IZVJEŠĆE o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ

20.12.2021 - (COM(2020)0825 – C9-0418/2020 – 2020/0361(COD)) - ***I

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestiteljica za mišljenje: Christel Schaldemose
Izvjestitelji za mišljenje (*):
Henna Virkkunen, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Geoffroy Didier, Odbor za pravna pitanja
Patrick Breyer, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
(*) Pridruženi odbori – članak 57. Poslovnika

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ

(COM(2020)0825 – C9-0418/2020 – 2020/0361(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0825),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0418/2020),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2021. [1],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. srpnja 2021. [2],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0356/2022),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

Amandman  1

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Usluge informacijskog društva, a posebno posredničke usluge, postale su važan dio gospodarstva Unije i svakodnevnog života građana Unije. Dvadeset godina nakon donošenja postojećeg pravnog okvira koji se primjenjuje na takve usluge, kako je utvrđeno u Direktivi 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća25, novi i inovativni poslovni modeli i usluge, kao što su internetske društvene mreže i tržnice, omogućili su poslovnim korisnicima i potrošačima širenje i pristup informacijama te obavljanje transakcija na nove načine. Većina građana Unije danas se svakodnevno koristi tim uslugama. Međutim, digitalna transformacija i sve veća upotreba tih usluga dovele su i do novih rizika i izazova za pojedinačne korisnike i za društvo u cjelini.	(1) Usluge informacijskog društva, a posebno posredničke usluge, postale su važan dio gospodarstva Unije i svakodnevnog života građana Unije. Dvadeset godina nakon donošenja postojećeg pravnog okvira koji se primjenjuje na takve usluge, kako je utvrđeno u Direktivi 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća25, novi i inovativni poslovni modeli i usluge, kao što su internetske društvene mreže i tržnice, omogućili su poslovnim korisnicima i potrošačima širenje i pristup informacijama te obavljanje transakcija na nove i inovativne načine, što je preobrazilo njihove komunikacijske, potrošačke i poslovne navike. Većina građana Unije danas se svakodnevno koristi tim uslugama. Međutim, digitalna transformacija i sve veća upotreba tih usluga dovele su i do novih rizika i izazova za pojedinačne korisnike, poduzeća i za društvo u cjelini.
__________________	__________________
25 Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1).	25 Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1).

Amandman  2

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Države članice sve više uvode ili razmatraju uvođenje nacionalnih zakona o pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, kojima se posebno nameću zahtjevi u pogledu dužne pažnje za pružatelje posredničkih usluga. Ti različiti nacionalni zakoni negativno utječu na unutarnje tržište koje, u skladu s člankom 26. Ugovora, obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem su osigurani slobodno kretanje robe i usluga te sloboda poslovnog nastana, uzimajući u obzir inherentno prekograničnu prirodu interneta, koji se općenito upotrebljava za pružanje tih usluga. Trebalo bi uskladiti uvjete za pružanje posredničkih usluga na cijelom unutarnjem tržištu kako bi se poduzećima osigurao pristup novim tržištima i mogućnostima iskorištavanja prednosti unutarnjeg tržišta, a potrošačima i drugim primateljima usluga omogućio veći izbor.	(2) Države članice sve više uvode ili razmatraju uvođenje nacionalnih zakona o pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, kojima se posebno nameću zahtjevi u pogledu dužne pažnje za pružatelje posredničkih usluga i koja dovode do rascjepkanosti unutarnjeg tržišta. Ti različiti nacionalni zakoni negativno utječu na unutarnje tržište koje, u skladu s člankom 26. Ugovora, obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem su osigurani slobodno kretanje robe i usluga te sloboda poslovnog nastana, uzimajući u obzir inherentno prekograničnu prirodu interneta, koji se općenito upotrebljava za pružanje tih usluga. Trebalo bi uskladiti uvjete za pružanje posredničkih usluga na cijelom unutarnjem tržištu kako bi se poduzećima osigurao pristup novim tržištima i mogućnostima iskorištavanja prednosti unutarnjeg tržišta, a potrošačima i drugim primateljima usluga omogućio veći izbor bez učinaka ovisnosti i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za posredničke usluge, osobito za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća.

Amandman  3

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Odgovorno i savjesno ponašanje pružatelja posredničkih usluga ključno je za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje koje građanima Unije i drugim osobama omogućuje da ostvare svoja temeljna prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), osobito slobodu izražavanja i informiranja te slobodu poduzetništva i pravo na nediskriminaciju.	(3) Odgovorno i savjesno ponašanje pružatelja posredničkih usluga ključno je za sigurno, pristupačno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje koje građanima Unije i drugim osobama omogućuje da ostvare svoja temeljna prava i slobode zajamčene Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), osobito pravo na privatnost, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na poštovanje ljudskog dostojanstva, privatnog i obiteljskog života, slobodu izražavanja i informiranja, slobodu i pluralizam medija te slobodu poduzetništva, visoku razinu zaštite potrošača, ravnopravnost između žena i muškaraca i pravo na nediskriminaciju. Djeca imaju posebna prava sadržana u članku 24. Povelje i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Stoga se u svim pitanjima koja utječu na djecu najprije mora voditi računa o njihovu najboljem interesu. U Općem komentaru br. 25 Konvencije UN-a o pravima djeteta u pogledu digitalnog okruženja formalno se utvrđuje način primjene tih prava na digitalni svijet.

Amandman  4

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Stoga bi na razini Unije trebalo uspostaviti ciljani skup jedinstvenih, učinkovitih i proporcionalnih obveznih pravila kako bi se zaštitilo i poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti za razvoj i širenje inovativnih digitalnih usluga na unutarnjem tržištu. Približavanje nacionalnih regulatornih mjera na razini Unije u vezi sa zahtjevima za pružatelje posredničkih usluga potrebno je kako bi se izbjegla i okončala rascjepkanost unutarnjeg tržišta i osigurala pravna sigurnost, čime bi se umanjila nesigurnost za razvojne inženjere i potaknula interoperabilnost. Primjenom tehnološki neutralnih zahtjeva ne bi trebalo sputavati inovacije, već ih poticati.	(4) Na razini Unije trebalo bi uspostaviti ciljani skup jedinstvenih, učinkovitih i proporcionalnih obveznih pravila kako bi se zaštitilo i poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti za razvoj i širenje inovativnih digitalnih usluga na unutarnjem tržištu. Približavanje nacionalnih regulatornih mjera na razini Unije u vezi sa zahtjevima za pružatelje posredničkih usluga potrebno je kako bi se izbjegla i okončala rascjepkanost unutarnjeg tržišta i osigurala pravna sigurnost, čime bi se umanjila nesigurnost za razvojne inženjere, zaštitili potrošači i potaknula interoperabilnost. Primjenom tehnološki neutralnih zahtjeva ne bi trebalo sputavati inovacije, već ih poticati i poštovati temeljna prava.

Amandman  5

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) S obzirom na važnost digitalnih usluga, ključno je da se ovom Uredbom osigura regulatorni okvir kojim se jamči potpun, jednak i neograničen pristup posredničkim uslugama za sve primatelje usluga, uključujući osobe s invaliditetom. Stoga je važno da zahtjevi u pogledu pristupačnosti posredničkih usluga, uključujući njihova korisnička sučelja, budu u skladu s postojećim pravom Unije, koje uključuje Europski akt o pristupačnosti i Direktivu o internetskoj pristupačnosti te da se pravo Unije dalje razvija tako da nitko ne bude zapostavljen zbog digitalnih inovacija.

Amandman  6

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) U praksi, određeni pružatelji posredničkih usluga posreduju u vezi s uslugama koje se mogu ili ne moraju pružati elektroničkim sredstvima, kao što su usluge informacijske tehnologije na daljinu, usluge prijevoza, smještaja ili dostave. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na posredničke usluge i ne bi trebala utjecati na zahtjeve utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom u vezi s proizvodima ili uslugama koje se pružaju putem posredničkih usluga, među ostalim u slučajevima u kojima je posrednička usluga sastavni dio neke druge usluge koja nije posrednička usluga kako je navedeno u sudskoj praksi Suda Europske unije.	(6) U praksi, određeni pružatelji posredničkih usluga posreduju u vezi s uslugama koje se mogu ili ne moraju pružati elektroničkim sredstvima, kao što su usluge informacijske tehnologije na daljinu, usluge prijevoza osoba i robe, smještaja ili dostave. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na posredničke usluge i ne bi trebala utjecati na zahtjeve utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom u vezi s proizvodima ili uslugama koje se pružaju putem posredničkih usluga, među ostalim u slučajevima u kojima je posrednička usluga sastavni dio neke druge usluge koja nije posrednička usluga kako je navedeno u sudskoj praksi Suda Europske unije.

Amandman  7

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju postojanja znatnog broja korisnika u jednoj ili više država članica ili usmjeravanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Usmjeravanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se upotrebljava u toj državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća27. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom.	(8) Trebalo bi smatrati da takva bitna veza s Unijom postoji ako pružatelj usluga ima poslovni nastan u Uniji ili, ako to nije slučaj, na temelju ciljanja aktivnosti prema jednoj ili više država članica. Ciljanje aktivnosti prema jednoj ili više država članica može se utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su uporaba jezika ili valute koja se uobičajeno koristi u toj državi članici, mogućnost naručivanja proizvoda ili usluga ili upotreba nacionalne vršne domene. Ciljanje aktivnosti prema državi članici može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku te države članice ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji se upotrebljava u toj državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i kad pružatelj usluga svoje aktivnosti usmjeri prema jednoj ili više država članica kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća27. S druge strane, to što je nekoj internetskoj stranici čisto tehnički moguće pristupiti iz Unije ne može se samim po sebi smatrati uspostavom bitne veze s Unijom.
__________________	__________________
27 Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).	27 Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).

Amandman  8

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Ova bi Uredba trebala dopuniti, ali ne i utjecati na primjenu pravila koja proizlaze iz drugih akata prava Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja posredničkih usluga, posebno Direktive 2000/31/EZ, uz iznimku onih promjena koje su uvedene ovom Uredbom, Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća kako je izmijenjena,28 i Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća29 – predloženom Uredbom o terorističkom sadržaju na internetu. Stoga ova Uredba ne utječe na te druge akte koji se trebaju smatrati lex specialis u odnosu na opće primjenjivi okvir utvrđen u ovoj Uredbi. Međutim, pravila ove Uredbe primjenjuju se na pitanja koja nisu uopće ili u potpunosti obuhvaćena tim drugim aktima, kao i na pitanja u vezi s kojima ti drugi akti državama članicama ostavljaju mogućnost donošenja određenih mjera na nacionalnoj razini.	(9) Ova bi Uredba trebala dopuniti, ali ne i utjecati na primjenu pravila koja proizlaze iz drugih akata prava Unije kojima se uređuju određeni aspekti pružanja posredničkih usluga, posebno Direktive 2000/31/EZ, uz iznimku onih promjena koje su uvedene ovom Uredbom, Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća kako je izmijenjena28 i Uredbom (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća29 – predloženom Uredbom o terorističkom sadržaju na internetu. Stoga ova Uredba ne utječe na te druge akte koji se trebaju smatrati lex specialis u odnosu na opće primjenjivi okvir utvrđen u ovoj Uredbi. Međutim, pravila ove Uredbe trebala bi se primjenjivati na pitanja koja nisu uopće ili u potpunosti obuhvaćena tim drugim aktima, kao i na pitanja u vezi s kojima ti drugi akti državama članicama ostavljaju mogućnost donošenja određenih mjera. Kako bi pomogla državama članicama i pružateljima usluga, Komisija bi trebala pružiti smjernice o tome kako tumačiti interakciju među različitim pravnim aktima Unije i ovom Uredbom i njihovo međusobno dopunjavanje te kako spriječiti svako udvostručavanje zahtjeva za pružatelje ili moguće sukobe u tumačenju sličnih zahtjeva. Smjernicama bi posebno trebalo pojasniti sve moguće sukobe između uvjeta i obveza utvrđenih u pravnim aktima, kako je navedeno u ovoj Uredbi, te objasniti koji pravni akt ima prednost.
__________________	__________________
28 Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (Tekst značajan za EGP), SL L 95, 15.4.2010., str. 1.	28 Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (Tekst značajan za EGP), SL L 95, 15.4.2010., str. 1.
29 Uredba (EU) …/... Europskog parlamenta i Vijeća – predložena Uredba o terorističkom sadržaju na internetu.	29 Uredba (EU) …/... Europskog parlamenta i Vijeća – predložena Uredba o terorističkom sadržaju na internetu.

Amandman  9

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) U skladu s člankom 167. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi voditi računa o kulturnim aspektima, posebno kako bi se poštovala i promicala kulturna i jezična raznolikost. Ključno je da se ovom Uredbom doprinese zaštiti slobode izražavanja i informiranja te slobode medija, kao i poticanju medijskog pluralizma i kulturne i jezične raznolikosti.

Amandman  10

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Radi jasnoće, treba istaknuti i da se ovom Uredbom ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća30 niti Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća31, Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32 i Uredba […/…] o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ33, kao ni zakonodavstvo Unije o zaštiti potrošača, a posebno Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća34, Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća35 i Direktiva 93/13/EEZ Europskog parlamenta i Vijeća36, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća37, te zakonodavstvo Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća38. Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka uređena je isključivo pravilima prava Unije o tom pitanju, posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka uređena je isključivo pravilima prava Unije o tom pitanju, posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje ni pravila prava Unije o radnim uvjetima.	(10) Radi jasnoće, treba istaknuti i da se ovom Uredbom ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća30 niti Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća31, Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća32 i Uredba […/…] o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ33, Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća33a, kao ni zakonodavstvo Unije o zaštiti potrošača, a posebno Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća34, Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća35 i Direktiva 93/13/EEZ Europskog parlamenta i Vijeća36, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća37, Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EU) 2019/1020, Direktiva 2001/95/EZ, Direktiva 2013/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba 2017/239437a, te zakonodavstvo Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća38. Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka uređena je isključivo pravilima prava Unije o tom pitanju, posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka uređena je isključivo pravilima prava Unije o tom pitanju, posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje ni pravila prava Unije ni nacionalnog prava o radnim uvjetima.
__________________	__________________
30 Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 (SL L 186, 11.7.2019., str. 1.).	30 Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 (SL L 186, 11.7.2019., str. 1.).
31 Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).	31 Uredba (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11.7.2019., str. 57.).
32 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama), SL L 201, 31.7.2002., str. 37.	32 Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama), SL L 201, 31.7.2002., str. 37.
33 Uredba [.../...] o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ.	33 Uredba [.../...] o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ.
	33a Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka).
34 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”).	34 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”).
35 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.	35 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
36 Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u korisničkim ugovorima.	36 Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u korisničkim ugovorima.
37 Direktiva (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača.	37 Direktiva (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača.
	37a Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004.
38 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).	38 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

Amandman  11

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Trebalo bi pojasniti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje pravila prava Unije o autorskom pravu i srodnim pravima, kojima se utvrđuju posebna pravila i postupci na koje ne bi trebalo utjecati.	(11) Trebalo bi pojasniti da se ovom Uredbom ne dovode u pitanje pravila prava Unije o autorskom pravu i srodnim pravima, posebice Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća, kojima se utvrđuju posebna pravila i postupci na koje ne bi trebalo utjecati.

Amandman  12

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) Kako bi se osiguralo sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, za potrebe ove Uredbe trebalo bi široko definirati pojam „nezakonit sadržaj” te njime obuhvatiti i informacije povezane s nezakonitim sadržajem, proizvodima, uslugama i aktivnostima. Konkretno, taj pojam trebalo bi tumačiti tako da se odnosi na informacije, bez obzira na njihov oblik, koje su skladu s mjerodavnim pravom same po sebi nezakonite, kao što su nezakoniti govor mržnje ili teroristički sadržaj i nezakoniti diskriminirajući sadržaj, ili se odnose na nezakonite aktivnosti, kao što su dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece, nezakonita razmjena privatnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, prodaja nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom ili aktivnosti koje uključuju povrede zakona o zaštiti potrošača. U tom smislu nebitno je proizlazi li nezakonitost informacija ili aktivnosti iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije i koja je točna priroda ili predmet dotičnog prava.	(12) Kako bi se osiguralo sigurno, pristupačno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje, za potrebe ove Uredbe pojam „nezakonit sadržaj” trebao bi se temeljiti na općoj ideji da bi ono što je nezakonito izvan interneta trebalo biti nezakonito i na internetu. Pojam „nezakonit sadržaj” trebalo bi na odgovarajući način definirati te njime obuhvatiti i informacije povezane s nezakonitim sadržajem, proizvodima, uslugama i aktivnostima. Konkretno, taj pojam trebalo bi tumačiti tako da se odnosi na informacije, bez obzira na njihov oblik, koje su skladu s mjerodavnim pravom Unije ili nacionalnim pravom same po sebi nezakonite, kao što su nezakoniti govor mržnje ili teroristički sadržaj i nezakoniti diskriminirajući sadržaj, ili nisu u skladu s pravom Unije jer se odnose na nezakonite aktivnosti, kao što su dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece, nezakonita razmjena privatnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, prodaja nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, nezakonita trgovina životinjama, biljkama i tvarima, neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom ili aktivnosti koje uključuju povrede zakona o zaštiti potrošača, pružanje nezakonitih usluga osobito u području usluga pružanja smještaja na platformama za kratkoročno iznajmljivanje koje nisu u skladu s pravom Unije ili s nacionalnim pravom. U tom smislu nebitno je proizlazi li nezakonitost informacija ili aktivnosti iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije, uključujući Povelju, i koja je točna priroda ili predmet dotičnog prava.

