeća od pokretanja projekata obnovljivih izvora energije na moru; poziva Komisiju da ubrza objavljivanje smjernica EU-a o dijeljenju troškova i koristi za priobalne hibridne projekte;

57. naglašava da se postojećim instrumentima EU-a za financiranje, kao što je Instrument za povezivanje Europe, može poduprijeti mobilizacija potrebnih sredstava za promicanje prekograničnih rješenja u području obnovljive energije i zajedničkih projekata u EU-u; napominje da se Instrument za povezivanje Europe može koristiti za utvrđivanje potencijalnih odobalnih razvojnih lokacija te financiranje potrebnih studija i građevinskih radova za projekte koje dijele dvije ili više država članica EU-a;

58. poziva Komisiju da potiče države članice da, prema potrebi, u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost i druge nacionalne programe koji se financiraju sredstvima EU-a uključe projekte povezane s odobalnim obnovljivim izvorima energije;

59. poziva na reviziju postojećeg regulatornog okvira kojim su uređena tržišta električnom energijom EU-a kako bi se olakšalo korištenje energije iz obnovljivih izvora na moru i uklonile umjetne trgovinske prepreke, fiksne cijene, subvencije i drugi mehanizmi kojima se narušava tržište i koji ometaju daljnju uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije na moru; poziva Komisiju i države članice da pažljivo analiziraju mogućnost stvaranja namjenskih odobalnih zona trgovanja i postojećih zona trgovanja te njihovu prikladnost za integraciju sve većih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da utvrdi postojeće regulatorne mehanizme koji uspješno promiču integraciju obnovljivih izvora energije na moru na energetsko tržište koje dobro funkcionira, kao dio modela otpornog na buduće promjene čime je obuhvaćeno olakšavanje hibridnih projekata i novi oblici suradnje; poziva Komisiju da ispita bolje uvjete razvoja hibridnih projekata kako bi se osigurala bolja i brža provedba hibridnih projekata u području energije iz obnovljivih izvora na moru i fleksibilniji uvjeti za poboljšanje inovacija, uključujući nove kategorije imovine, posebno za odobalne vjetroelektrane povezane s interkonekcijskim vodovima za dva ili više tržišta; uviđa da bi se carinskim tarifama trebali uzeti u obzir rizici pionirskih ulaganja u uvođenje novih tehnologija;

60. ističe potrebu za modelom tržišta koji je u potpunosti kompatibilan s modelom energije iz obnovljivih izvora na moru, uključujući potrebu da se zajamči optimalna konfiguracija zona trgovanja na moru; vjeruje da bi infrastrukturu za prijenos energije iz obnovljivih izvora na moru trebalo regulirati na temelju pravilâ o razdvajanju s jasno definiranim razdvajanjem uloga i odgovornosti u pogledu odgovornosti sustava, pristupa trećih strana i transparentnih tarifa i uvjeta te tako pridonositi jedinstvenom tržištu i energetskoj uniji;

61. uviđa da prelazak na čistu energiju zahtijeva da se pri iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora na moru i drugim energetskim tehnologijama u obzir uzmu održivost i ugljični otisak u cijelom vrijednosnom lancu; naglašava da bi postupci javne nabave na moru trebali uključivati kriterije održivosti;

62. uviđa da će obnovljivi vodik imati ključnu ulogu u putu EU-a prema ugljičnoj neutralnosti do 2050.; naglašava da će energija iz obnovljivih izvora na moru zbog opsega projekata i velikog kapaciteta imati ključnu ulogu u ubrzavanju proizvodnje obnovljivog vodika; smatra da je potrebna potpora za istraživanje i razvoj kako bi se industriju potaknulo na uvođenje obnovljivog vodika na tržište preko velikih komercijalnih projekata, stvarajući tako stvarnu održivu potražnju u sektorima koje je teško ublažiti;

°

° °

63. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

OBRAZLOŽENJE

EU može ispuniti svoje klimatske ciljeve i obećanja europskim građanima integracijom energije iz obnovljivih izvora na moru u naše energetske sustave u mnogo većem opsegu i mnogo brže nego što smo to dosad činili. Izvjestitelj smatra da je energija iz obnovljivih izvora na moru ključan čimbenik u europskoj zelenoj tranziciji. Izgradnjom kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora na moru na više od 60 GW 2030. godine imamo priliku osigurati čist, jeftin i stabilan izvor energije kao temelj za zelenu tranziciju.

EU mora provesti vrlo ambiciozan skup revizija i inicijativa u okviru paketa za zeleni plan. Kako bi se uspješno razvio potreban kapacitet, opskrba obnovljivim izvorima energije na moru može i treba biti integrirana u sve relevantno zakonodavstvo EU-a. Potrebno je povećati ciljeve iz Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i u okviru povezane upravljačke strukture i statističkih prijenosa.

Plan za zelenu tranziciju EU-a donosi nekoliko izazova za koje energija iz obnovljivih izvora na moru može pružiti rješenje. Napori EU-a za elektrifikaciju i strategija za vodik zahtijevaju mnogo jeftine čiste električne energije. Za dekarbonizaciju prijevoza teškim strojevima i zračnog prometa potrebno je pretvaranje električne energije u drugo gorivo (engl. power-to-x), što također ovisi o opskrbi jeftinom električnom energijom iz obnovljivih izvora. Uz pomoć toplinskih crpki obnovljivi izvori energije nude mogućnost dekarbonizacije za centralizirano grijanje. Energija iz obnovljivih izvora na moru glavni je čimbenik za odmicanje od fosilnih goriva, čime se olakšavaju naše zajedničke obveze u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom.