Amandman  13

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna i isključivo sporedna značajka neke druge usluge i ta se značajka iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača.	(13) S obzirom na posebne značajke predmetnih usluga i odgovarajuću potrebu da se osigura da pružatelji tih usluga podliježu određenim posebnim obvezama, u okviru šire kategorije pružatelja usluge smještaja na poslužitelju, kako je definirana u ovoj Uredbi, potrebno je razlikovati potkategoriju internetskih platformi. Internetske platforme, kao što su društvene mreže ili internetske tržnice, trebale bi se definirati kao pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji ne samo da na zahtjev primatelja usluge pohranjuju informacije dobivene od njih, nego ih na njihov zahtjev i šire u javnosti. Međutim, kako bi se izbjeglo nametanje preširokih obveza, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebalo smatrati internetskim platformama ako je širenje u javnosti tek neznatna ili isključivo sporedna značajka neke druge usluge ili funkcija glavne usluge i ta se značajka ili funkcija iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez te druge glavne usluge te uklapanje te značajke ili funkcije nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe koja se primjenjuju na internetske platforme. Na primjer, takvu značajku mogao bi predstavljati prostor predviđen za komentare u internetskim novinama, gdje je jasno da se radi o sporednoj značajci glavne usluge, a to je objava vijesti pod uredničkom odgovornošću izdavača. Za potrebe ove Uredbe, usluge računalstva u oblaku ne bi se trebale smatrati internetskom platformom u slučajevima u kojima omogućavanje širenja specifičnog sadržaja predstavlja manju ili pomoćnu značajku. Nadalje, usluge računalstva u oblaku, ako služe kao infrastruktura, primjerice kao osnovne usluge infrastrukturne pohrane i računalstva internetske aplikacije ili internetske platforme, ne bi same po sebi trebalo smatrati širenjem u javnosti informacija pohranjenih ili obrađenih na zahtjev primatelja aplikacije ili internetske platforme koju smješta na poslužitelju.

Amandman  14

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Pojam „širenje u javnosti”, kako se koristi u ovoj Uredbi, trebao bi podrazumijevati stavljanje informacija na raspolaganje potencijalno neograničenom broju osoba, odnosno omogućavanje lakog pristupa informacijama za korisnike općenito, bez potrebe za daljnjim djelovanjem primatelja usluge koji je informaciju pružio, bez obzira na to imaju li te osobe stvarno pristup informacijama o kojima je riječ. Sama mogućnost stvaranja skupina korisnika određene usluge ne bi se trebala sama po sebi tumačiti na način da podrazumijeva da se informacije koje se šire na taj način ne šire i u javnosti. Međutim, taj bi pojam trebao isključivati širenje informacija unutar zatvorenih skupina koje se sastoje od ograničenog broja unaprijed određenih osoba. Interpersonalne komunikacijske usluge, kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća39, kao što su e-pošta ili usluge prijenosa privatnih poruka, nisu obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Trebalo bi se smatrati da se informacije šire u javnosti u smislu ove Uredbe samo ako do toga dođe na izravan zahtjev primatelja usluge koji je informaciju pružio.	(14) Pojam „širenje u javnosti”, kako se koristi u ovoj Uredbi, trebao bi podrazumijevati stavljanje informacija na raspolaganje potencijalno neograničenom broju osoba, odnosno omogućavanje lakog pristupa informacijama za korisnike općenito, bez potrebe za daljnjim djelovanjem primatelja usluge koji je informaciju pružio, bez obzira na to imaju li te osobe stvarno pristup informacijama o kojima je riječ. U skladu s tim, ako pristup informacijama zahtijeva registraciju ili članstvo u skupini korisnika, trebalo bi smatrati da je širenje tih informacija u javnosti ostvareno samo ako su korisnici koji žele pristupiti informacijama automatski registrirani ili ako su automatski postali članom bez ljudske odluke o tome kome odobriti pristup. Smatra se da za informacije koje se razmjenjuju s pomoću interpersonalnih komunikacijskih usluga, kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća39, kao što su e-pošta ili usluge prijenosa privatnih poruka, nije ostvareno širenje u javnosti. Trebalo bi se smatrati da se informacije šire u javnosti u smislu ove Uredbe samo ako do toga dođe na izravan zahtjev primatelja usluge koji je informaciju pružio.
__________________	__________________
39 Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka), SL L 321, 17.12.2018., str. 36.	39 Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka), SL L 321, 17.12.2018., str. 36.

Amandman  15

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Pravna sigurnost koju pružateljima posredničkih usluga pruža horizontalni okvir uvjetnih izuzeća od odgovornosti, utvrđen Direktivom 2000/31/EZ, omogućila je pojavu i širenje mnogih novih usluga na unutarnjem tržištu. Taj bi okvir stoga trebalo očuvati. Međutim, s obzirom na razlike u prenošenju i primjeni relevantnih pravila na nacionalnoj razini te radi jasnoće i usklađenosti, taj bi okvir trebalo ugraditi u ovu Uredbu. Potrebno je pojasniti i određene elemente tog okvira, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije.	(16) Pravna sigurnost koju pružateljima posredničkih usluga pruža horizontalni okvir uvjetnih izuzeća od odgovornosti, utvrđen Direktivom 2000/31/EZ, omogućila je pojavu i širenje mnogih novih usluga na unutarnjem tržištu. Taj bi okvir stoga trebalo očuvati. Međutim, s obzirom na razlike u prenošenju i primjeni relevantnih pravila na nacionalnoj razini te radi jasnoće, konzistentnosti, predvidljivosti, pristupačnosti i usklađenosti, taj bi okvir trebalo ugraditi u ovu Uredbu. Potrebno je pojasniti i određene elemente tog okvira, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije te razvoj događaja na tržištu i u tehnologiji.

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Izuzeća od odgovornosti utvrđena ovom Uredbom ne bi se trebala primjenjivati ako pružatelj posredničkih usluga, umjesto da se ograniči na neutralno pružanje usluga isključivo tehničkom i automatskom obradom informacija dobivenih od primatelja usluge, ima aktivnu ulogu koja je takva da mu pruža spoznaje o tim informacijama ili nadzor nad njima. Ta izuzeća stoga ne bi trebala biti na raspolaganju u pogledu odgovornosti koja se odnosi na informacije koje ne pruža primatelj usluge, nego sȃm pružatelj posredničke usluge, uključujući slučajeve u kojima su informacije nastale pod uredničkom odgovornošću tog pružatelja.	(18) Izuzeća od odgovornosti utvrđena ovom Uredbom ne bi se trebala primjenjivati ako pružatelj posredničkih usluga, umjesto da se ograniči na neutralno pružanje usluga isključivo tehničkom i automatskom obradom informacija dobivenih od primatelja usluge, ima aktivnu ulogu koja je takva da mu pruža spoznaje o tim informacijama ili nadzor nad njima. Međutim, samo rangiranje ili prikazivanje po određenom redoslijedu ili upotreba sustava za preporučivanje ne bi se trebali smatrati situacijom u kojoj postoji nadzor nad informacijom. Ta izuzeća stoga ne bi trebala biti na raspolaganju u pogledu odgovornosti koja se odnosi na informacije koje ne pruža primatelj usluge, nego sȃm pružatelj posredničke usluge, uključujući slučajeve u kojima su informacije nastale pod uredničkom odgovornošću tog pružatelja.

Amandman  17

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Pružatelj posredničkih usluga koji s primateljem usluga namjerno surađuje radi poduzimanja nezakonitih aktivnosti svoju uslugu ne pruža neutralno i stoga ne bi smio biti u mogućnosti iskoristiti izuzeća od odgovornosti predviđena ovom Uredbom.	(20) Ako pružatelj posredničkih usluga s primateljem usluga namjerno surađuje radi poduzimanja nezakonitih aktivnosti, trebalo bi se smatrati da se uslugu ne pruža neutralno te pružatelj stoga ne bi smio biti u mogućnosti iskoristiti izuzeća od odgovornosti predviđena ovom Uredbom.

Amandman  18

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(21) Pružatelj usluga trebao bi biti u mogućnosti iskoristiti izuzeća od odgovornosti za usluge „samo prijenosa” i „privremenog smještaja” kada ni na koji način nije povezan s informacijama koje se prenose. To, među ostalim, zahtijeva da pružatelj usluga ne mijenja informacije koje prenosi. Međutim, taj zahtjev ne treba tumačiti na način da se odnosi na manipulacije tehničke naravi koje se odvijaju tijekom prijenosa jer one ne mijenjaju integritet informacija koje se prenose.	(21) Pružatelj usluga trebao bi biti u mogućnosti iskoristiti izuzeća od odgovornosti za usluge „samo prijenosa” i „privremenog smještaja” kada ni na koji način nije povezan sa sadržajem informacija koje se prenose. To, među ostalim, zahtijeva da pružatelj usluga ne mijenja informacije koje prenosi. Međutim, taj zahtjev ne treba tumačiti na način da se odnosi na manipulacije tehničke naravi, koje se odvijaju tijekom prijenosa jer one ne mijenjaju integritet informacija koje se prenose.

Amandman  19

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(22) Kako bi iskoristio izuzeće od odgovornosti za usluge smještaja na poslužitelju, pružatelj bi, nakon što stekne stvarne spoznaje ili saznanja o nezakonitom sadržaju, trebao žurno djelovati kako bi taj sadržaj uklonio ili mu onemogućio pristup. Uklanjanje ili onemogućavanje pristupa trebalo bi provesti uz poštovanje načela slobode izražavanja. Takve stvarne spoznaje ili saznanja pružatelj može steći posebno u okviru istraga, na vlastitu inicijativu ili putem obavijesti koje mu pojedinci ili subjekti dostave u skladu s ovom Uredbom, pod uvjetom da su te obavijesti dovoljno precizne i primjereno potkrijepljene kako bi gospodarski subjekt koji postupa s dužnom pažnjom mogao razumno utvrditi i procijeniti navodno nezakonit sadržaj i, prema potrebi, protiv njega djelovati.	(22) Kako bi iskoristio izuzeće od odgovornosti za usluge smještaja na poslužitelju, pružatelj bi, nakon što sazna za nezakonitost sadržaja i tako stekne stvarne spoznaje ili saznanja, trebao žurno djelovati kako bi taj sadržaj uklonio ili mu onemogućio pristup. Uklanjanje ili onemogućavanje pristupa trebalo bi provesti uz poštovanje visoke razine zaštite potrošača i Povelje o temeljnim pravima, uključujući načelo slobode izražavanja i pravo na primanje i širenje informacija i ideja bez uplitanja javnih tijela. Stvarne spoznaje ili saznanja o nezakonitosti sadržaja pružatelj može steći posebno u okviru istraga, na vlastitu inicijativu ili putem obavijesti koje mu pojedinci ili subjekti dostave u skladu s ovom Uredbom, pod uvjetom da su te obavijesti dovoljno precizne i primjereno potkrijepljene kako bi pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju koji postupa s dužnom pažnjom mogao razumno utvrditi i procijeniti navodno nezakonit sadržaj i, prema potrebi, protiv njega djelovati. Sve dok pružatelji usluga djeluju nakon stjecanja stvarne spoznaje, trebali bi moći koristiti izuzeće od odgovornosti iz ove Uredbe.

Amandman  20

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Kako bi se osigurala djelotvorna zaštita potrošača pri obavljanju posredovanih komercijalnih transakcija na internetu, određeni pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, odnosno internetske platforme koje potrošačima omogućuju da s trgovcima sklapaju ugovore na daljinu, ne bi smjeli biti u mogućnosti iskoristiti izuzeće od odgovornosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju utvrđeno ovom Uredbom ako se na tim internetskim platformama relevantne informacije o predmetnim transakcijama prikazuju na način koji potrošače navodi na pomisao da su te informacije pružile same internetske platforme ili primatelji usluge koji djeluju pod njihovom ovlašću ili nadzorom te da te internetske platforme stoga imaju spoznaje o tim informacijama ili nadzor nad njima, čak i ako to možda zapravo nije slučaj. U tom smislu treba objektivno i na temelju svih relevantnih okolnosti utvrditi može li prikazivanje informacija prosječnog i razumno dobro upućenog potrošača navesti na takvu pomisao.	(23) Kako bi se osigurala djelotvorna zaštita potrošača pri obavljanju posredovanih komercijalnih transakcija na internetu, određeni pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, odnosno internetske platforme koje potrošačima omogućuju da s trgovcima sklapaju ugovore na daljinu, ne bi smjeli biti u mogućnosti iskoristiti izuzeće od odgovornosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju utvrđeno ovom Uredbom ako se na tim internetskim platformama relevantne informacije o predmetnim transakcijama prikazuju na način koji potrošače navodi na pomisao da su te informacije pružile same internetske platforme ili primatelji usluge koji djeluju pod njihovom ovlašću ili nadzorom te da te internetske platforme stoga imaju spoznaje o tim informacijama ili nadzor nad njima, čak i ako to možda zapravo nije slučaj. U tom smislu treba objektivno i na temelju svih relevantnih okolnosti utvrditi može li prikazivanje informacija potrošača navesti na takvu pomisao. Potrošač može biti naveden na takvu pomisao npr. ako internetska platforma koja omogućuje ugovore na daljinu s trgovcima ne pokaže jasno identitet trgovca u skladu s ovom Uredbom ili ako proizvod ili uslugu stavlja na tržište u svoje ime umjesto da koristi ime trgovca koji će ih isporučiti ili ako pružatelj određuje konačnu cijenu robe ili usluga koje nudi trgovac.

Amandman  21

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(25) Kako bi se stvorila pravna sigurnost i kako se ne bi obeshrabrile aktivnosti čiji je cilj otkrivanje, identificiranje i djelovanje protiv nezakonitog sadržaja, a koje pružatelji posredničkih usluga mogu poduzeti na dobrovoljnoj osnovi, trebalo bi pojasniti da sama činjenica da pružatelji poduzimaju takve aktivnosti ne dovodi do nedostupnosti izuzeća od odgovornosti utvrđenih u ovoj Uredbi, pod uvjetom da se te aktivnosti provode u dobroj vjeri i s dužnom pažnjom. Osim toga, valja pojasniti da sama činjenica da ti pružatelji usluga u dobroj vjeri poduzimaju mjere radi poštovanja zahtjeva prava Unije, uključujući zahtjeve utvrđene ovom Uredbom u pogledu provedbe njihovih uvjeta poslovanja, ne bi trebala dovesti do nedostupnosti tih izuzeća od odgovornosti. Stoga se sve takve aktivnosti i mjere koje je određeni pružatelj možda poduzeo ne bi trebale uzeti u obzir pri utvrđivanju može li se pružatelj osloniti na izuzeće od odgovornosti, osobito u pogledu toga pruža li svoje usluge neutralno i može li stoga biti obuhvaćen područjem primjene relevantne odredbe, s time da to pravilo, međutim, ne podrazumijeva da se pružatelj usluga na njega može nužno i osloniti.	(25) Kako bi se stvorila pravna sigurnost i kako se ne bi obeshrabrile aktivnosti čiji je cilj otkrivanje, identificiranje i djelovanje protiv nezakonitog sadržaja, a koje pružatelji posredničkih usluga mogu poduzeti na dobrovoljnoj osnovi, trebalo bi pojasniti da sama činjenica da pružatelji poduzimaju takve aktivnosti ne dovodi do nedostupnosti izuzeća od odgovornosti utvrđenih u ovoj Uredbi, samo zato što provode dobrovoljne istrage na vlastitu inicijativu, pod uvjetom da se te aktivnosti provode u dobroj vjeri i s dužnom pažnjom i da su popraćene dodatnim mjerama zaštite od prekomjernog uklanjanja zakonitog sadržaja. Pružatelji posredničkih usluga trebali bi ulagati sve napore kako bi osigurali da u slučaju korištenja automatiziranih alata za moderiranje sadržaja tehnologija bude dovoljno pouzdana kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničila stopa pogreške ako se informacije pogrešno smatraju nezakonitim sadržajem. Osim toga, valja pojasniti da sama činjenica da ti pružatelji usluga u dobroj vjeri poduzimaju mjere radi poštovanja zahtjeva prava Unije, uključujući zahtjeve utvrđene ovom Uredbom u pogledu provedbe njihovih uvjeta poslovanja, ne bi trebala dovesti do nedostupnosti tih izuzeća od odgovornosti. Stoga se sve takve aktivnosti i mjere koje je određeni pružatelj možda poduzeo ne bi trebale uzeti u obzir pri utvrđivanju može li se pružatelj osloniti na izuzeće od odgovornosti, osobito u pogledu toga pruža li svoje usluge neutralno i može li stoga biti obuhvaćen područjem primjene relevantne odredbe, s time da to pravilo, međutim, ne podrazumijeva da se pružatelj usluga na njega može nužno i osloniti.

Amandman  22

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(26) Iako se u pravilima iz poglavlja II. ove Uredbe težište stavlja na izuzeće pružatelja posredničkih usluga od odgovornosti, važno je podsjetiti da se, unatoč njihovoj općenito važnoj ulozi, problem nezakonitog sadržaja i aktivnosti na internetu ne bi trebao rješavati usredotočujući se isključivo na njihovu odgovornost. Ako je moguće, treće strane pogođene nezakonitim sadržajem koji se prenosi ili pohranjuje na internetu trebale bi pokušati riješiti sukobe povezane s takvim sadržajem bez uključivanja dotičnih pružatelja posredničkih usluga. Primatelje usluge trebalo bi smatrati odgovornima za nezakoniti sadržaj koji pružaju i koji mogu širiti posredničkim uslugama ako je to predviđeno primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravom kojima se utvrđuje takva odgovornost. Prema potrebi, i drugi akteri, kao što su grupni moderatori u zatvorenim internetskim okruženjima, posebno u slučaju velikih skupina, trebali bi pridonijeti sprečavanju širenja nezakonitog sadržaja na internetu, u skladu s primjenjivim pravom. Nadalje, ako je potrebno uključiti pružatelje usluga informacijskog društva, uključujući pružatelje posredničkih usluga, svi zahtjevi ili nalozi za takvo sudjelovanje trebali bi, u pravilu, biti upućeni akteru koji je tehnički i operativno sposoban djelovati protiv određenog nezakonitog sadržaja kako bi se spriječili ili umanjili mogući negativni učinci na raspoloživost i dostupnost informacija koje nisu nezakoniti sadržaj.	(26) Iako se u pravilima iz poglavlja II. ove Uredbe težište stavlja na izuzeće pružatelja posredničkih usluga od odgovornosti, važno je podsjetiti da se, unatoč njihovoj općenito važnoj ulozi, problem nezakonitog sadržaja i aktivnosti na internetu ne bi trebao rješavati usredotočujući se isključivo na njihovu odgovornost. Ako je moguće, treće strane pogođene nezakonitim sadržajem koji se prenosi ili pohranjuje na internetu trebale bi pokušati riješiti sukobe povezane s takvim sadržajem bez uključivanja dotičnih pružatelja posredničkih usluga. Primatelje usluge trebalo bi smatrati odgovornima za nezakoniti sadržaj koji pružaju i koji mogu širiti posredničkim uslugama ako je to predviđeno primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravom kojima se utvrđuje takva odgovornost. Prema potrebi, i drugi akteri, kao što su grupni moderatori u zatvorenim i otvorenim internetskim okruženjima, posebno u slučaju velikih skupina, trebali bi pridonijeti sprečavanju širenja nezakonitog sadržaja na internetu, u skladu s primjenjivim pravom. Nadalje, ako je potrebno uključiti pružatelje usluga informacijskog društva, uključujući pružatelje posredničkih usluga, svi zahtjevi ili nalozi za takvo sudjelovanje trebali bi, u pravilu, biti upućeni posebnom pružatelju usluga koji je tehnički i operativno sposoban djelovati protiv određenog nezakonitog sadržaja kako bi se spriječili ili umanjili mogući negativni učinci na raspoloživost i dostupnost informacija koje nisu nezakoniti sadržaj. Stoga bi pružatelji usluga trebali djelovati ako su u najboljem položaju da to učine.

Amandman  23

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(27) Od 2000. pojavile su se nove tehnologije kojima se poboljšavaju dostupnost, učinkovitost, brzina, pouzdanost, kapacitet i sigurnost sustava za prijenos i pohranu podataka na internetu, što je dovelo do sve složenijeg internetskog ekosustava. U tom bi pogledu trebalo podsjetiti da pružatelji usluga koji uspostavljaju i olakšavaju temeljnu logičku strukturu i pravilno funkcioniranje interneta, uključujući tehničke pomoćne funkcije, isto tako mogu imati koristi od izuzećâ od odgovornosti utvrđenih u ovoj Uredbi, u mjeri u kojoj se njihove usluge smatraju uslugama „samo prijenosa”, „privremenog smještaja informacija” ili smještaja informacija na poslužitelju. Takve usluge uključuju, ovisno o slučaju, bežične lokalne mreže, usluge sustava naziva domena (DNS), registre naziva vršnih domena, certifikacijska tijela koja izdaju digitalne certifikate ili mreže za isporuku sadržaja, kojima se omogućuju ili poboljšavaju funkcije drugih pružatelja posredničkih usluga. Isto tako, znatno su se razvile i usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe kao i tehnička rješenja za njihovu isporuku, što je dovelo do internetskih usluga kao što su govor putem IP-a, usluge slanja poruka i usluge elektroničke pošte na internetu, pri čemu se komunikacija odvija putem usluge pristupa internetu. Izuzeće od odgovornosti može biti korisno i za te usluge u mjeri u kojoj se mogu smatrati uslugama „samo prijenosa”, „privremenog smještaja informacija” ili smještaja informacija na poslužitelju.	(27) Od 2000. pojavile su se nove tehnologije kojima se poboljšavaju dostupnost, učinkovitost, brzina, pouzdanost, kapacitet i sigurnost sustava za prijenos i pohranu podataka na internetu, što je dovelo do sve složenijeg internetskog ekosustava. U tom bi pogledu trebalo podsjetiti da pružatelji usluga koji uspostavljaju i olakšavaju temeljnu logičku strukturu i pravilno funkcioniranje interneta, uključujući tehničke pomoćne funkcije, isto tako mogu imati koristi od izuzećâ od odgovornosti utvrđenih u ovoj Uredbi, u mjeri u kojoj se njihove usluge smatraju uslugama „samo prijenosa”, „privremenog smještaja informacija” ili smještaja informacija na poslužitelju. Takve usluge uključuju, ovisno o slučaju i među ostalim, bežične lokalne mreže, usluge sustava naziva domena (DNS), registre naziva vršnih domena, certifikacijska tijela koja izdaju digitalne certifikate, virtualne privatne mreže, usluge infrastrukture u oblaku ili mreže za isporuku sadržaja, kojima se omogućuju ili poboljšavaju funkcije drugih pružatelja posredničkih usluga. Isto tako, znatno su se razvile i usluge koje se upotrebljavaju u komunikacijske svrhe kao i tehnička rješenja za njihovu isporuku, što je dovelo do internetskih usluga kao što su govor putem IP-a, usluge slanja poruka i usluge elektroničke pošte na internetu, pri čemu se komunikacija odvija putem usluge pristupa internetu. Izuzeće od odgovornosti može biti korisno i za te usluge u mjeri u kojoj se mogu smatrati uslugama „samo prijenosa”, „privremenog smještaja informacija” ili smještaja informacija na poslužitelju.

Amandman  24

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(27a) Jedna web-stranica ili web-mjesto mogu sadržavati elemente koji se mogu različito smatrati uslugama „samog prijenosa”, uslugama „privremenog smještaja informacija” ili uslugama smještaja informacija na poslužitelju te bi se pravila za izuzeća od odgovornosti trebala u skladu s time primjenjivati na svaku od tih usluga. Primjerice, tražilica bi mogla funkcionirati isključivo kao usluga „privremenog smještaja informacija” s obzirom na informacije uključene u rezultate pretrage. Međutim elementi prikazani uz te rezultate, kao što su internetski oglasi, i dalje bi se smatrali uslugom smještaja informacija na poslužitelju.

Amandman  25

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(28) Pružatelji posredničkih usluga ne bi trebali podlijegati obvezi praćenja u odnosu na opće obveze. U skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, to se ne odnosi na obveze praćenja u konkretnom slučaju, a posebno ne utječe na naloge državnih tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ništa se iz ove Uredbe ne bi smjelo tumačiti kao nametanje opće obveze praćenja ili obveze aktivnog utvrđivanja činjenica odnosno kao opća obveza pružateljâ da poduzmu proaktivne mjere u vezi s nezakonitim sadržajem.	(28) Pružatelji posredničkih usluga ne bi trebali, ni de jure ni de facto, podlijegati obvezi praćenja u odnosu na opće obveze. U skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi i drugim pravnim aktima Unije koji su lex specialis, to se ne odnosi na specifične i na odgovarajući način utvrđene obveze praćenja u konkretnom slučaju, ako su utvrđene aktima Unije, a posebno ne utječe na naloge državnih tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojima se provode pravni akti Unije. Ništa se iz ove Uredbe ne bi smjelo tumačiti kao nametanje opće obveze praćenja ili obveze aktivnog utvrđivanja činjenica odnosno kao opća obveza pružateljâ da poduzmu proaktivne mjere u vezi s nezakonitim sadržajem. Jednako tako, države članice ne bi trebale sprečavati pružatelje posredničkih usluga da pružaju usluge sveobuhvatnog šifriranja. Primjena djelotvornog sveobuhvatnog šifriranja na podatke ključna je za povjerenje i sigurnost na internetu i njome se djelotvorno sprečava neovlašteni pristup trećih strana. Osim toga, kako bi se omogućila djelotvorna digitalna privatnost, države članice pružateljima posredničkih usluga ne bi trebale nametati opću obvezu ograničavanja anonimnog korištenja njihovih usluga.

Amandman  26

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(29) Ovisno o pravnom sustavu svake države članice i predmetnom području prava, nacionalna pravosudna ili upravna tijela mogu naložiti pružateljima posredničkih usluga da djeluju protiv određenih nezakonitih sadržaja ili da navedu određene informacije. Nacionalni zakoni na temelju kojih se izdaju takvi nalozi znatno se razlikuju, a pitanje naloga sve se češće rješava u prekograničnim situacijama. Radi osiguravanja djelotvornog i učinkovitog izvršavanja naloga potrebno je utvrditi određene uvjete koje bi nalozi trebali ispunjavati kao i određene dodatne zahtjeve koji se odnose na obradu tih naloga kako bi se omogućilo da dotična tijela javne vlasti izvršavaju svoje zadaće, spriječilo da pružatelji budu izloženi nerazmjernim opterećenjima i pritom izbjegao neopravdani učinak na prava i legitimne interese trećih strana.	(29) Ovisno o pravnom sustavu svake države članice i predmetnom području prava, nacionalna pravosudna ili upravna tijela mogu naložiti pružateljima posredničkih usluga da djeluju protiv određenih nezakonitih sadržaja ili da navedu određene informacije. Nacionalni zakoni usklađeni s pravom Unije, među ostalim s Poveljom, na temelju kojih se izdaju takvi nalozi znatno se razlikuju, a pitanje naloga sve se češće rješava u prekograničnim situacijama. Radi osiguravanja djelotvornog i učinkovitog izvršavanja naloga potrebno je utvrditi određene uvjete koje bi nalozi trebali ispunjavati kao i određene dodatne zahtjeve koji se odnose na djelotvornu obradu tih naloga kako bi se omogućilo da dotična tijela javne vlasti izvršavaju svoje zadaće, spriječilo da pružatelji budu izloženi nerazmjernim opterećenjima i pritom izbjegao neopravdani učinak na prava i legitimne interese trećih strana.

Amandman  27

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(30) Naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja ili za pružanje informacija trebalo bi izdavati u skladu s pravom Unije, posebno s Uredbom (EU) 2016/679 i zabranom općih obveza praćenja informacija ili aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na nezakonite aktivnosti utvrđene u ovoj Uredbi. Uvjetima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi koji se primjenjuju na naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja ne dovode se u pitanje drugi akti Unije kojima se predviđaju slični sustavi za djelovanje protiv određenih vrsta nezakonitog sadržaja, kao što je Uredba (EU)…/…. [predložena uredba o širenju terorističkih sadržaja na internetu] ili Uredba (EU) 2017/2394 kojom se tijelima država članica odgovornima za izvršavanje zakona o zaštiti potrošača dodjeljuju posebne ovlasti za izdavanje naloga za pružanje informacija, dok se uvjetima i zahtjevima koji se primjenjuju na naloge za pružanje informacija ne dovode u pitanje drugi akti Unije kojima se predviđaju slična relevantna pravila za određene sektore. Tim se uvjetima i zahtjevima ne bi trebala dovoditi u pitanje pravila o zadržavanju i očuvanju u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, u skladu s pravom Unije i zahtjevima tijela za izvršavanje zakonodavstva za povjerljivost u pogledu neotkrivanja informacija.	(30) Naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja ili za pružanje informacija trebalo bi izdavati u skladu s pravom Unije, među ostalim s Poveljom, a posebno s Uredbom (EU) 2016/679 i zabranom općih obveza praćenja informacija ili aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na nezakonite aktivnosti utvrđene u ovoj Uredbi. Uvjetima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi koji se primjenjuju na naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja ne dovode se u pitanje drugi akti Unije kojima se predviđaju slični sustavi za djelovanje protiv određenih vrsta nezakonitog sadržaja, kao što je Uredba (EU) 2021/784 o širenju terorističkih sadržaja na internetu ili Uredba (EU) 2017/2394 kojom se tijelima država članica odgovornima za izvršavanje zakona o zaštiti potrošača dodjeljuju posebne ovlasti za izdavanje naloga za pružanje informacija, dok se uvjetima i zahtjevima koji se primjenjuju na naloge za pružanje informacija ne dovode u pitanje drugi akti Unije kojima se predviđaju slična relevantna pravila za određene sektore. Tim se uvjetima i zahtjevima ne bi trebala dovoditi u pitanje pravila o zadržavanju i očuvanju u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, u skladu s pravom Unije i zahtjevima tijela za izvršavanje zakonodavstva za povjerljivost u pogledu neotkrivanja informacija.

Amandman  28

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(31) Teritorijalno područje primjene takvih naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja trebalo bi jasno utvrditi na temelju primjenjivog prava Unije ili nacionalnog prava kojima se omogućuje izdavanje naloga, pri čemu ono ne bi trebalo prelaziti okvire onoga što je najnužnije za ostvarivanje ciljeva naloga. U tom pogledu, nacionalno pravosudno ili upravno tijelo koje izdaje nalog trebalo bi postići ravnotežu između cilja koji se nalogom nastoji postići, u skladu s pravnom osnovom koja omogućuje njegovo izdavanje, i prava i legitimnih interesa svih trećih strana na koje nalog može utjecati, osobito njihovih temeljnih prava iz Povelje. Osim toga, ako nalog u kojem se upućuje na konkretne informacije može imati učinke izvan državnog područja države članice dotičnog tijela, to bi tijelo trebalo ocijeniti može li predmetna informacija činiti nezakonit sadržaj u drugim državama članicama i, prema potrebi, uzeti u obzir relevantna pravila prava Unije ili međunarodnog prava i interese međunarodne kurtoazije.	(31) Teritorijalno područje primjene takvih naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja trebalo bi jasno utvrditi na temelju primjenjivog prava Unije ili nacionalnog prava u skladu s pravom Unije, uključujući Direktivu 2000/31/EZ i Povelju, kojima se omogućuje izdavanje naloga, pri čemu ono ne bi trebalo prelaziti okvire onoga što je najnužnije za ostvarivanje ciljeva naloga. U tom pogledu, nacionalno pravosudno ili upravno tijelo koje izdaje nalog trebalo bi postići ravnotežu između cilja koji se nalogom nastoji postići, u skladu s pravnom osnovom koja omogućuje njegovo izdavanje, i prava i legitimnih interesa svih trećih strana na koje nalog može utjecati, osobito njihovih temeljnih prava iz Povelje. U iznimnom slučaju, ako nalog u kojem se upućuje na konkretne informacije može imati učinke izvan državnog područja države članice dotičnog tijela, to bi tijelo trebalo ocijeniti može li predmetna informacija činiti nezakonit sadržaj u drugim državama članicama i, prema potrebi, uzeti u obzir relevantna pravila prava Unije ili međunarodnog prava i interese međunarodne kurtoazije.