Međutim, predviđa se da će današnja stopa instalacija obnovljivih izvora energije na moru u EU-u iznositi nešto više od 2 GW godišnje. Ako želimo postići najmanje 300 GW do 2050., moramo uvišestručiti brzinu postavljanja. Očito je da postizanje tako goleme zadaće nije lako. Iako smo ostvarili važan napredak u pravom smjeru, sigurno je da ono što smo dosad poduzeli nije dovoljno za postizanje cilja u 2030. Izvjestitelj smatra da moramo brzo i hitno poduzeti mjere. Ako ne uložimo više truda, nećemo ostvariti rezultate. Potrebno je naglasiti važnost hitnosti u načinu na koji gradimo energiju iz obnovljivih izvora na moru, ali i u svim drugim odlukama koje utječu na zelenu tranziciju.

Europska trgovačka društva svjetski su predvodnici u obnovljivim izvorima energije na moru, a taj sektor mnogo obećava u pogledu otvaranja radnih mjesta, rasta i izvoza. Ta se snaga mora održati i dalje razvijati s obzirom na rastuće globalne potrebe za čistom energijom. Osiguravanje vodećeg položaja Europe u industriji obnovljivih izvora energije i lancima opskrbe pruža obećavajuće izglede za industrijsku politiku. Daljnji napori u istraživanju i razvoju, centri za testiranje i razmjena najboljih praksi unutar EU-a trebali bi biti u središtu odlučne europske industrijske politike za čistu energiju.

Tržišni uvjeti

EU mora osigurati stabilan tržišno utemeljen okvir koji ulagačima pruža regulatornu sigurnost i jasnoću. Poduzećima koja razvijaju projekte u sektoru obnovljivih izvora energije, privatnim ulagačima, mirovinskim fondovima i financijskim institucijama potrebna je jasnoća, dosljednost i predvidljivost i u pogledu regulatornih izazova u raspodjeli dohotka između nositelja projekata i operatora prijenosnih sustava. Različite prakse diljem EU-a prepreka su uvođenju obnovljivih izvora energije na moru, zbog čega je potrebno dodatno pojednostavniti i uskladiti postupke i procese. Budući model tržišta električne energije mora osigurati i uzeti u obzir buduća kretanja na moru, uključujući hibridne projekte, a utjecaje na ukupna tržišta električne energije u EU-u potrebno je temeljito ocijeniti.

Infrastruktura:

Potrebna su golema ulaganja u priobalne mreže, ali i one na kopnu. U nacrtu strategije Europske komisije predviđen je iznos od 530 milijardi EUR ulaganja kako bi se ažurirala i modernizirala europska mrežna infrastruktura[17]. Riječ je o ulaganjima nezabilježenih razmjera koja se moraju uzeti u obzir u relevantnim zakonodavnim aktima i financijskim alatima. Izvjestitelj čvrsto vjeruje da bi se to trebalo uzeti u obzir pri reviziji Uredbe o TEN-E-u i da bi se istovremeno trebalo olakšati prijeko potrebno povezivanje sektora kojim bi se energija iz obnovljivih izvora na moru integrirala u proizvodnju i razvoj zelenog vodika, pretvaranje električne energije u drugo gorivo, skladištenje i centralizirano grijanje. Desetogodišnje planove razvoja mreže trebalo bi u skladu s time revidirati. Prekogranična integracija obnovljivih izvora energije na moru u centralizirano grijanje djeluje vrlo obećavajuće smanjenja fosilnih goriva u sektoru grijanja.

Izdavanje dozvola

Danas se prakse izdavanja dozvola za priobalne vjetroelektrane razlikuju među državama članicama, čime se stvara nepotrebno administrativno opterećenje umjesto pojednostavnjenja postupaka. Kada je riječ o tekućim postupcima, već vidimo da se za neke projekte pokrenute u sljedeće dvije godine može očekivati da će biti dovršeni nakon 2030. S obzirom na već dugotrajan proces uvođenja projekata u području energije iz obnovljivih izvora na moru, ako ne uspijemo skratiti nepotrebno dugotrajan postupak izdavanja dozvola, nećemo postići naše ciljeve.

Države članice podnose svoje planove za pomorsko prostorno planiranje, a da se nužno ne usklađuju s vlastitim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Racionalizacija tih procesa nužan je minimum ako se obnovljivi izvori energije na moru žele uvesti potrebnom brzinom te bi u skladu s time trebalo razmotriti reviziju Direktive o pomorskom prostornom planu.

Razvoj i proizvodnja čiste energije iz obnovljivih izvora moraju imati prioritet. U suprotnom naši klimatski ciljevi neće biti ispunjeni. Proizvodnja čiste energije iz obnovljivih izvora takav je prioritet da se obnovljenim pristupom mora razmotriti obrat tereta dokazivanja i načela predostrožnosti, čime bi se potaknulo uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru, čak i nauštrb izdavanja odobrenja i dozvola za planiranje. Potrebno je razmotriti i primijeniti opsežne postupke izdavanja dozvola i brze postupke, kao i razmisliti o uvođenje vremenski ograničenog zaštitnog mehanizma za fiksno razdoblje u pogledu zahtjeva i dozvola tako da nositelji projekata mogu krenuti s radom bez čekanja dozvola i bez obzira na različite prakse u državama članicama. Mogla bi se razmotriti Uredba o izdavanju dozvola na razini EU-a kojom bi se pojednostavnila procjena utjecaja na okoliš i uskladili nacionalni pristupi. Uvrštavanjem priobalnih područja na popis EU-a mogli bi se olakšati jednostavan pristup i izdavanje dozvola.