Amandman  29

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(32) Nalozi za pružanje informacija uređeni ovom Uredbom odnose se na predočenje posebnih informacija o pojedinačnim primateljima predmetne posredničke usluge koji su u tim nalozima identificirani kako bi se utvrdilo pridržavaju li se primjenjivih pravila Unije ili nacionalnih pravila. Stoga pravila ove Uredbe o pružanju informacija ne bi trebala utjecati na naloge za informacije o skupini primatelja usluge koji nisu posebno identificirani, uključujući naloge za pružanje agregiranih informacija potrebnih u statističke svrhe ili za osmišljavanje politika na temelju dokaza.	(32) Nalozi za pružanje informacija uređeni ovom Uredbom odnose se na predočenje posebnih informacija o pojedinačnim primateljima predmetne posredničke usluge koji su u tim nalozima identificirani kako bi se utvrdilo pridržavaju li se primjenjivih pravila Unije ili nacionalnih pravila. Stoga pravila ove Uredbe o pružanju informacija ne bi trebala utjecati na naloge za informacije o skupini primatelja usluge koji nisu posebno identificirani, uključujući naloge za pružanje agregiranih informacija potrebnih u statističke svrhe ili za osmišljavanje politika na temelju dokaza. Države članice trebale bi osigurati potpunu provedbu pravnog okvira Unije za povjerljivost komunikacija i privatnost na internetu, kao i pravnog okvira Unije za zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka sadržanog u Direktivi (EU) 2016/680. Konkretno, države članice trebale bi poštovati prava pojedinaca i novinara te se suzdržati od traženja informacija koje bi mogle naštetiti slobodi medija ili slobodi izražavanja.

Amandman  30

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(33) Nalozi za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i pružanje informacija podliježu pravilima kojima se štiti nadležnost države članice u kojoj primatelj usluga, na kojega se nalog odnosi, ima poslovni nastan i utvrđuju moguća odstupanja od te nadležnosti u određenim slučajevima utvrđenima u članku 3 Direktive 2000/31/EZ samo ako su ispunjeni uvjeti iz tog članka. Budući da se predmetni nalozi odnose na određene nezakonite sadržaje i informacije, oni u slučaju da su upućeni pružateljima posredničkih usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici u načelu ne ograničavaju njihovu slobodu pružanja usluga preko granica. Stoga se na te naloge ne primjenjuju pravila utvrđena u članku 3. Direktive 2000/31/EZ, uključujući pravila o potrebi opravdavanja mjera kojima se odstupa od nadležnosti države članice u kojoj pružatelj usluga ima poslovni nastan na određenim utvrđenim osnovama i pravila o obavješćivanju o tim mjerama.	(33) Nalozi za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i pružanje informacija podliježu pravilima kojima se štiti nadležnost države članice u kojoj primatelj usluga, na kojega se nalog odnosi, ima poslovni nastan i utvrđuju moguća odstupanja od te nadležnosti u određenim slučajevima utvrđenima u članku 3 Direktive 2000/31/EZ samo ako su ispunjeni uvjeti iz tog članka. Budući da se predmetni nalozi odnose na određene nezakonite sadržaje i informacije, kako je definirano pravom Unije ili nacionalnim pravom u skladu s pravom Unije, oni u slučaju da su upućeni pružateljima posredničkih usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici u načelu ne bi smjeli ograničavati njihovu slobodu pružanja usluga preko granica. Nalog za postupanje protiv nezakonitog sadržaja i za pružanje informacija nadležno tijelo trebalo bi proslijediti izravno relevantnom adresatu i točki za kontakt bilo kojim elektroničkim sredstvom koje omogućuje stvaranje pisanog zapisa pod uvjetima koji pružatelju usluga omogućuju da utvrdi njegovu vjerodostojnost, točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga, na primjer putem sigurne e-poruke i sigurnih platformi ili drugih sigurnih kanala, uključujući one koje je na raspolaganje stavio pružatelj usluga, u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka. Taj zahtjev trebao bi se ispuniti, u prvom redu, putem kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave, kako je predviđeno Uredbom (EU) 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. Ovom Uredbom ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila o uzajamnom priznavanju i izvršenju sudskih odluka, posebno u pogledu prava na odbijanje priznavanja i izvršenja naloga za postupanje protiv nezakonitog sadržaja, posebno ako je takav nalog u suprotnosti s javnim poretkom u državi članici u kojoj se priznavanje ili izvršenje traži.

Amandman  31

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(33a) Ovom Uredbom ne bi se trebalo sprečavati relevantna nacionalna pravosudna ili upravna tijela na temelju primjenjivog prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, da izdaju nalog za ponovnu uspostavu sadržaja ako je takav sadržaj u skladu s uvjetima poslovanja pružatelja posredničkih usluga, ali ga je pružatelj usluga pogrešno smatrao nezakonitim te je uklonjen.

Amandman  32

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(33b) Kako bi se osigurala djelotvorna provedba ove Uredbe, nalozi za postupanje protiv nezakonitog sadržaja i pružanje informacija trebali bi biti u skladu s pravom Unije, među ostalim s Poveljom. Komisija bi s pomoću postupaka radi utvrđivanja povrede prava trebala pružiti djelotvoran odgovor na povrede prava Unije.

Amandman  33

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(34) Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, a posebno kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osiguralo sigurno i transparentno internetsko okruženje, potrebno je uspostaviti jasan i uravnotežen skup usklađenih obveza dužne pažnje za pružatelje posredničkih usluga. Tim bi se obvezama posebno trebali zajamčiti različiti ciljevi javne politike, kao što su sigurnost i povjerenje primatelja usluge, uključujući maloljetnike i ranjive korisnike, zaštita relevantnih temeljnih prava sadržanih u Povelji, osiguravanje smislene odgovornosti tih pružatelja usluga i osnaživanje primatelja i drugih uključenih strana, olakšavajući istodobno potreban nadzor nadležnih tijela.	(34) Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, a posebno kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i osiguralo sigurno i transparentno internetsko okruženje, potrebno je uspostaviti jasan, djelotvoran, predvidljiv i uravnotežen skup usklađenih obveza dužne pažnje za pružatelje posredničkih usluga. Tim bi se obvezama posebno trebali zajamčiti različiti ciljevi javne politike, kao što su visoka razina zaštite potrošača, sigurnost i povjerenje primatelja usluge, uključujući maloljetnike i ranjive korisnike, zaštita relevantnih temeljnih prava sadržanih u Povelji, osiguravanje smislene odgovornosti tih pružatelja usluga i osnaživanje primatelja i drugih uključenih strana, olakšavajući istodobno potreban nadzor nadležnih tijela.

Amandman  34

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(35) U tom je pogledu važno da se obveze dužne pažnje prilagode vrsti i prirodi predmetne posredničke usluge. Ovom se Uredbom stoga utvrđuju osnovne obveze primjenjive na sve pružatelje posredničkih usluga kao i dodatne obveze za pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju te, konkretnije, na internetske platforme i vrlo velike internetske platforme. Pružatelji posredničkih usluga trebali bi, u mjeri u kojoj pripadaju različitim kategorijama s obzirom na prirodu svojih usluga i svoju veličinu, poštovati sve odgovarajuće obveze iz ove Uredbe. Te usklađene obveze dužne pažnje, koje bi trebale biti razumne, ali ne i proizvoljne, potrebne su za utvrđivanje pitanja od javnog interesa, kao što su zaštita legitimnih interesa primatelja usluge, rješavanje problema nezakonitih praksi i zaštita temeljnih prava na internetu.	(35) U tom je pogledu važno da se obveze dužne pažnje prilagode vrsti, prirodi i veličini predmetne posredničke usluge. Ovom se Uredbom stoga utvrđuju osnovne obveze primjenjive na sve pružatelje posredničkih usluga kao i dodatne obveze za pružatelje usluga smještaja informacija na poslužitelju te, konkretnije, na internetske platforme i vrlo velike internetske platforme. Pružatelji posredničkih usluga trebali bi, u mjeri u kojoj pripadaju različitim kategorijama s obzirom na prirodu svojih usluga i svoju veličinu, poštovati sve odgovarajuće obveze iz ove Uredbe u vezi s tim uslugama. Te usklađene obveze dužne pažnje, koje bi trebale biti razumne, ali ne i proizvoljne, potrebne su za utvrđivanje pitanja od javnog interesa, kao što su zaštita legitimnih interesa primatelja usluge, rješavanje problema nezakonitih praksi i zaštita temeljnih prava na internetu.

Amandman  35

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(36) Kako bi se olakšala neometana i učinkovita komunikacija povezana s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, od pružatelja posredničkih usluga trebalo bi zahtijevati da uspostave jedinstvenu kontaktnu točku i objave relevantne informacije koje se odnose na njihovu kontaktnu točku, uključujući jezike koje treba upotrebljavati pri takvoj komunikaciji. Kontaktnu točku mogu upotrebljavati i pouzdani prijavitelji nezakonitog i lažnog sadržaja i profesionalni subjekti koji imaju poseban odnos s pružateljem posredničkih usluga. Za razliku od pravnog zastupnika, kontaktna točka trebala bi služiti operativnim svrhama i ne bi trebala nužno imati fizičku lokaciju.	(36) Kako bi se olakšala neometana i učinkovita komunikacija povezana s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, od pružatelja posredničkih usluga trebalo bi zahtijevati da odrede jedinstvenu kontaktnu točku i objave relevantne i ažurirane informacije koje se odnose na njihovu kontaktnu točku, uključujući jezike koje treba upotrebljavati pri takvoj komunikaciji. O tim informacijama trebalo bi obavijestiti koordinatora za digitalne usluge u državi članici poslovnog nastana. Kontaktnu točku mogu upotrebljavati i pouzdani prijavitelji nezakonitog i lažnog sadržaja i profesionalni subjekti koji imaju poseban odnos s pružateljem posredničkih usluga. Trebalo bi biti moguće da ta kontaktna točka bude ista kontaktna točka koja je propisana drugim aktima Unije. Za razliku od pravnog zastupnika, kontaktna točka trebala bi služiti operativnim svrhama i ne bi trebala nužno imati fizičku lokaciju.

Amandman  36

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 36.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(36a) Pružatelji posredničkih usluga trebali bi također biti obvezni odrediti jedinstvenu kontaktnu točku za primatelje usluga, kojom se omogućuje brza, izravna i učinkovita komunikacija, posebno putem lako dostupnih sredstava kao što su telefonski broj, adrese e-pošte, elektronički obrasci za kontakt, chatbotovi ili trenutačna razmjena poruka. To bi trebalo biti izričito navedeno kada korisnik komunicira s chatbotovima. Kako bi se olakšala brza, izravna i učinkovita komunikacija, primatelji usluga ne bi se trebali suočavati s dugim telefonskim izbornicima ili skrivenim podacima za kontakt. Konkretno, telefonski izbornici trebali bi uvijek sadržavati opciju razgovora s čovjekom. Pružatelji posredničkih usluga trebali bi primateljima usluga omogućiti da odaberu sredstva izravne i učinkovite komunikacije koja ne ovise samo o automatiziranim alatima. Ta obveza ne bi trebala utjecati na unutarnju organizaciju pružatelja posredničkih usluga, uključujući mogućnost korištenja usluga trećih strana za pružanje tog komunikacijskog sustava, kao što su vanjski pružatelji usluga i pozivni centri.

Amandman  37

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(37) Pružatelji posredničkih usluga s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji nude usluge u Uniji trebali bi imenovati pravnog zastupnika u Uniji s dostatnim ovlaštenjima i pružiti informacije o svojim pravnim zastupnicima kako bi se omogućio djelotvoran nadzor i, prema potrebi, provedba ove Uredbe u odnosu na te pružatelje. Pravnom zastupniku trebalo bi omogućiti da djeluje i kao kontaktna točka, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući zahtjevi ove Uredbe.	(37) Pružatelji posredničkih usluga s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji nude usluge u Uniji trebali bi imenovati pravnog zastupnika u Uniji s dostatnim ovlaštenjima i pružiti informacije o svojim pravnim zastupnicima kako bi se omogućio djelotvoran nadzor i, prema potrebi, provedba ove Uredbe u odnosu na te pružatelje. Pravnom zastupniku trebalo bi omogućiti da djeluje i kao kontaktna točka, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući zahtjevi ove Uredbe. Trebalo bi biti moguće da jednog pravnog zastupnika ovlasti više pružatelja posredničkih usluga, u skladu s nacionalnim pravom, pod uvjetom da se ti pružatelji mogu smatrati mikropoduzećima ili malim ili srednjim poduzećima u smislu Preporuke 2003/361/EZ.

Amandman  38

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(38) Iako bi se u načelu trebala poštovati sloboda ugovaranja pružateljâ posredničkih usluga, primjereno je utvrditi određena pravila o sadržaju, primjeni i provedbi njihovih uvjeta poslovanja u interesu transparentnosti, zaštite primatelja usluge i izbjegavanja nepoštenih ili proizvoljnih ishoda.	(38) Iako bi se u načelu trebala poštovati sloboda ugovaranja pružateljâ posredničkih usluga, primjereno je utvrditi određena pravila o sadržaju, primjeni i provedbi njihovih uvjeta poslovanja u interesu zaštite temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i informiranja, transparentnosti, zaštite primatelja usluge i izbjegavanja diskriminirajućih, nepoštenih ili proizvoljnih ishoda. Konkretno, važno je osigurati da su uvjeti poslovanja sastavljeni na jasnom i nedvosmislenom jeziku u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Uvjeti poslovanja trebali bi sadržavati informacije o svim politikama, postupcima, mjerama i alatima koji se upotrebljavaju u svrhu moderiranja sadržaja, uključujući algoritamsko donošenje odluka i revizije koje provodi čovjek, kao i o pravu na prestanak korištenja usluge. Pružatelji posredničkih usluga trebali bi primateljima usluga pružiti i sažet i lako čitljiv sažetak glavnih elemenata uvjeta poslovanja, uključujući dostupne pravne lijekove, ako je primjereno s pomoću grafičkih elemenata kao što su ikone.

Amandman  39

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(39) Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti i odgovornosti, pružatelji posredničkih usluga trebali bi svake godine, u skladu s usklađenim zahtjevima sadržanima u ovoj Uredbi, izvješćivati o moderiranju sadržaja kojim se bave, uključujući mjere poduzete kao rezultat primjene i provedbe njihovih uvjeta poslovanja. Međutim, kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje, te obveze izvješćivanja radi osiguravanja transparentnosti ne bi se trebale nametati pružateljima koji su mikro ili mala poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ.40	(39) Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti i odgovornosti, pružatelji posredničkih usluga trebali bi, u skladu s usklađenim zahtjevima sadržanima u ovoj Uredbi, svake godine sastaviti izvješće u standardiziranom i strojno čitljivom formatu o moderiranju sadržaja kojim se bave, uključujući mjere poduzete kao rezultat primjene i provedbe njihovih uvjeta poslovanja. Međutim, kako bi se izbjeglo nerazmjerno opterećenje, te obveze izvješćivanja radi osiguravanja transparentnosti ne bi se trebale nametati pružateljima koji su mikro ili mala poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ40 i koji se ne mogu smatrati vrlo velikim internetskim platformama.
__________________	__________________
40 Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).	40 Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

Amandman  40

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 39.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(39a) Primatelji usluge bi pri korištenju usluge trebali moći donositi slobodne, samostalne i informirane odluke, a pružatelji posredničkih usluga ne smiju se koristiti nikakvim sredstvima, među ostalim putem svojeg sučelja, kako bi narušili ili otežali donošenje odluka. Primatelji usluge osobito bi trebali biti osnaženi za donošenje takvih odluka, među ostalim, u vezi s prihvaćanjem i izmjenama uvjeta poslovanja, praksama oglašavanja, postavkama privatnosti i drugim postavkama, sustava za preporučivanje pri interakciji s posredničkim uslugama. Međutim, određenim praksama uglavnom se iskorištavaju kognitivne predrasude te se primatelje usluge potiče da kupe robu i usluge koje ne žele ili da otkriju osobne informacije koje inače ne bi htjeli otkriti. Stoga bi pružateljima posredničkih usluga trebalo zabraniti da obmanjuju ili nukaju primatelje usluge i da podrivaju ili narušavaju samostalnost, donošenje odluka ili izbor primatelja usluge s pomoću strukture, dizajna ili funkcija internetskog sučelja ili nekog njegova dijela („tamni obrasci”). To bi trebalo uključivati, ali ne bi smjelo biti ograničeno na, izrabljivačke odluke u dizajnu kako bi se primatelja usluge usmjerilo na radnje koje koriste pružatelju posredničkih usluga, a koje možda nisu u interesu primatelja, predstavljanje izbora na način koji nije neutralan, npr. jače vizualno isticanje opcije kojom se daje privola, opetovano traženje od primatelja ili inzistiranje da donese odluku, primjerice tako da se postupak otkazivanja usluge učini znatno kompliciranijim od prihvaćanja usluge. Međutim, pravila kojima se sprečavaju tamni obrasci ne bi se trebala tumačiti tako da sprječavaju pružatelje da izravno komuniciraju s korisnicima i da im ponude nove ili dodatne usluge. Posebno bi trebalo biti moguće ponovno se obratiti korisniku u razumnom roku, čak i ako korisnik nije dao privolu za posebne svrhe obrade podataka, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranog akta kako bi se definirale prakse koje bi se mogle smatrati tamnim obrascima.