EU ima manje od 10 godina za izgradnju priobalnog energetskog sustava veličine usporedive s današnjim instaliranim kapacitetom Belgije, Luksemburga i Nizozemske zajedno. Do 2050. taj bi sustav trebao odgovarati veličini postojećeg današnjeg kombiniranog instaliranog kapaciteta Njemačke, Švedske i Norveške. To je zajednički izazov s kojim se suočavamo i nema vremena za gubljenje. Svaki trenutak proveden u statusu quo znači veće poteškoće u postizanju uspjeha.

 

 

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je na potpuno dobrovoljnoj osnovi i pod isključivom odgovornošću izvjestitelja. Izvjestitelj je tijekom pripreme izvješća, prije njegova usvajanja u odboru, primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Subjekt i/ili osoba

ACER

Andel

BirdLife

Danska gospodarska komora

Danska agencija za energiju

Organizacija danske industrije

Dansko tijelo za pomorstvo

Organizacija Danish Shipping

Dansko društvo za očuvanje prirode

Europski razvojni fond

EDF Renewables

Energinet

Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E)

Equinor

Eurelectric

Europska energija

Floating Power Plant

General Electric (GE)

Greenpeace/Europska mreža za djelovanje protiv klimatskih promjena

Hitachi ABB Power Grids

Hydrogen Europe

Norlys

Savjetodavno vijeće za Sjeverno more (NSAC)

udruga Ocean Energy Europe

Offshore Wind Foundations Alliance

Ørsted

partnerstvo State of Green

Stiesdal

Nacionalna mreža Ujedinjene Kraljevine

Vattenfall

Vestas Wind Systems

WindDenmark

WindEurope

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF)

 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (30.6.2021)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru

(2021/2012(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Marian-Jean Marinescu

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. kao odgovor na nju[18],

– uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

– uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[19];

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. studenog 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost” (COM(2020)0741),

– uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora[20],

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja[21],

– uzimajući u obzir politički dogovor između Parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2021. o Instrumentu za povezivanje Europe 2021. – 2027.,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. kao odgovor na nju[22],

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva[23], koja će se uskoro preispitati,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnostiˮ (COM(2020)0789),

– uzimajući u obzir nadležnost Odbora Europskog parlamenta za promet i turizam u području pomorskog programiranja i integrirane pomorske politike;

1. pozdravlja cilj Komisije da kapacitet energije iz obnovljivih izvora na moru dosegne 340 GW do 2050., što je od ključne važnosti za uspješnu dekarbonizaciju sektora prometa i turizma; naglašava da se, s obzirom na to da kapacitet energije iz obnovljivih izvora na moru u 27 država članica EU-a trenutačno iznosi nešto više od 12 GW, izgradnja instalacija za energiju iz obnovljivih izvora na moru mora drastično ubrzati te se što prije mora utvrditi potrebni prostor kako bi se omogućila izgradnja i pravovremeno ostvarenje tog cilja; smatra da je masovno širenje proizvodnje, skladištenja i distribucije cjenovno pristupačne energije iz obnovljivih izvora na moru te njezina potpuna povezanost i integracija u energetsku mrežu neizostavan preduvjet za široku primjenu električne mobilnosti i čistih goriva iz obnovljivih izvora za korištenje u prometu, kao što su vodik i amonijak; stoga naglašava potrebu za sveobuhvatnim europskim pravnim okvirom i planom ulaganja EU-a, kojima se jamči sigurnost svim dionicima i dodatno povećava konkurentnost te, prema potrebi, tehnološka zrelost sektora, u potpunosti u skladu sa strategijom EU-a za vodik i očekivanim naglim porastom potražnje za vodikom, osobito u prometnom sektoru; posebno poziva države članice da čim prije i u znatnoj mjeri pojačaju i olakšaju javna i privatna tržišno motivirana ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora na moru, a osobito da iskoriste priliku koju u tom pogledu pruža Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF);

2. ističe važnost tog golemog širenja energije iz obnovljivih izvora na moru u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i podržavanju predanosti EU-a ostvarenju cilja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050., u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima, kako je potvrđeno u europskom zelenom planu i planu oporavka; naglašava da su energetske uštede, energetska učinkovitost i obnovljiva energija među ključnim pokretačima postizanja gospodarstva s nultom neto stopom emisija te bi ih trebalo provesti u svakom planiranju ponude i potražnje energije; stoga ističe potrebu za održivijim upravljanjem pomorskim prostorom i troškovima kako bi se oslobodio potencijal energije mora;