Amandman  41

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(40) Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju imaju posebno važnu ulogu u borbi protiv nezakonitog sadržaja na internetu jer pohranjuju informacije dobivene od primatelja usluge na njihov zahtjev i obično omogućuju drugim primateljima pristup tim informacijama, ponekad velikih razmjera. Važno je da svi pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, bez obzira na njihovu veličinu, uspostave mehanizme prijavljivanja i djelovanja prilagođene korisnicima kojima se olakšava obavješćivanje pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju o određenim informacijama koje podnositelj prijave smatra nezakonitim sadržajem („obavijest”) na temelju čega pružatelj može odlučiti slaže li se s tom ocjenom i želi li ukloniti taj sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju („djelovanje”). Pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi u pogledu prijavljivanja, pojedincima ili subjektima bi trebalo omogućiti da u jednoj prijavi prijave više navodno nezakonitih sadržaja. Obveza uspostave mehanizama prijavljivanja i djelovanja trebala bi se primjenjivati, primjerice, na usluge pohrane i dijeljenja datoteka, usluge iznajmljivanja diskovnog prostora i pripadajućih serverskih resursa za smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu, reklamne poslužitelje i pastebinove (usluge smještaja na poslužitelju), u mjeri u kojoj se smatraju pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju obuhvaćenih ovom Uredbom.	(40) Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju imaju posebno važnu ulogu u borbi protiv nezakonitog sadržaja na internetu jer pohranjuju informacije dobivene od primatelja usluge na njihov zahtjev i obično omogućuju drugim primateljima pristup tim informacijama, ponekad velikih razmjera. Važno je da svi pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju, bez obzira na njihovu veličinu, uspostave lako dostupne, sveobuhvatne mehanizme prijavljivanja i djelovanja prilagođene korisnicima kojima se olakšava obavješćivanje pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju o određenim informacijama koje podnositelj prijave smatra nezakonitim sadržajem („obavijest”) na temelju čega pružatelj bez dodatne pravne ili činjenične provjere informacija iz te obavijesti može utvrditi da je predmetni sadržaj bez sumnje nezakonit i ukloniti taj sadržaj ili onemogućiti pristup tom sadržaju („djelovanje”). Takav mehanizam trebao bi uključivati jasno prepoznatljiv mehanizam prijavljivanja smješten blizu predmetnog sadržaja kojim se omogućuje brzo i jednostavno obavješćivanje o informacijama koje se u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom smatraju nezakonitim sadržajem. Pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi u pogledu prijavljivanja, pojedincima ili subjektima bi trebalo omogućiti da u jednoj prijavi prijave više navodno nezakonitih sadržaja kako bi se omogućilo učinkovito funkcioniranje mehanizma prijavljivanja i djelovanja. Iako bi pojedinci uvijek trebali moći anonimno podnositi prijave, takve prijave ne bi smjele dovesti do stvarnog saznanja, osim u slučaju informacija za koje se smatra da uključuju jedno od kaznenih djela iz Direktive 2011/93/EU. Obveza uspostave mehanizama prijavljivanja i djelovanja trebala bi se primjenjivati, primjerice, na usluge pohrane i dijeljenja datoteka, usluge iznajmljivanja diskovnog prostora i pripadajućih serverskih resursa za smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu, reklamne poslužitelje i pastebinove (usluge smještaja na poslužitelju), u mjeri u kojoj se smatraju pružateljima usluga smještaja informacija na poslužitelju obuhvaćenih ovom Uredbom.

Amandman  42

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(40a) Ipak, prijave bi trebale biti upućene subjektu koji ima tehničku i operativnu sposobnost djelovanja i najbliži odnos s primateljem usluge koji je pružio informacije ili sadržaj. Takvi pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju trebali bi preusmjeriti takve obavijesti na određenu internetsku platformu i obavijestiti koordinatora za digitalne usluge.

Amandman  43

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(40b) Isto tako, pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju trebali bi nastojati djelovati samo u odnosu na prijavljene informacije. Kada je uklanjanje ili onemogućavanje pristupa pojedinim informacijama tehnički ili operativno neostvarivo iz pravnih ili tehnoloških razloga, kao što su usluge pohrane i razmjene šifriranih datoteka i podataka, pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju trebali bi obavijestiti primatelja usluge o prijavi i zatražiti djelovanje.

Amandman  44

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 41.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(41) Pravila o takvim mehanizmima prijavljivanja i djelovanja trebalo bi uskladiti na razini Unije kako bi se omogućila pravodobna, pažljiva i objektivna obrada obavijesti na temelju ujednačenih, transparentnih i jasnih pravila kojima se osiguravaju snažne zaštitne mjere za zaštitu prava i legitimnih interesa svih uključenih strana, posebno njihovih temeljnih prava zajamčenih Poveljom, neovisno o tome u kojoj državi članici te strane imaju poslovni nastan ili boravište te neovisno o predmetnom području prava. Temeljna prava uključuju, ovisno o slučaju, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju i pravo primateljâ usluge na djelotvoran pravni lijek; slobodu poduzetništva za pružatelje usluga, uključujući slobodu ugovaranja; kao i pravo na ljudsko dostojanstvo, prava djeteta, pravo na zaštitu vlasništva, uključujući intelektualno vlasništvo, i pravo na nediskriminaciju strana na koje utječe nezakoniti sadržaj.	(41) Pravila o takvim mehanizmima prijavljivanja i djelovanja trebalo bi uskladiti na razini Unije kako bi se omogućila pravodobna, pažljiva, objektivna, neproizvoljna i nediskriminirajuća obrada obavijesti na temelju ujednačenih, transparentnih i jasnih pravila kojima se osiguravaju snažne zaštitne mjere za zaštitu prava i legitimnih interesa svih uključenih strana, posebno njihovih temeljnih prava zajamčenih Poveljom, neovisno o tome u kojoj državi članici te strane imaju poslovni nastan ili boravište te neovisno o predmetnom području prava. Temeljna prava uključuju, ovisno o slučaju, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju i pravo primateljâ usluge na djelotvoran pravni lijek; slobodu poduzetništva za pružatelje usluga, uključujući slobodu ugovaranja; kao i pravo na ljudsko dostojanstvo, prava djeteta, pravo na zaštitu vlasništva, uključujući intelektualno vlasništvo, i pravo na nediskriminaciju strana na koje utječe nezakoniti sadržaj.

Amandman  45

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 41.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(41a) Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju bi nakon primanja obavijesti trebali postupati bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući u obzir vrstu nezakonitog sadržaja koji se prijavljuje i hitnost poduzimanja radnji. Pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju trebao bi obavijestiti pojedinca ili subjekt koji je prijavio posebni sadržaj o svojoj odluci bez nepotrebnog odgađanja nakon donošenja odluke o tome hoće li poduzeti mjere nakon primitka obavijesti ili ne.

Amandman  46

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(42) Ako pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju odluči ukloniti ili onemogućiti informacije dobivene od primatelja usluge, na primjer nakon primitka prijave ili djelovanjem na vlastitu inicijativu, među ostalim uporabom automatiziranih sredstava, pružatelj bi trebao obavijestiti primatelja o svojoj odluci, razlozima za nju i dostupnim mogućnostima pravne zaštite za osporavanje odluke, s obzirom na negativne posljedice koje takve odluke mogu imati za primatelja, među ostalim u pogledu ostvarivanja njegova temeljnog prava na slobodu izražavanja. Ta bi se obveza trebala primjenjivati neovisno o razlozima za odluku, posebno neovisno o tome je li mjera poduzeta zbog toga što se smatra da je prijavljena informacija nezakonit sadržaj ili neusklađena s primjenjivim uvjetima poslovanja. Dostupna pravna sredstva za osporavanje odluke pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju trebala bi uvijek uključivati sudsku zaštitu.	(42) Ako pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju odluči ukloniti informacije dobivene od primatelja usluge, onemogućiti pristup tim informacijama, degradirati ih ili nametnuti druge mjere u odnosu na te informacije, na primjer nakon primitka prijave ili djelovanjem na vlastitu inicijativu, među ostalim uporabom automatiziranih sredstava koja su dokazano učinkovita, razmjerna i točna, taj bi pružatelj na jasan i lako razumljiv način trebao obavijestiti primatelja o svojoj odluci, razlozima za nju i dostupnim mogućnostima pravne zaštite za osporavanje odluke, s obzirom na negativne posljedice koje takve odluke mogu imati za primatelja, među ostalim u pogledu ostvarivanja njegova temeljnog prava na slobodu izražavanja. Ta bi se obveza trebala primjenjivati neovisno o razlozima za odluku, posebno neovisno o tome je li mjera poduzeta zbog toga što se smatra da je prijavljena informacija nezakonit sadržaj ili neusklađena s primjenjivim uvjetima poslovanja. Dostupna pravna sredstva za osporavanje odluke pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju trebala bi uvijek uključivati sudsku zaštitu. Ta se obveza, međutim, ne primjenjuje u nizu situacija, naime, ako se radi o obmanjujućem sadržaju ili sadržaju koji je dio komercijalnog sadržaja velikog volumena ili ako je pravosudno tijelo ili tijelo za izvršavanje zakonodavstva zatražilo da se primatelj usluge ne obavijesti zbog kaznene istrage koja je u tijeku do zaključenja kaznene istrage. Ako pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju nema informacije potrebne za obavješćivanje primatelja putem trajnog medija, ne bi trebala postojati obveza da to čini.

Amandman  47

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(42a) Pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju u nekim slučajevima, primjerice na temelju obavijesti podnositelja prijave ili vlastitih dobrovoljnih mjera, može doznati informacije koje se odnose na određenu aktivnost primatelja usluge, kao što je pružanje određenih vrsta nezakonitog sadržaja, zahvaljujući kojima se, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti poznate internetskoj platformi, razumno opravdava sumnja da je primatelj možda počinio, čini ili će vjerojatno počiniti teško kazneno djelo koje uključuje neposrednu prijetnju za život ili sigurnost osoba, kao što su kaznena djela navedena u Direktivi 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća1 . U takvim slučajevima pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju trebao bi bez odgode obavijestiti nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva o takvoj sumnji i na zahtjev im dostaviti sve relevantne informacije koje su mu dostupne, uključujući, prema potrebi, predmetni sadržaj i obrazloženje sumnje, te bi, osim ako nije drugačije naloženo, trebao ukloniti sadržaj ili mu onemogućiti pristup. Informacije koje je pružatelj usluga smještaja informacija na poslužitelju dostavio u obavijesti ne bi se smjele koristiti ni u jednu drugu svrhu osim u svrhe koje su izravno povezane s prijavljenim pojedinačnim teškim kaznenim djelom. Ovom se Uredbom ne pruža pravna osnova za izradu profila primatelja usluga kako bi iternetski pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju mogli utvrđivati kaznena djela. Pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju bi pri obavješćivanju tijela za izvršavanje zakonodavstva trebali poštovati i druga primjenjiva pravila prava Unije ili nacionalnog prava o zaštiti prava i sloboda pojedinaca. Kako bi se olakšalo prijavljivanje sumnji na kaznena djela, države članice trebale bi Komisiji poslati popis nadležnih tijela za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudnih tijela.
	__________________
	1 Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).

Amandman  48

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 43.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(43a) Isto tako, kako bi se osiguralo da se obveze primjenjuju samo na one pružatelje posredničkih usluga kod kojih bi korist premašila opterećenje za pružatelja, Komisija bi trebala biti ovlaštena izdati izuzeće od zahtjeva iz poglavlja III. odjeljka 3., u cijelosti ili djelomično, onim pružateljima posredničkih usluga koji su neprofitni ili su srednja poduzeća i koji ne predstavljaju nikakve sistemske rizike povezane s nezakonitim sadržajem i ograničeno su izloženi nezakonitom sadržaju. Pružatelji usluga trebali bi navesti opravdane razloge zbog kojih bi im trebalo odobriti izuzeće i svoj zahtjev najprije poslati koordinatorima za digitalne usluge u državi poslovnog nastana radi preliminarne procjene. Komisija bi trebala ispitati takav zahtjev uzimajući u obzir preliminarnu procjenu koju su proveli koordinatori za digitalne usluge u državi poslovnog nastana. Preliminarnu procjenu trebalo bi poslati Komisiji zajedno sa zahtjevom. Komisija bi trebala pratiti primjenu izuzeća i imati pravo da u bilo kojem trenutku ukine izuzeće. Komisija bi trebala voditi javni popis svih izdanih izuzeća i njihovih uvjeta.

Amandman  49

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(44) Primatelji usluge trebali bi moći jednostavno i učinkovito osporiti određene odluke internetskih platformi koje na njih negativno utječu. Stoga bi internetske platforme trebale biti obvezne osigurati interne sustave za rješavanje pritužbi koji ispunjavaju određene uvjete kojima je cilj osigurati da sustavi budu lako dostupni i dovode do brzih i pravednih ishode. Osim toga, trebalo bi predvidjeti mogućnost da sporove, uključujući one koji se u okviru internih sustava za rješavanje pritužbi ne mogu riješiti na zadovoljavajući način, izvansudski rješavaju neovisna ovlaštena tijela koja posjeduju potrebna sredstva i stručnost za obavljanje svojih aktivnosti na pravedan, brz i troškovno učinkovit način. Takve mogućnosti osporavanja odluka internetskih platformi trebale bi dopunjavati mogućnost traženja sudske zaštite u skladu sa zakonima dotične države članice, ali ne bi trebale utjecati na nju ni u kom pogledu.	(44) Primatelji usluge, trebali bi moći jednostavno i učinkovito osporiti određene odluke, internetskih platformi koje na njih negativno utječu. To bi trebalo uključivati odluke internetskih platformi kojima se potrošačima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima o suspenziji pružanja njihovih usluga trgovcima. Stoga bi internetske platforme trebale biti obvezne osigurati interne sustave za rješavanje pritužbi koji ispunjavaju određene uvjete kojima je cilj osigurati da sustavi budu lako dostupni i dovode do brzih, nediskriminirajućih, nesvojevoljnih i pravednih ishoda u roku od deset radnih dana od dana kada je internetska platforma primila pritužbu. Osim toga, trebalo bi predvidjeti mogućnost pokretanja, u dobroj vjeri, izvansudskog rješavanja sporova, uključujući one koji se u okviru internih sustava za rješavanje pritužbi ne mogu riješiti na zadovoljavajući način, pred neovisnim ovlaštenim tijelima koja posjeduju potrebna sredstva i stručnost za obavljanje svojih aktivnosti na pravedan, brz i troškovno učinkovit način i u razumnom vremenskom roku. Takve mogućnosti osporavanja odluka internetskih platformi trebale bi dopunjavati mogućnost traženja sudske zaštite u skladu sa zakonima dotične države članice, ali ne bi trebale utjecati na nju ni u kom pogledu.