3. naglašava važnost modernih, održivih i inovativnih morskih luka za montažu, proizvodnju i servisiranje opreme za energiju iz obnovljivih izvora na moru te znatnih ulaganja potrebnih za unapređenje lučke infrastrukture, uključujući transportne terminale i plovila koja bi pružala te usluge; ističe ulogu morskih luka kao kopnenih točaka za prijenos energije dobivene iz obnovljivih izvora na moru i povezane logistike te kao središta obnovljive energije za električnu odobalnu mrežnu povezanost i prekogranične spojne vodove, kao i za elektrolizu te uvoz, proizvodnju, skladištenje i distribuciju vodika, amonijaka i drugih čistih alternativnih goriva; ističe da je potrebno olakšati pristup financijskim instrumentima, posebno u okviru RRF-a i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF2), kako bi se olakšala prilagodba lučke infrastrukture tim novim zahtjevima i ojačala sinergija između mreža TEN-T i TEN-E; naglašava da će pristup energiji iz obnovljivih izvora na moru također doprinijeti ozelenjivanju luka, među ostalim u pogledu opskrbe električnom energijom na kopnu za brodove na vezu i njihova razvoja kao klastera kružnog gospodarstva;

4. naglašava mogućnosti koje energija iz obnovljivih izvora na moru može ponuditi obalnim regijama, i kroz povećanje energetske održivosti turističkih boravaka i kroz uravnoteženje sezonskih gospodarskih učinaka, zahvaljujući čemu će se tijekom cijele godine osigurati stabilna i predvidiva radna mjesta i rast u lokalnim industrijama za energiju iz obnovljivih izvora na moru te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi); ističe povezane mogućnosti za društveno-gospodarski razvoj tih regija i stvaranje lokalnih odobalnih zajednica za kružnu energiju; naglašava potrebu za strukturiranim dijalogom u kojem bi sudjelovale lokalne vlasti i za pravednim prijelazom na energiju iz obnovljivih izvora na moru, uključujući odgovarajuće osposobljavanje kako bi se radna snaga pripremila za nove izazove;

5. naglašava da su najudaljenije regije i otoci u velikoj mjeri i dalje ovisni o uvozu fosilnih goriva unatoč prilikama i često posebnom zemljopisnom potencijalu za korištenje obnovljivih izvora energije; podsjeća da su otoci posebno pogođeni porastom razine mora; poziva Komisiju i države članice da u uskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima obrate posebnu pozornost na razvoj pilot-projekata i komercijalnih projekata za dobivanje energije iz obnovljivih izvora na moru u tim područjima te da se posebno usmjere na potrebe u području prijevoza i turistički sektor; podsjeća na golem prirodni potencijal za energiju vjetra na moru i dobar prirodni potencijal za energiju valova i plime i oseke u Atlantskom oceanu i njegovim najudaljenijim regijama; poziva na jačanje inicijative „Čista energija za otoke EU-a”, sa snažnim naglaskom na obnovljivim izvorima energije na moru;

6. podsjeća da se potreba za daljnjim razvojem energije iz obnovljivih izvora na moru odnosi na sve morske bazene Europe i da područja s velikim neiskorištenim potencijalom energije iz obnovljivih izvora na moru, kao što su Sredozemno more, Baltičko more i Crno more, zahtijevaju posebnu pozornost, među ostalim financiranjem istraživanja i razvoja inovativnih tehnologija, kao što su plutajuća energija vjetra na moru, solarna energija, energija valova i energija plime i oseke te proizvodnja zelenog vodika na moru, kako bi se kratkoročno provele potrebne tehnološke prilagodbe, a potom i proširila njihova upotreba, dok se predvodnici, kao što je Sjeverno more, moraju nastaviti razvijati i braniti vodeći položaj na svjetskoj razini u korist Europe u cjelini; smatra da Europska unija mora učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi sačuvala položaj predvodnika u području iskorištavanja energije vjetra;

7. naglašava da je potrebno ubrzati istraživanja i ulaganja u učinkovite tehnologije skladištenja energije vjetra na moru kako bi se riješio problem ovisnosti o vremenskim uvjetima i povećala sigurnost opskrbe elektroenergetske mreže u svjetlu golemog povećanja proizvodnje električne energije potrebnog za postizanje klimatske tranzicije;

8. pozdravlja prijedlog Komisije da se izrade okviri za uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru i za planiranje mreže po morskom bazenu, a koji bi obuhvatili različite države članice EU-a i omogućili sinergiju s postojećim ili planiranim spojnim vodovima i povezivanje nacionalnih odobalnih mreža; poziva Komisiju da olakša razvoj sveobuhvatnih procjena učinka po morskom bazenu kako bi se ocijenila i utvrdila lokacija odgovarajućih morskih područja, utjecaj na morsku biološku raznolikost, okoliš i turizam, trošak i proizvodni kapacitet opreme te trošak mrežne infrastrukture;

9. naglašava da, iako bi ulagači trebali snositi tržišni rizik, na tržištima na kojima je usvajanje odobalnih obnovljivih izvora energije u ranoj fazi, kao što je Sredozemlje, visoki rizik i niski prihodi mogu se kompenzirati programima potpore, kao što su RRF i budući CEF2, kako bi se osiguralo da se ulaganja u projekte energije iz obnovljivih izvora na moru odvijaju kratkoročno/srednjoročno te da se ti projekti srednjoročno/dugoročno povećaju; podsjeća na važnost usklađenih i koordiniranih napora u strategijama ulaganja na nacionalnoj razini i razini EU-a kako bi se osigurala suradnja između javnog i privatnog sektora i time olakšali proizvodnja, postavljanje i komercijalizacija inovativnih tehnologija;

10. ističe važnost energetske suradnje u Sjevernom moru (NSEC) za zajedničko pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem koje nadilazi nacionalne granice te naglašava da je i u ovom slučaju potrebno uključiti Ujedinjenu Kraljevinu; poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u istraživanje, razvoj i inovacije u području plutajućih vjetroelektrana i prometnih izazova povezanih s njihovom izgradnjom i održavanjem te da ocijene izvedivost uspostave važnog projekta od zajedničkog europskog interesa u slučaju velikog projekta;