Amandman  50

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(46) Mjere protiv nezakonitog sadržaja mogu se provesti brže i pouzdanije ako internetske platforme poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale prioritetno postupanje s prijavama koje podnesu pouzdani prijavitelji nezakonitog i lažnog sadržaja kroz mehanizme prijavljivanja i djelovanja propisane ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje zahtjev da se sve prijave podnesene u okviru tih mehanizama obrađuju i da se o njima odlučuje pravodobno, savjesno i objektivno. Takav status pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja interneta trebao bi se dodijeliti samo subjektima, a ne pojedincima, koji su dokazali, među ostalim, da posjeduju posebno stručno znanje i sposobnost potrebne za borbu protiv nezakonitog sadržaja, da predstavljaju kolektivne interese te da rade savjesno i objektivno. Takvi subjekti mogu biti javni, kao što su, kad je riječ o terorističkom sadržaju, jedinice za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja u okviru nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva ili Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) odnosno nevladine organizacije i polujavna tijela, kao što su organizacije koje su dio INHOPE-a, mreže dežurnih telefonskih linija za prijavljivanje materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece, i organizacije koje su se posvetile prijavljivanju nezakonitog rasističkog i ksenofobnog izražavanja na internetu. Kad je riječ o pravima intelektualnog vlasništva, sektorskim organizacijama i organizacijama nositelja prava mogao bi se dodijeliti status pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja ako dokažu da ispunjavaju primjenjive uvjete. Pravila ove Uredbe o pouzdanim prijaviteljima nezakonitog i lažnog sadržaja ne bi se trebala tumačiti na način da sprječavaju internetske platforme da na sličan način postupaju s prijavama koje su podnijeli subjekti ili pojedinci kojima nije dodijeljen status pouzdanog prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja na temelju ove Uredbe odnosno da ih sprječavaju da na drugi način surađuju s drugim subjektima, u skladu s primjenjivim pravom, uključujući ovu Uredbu i Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća.43	(46) Mjere protiv nezakonitog sadržaja mogu se provesti brže i pouzdanije ako internetske platforme poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale prioritetno i hitno postupanje s prijavama koje podnesu pouzdani prijavitelji nezakonitog i lažnog sadržaja, koji djeluju u okviru svojeg područja stručnosti, kroz mehanizme prijavljivanja i djelovanja propisane ovom Uredbom, uzimajući u obzir postupanje s dužnom pažnjom i ne dovodeći u pitanje zahtjev da se sve prijave podnesene u okviru tih mehanizama obrađuju i da se o njima odlučuje objektivno. Takav status pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja interneta trebao bi se dodijeliti, na razdoblje od dvije godine, samo subjektima, a ne pojedincima, koji su dokazali, među ostalim, da posjeduju posebno stručno znanje i sposobnost potrebne za borbu protiv nezakonitog sadržaja, da predstavljaju kolektivne interese te da rade savjesno i objektivno i da imaju transparentnu strukturu financiranja. Koordinatoru za digitalne usluge trebalo bi dopustiti da produži taj status ako dotični pouzdani prijavitelj i dalje ispunjava zahtjeve ove Uredbe. Takvi subjekti mogu biti javni, kao što su, kad je riječ o terorističkom sadržaju, jedinice za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja u okviru nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva ili Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) odnosno nevladine organizacije, potrošačke organizacije, i polujavna tijela, kao što su organizacije koje su dio INHOPE-a, mreže dežurnih telefonskih linija za prijavljivanje materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece, i organizacije koje su se posvetile prijavljivanju nezakonitog rasističkog i ksenofobnog izražavanja na internetu. Pouzdani prijavitelji trebali bi objavljivati razumljiva i detaljna izvješća o prijavama podnesenima u skladu s člankom 14. U tim izvješćima trebale bi biti navedene informacije kao što su prijave kategorizirane prema subjektu pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju, vrsta prijavljenog sadržaja, pravne odredbe koje su navodno prekršene predmetnim sadržajem i mjere koje je poduzeo pružatelj. Izvješća bi trebala sadržavati i informacije o svim mogućim sukobima interesa i izvorima financiranja, kao i o postupku koji je pouzdani prijavitelj uspostavio kako bi zadržao svoju neovisnost. Kad je riječ o pravima intelektualnog vlasništva, sektorskim organizacijama i organizacijama nositelja prava mogao bi se dodijeliti status pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja ako dokažu da ispunjavaju primjenjive uvjete i da poštuju izuzeća i ograničenja u pogledu prava intelektualnog vlasništva. Pravila ove Uredbe o pouzdanim prijaviteljima nezakonitog i lažnog sadržaja ne bi se trebala tumačiti na način da sprječavaju internetske platforme da na sličan način postupaju s prijavama koje su podnijeli subjekti ili pojedinci kojima nije dodijeljen status pouzdanog prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja na temelju ove Uredbe odnosno da ih sprječavaju da na drugi način surađuju s drugim subjektima, u skladu s primjenjivim pravom, uključujući ovu Uredbu i Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća.43Kako ne bi došlo do zlouporabe statusa pouzdanog prijavitelja, taj bi se status trebao moći suspendirati kada koordinator za digitalne usluge u zemlji poslovnog nastana otvori istragu na temelju legitimnih razloga. Suspenzija ne bi trebala biti dulja od vremena potrebnog za provedbu istrage i trebala bi se zadržati ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana zaključi da bi se dotični subjekt i dalje mogao smatrati pouzdanim prijaviteljem.
__________________	__________________
43 Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).	43 Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

Amandman  51

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(46a) Strogom primjenom univerzalnog dizajna na sve nove tehnologije i usluge trebao bi se osigurati potpun, ravnopravan i neograničen pristup za sve potencijalne potrošače, uključujući osobe s invaliditetom, na način kojim se u potpunosti uzimaju u obzir njihovo inherentno dostojanstvo i raznolikost. Ključno je osigurati da pružatelji internetskih platformi koji nude usluge u Uniji takve usluge osmišljavaju i pružaju u skladu sa zahtjevima u pogledu pristupačnosti utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882. Pružatelji internetskih platformi osobito bi trebali osigurati da su informacije i obrasci koje pružaju i postupci koje predviđaju stavljeni na raspolaganje tako da se mogu lako pronaći i razumjeti te da su dostupni osobama s invaliditetom.

Amandman  52

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(47) Zlouporabom usluga internetskih platformi do koje dolazi zbog čestog pružanja očito nezakonitog sadržaja ili čestog podnošenja očito neutemeljenih prijava ili pritužbi u okviru mehanizama i sustava uspostavljenih ovom Uredbom potkopava se povjerenje i nanosi šteta pravima i legitimnim interesima uključenih strana. Stoga je potrebno uspostaviti odgovarajuće i razmjerne zaštitne mjere protiv takve zlouporabe. Informacije bi se trebale smatrati očito nezakonitim sadržajem, a prijave ili pritužbe očito neutemeljenima ako je i laiku, bez ikakve sadržajne analize, očito da je sadržaj nezakonit odnosno da su obavijesti ili pritužbe neutemeljene. Internetske platforme trebale bi pod određenim uvjetima privremeno obustaviti svoje relevantne aktivnosti u odnosu na osobu koja počini zlouporabu. Time se ne dovodi u pitanje sloboda internetskih platformi da odrede svoje uvjete poslovanja i uspostave strože mjere u slučaju očito nezakonitog sadržaja povezanog s teškim kaznenim djelima. Radi transparentnosti tu bi mogućnost trebalo jasno i dovoljno detaljno utvrditi u uvjetima poslovanja internetskih platformi. Pravna zaštita trebala bi uvijek biti dostupna u odnosu na odluke koje u tom pogledu donose internetske platforme, a one bi trebale podlijegati nadzoru nadležnog koordinatora za digitalne usluge. Pravilima ove Uredbe o zlouporabi ne bi se trebalo sprečavati internetske platforme da poduzmu druge mjere za rješavanje problema nezakonitog sadržaja dobivenoga od primatelja njihove usluge ili ostalih zlouporaba njihovih usluga, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Tim se pravilima ne dovodi u pitanje mogućnost da se osobe koje počine zlouporabu smatraju odgovornima, među ostalim za naknadu štete, kako je predviđeno pravom Unije ili nacionalnim pravom.	(47) Zlouporabom usluga internetskih platformi do koje dolazi zbog čestog pružanja nezakonitog sadržaja ili čestog podnošenja očito neutemeljenih prijava ili pritužbi u okviru mehanizama i sustava uspostavljenih ovom Uredbom potkopava se povjerenje i nanosi šteta pravima i legitimnim interesima uključenih strana. Stoga je potrebno uspostaviti odgovarajuće, razmjerne i djelotvorne zaštitne mjere protiv takve zlouporabe. Zlouporaba usluga internetskih platformi mogla bi se utvrditi u pogledu čestog pružanja nezakonitog sadržaja ako je očito da je taj sadržaj nezakonit bez provođenja detaljne pravne ili činjenične analize. Prijave ili pritužbe očito neutemeljenima ako je i laiku, bez ikakve sadržajne analize, očito da je sadržaj nezakonit odnosno da su obavijesti ili pritužbe neutemeljene. Internetske platforme trebale bi pod određenim uvjetima imati pravo privremeno ili, u ograničenom broju situacija, trajno obustaviti svoje relevantne aktivnosti u odnosu na osobu koja počini zlouporabu. Time se ne dovodi u pitanje sloboda internetskih platformi da odrede svoje uvjete poslovanja i uspostave strože mjere u slučaju nezakonitog sadržaja povezanog s teškim kaznenim djelima. Radi transparentnosti tu bi mogućnost trebalo jasno i dovoljno detaljno utvrditi u uvjetima poslovanja internetskih platformi. Pravna zaštita trebala bi uvijek biti dostupna u odnosu na odluke koje u tom pogledu donose internetske platforme, a one bi trebale podlijegati nadzoru nadležnog koordinatora za digitalne usluge. Pravilima ove Uredbe o zlouporabi ne bi se trebalo sprečavati internetske platforme da poduzmu druge mjere za rješavanje problema nezakonitog sadržaja dobivenoga od primatelja njihove usluge ili ostalih zlouporaba njihovih usluga, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Tim se pravilima ne dovodi u pitanje mogućnost da se osobe koje počine zlouporabu smatraju odgovornima, među ostalim za naknadu štete, kako je predviđeno pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Amandman  53

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 48.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(48) Internetska platforma može u nekim slučajevima, primjerice na temelju obavijesti podnositelja prijave ili vlastitih dobrovoljnih mjera, doznati informacije koje se odnose na određenu aktivnost primatelja usluge, kao što je pružanje određenih vrsta nezakonitog sadržaja, zahvaljujući kojima se, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti poznate internetskoj platformi, razumno opravdava sumnja da je primatelj možda počinio, čini ili će vjerojatno počiniti teško kazneno djelo prijetnje životu ili sigurnosti osobe, kao što su kaznena djela navedena u Direktivi 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća. U takvim slučajevima internetska platforma trebala bi bez odgode obavijestiti nadležna tijela kaznenog progona o takvoj sumnji i dostaviti im sve relevantne informacije koje su joj dostupne, uključujući, prema potrebi, predmetni sadržaj i obrazloženje sumnje. Ovom se Uredbom ne određuje pravna osnova za izradu profila primatelja usluga na temelju koje bi internetske platforme mogle utvrđivati kaznena djela. Internetske platforme trebale bi pri obavješćivanju tijela kaznenog progona poštovati i druga primjenjiva pravila prava Unije ili nacionalnog prava o zaštiti prava i sloboda pojedinaca.	Briše se.
___________
1 Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (SL L 335, 17.12.2011., str. 1.).

Amandman  54

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(49) Kako bi se pridonijelo sigurnom, pouzdanom i transparentnom internetskom okruženju za potrošače kao i za druge zainteresirane strane, kao što su konkurentni trgovci i nositelji prava intelektualnog vlasništva, te kako bi se trgovce odvratilo od prodaje proizvodâ ili usluga kojima se krše primjenjiva pravila, internetske platforme koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima trebale bi osigurati sljedivost takvih trgovaca. Od trgovca bi se stoga trebalo zahtijevati da internetskoj platformi pruži određene bitne informacije, među ostalim u svrhu promicanja poruka o proizvodima ili nuđenja proizvodâ. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati i na trgovce koji promiču poruke o proizvodima ili uslugama u ime robnih marki na osnovu temeljnih ugovora. Te internetske platforme trebale bi pohraniti sve informacije na siguran način tijekom razumnog razdoblja koje ne bi trebalo trajati dulje nego što je potrebno kako bi im, u skladu s primjenjivim pravom, među ostalim onim o zaštiti osobnih podataka, mogla pristupiti javna tijela i privatne strane s legitimnim interesom, među ostalim na temelju nalogâ za pružanje informacija iz ove Uredbe.	(49) Kako bi se pridonijelo sigurnom, pouzdanom i transparentnom internetskom okruženju za potrošače kao i za druge zainteresirane strane, kao što su konkurentni trgovci i nositelji prava intelektualnog vlasništva, te kako bi se trgovce odvratilo od prodaje proizvodâ ili usluga kojima se krše primjenjiva pravila, internetske platforme koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima trebale bi pribaviti dodatne informacije o trgovcu i proizvodima i uslugama koje namjeravaju ponuditi na platformi. Internetska platforma bi stoga trebala imati obvezu pribaviti informacije o imenu, telefonskom broju i elektroničkoj pošti gospodarskog subjekta te o vrsti proizvoda ili usluge koje trgovac namjerava ponuditi na internetskoj platformi. Prije nego što ponudi svoje usluge trgovcu, operator internetske platforme trebao bi učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi provjerio jesu li informacije koje je trgovac pružio pouzdane. Usto, platforma bi trebala poduzimati odgovarajuće mjere, kao što su, ako je primjenjivo, nasumične provjere, kako bi identificirala i spriječila pojavu nezakonitog sadržaja na svojem sučelju. Ispunjavanjem obveza sljedivosti trgovaca, proizvoda i usluga trebala bi se olakšati usklađenost platformi koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu uz obvezu informiranja potrošača o identitetu njihove ugovorne strane, kako je utvrđeno u Direktivi 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća, kao i obveze utvrđene Uredbom (EU) br. 1215/2012 u pogledu države članice u kojoj potrošači mogu ostvariti svoja potrošačka prava. Obveza pružanja bitnih informacija trebala bi se primjenjivati i na trgovce koji promiču poruke o proizvodima ili uslugama u ime robnih marki na osnovu temeljnih ugovora. Te internetske platforme trebale bi pohraniti sve informacije na siguran način tijekom razumnog razdoblja koje ne bi trebalo trajati dulje nego što je potrebno kako bi im, u skladu s primjenjivim pravom, među ostalim onim o zaštiti osobnih podataka, mogla pristupiti javna tijela i privatne strane s izravnim legitimnim interesom, među ostalim na temelju nalogâ za pružanje informacija iz ove Uredbe, pri čemu to razdoblje ne bi smjelo biti duže od šest mjeseci nakon okončanja odnosa s trgovcem.

Amandman  55

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(50) Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi uložiti razumne napore kako bi provjerile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Međutim, od obuhvaćenih internetskih platformi ne bi se trebalo zahtijevati provođenje suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu ili provjeravanje na licu mjesta. Niti bi se takve internetske platforme, koje su uložile razumne napore u skladu s ovom Uredbom, trebale smatrati internetskim platformama koje potrošačima ili drugim zainteresiranim stranama jamče pouzdanost informacija. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje tako da se trgovcima omogući da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48.	(50) Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća primjena te obveze, bez nametanja nerazmjernog opterećenja, obuhvaćene internetske platforme trebale bi, prije nego što dopuste prikazivanje proizvoda ili usluga na svojem internetskom sučelju, uložiti razumne napore kako bi procijenile pouzdanost informacija od dotičnih trgovaca, posebno uporabom slobodno dostupnih službenih internetskih baza podataka i internetskih sučelja, kao što su nacionalni trgovački registri i sustav razmjene informacija o PDV-u45, ili zahtjevom dotičnim trgovcima da dostave pouzdane popratne dokumente, kao što su preslike identifikacijskih isprava, ovjereni bankovni izvodi, certifikati trgovačkih društava i potvrde iz trgovačkog registra. Mogu se koristiti i drugim izvorima koji su dostupni za uporabu na daljinu i koji pružaju sličan stupanj pouzdanosti u svrhu ispunjavanja te obveze. Međutim, od obuhvaćenih internetskih platformi ne bi se trebalo zahtijevati provođenje suvišnih ili skupih postupaka provjere činjenica na internetu ili provjeravanje na licu mjesta. Niti bi se takve internetske platforme, koje su uložile maksimalne napore u skladu s ovom Uredbom, trebale smatrati internetskim platformama koje potrošačima ili drugim zainteresiranim stranama jamče pouzdanost informacija. Takve internetske platforme trebale bi osmisliti i organizirati i svoje internetsko sučelje na lako razumljiv način koji trgovcima omogućuje da ispune svoje obveze u skladu s pravom Unije, posebno zahtjeve utvrđene u člancima 6. i 8. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća46, članku 7. Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća47 i članku 3. Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća48.
__________________	__________________
45 https://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/vieshome.do?locale=hr	45 https://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/vieshome.do?locale=hr
46 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.	46 Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
47 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”).	47 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”).
48 Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima.	48 Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima.