11. smatra da bi Unija i njezine države članice trebale izraditi geostrateške sporazume o odobalnoj energetskoj infrastrukturi sa susjednim geografskim regijama, posebno sa zapadnim Balkanom te s južnim i istočnim sredozemnim bazenom;

12. ističe da je borba protiv klimatskih promjena, među ostalim i korištenjem energije na moru, ključna kako bi se ograničili razorni učinci globalnog zatopljenja na morske vodne ekosustave, porast temperature vode, acidifikacija oceana, promjene u protoku vode, gubitak staništa riba te produktivnost morskih i slatkovodnih vrsta; naglašava da se drastično rastuće potrebe za obnovljivim izvorima energije na moru u prometnom i turističkom sektoru mogu ispuniti uz potpuno poštovanje ciljeva Strategije EU-a za biološku raznolikost jer se, na primjer, procjenjuje da je za potrebno povećanje odobalne vjetroenergetike koje je nužno za ostvarenje klimatskog cilja za 2030. potrebno manje od 3 % europskog pomorskog prostora. prepoznaje potencijalno štetne učinke korištenja energije vjetra na moru na morski okoliš; ipak naglašava da, ako su dobro osmišljene i izgrađene, odobalne vjetroelektrane nakon izgradnje mogu biti i korisne za morsku biološku raznolikost; stoga podsjeća na to da je za snažno širenje proizvodnje energije vjetra na moru potreban inteligentan pristup kako bi se osigurala njezina koegzistencija s aktivnostima koje se već odvijaju u pogođenim područjima te kako bi se zajamčilo da se okolišu nanosi najmanja moguća šteta;

13. podsjeća na važnost ispravne primjene Direktivu 2014/89/EU od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja; naglašava da se planiranjem mora pružiti dugoročna vizija kojom se energija iz obnovljivih izvora na moru usklađuje s drugim aktivnostima, kao što je ribarstvo, tako da svi budu dio održivog razvoja europskog pomorskog prostora, pri čemu treba voditi računa o zaštiti biološke raznolikosti i drugih morskih resursa; smatra da bi, s obzirom na ključnu ulogu pomorskog prometa i morskih luka, pri razvoju energije iz obnovljivih izvora na moru trebalo uzeti u obzir potrebu za sigurnim pomorskim pristupnim putovima i koridorima, navigacijskim kanalima i područjima za sidrenje u blizini luka; stoga naglašava da je potrebno čim prije se savjetovati s upravljačkim tijelima luke i relevantnim dionicima te prednost dati bilateralnoj i multilateralnoj suradnji u području prostornog planiranja morskog područja među državama članicama kako bi se zajamčila sigurnost i neprekinuto odvijanje pomorskog prometa; poziva Komisiju da u suradnji s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost izradi smjernice za sigurnost plovidbe u područjima odobalnih vjetroelektrana i za sigurnost građevinskih plovila; sa zabrinutošću napominje da nekoliko država članica nije izradilo svoje prostorne planove morskog područja do roka utvrđenog u Direktivi 2014/89/EU, odnosno do 31. ožujka 2021., te potiče Komisiju da provjeri njihovu usklađenost s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, posebno s odredbama o razvoju energije na moru.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.6.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	41 3 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Ciarán Cuffe, Johan Danielsson, Karima Delli, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Kateřina Konečná, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Dorien Rookmaker, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Marianne Vind, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pablo Arias Echeverría, Angel Dzhambazki, Maria Grapini, Roman Haider, Jutta Paulus, Kathleen Van Brempt

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

41	+
ECR	Angel Dzhambazki, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
NI	Mario Furore
PPE	Magdalena Adamowicz, Pablo Arias Echeverría, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi
Renew	José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet
S&D	Andris Ameriks, Johan Danielsson, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Maria Grapini, Rovana Plumb, István Ujhelyi, Kathleen Van Brempt, Marianne Vind, Petar Vitanov
The Left	Kateřina Konečná, Elena Kountoura
Verts/ALE	Ciarán Cuffe, Karima Delli, Tilly Metz, Jutta Paulus

 

3	-
ID	Julie Lechanteux, Philippe Olivier
NI	Dorien Rookmaker

 

3	0
ID	Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Roman Haider

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO (21.6.2021)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru

(2021/2012(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Catherine Chabaud

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. studenog 2011. naslovljenu „Razvoj pomorske strategije za područje Atlantskog oceana” (COM(2011)0782) i kasniju komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2020. pod nazivom „Novi pristup Pomorskoj strategiji za Atlantik – Akcijski plan za područje Atlantika 2.0” (COM(2020)0329),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380);

– uzimajući u obzir preporuke Komisije iz svibnja 2020. u cilju pozitivne interakcije odobalnih vjetroelektrana i ribarstva,

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. lipnja 2020. o plavom gospodarstvu za 2020.,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. studenoga 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost” (COM(2020)0741),

– uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji)[24],

– uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica[25],

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore[26],

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja[27],

– uzimajući u obzir cilj strategije EU-a za vodik da se do 2030. postigne kapacitet za elektrolizu povezan s obnovljivim izvorima energije od 40 GW,

– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i njezin Protokol iz Kyota te Pariški sporazum,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