Amandman  56

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 50.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(50a) Internetske platforme koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima trebale bi uložiti maksimalne napore kako bi spriječile trgovce da šire nezakonite proizvode i usluge, u skladu s načelom da nema općeg praćenja. Obuhvaćene internetske platforme trebale bi obavijestiti primatelje kad su usluga ili proizvod koji su stekli putem njihovih usluga nezakoniti.

Amandman  57

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(52) Internetsko oglašavanje ima važnu ulogu u internetskom okruženju, među ostalim u pogledu pružanja usluga internetskih platformi. Međutim, oglašavanje na internetu može pridonijeti znatnim rizicima, od oglašavanja koje je samo po sebi nezakonit sadržaj do doprinosa financijskim poticajima za objavljivanje ili umnožavanje nezakonitog ili na drugi način štetnog sadržaja i aktivnosti na internetu, ili diskriminirajućem prikazu oglašavanja koji utječe na jednako postupanje prema građanima i njihove jednake mogućnosti. Osim zahtjeva koji proizlaze iz članka 6. Direktive 2000/31/EZ, internetske platforme bi stoga trebale biti obvezne osigurati da primatelji usluge imaju određene individualizirane informacije koje su im potrebne kako bi razumjeli kada i u čije ime se oglas prikazuje. Nadalje, primatelji usluge trebali bi imati informacije o glavnim parametrima koji se upotrebljavaju kako bi se utvrdilo da im se konkretno oglašavanje treba prikazati i koji daju smislena objašnjenja logike koja se upotrebljava u tu svrhu, među ostalim kada se to temelji na izradi profila. Zahtjevima iz ove Uredbe o pružanju informacija povezanih s oglašavanjem ne dovodi se u pitanje primjena relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2016/679, posebno onih koje se odnose na pravo na prigovor, automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila, a naročito na potrebu za dobivanjem privole ispitanika prije obrade osobnih podataka za ciljano oglašavanje. Isto tako, njome se ne dovode u pitanje odredbe utvrđene u Direktivi 2002/58/EZ, posebno one koje se odnose na pohranu informacija na terminalnoj opremi i pristup informacijama koje su u njoj pohranjene.	(52) Internetsko oglašavanje ima važnu ulogu u internetskom okruženju, među ostalim u pogledu pružanja usluga internetskih platformi. Međutim, oglašavanje na internetu može pridonijeti znatnim rizicima, od oglašavanja koje je samo po sebi nezakonit sadržaj do doprinosa financijskim poticajima za objavljivanje ili umnožavanje nezakonitog ili na drugi način štetnog sadržaja i aktivnosti na internetu, ili diskriminirajućem prikazu oglašavanja koji utječe na jednako postupanje prema građanima i njihove jednake mogućnosti. Novi modeli oglašavanja doveli su do promjena u načinu na koji se informacije prikazuju te su stvorili nove obrasce prikupljanja osobnih podataka i poslovne modele koji bi mogli utjecati na privatnost, osobnu autonomiju, demokraciju, kvalitetno izvješćivanje o vijestima te olakšati manipulaciju i diskriminaciju. Stoga je potrebno više transparentnosti na tržištima internetskog oglašavanja i provođenje neovisnih istraživanja kako bi se procijenila djelotvornost bihevioralnog oglašavanja. Osim zahtjeva koji proizlaze iz članka 6. Direktive 2000/31/EZ, internetske platforme bi stoga trebale biti obvezne osigurati da primatelji usluge imaju određene individualizirane informacije koje su im potrebne kako bi razumjeli kada i u čije ime se oglas prikazuje te tko je fizička ili pravna osoba koja financira oglas. Nadalje, primatelji usluge trebali bi imati jednostavan pristup informacijama o glavnim parametrima koji se upotrebljavaju kako bi se utvrdilo da im se konkretno oglašavanje treba prikazati i koji daju smislena objašnjenja logike koja se upotrebljava u tu svrhu, među ostalim kada se to temelji na izradi profila. Zahtjevima iz ove Uredbe o pružanju informacija povezanih s oglašavanjem ne dovodi se u pitanje primjena relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2016/679, posebno onih koje se odnose na pravo na prigovor, automatizirano pojedinačno donošenje odluka, uključujući izradu profila, a naročito na potrebu za dobivanjem privole ispitanika prije obrade osobnih podataka za ciljano oglašavanje. Isto tako, njome se ne dovode u pitanje odredbe utvrđene u Direktivi 2002/58/EZ, posebno one koje se odnose na pohranu informacija na terminalnoj opremi i pristup informacijama koje su u njoj pohranjene. Osim tih obveza pružanja informacija, internetske platforme trebale bi osigurati da primatelji usluge mogu odbiti davanje privole za potrebe ciljanog oglašavanja ili da mogu povući tu privolu, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, na način da to ne bude teže ni dugotrajnije od davanja privole. Internetske platforme također ne bi smjele upotrebljavati osobne podatke u komercijalne svrhe povezane s izravnim marketingom, izradom profila i bihevioralnim oglašavanjem usmjerenim na maloljetnike. Internetska platforma ne bi trebala imati obvezu održavanja, stjecanja ili obrađivanja dodatnih informacija kako bi se mogla procijeniti dob primatelja usluge.

Amandman  58

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 52.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(52a) Osnovni dio poslovanja internetske platforme jest način na koji se određuju prioritetne informacije i na koji se prikazuju na njezinu internetskom sučelju kako bi se primateljima usluge olakšao i optimizirao pristup informacijama. To se, na primjer, čini algoritamskim sugeriranjem i rangiranjem informacija, određivanjem prioritetnih informacija, razlikovanjem s pomoću teksta ili drugih vizualnih prikaza ili drukčijim odabirom informacija dobivenih od primatelja. Takvi sustavi za preporučivanje mogu znatno utjecati na primateljevu sposobnost preuzimanja informacija i interakcije s njima na internetu. One također imaju važnu ulogu u umnožavanju određenih poruka, viralnom širenju informacija i poticanju ponašanja na internetu. Posljedično, internetske platforme trebale bi omogućiti primateljima da razumiju kako sustav za preporučivanje utječe na način na koji su informacije prikazane i da utječu na način kako su im informacije predstavljene. Trebale bi jasno i razumljivo predstaviti parametre za takve sustave za preporučivanje kako bi se osiguralo da primatelji razumiju na koji se način određuju prioritetne informacije koje su im namijenjene.

Amandman  59

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(53) S obzirom na važnu ulogu koju, zbog njihova dosega posebno izraženog brojem primatelja usluge, vrlo velike internetske platforme imaju pri olakšavanju javne rasprave, gospodarskih transakcija i širenja informacija, mišljenja i ideja te utjecanju na način na koji primatelji dobivaju i priopćavaju informacije na internetu, potrebno je tim platformama nametnuti posebne obveze uz one koje se primjenjuju na sve internetske platforme. Te dodatne obveze vrlo velikih internetskih platformi nužne su za rješavanje tih pitanja od javnog interesa jer ne postoje alternativne i manje ograničavajuće mjere kojima bi se učinkovito postigao isti rezultat.	(53) S obzirom na važnu ulogu koju, zbog njihova dosega posebno izraženog brojem primatelja usluge, vrlo velike internetske platforme imaju pri olakšavanju javne rasprave, gospodarskih transakcija i širenja informacija, mišljenja i ideja te utjecanju na način na koji primatelji dobivaju i priopćavaju informacije na internetu, potrebno je tim platformama nametnuti posebne obveze uz one koje se primjenjuju na sve internetske platforme. Te dodatne obveze vrlo velikih internetskih platformi nužne su za rješavanje tih pitanja od javnog interesa jer ne postoje razmjerne alternativne i manje ograničavajuće mjere kojima bi se učinkovito postigao isti rezultat.

Amandman  60

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(54) Vrlo velike internetske platforme mogu uzrokovati društvene rizike koji se po opsegu i učinku razlikuju od onih koje uzrokuju manje platforme. Nakon što broj primatelja platforme dosegne znatan udio stanovništva Unije, učinak sistemskih rizika koje platforma predstavlja na Uniju postaje nerazmjerno negativan. Trebalo bi smatrati da je takav znatan doseg postignut kada broj primatelja premaši operativni prag od 45 milijuna, odnosno broj koji odgovara 10 % stanovništva Unije. Operativni prag trebalo bi, prema potrebi, ažurirati izmjenama donesenima delegiranim aktima. Tako velike internetske platforme stoga bi trebale imati najviši standard obveza dužne pažnje, razmjerno njihovu društvenom učinku i sredstvima.	(54) Vrlo velike internetske platforme mogu uzrokovati društvene rizike koji se po opsegu i učinku razlikuju od onih koje uzrokuju manje platforme. Nakon što broj primatelja platforme dosegne znatan udio stanovništva Unije, učinak sistemskih rizika koje platforma predstavlja na Uniju postaje nerazmjerno negativan. Trebalo bi smatrati da je takav znatan doseg postignut kada broj primatelja premaši operativni prag od 45 milijuna, odnosno broj koji odgovara 10 % stanovništva Unije. Operativni prag trebalo bi, prema potrebi, ažurirati izmjenama donesenima delegiranim aktima. Tako velike internetske platforme stoga bi trebale imati najviši standard obveza dužne pažnje, razmjerno njihovu društvenom učinku i sredstvima. U skladu s tim, broj prosječnih mjesečnih primatelja usluge trebao bi odražavati primatelje do kojih je usluga zaista došla, bilo izlaganjem sadržaju bilo pružanjem sadržaja koji se u tom razdoblju širi na sučelju platformi.

Amandman  61

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 56.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(56) Vrlo velike internetske platforme upotrebljavaju se na način koji snažno utječe na sigurnost na internetu, oblikovanje javnog mnijenja i diskursa kao i na internetsku trgovinu. Način na koji osmišljavaju svoje usluge općenito je optimiziran kako bi koristio njihovim poslovnim modelima koji se često temelje na oglašavanju i može izazvati zabrinutost u društvu. U nedostatku učinkovite regulative i provedbe one mogu određivati pravila igre bez učinkovitog utvrđivanja i ublažavanja rizika te društvene i gospodarske štete koju mogu uzrokovati. Na temelju ove Uredbe, vrlo velike internetske platforme trebale bi stoga procijeniti sistemske rizike koji proizlaze iz funkcioniranja i uporabe njihovih usluga kao i potencijalnih zlouporaba od strane primateljâ usluge, te poduzeti odgovarajuće mjere za ublažavanje posljedica.	(56) Vrlo velike internetske platforme upotrebljavaju se na način koji snažno utječe na sigurnost na internetu, oblikovanje javnog mnijenja i diskursa kao i na internetsku trgovinu. Način na koji osmišljavaju svoje usluge općenito je optimiziran kako bi koristio njihovim poslovnim modelima koji se često temelje na oglašavanju i može izazvati zabrinutost u društvu. U nedostatku učinkovite regulative i provedbe one mogu određivati pravila igre bez učinkovitog utvrđivanja i ublažavanja rizika te društvene i gospodarske štete koju mogu uzrokovati. Na temelju ove Uredbe, vrlo velike internetske platforme trebale bi stoga procijeniti sistemske rizike koji proizlaze iz funkcioniranja i uporabe njihovih usluga kao i potencijalnih zlouporaba od strane primateljâ usluge, te poduzeti odgovarajuće mjere za ublažavanje posljedica ako je ublažavanje moguće bez negativnog učinka na temeljna prava.

Amandman  62

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(57) Tri kategorije sistemskih rizika trebalo bi detaljno procijeniti. Prva se kategorija odnosi na rizike povezane sa zlouporabom njihove usluge širenjem nezakonitog sadržaja, kao što je širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece, ili nezakonitog govora mržnje, i provođenjem nezakonitih aktivnosti, kao što je prodaja proizvoda ili usluga zabranjenih pravom Unije ili nacionalnim pravom, uključujući krivotvorene proizvode. Na primjer, i ne dovodeći u pitanje osobnu odgovornost primatelja usluge vrlo velikih internetskih platformi za moguću nezakonitost njegove aktivnosti u skladu s primjenjivim pravom, takvo širenje ili aktivnosti mogu predstavljati znatan sistemski rizik ako se pristup takvom sadržaju može povećati s pomoću računâ osobito širokog dosega. Druga kategorija odnosi se na učinak usluge na ostvarivanje temeljnih prava zaštićenih Poveljom o temeljnim pravima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja, pravo na privatni život, pravo na nediskriminaciju i prava djeteta. Takvi rizici mogu nastati, na primjer, u vezi s dizajnom algoritamskih sustava koje upotrebljava vrlo velika internetska platforma ili zlouporabom njihove usluge podnošenjem zlonamjernih prijava ili drugih metoda za ušutkavanje govora ili ometanje tržišnog natjecanja. Treća kategorija rizika odnosi se na namjerno i često koordinirano manipuliranje uslugama platforme, s predvidljivim učinkom na zdravlje, građanski diskurs, izborne postupke, javnu sigurnost i zaštitu maloljetnika, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom javnog reda, zaštitom privatnosti i borbom protiv prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse. Takvi rizici mogu nastati, na primjer, stvaranjem lažnih korisničkih računa, uporabom botova i drugim automatiziranim ili djelomično automatiziranim ponašanjem, što može dovesti do brzog i velikog širenja informacija koje su nezakoniti sadržaj ili nisu u skladu s uvjetima poslovanja internetske platforme.	(57) Četiri kategorije sistemskih rizika trebalo bi detaljno procijeniti. Prva se kategorija odnosi na rizike povezane sa zlouporabom njihove usluge širenjem i umnožavanjem nezakonitog sadržaja, kao što je širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece, ili nezakonitog govora mržnje, i provođenjem nezakonitih aktivnosti, kao što je prodaja proizvoda ili usluga zabranjenih pravom Unije ili nacionalnim pravom, uključujući opasne i krivotvorene proizvode i ljubimce kojima se nezakonito trguje. Na primjer, i ne dovodeći u pitanje osobnu odgovornost primatelja usluge vrlo velikih internetskih platformi za moguću nezakonitost njegove aktivnosti u skladu s primjenjivim pravom, takvo širenje ili aktivnosti mogu predstavljati znatan sistemski rizik ako se pristup takvom sadržaju može povećati s pomoću računâ osobito širokog dosega. Druga kategorija odnosi se na stvarni i predvidljivi učinak usluge na ostvarivanje temeljnih prava zaštićenih Poveljom o temeljnim pravima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja, slobodu medija, ljudsko dostojanstvo, pravo na privatni život, pravo na rodnu ravnopravnost, pravo na nediskriminaciju i prava djeteta. Takvi rizici mogu nastati, na primjer, u vezi s dizajnom algoritamskih sustava koje upotrebljava vrlo velika internetska platforma ili zlouporabom njihove usluge podnošenjem zlonamjernih prijava ili drugih metoda za ušutkavanje govora ili ometanje tržišnog natjecanja. Treća kategorija rizika odnosi se na namjerno i često koordinirano manipuliranje uslugama platforme, s predvidljivim učinkom na građanski diskurs, izborne postupke, javnu sigurnost i zaštitu maloljetnika, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom javnog reda, zaštitom privatnosti i borbom protiv prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse. Takvi rizici mogu nastati, na primjer, stvaranjem lažnih korisničkih računa, uporabom botova i drugim automatiziranim ili djelomično automatiziranim ponašanjem, što može dovesti do brzog i velikog širenja informacija koje su nezakoniti sadržaj ili nisu u skladu s uvjetima poslovanja internetske platforme. Četvrta kategorija rizika odnosi se na sve stvarne i predvidljive negativne učinke na zaštitu javnog zdravlja, uključujući ovisničko ponašanje zbog prekomjernog korištenja usluge ili druge ozbiljne negativne posljedice za fizičku, mentalnu, socijalnu i financijsku dobrobit osobe.