– uzimajući u obzir izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava, koje je 31. svibnja 2019. objavila Međuvladina znanstvenopolitička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES),

– uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pod nazivom „Globalno zatopljenje od 1,5 °C”, njegovo peto izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće o toj temi, posebno izvješće o klimatskim promjenama i tlu te posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena,

– uzimajući u obzir studiju o utjecaju upotrebe vjetra i drugih obnovljivih izvora energije na moru na europsko ribarstvo, koju je Odbor za ribarstvo zatražio u studenome 2020.,

 – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o međunarodnom upravljanju oceanima: plan za budućnost naših oceana u okviru ciljeva održivog razvoja do 2030.[28],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[29],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu[30],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju o utjecaju priobalnih vjetroelektrana i drugih sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na sektor ribarstva (2019/2158(INI)),

1. podsjeća na cilj EU-a da najkasnije do 2050. postigne klimatsku neutralnost; ističe dogovor postignut između Europskog parlamenta i Vijeća o europskom propisu o klimi, kojim se utvrđuje cilj smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s 1990. te se istodobno jamči da će stvarna smanjenja dosegnuti barem 57 %, s ciljem postizanja pravednog udjela EU-a u provedbi Pariškog sporazuma, a posebno njegova cilja da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina; naglašava važnost prijelaza na čistu energiju kojim će se uvoz fosilnih goriva svesti na najmanju moguću mjeru, otvoriti nova radna mjesta, razviti zajednice i podići životni standard svih građana EU-a te će se doprinijeti oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19;

2. ističe da je energija iz obnovljivih izvora ključna za dekarbonizaciju te da se mora uvesti na koordiniran način u svim europskim morskim bazenima, pri čemu se trebaju uzeti u obzir sva tri stupa održivosti; konstatira cilj Komisije da kapacitet energije iz obnovljivih izvora na moru dosegne 340 GW do 2050.; u tom pogledu skreće pozornost na pravo država članica da odluče o strukturi svoje kombinacije izvora energije, u skladu s člankom 194. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

3. podsjeća da energija iz obnovljivih izvora na moru ima socijalni, ekonomski i prostorni utjecaj na ribarstvo i akvakulturu te na ekosustave i biološku raznolikost, primjerice zbog premještanja ribolovnih područja, podvodnog onečišćenja bukom i rizika od sudara; stoga poziva da se mreže, obvezni dijalog te učinkovita i kontinuirana suradnja s ribarima, proizvođačima u akvakulturi i njihovim organizacijama uspostave u ranoj fazi kako bi se osigurala poštena i odgovarajuća koegzistencija aktivnosti putem učinkovitog sudjelovanja, posebno u područjima za instalacije i mrežnu infrastrukturu te sigurnosnim zonama, uz povratne informacije o iskustvima i razmjenu najboljih praksi da bi se zajamčilo prihvaćanje;

4. naglašava da je prije provedbe projekta potrebno provesti odgovarajuću gospodarsku, društveno-gospodarsku i sociokulturnu procjenu učinka te uzeti u obzir lokalne ekosustave i posebnosti, uz integrirani pristup upravljanju s pomoću prostornog planiranja morskog područja; predlaže izradu transparentnih smjernica o tome kako ublažiti potencijal za sukobe, među ostalim putem mjera ublažavanja i različitih oblika kompenzacije, te stvoriti jednake uvjete za ribarstvo i energiju iz obnovljivih izvora na moru; u tom pogledu pozdravlja inicijativu Komisije te je potiče da provede daljnju analizu o međudjelovanju energije iz obnovljivih izvora na moru i drugih aktivnosti na moru;

5. ističe potrebu za izbjegavanjem dugoročnih negativnih učinaka uređaja za obnovljivu energiju na moru na morski okoliš, ekosustave, riblje stokove i biološku raznolikost, uključujući međunarodnu migraciju ptica, a time i na ribarstvo u cjelini, i to tijekom njihova cijelog životnog ciklusa, od izgradnje preko rada do stavljanja izvan pogona, a posebno učinaka na morske i zračne struje, generiranje valova, amplitude plime i oseke, kretanje sedimenta s dna, infrazvuk koji stvaraju rotirajuće lopatice i koji može odvratiti ribu i morske sisavce, elektromagnetska polja oko podvodnih kabela i podvodnu buku od postavljanja stupova; stoga naglašava važnost detaljnih studija za procjenu takvih učinaka postojećih uređaja za energiju iz obnovljivih izvora na moru;

6. pozdravlja zalaganje Komisije u strategiji da olakša dijalog o ekološkoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti energije iz obnovljivih izvora na moru te da promiče „zajednicu prakse” u kojoj svi dionici, uključujući industriju, nevladine organizacije, ribare i znanstvenike, mogu razmjenjivati stajališta, dijeliti iskustva i raditi na zajedničkim projektima u ranoj fazi;

7. poziva države članice i Europsku komisiju da olakšaju provedbu programa proizvodnje energije u zajednici kojima se obalnim zajednicama i zadrugama, uključujući ribare, omogućuje da proizvode vlastitu električnu energiju i dobit ponovno ulažu u zajednicu;

8. ističe da će na male ribare posebno utjecati promjene kao što su prostorna raspodjela i dostupnost morskih vrsta koje se komercijalno love, zatvaranje ribolovnih područja iz sigurnosnih razloga ili uvođenje promjena u ribolovne aktivnosti ili metode jer možda nemaju imati kapacitete za preseljenje u udaljenija ribolovna područja ili promjenu ribolovne metode, osobito ako se odobalne vjetroelektrane nalaze u teritorijalnim vodama (12 nautičkih milja od obale);

9. ističe da se načelo predostrožnosti, u skladu s člankom 191. stavkom 2. UFEU-a, treba primijeniti u slučaju da se odluke moraju donijeti prije nego što je dostupno potrebno znanje ili informacije;

10. naglašava da bi se energija iz obnovljivih izvora na moru trebala upotrebljavati kroz pristup koji karakterizira uzajamna korist i temeljiti se na detaljnoj procjeni kojom se osigurava korist za ribare i lokalne zajednice; ističe da takvim pristupom svaka aktivnost ima koristi od druge, uključujući, na primjer, koristi za morsku biološku raznolikost i očuvanje ribljih stokova putem učinka grebena i učinka rezervata, za znanje o moru prikupljanjem podataka putem senzora na infrastrukturi te za otvaranje lokalnih radnih mjesta, uključujući razvoj i modernizaciju luka, posebno ribarskih luka, što znači korist za cijelu zajednicu, od građana, ribara i lokalnih zajednica do industrija i znanstvenika; u tom pogledu smatra da bi trebalo promicati pozitivan učinak infrastrukture i naglašava da se prednost mora dati postizanju mogućnosti dijeljenja prostora, što je iznimno važno kako bi se ostvarila situacija u kojoj svi imaju koristi, i održivo ribarstvo i sektor energije na moru;

11. poziva Komisiju i države članice da stalno unapređuju sudjelovanje svih dionika, uključujući ribare, te da poboljšaju prekograničnu suradnju, uključujući suradnju s Ujedinjenom Kraljevinom, u pomorskom prostornom planiranju pri izradi, reviziji i provedbi planova država članica; u tom pogledu naglašava da je potrebno pronaći rješenja za zajedničke probleme, integrirati priključivanje na elektroenergetsku mrežu i učiti iz najboljih praksi; naglašava da je pravilno prostorno planiranje ključno kako bi se izbjeglo povećanje prostornih sukoba u europskim vodama, na koje je upozoreno u analizi prostornog preklapanja; u tom pogledu poziva države članice da uzmu u obzir potrebu da se izbjegnu negativni učinci odobalnih sustava obnovljive energije na okoliš te na socioekonomsku i teritorijalnu koheziju, posebno u regijama koje ovise o ribarstvu; stoga se zalaže da ih se postavi dalje od ribolovnih područja;

12. poziva sve države članice da na prostorno planiranje morskih područja primijene pristup utemeljen na ekosustavima iz članka 1. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ i članka 5. stavka 1. Direktive 2014/89/EU kako bi se osiguralo da se ukupni pritisak svih aktivnosti zadrži na razinama koje su kompatibilne s postizanjem dobrog stanja okoliša te da istodobno doprinosi održivom korištenju morskih dobara i usluga; u tom pogledu pozdravlja cilj strategije da se osigura dugoročan okvir kojim se promiče dobra koegzistencija između odobalnih objekata i drugih oblika korištenja morskog prostora, doprinosi zaštiti okoliša i omogućuje prosperitet ribarskih zajednica;

13. apelira na države članice da u korist lokalnih ribara utvrde posebna povijesna i tradicionalna ribolovna područja kao područja na kojima se ne smije proizvoditi energija iz obnovljivih izvora na moru;

14. ističe da bi se energija iz obnovljivih izvora na moru mogla uvesti u zaštićenim morskim područjima, s upravljačkim odborima koji se sastoje od relevantnih dionika, uključujući gospodarske sektore kao što je ribarstvo, kao i znanstvenika, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i javnih uprava te koji olakšavaju suradnju i dijalog, ako se poštuju ciljevi očuvanja u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i smjernicama EU-a o prirodi, kako bi se smanjio učinak na ribarstvo;

15. podsjeća da je energija vjetra na moru jedna od najnaprednijih tehnologija, no da su druge tehnologije koje imaju manji utjecaj na ribarstvo i akvakulturu isto tako obećavajuće i u nekim slučajevima već dostupne, na primjer toplinska energija, energija valova, energija plime i oseke, biogoriva iz algi itd. te da mogu biti prikladnije u nekim ribolovnim područjima;

16. potiče Komisiju i države članice da usvoje ambiciozan pristup razvoju plutajućih odobalnih vjetroelektrana koje imaju potencijal za razvoj u dubokomorskim područjima, proširenjem održive zone za razvoj energije vjetra uz istodobno smanjenje vidljivosti s obale i učinka tijekom izgradnje;

17. u tom pogledu ističe potencijal vodika iz obnovljivih izvora, u kombinaciji sa sustavima obnovljive energije, što se odražava u cilju strategije EU-a za vodik da se do 2030. postigne 40 GW kapaciteta za elektrolizu povezanog s obnovljivim izvorima energije;

18. poziva na dodatnu potporu istraživanju i razvoju kako bi se ubrzalo uvođenje različitih tehnologija obnovljive energije na moru te potiče daljnje praćenje utjecaja na okoliš, znanstvene analize i razmjenu podataka s obzirom na to da se stalno razvijaju nove politike, saznanja i tehnologije;

19. naglašava da su kombinacije izvora energije najudaljenijih regija i otoka u velikoj mjeri ovisne o uvozu fosilnih goriva unatoč prilikama za korištenje obnovljivih izvora energije; stoga poziva Komisiju i države članice da prilikom provedbe europskog zelenog plana obrate posebnu pozornost i namijene posebna sredstva za razvoj obnovljivih izvora energije na moru u tim područjima kako bi se smanjila njihova ovisnost o fosilnoj energiji; poziva na to da se pri izradi projekata koji su prihvatljivi za financiranje u obzir uzmu posebne značajke otoka;

20. poziva Komisiju i države članice da kao prioritet olakšaju osposobljavanje i obrazovanje o energiji iz obnovljivih izvora na moru za obalne zajednice, najudaljenije regije i otoke EU-a kako bi se osigurala pravedna tranzicija za zajednice i sektore koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama;

21. naglašava da je za procjenu učinka energije iz obnovljivih izvora na moru na druge aktivnosti, kao što su ribarstvo, lokalne zajednice i ekosustavi, potrebna dugoročna i sveobuhvatna vizija; poziva na to da se za te projekte uvede pristup temeljen na kružnom gospodarstvu i životnom ciklusu; smatra da je od ključne važnosti u tu svrhu prije provedbe projekata provesti procjenu infrastrukture kako bi se posebnim materijalima i dizajnima infrastrukture poticao ekološki koncept, čime se može poboljšati razvoj lokalne biološke raznolikosti, te kako bi se planirao kraj projekta, na primjer korištenjem metoda recikliranja ili očuvanjem infrastrukture kao umjetnog grebena, pri čemu se mora voditi računa o svim dugoročnim održivim učincima te se moraju poštovati načela kružnoga gospodarstva;

22. poziva Europsku komisiju da nastavi provoditi potrebne procjene učinka i da redovito obavještava Parlament.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	16.6.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	23 3 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Clara Aguilera, Pietro Bartolo, François-Xavier Bellamy, Izaskun Bilbao Barandica, Isabel Carvalhais, Maria da Graça Carvalho, Rosanna Conte, Rosa D’Amato, Giuseppe Ferrandino, João Ferreira, Søren Gade, Francisco Guerreiro, Niclas Herbst, France Jamet, Pierre Karleskind, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Grace O’Sullivan, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Bert-Jan Ruissen, Annie Schreijer-Pierik, Peter van Dalen, Emma Wiesner, Theodoros Zagorakis
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Manuel Bompard, Raffaele Stancanelli, Annalisa Tardino

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

23	+
PPE	François-Xavier Bellamy, Maria da Graça Carvalho, Niclas Herbst, Francisco José Millán Mon, Annie Schreijer-Pierik, Theodoros Zagorakis, Peter van Dalen
Renew	Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Pierre Karleskind, Emma Wiesner
S&D	Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Isabel Carvalhais, Giuseppe Ferrandino, Predrag Fred Matić, Manuel Pizarro
The Left	Manuel Bompard, João Ferreira
Verts/ALE	Rosa D’Amato, Francisco Guerreiro, Grace O’Sullivan, Caroline Roose

 

3	-
ECR	Bert-Jan Ruissen, Raffaele Stancanelli
ID	France Jamet

 

2	0
ID	Rosanna Conte, Annalisa Tardino

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	30.11.2021
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	57 10 7
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Andrius Kubilius, Thierry Mariani, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Jérôme Rivière, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Viktor Uspaskich, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Cornelia Ernst, Jutta Paulus, Ernő Schaller-Baross, Jordi Solé

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

57	+
NI	András Gyürk, Clara Ponsatí Obiols, Ernő Schaller-Baross, Viktor Uspaskich
PPE	Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss
Renew	Nicola Beer, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen
S&D	Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho
Verts/ALE	Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Jordi Solé, Marie Toussaint

 

10	-
ECR	Robert Roos, Jessica Stegrud
ID	Paolo Borchia, Markus Buchheit, Thierry Mariani, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Jérôme Rivière, Isabella Tovaglieri
PPE	François-Xavier Bellamy

 

7	0
ECR	Izabela-Helena Kloc, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský
The Left	Manuel Bompard, Marc Botenga, Cornelia Ernst

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] SL L 275, 25.10.2003., str. 32.
• [2] SL L 257, 28.08. 2014., str. 135.
• [3] SL L 328, 21.12.2018., str. 82.
• [4] SL L 115, 25.4.2013., str. 39.
• [5] SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
• [6] SL L 328, 21.12.2018., str. 1.
• [7] SL C 463, 21.12.2018., str. 10.
• [8] SL C 23, 21.1.2021., str. 116.
• [9] SL C 270, 7.7.2021., str. 2.
• [10] SL C 371, 15.9.2021., str. 58.
• [11] SL C 425, 20.10.2021., str. 43.
• [12] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0241.
• [13] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0240.
• [14] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0338.
• [15] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0277.
• [16] SWD(2020)0176.
• [17] Europska komisija. 19. studenog 2020. Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost (COM(2020) 741).
• [18] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.
• [19] SL C 232, 16.6.2021., str. 28.
• [20] SL L 328, 21.12.2018., str. 82.
• [21] SL L 257, 28.8.2014., str. 135.
• [22] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0241.
• [23] SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
• [24]SL L 164, 25.6.2008., str. 19.
• [25]SL L 20, 26.1. 2010., str. 7.
• [26]SL L 206, 22.7.1992., str. 7.
• [27]SL L 257, 28.8.2014., str. 135.
• [28]SL C 458, 19.12.2018., str. 9.
• [29]SL C 232, 16.6.2021., str. 28.
• [30]Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.