Amandman  63

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(58) Vrlo velike internetske platforme trebale bi upotrijebiti potrebna sredstva kako bi s dužnom pažnjom ublažile sistemske rizike utvrđene procjenom rizika. Vrlo velike internetske platforme trebale bi u okviru takvih mjera za ublažavanje posljedica razmotriti, na primjer, poboljšanje ili drukčije prilagođavanje dizajna i funkcioniranja moderiranja sadržaja, algoritamskih sustava za preporučivanje i internetskih sučelja kako bi odvratile od širenja nezakonitog sadržaja i ograničile njegovo širenje, te prilagođavanje svojih postupaka donošenja odluka ili prilagođavanje svojih uvjeta poslovanja. One mogu uključivati i korektivne mjere, kao što je ukidanje prihoda od oglašavanja za određeni sadržaj, ili druge aktivnosti, kao što je poboljšanje vidljivosti mjerodavnih izvora informacija. Vrlo velike internetske platforme mogu ojačati svoje unutarnje postupke ili nadzor nad bilo kojom od svojih aktivnosti, posebno u pogledu otkrivanja sistemskih rizika. Isto tako, mogu potaknuti ili pojačati suradnju s pouzdanim prijaviteljima nezakonitog i lažnog sadržaja, organizirati tečajeve osposobljavanja i razmjene s organizacijama pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja te surađivati s drugim pružateljima usluga, među ostalim pokretanjem kodeksa ponašanja ili drugih samoregulatornih mehanizama odnosno pristupanjem postojećim kodeksima ili mehanizmima. Sve donesene mjere trebale bi poštovati zahtjeve u pogledu dužne pažnje iz ove Uredbe te biti učinkovite i primjerene za smanjenje utvrđenih specifičnih rizika u interesu zaštite javnog reda, zaštite privatnosti i borbe protiv prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse te bi trebale biti razmjerne s obzirom na vrlo velik gospodarski kapacitet internetske platforme i potrebu za izbjegavanjem nepotrebnih ograničenja uporabe njihovih usluga, uzimajući u obzir moguće negativne učinke na temeljna prava primatelja usluge.	(58) Vrlo velike internetske platforme trebale bi upotrijebiti potrebna sredstva kako bi s dužnom pažnjom ublažile sistemske rizike utvrđene procjenom rizika ako je ublažavanje moguće bez negativnog učinka na temeljna prava. Vrlo velike internetske platforme trebale bi u okviru takvih mjera za ublažavanje posljedica razmotriti, na primjer, poboljšanje ili drukčije prilagođavanje dizajna i funkcioniranja moderiranja sadržaja, algoritamskih sustava za preporučivanje i internetskih sučelja kako bi odvratile od širenja nezakonitog sadržaja i sadržaja koji nije sukladan s njihovim uvjetima poslovanja i ograničile njegovo širenje. Trebale bi razmotriti i mjere za ublažavanje u slučaju nefunkcioniranja ili namjernog manipuliranja i iskorištavanja usluge ili u slučaju rizika svojstvenih planiranom funkcioniranju usluge, uključujući umnažanje nezakonitog sadržaja, sadržaja kojim se krše njihovi uvjeti poslovanja ili bilo kojeg drugog sadržaja koji ima negativne učinke prilagođavanjem svojih postupaka donošenja odluka ili prilagođavanjem svojih uvjeta poslovanja i politika moderiranja sadržaja te načina na koji se te politike provode, uz potpunu transparentnost u odnosu na primatelje usluge. One mogu uključivati i korektivne mjere, kao što je ukidanje prihoda od oglašavanja za određeni sadržaj, ili druge aktivnosti, kao što je poboljšanje vidljivosti mjerodavnih izvora informacija. Vrlo velike internetske platforme mogu ojačati svoje unutarnje postupke ili nadzor nad bilo kojom od svojih aktivnosti, posebno u pogledu otkrivanja sistemskih rizika. Isto tako, mogu potaknuti ili pojačati suradnju s pouzdanim prijaviteljima nezakonitog i lažnog sadržaja, organizirati tečajeve osposobljavanja i razmjene s organizacijama pouzdanih prijavitelja nezakonitog i lažnog sadržaja te surađivati s drugim pružateljima usluga, među ostalim pokretanjem kodeksa ponašanja ili drugih samoregulatornih mehanizama odnosno pristupanjem postojećim kodeksima ili mehanizmima. Odluku o odabiru mjera trebala bi donijeti vrlo velika internetska platforma. Sve donesene mjere trebale bi poštovati zahtjeve u pogledu dužne pažnje iz ove Uredbe te biti učinkovite i primjerene za smanjenje utvrđenih specifičnih rizika u interesu zaštite javnog reda, zaštite privatnosti i borbe protiv prijevarne i obmanjujuće poslovne prakse te bi trebale biti razmjerne s obzirom na vrlo velik gospodarski kapacitet internetske platforme i potrebu za izbjegavanjem nepotrebnih ograničenja uporabe njihovih usluga, uzimajući u obzir moguće negativne učinke na temeljna prava primatelja usluge. Komisija bi trebala ocijeniti provedbu i učinkovitost mjera za ublažavanje i izdati preporuke ako se smatra da su provedene mjere neprimjerene ili neučinkovite za rješavanje predmetnog sistemskog rizika.

Amandman  64

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 59.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(59) Vrlo velike internetske platforme trebale bi, prema potrebi, procjenjivati rizik i osmišljavati mjere za smanjenje rizika uz sudjelovanje predstavnika primatelja usluge, predstavnika skupina na koje bi njihove usluge mogle utjecati, neovisnih stručnjaka i organizacija civilnog društva.	(59) Vrlo velike internetske platforme trebale bi, prema potrebi, procjenjivati rizik i osmišljavati mjere za smanjenje rizika uz sudjelovanje predstavnika primatelja usluge, neovisnih stručnjaka i organizacija civilnog društva.

Amandman  65

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(60) S obzirom na potrebu da se osigura provjera koju provode neovisni stručnjaci, vrlo velike internetske platforme trebale bi putem neovisne revizije biti odgovorne za ispunjavanje obveza utvrđenih ovom Uredbom i, prema potrebi, svih dodatnih obveza preuzetih u skladu s kodeksima ponašanja i protokolima za krizne situacije. Revizoru bi trebalo omogućiti pristup svim relevantnim podacima potrebnima za pravilnu provedbu revizije. Isto tako, revizorima bi trebalo omogućiti korištenje drugih izvora objektivnih informacija, uključujući studije koje su proveli provjereni istraživači. Revizori bi trebali jamčiti povjerljivost, sigurnost i cjelovitost informacija, kao što su poslovne tajne, koje dobiju pri obavljanju svojih zadaća te posjedovati potrebno stručno znanje u području upravljanja rizicima i tehničke sposobnosti za reviziju algoritama. Revizori bi trebali biti neovisni kako bi svoje zadaće mogli obavljati primjereno i pouzdano. Ako njihova neovisnost nije neupitna, trebali bi podnijeti ostavku ili se suzdržati od revizijskog angažmana.	(60) S obzirom na potrebu da se osigura provjera koju provode neovisni stručnjaci, vrlo velike internetske platforme trebale bi putem vanjske neovisne revizije biti odgovorne za ispunjavanje obveza utvrđenih ovom Uredbom. Revizijama bi se u prvom redu trebala procijeniti jasnoća, usklađenost i predvidljiva provedba uvjeta pružanja usluge, cjelovitost, metodologija i dosljednost obveza izvješćivanja o transparentnosti, točnost, predvidljivost i jasnoća daljnjeg postupanja pružatelja usluga u odnosu na primatelje usluge i prijavitelje u pogledu prijava nezakonitog sadržaja i kršenja uvjeta pružanja usluge, točnost klasifikacije uklonjenih informacija, interni mehanizam za rješavanje pritužbi, interakcija s pouzdanim prijaviteljima i procjena njihove točnosti, dužna pažnja u pogledu provjere sljedivosti trgovaca, primjerenost i ispravnost procjene rizika, primjerenost i učinkovitost poduzetih mjera za smanjenje rizika i, prema potrebi, sve dodatne obveze preuzete u skladu s kodeksima ponašanja i protokolima za krizne situacije. Provjerenom revizoru trebalo bi omogućiti pristup svim relevantnim podacima potrebnima za pravilnu provedbu revizije. Isto tako, revizorima bi trebalo omogućiti korištenje drugih izvora objektivnih informacija, uključujući studije koje su proveli provjereni istraživači. Provjereni revizori trebali bi jamčiti povjerljivost, sigurnost i cjelovitost informacija, kao što su poslovne tajne, koje dobiju pri obavljanju svojih zadaća te posjedovati potrebno stručno znanje u području upravljanja rizicima i tehničke sposobnosti za reviziju algoritama. To jamstvo ne bi trebalo biti način da se zaobiđe primjena revizijskih obveza iz ove Uredbe koje se odnose na vrlo velike internetske platforme. Revizori bi trebali biti pravno i financijski neovisni i ne bi smjeli biti u sukobu interesa koji uključuje dotičnu vrlo veliku internetsku platformu ni druge vrlo velike internetske platforme kako bi svoje zadaće mogli obavljati primjereno i pouzdano. Osim toga, provjereni revizori i zaposlenici provjerenih revizorskih kuća ne smiju pružati usluge vrlo velikoj internetskoj platformi nad kojom se provodi revizija 12 mjeseci prije revizije. Također bi se trebali obvezati da neće raditi za vrlo veliku internetsku platformu nad kojom se provodi revizija niti za profesionalnu organizaciju ili poslovno udruženje čiji je platforma član 12 mjeseci nakon okončanja njihova angažmana u revizorskoj organizaciji. Ako njihova neovisnost nije neupitna, trebali bi podnijeti ostavku ili se suzdržati od revizijskog angažmana.

Amandman  66

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 61.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(61) Revizorsko izvješće trebalo bi biti obrazloženo kako bi se pružio smislen pregled poduzetih aktivnosti i donesenih zaključaka. Trebalo bi pridonijeti informiranju i, prema potrebi, predložiti poboljšanje mjera koje poduzima vrlo velika internetska platforma kako bi ispunila svoje obveze iz ove Uredbe. Izvješće bi trebalo bez odgode proslijediti koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana i Odboru zajedno s procjenom rizika i mjerama za smanjenje rizika kao i planovima platforme za provedbu preporuka revizije. U izvješće bi trebalo uvrstiti revizorsko mišljenje koje se temelji na zaključcima donesenima na temelju prikupljenih revizijskih dokaza. Pozitivno mišljenje trebalo bi dati ako svi dokazi potvrde da vrlo velika internetska platforma ispunjava obveze utvrđene ovom Uredbom ili, prema potrebi, sve obveze koje je preuzela u skladu s kodeksom ponašanja ili kriznim protokolom, posebno utvrđivanjem, ocjenjivanjem i smanjivanjem sistemskih rizika koje predstavljaju njezin sustav i usluge. Revizor bi pozitivno mišljenje trebao popratiti primjedbama ako želi uvrstiti napomene koje nemaju bitan učinak na ishod revizije. Revizor bi trebao dati negativno mišljenje ako smatra da vrlo velika internetska platforma ne postupa u skladu s ovom Uredbom ili ne ispunjava preuzete obveze.	(61) Revizorsko izvješće trebalo bi biti obrazloženo kako bi se pružio smislen pregled poduzetih aktivnosti i donesenih zaključaka. Trebalo bi pridonijeti informiranju i, prema potrebi, predložiti poboljšanje mjera koje poduzima vrlo velika internetska platforma kako bi ispunila svoje obveze iz ove Uredbe. Izvješće bi trebalo bez odgode proslijediti koordinatoru za digitalne usluge u državi poslovnog nastana i Odboru zajedno s procjenom rizika i mjerama za smanjenje rizika kao i planovima platforme za provedbu preporuka revizije. Izvješće bi, ako je primjenjivo, trebalo sadržavati opis posebnih elemenata koje nije bilo moguće revidirati i objašnjenje zašto ih nije bilo moguće revidirati. U izvješće bi trebalo uvrstiti revizorsko mišljenje koje se temelji na zaključcima donesenima na temelju prikupljenih revizijskih dokaza. Pozitivno mišljenje trebalo bi dati ako svi dokazi potvrde da vrlo velika internetska platforma ispunjava obveze utvrđene ovom Uredbom ili, prema potrebi, sve obveze koje je preuzela u skladu s kodeksom ponašanja ili kriznim protokolom, posebno utvrđivanjem, ocjenjivanjem i smanjivanjem sistemskih rizika koje predstavljaju njezin sustav i usluge. Revizor bi pozitivno mišljenje trebao popratiti primjedbama ako želi uvrstiti napomene koje nemaju bitan učinak na ishod revizije. Revizor bi trebao dati negativno mišljenje ako smatra da vrlo velika internetska platforma ne postupa u skladu s ovom Uredbom ili ne ispunjava preuzete obveze. Ako u revizorskom mišljenju nije bilo moguće donijeti zaključak u vezi s posebnim elementima obuhvaćenima revizijom, revizorsko mišljenje trebalo bi sadržavati objašnjenje za nedonošenje takvog zaključka.

Amandman  67

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 62

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(62) Osnovni dio poslovanja vrlo velike internetske platforme jest način na koji se informacijama određuje prioritet i na koji se predstavljaju na njezinu internetskom sučelju kako bi se primateljima usluge olakšao i optimizirao pristup informacijama. To se, na primjer, čini algoritamskim sugeriranjem, rangiranjem i određivanjem prioriteta informacija, razlikovanjem s pomoću teksta ili drugih vizualnih prikaza ili drukčijim odabirom informacija dobivenih od primatelja. Takvi sustavi za preporučivanje mogu znatno utjecati na primateljevu sposobnost prikupljanja informacija i interakcije s njima na internetu. One također imaju važnu ulogu u umnožavanju određenih poruka, viralnom širenju informacija i poticanju ponašanja na internetu. Posljedično, vrlo velike internetske platforme trebale bi osigurati da primatelji budu odgovarajuće obaviješteni i da mogu utjecati na informacije koje su im predstavljene. Trebale bi jasno i razumljivo predstaviti glavne parametre za takve sustave za preporučivanje kako bi se osiguralo da primatelji razumiju na koji se način određuje prioritet informacijama koje su im namijenjene. Isto tako, trebale bi osigurati da primatelji imaju alternativne opcije za glavne parametre, uključujući opcije koje se ne temelje na izradi primateljevog profila.	(62) Osnovni dio poslovanja vrlo velike internetske platforme jest način na koji se informacijama određuje prioritet i na koji se predstavljaju na njezinu internetskom sučelju kako bi se primateljima usluge olakšao i optimizirao pristup informacijama. To se, na primjer, čini algoritamskim sugeriranjem, rangiranjem i određivanjem prioriteta informacija, razlikovanjem s pomoću teksta ili drugih vizualnih prikaza ili drukčijim odabirom informacija dobivenih od primatelja. Takvi sustavi za preporučivanje mogu znatno utjecati na primateljevu sposobnost prikupljanja informacija i interakcije s njima na internetu. Često olakšavaju pretraživanje relevantnog sadržaja primateljima usluge i doprinose poboljšanom korisničkom iskustvu. One također imaju važnu ulogu u umnožavanju određenih poruka, viralnom širenju informacija i poticanju ponašanja na internetu. Vrlo velike internetske platforme stoga bi trebale primateljima omogućiti da odluče žele li podlijegati sustavima za preporučivanje na temelju profiliranja i osigurati da postoji opcija koja se ne temelji na profiliranju: Osim toga, internetske platforme trebale bi osigurati da primatelji budu obaviješteni na odgovarajući način o korištenju sustava za preporučivanje i da primatelji mogu utjecati na informacije koje su im predstavljene donošenjem aktivnih odluka. Trebale bi na jasan, razumljiv i korisnicima prilagođen način predstaviti glavne parametre za takve sustave za preporučivanje kako bi se osiguralo da primatelji razumiju način na koji se određuje prioritet informacija koje su im predstavljene, zašto je to slučaj i kako mogu promijeniti parametre korištene za odabir sadržaja koji je predstavljen primateljima. Vrlo velike internetske platforme trebale bi provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale da su sustavi za preporučivanje osmišljeni na način prilagođen potrošačima i da ne utječu na ponašanje krajnjih korisnika putem tamnih obrazaca.

Amandman  68

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 63.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(63) Sustavi oglašavanja koje upotrebljavaju vrlo velike internetske platforme predstavljaju posebne rizike i zahtijevaju daljnji javni i regulatorni nadzor zbog njihove veličine i sposobnosti da ciljano dopru do primatelja usluge na temelju njihova ponašanja unutar i izvan internetskog sučelja te platforme. Vrlo velike internetske platforme trebale bi javnosti osigurati pristup repozitorijima oglasa prikazanih na njihovim internetskim sučeljima kako bi se olakšao nadzor i istraživanje novih rizika nastalih zbog distribucije oglašavanja na internetu, primjerice povezano s nezakonitim oglasima ili manipulativnim tehnikama i dezinformacijama sa stvarnim i predvidljivim negativnim učinkom na javno zdravlje, javnu sigurnost, građanski diskurs, političko sudjelovanje i ravnopravnost. U repozitorijima bi trebalo navesti sadržaj oglasa i povezanih podataka o oglašivaču i dostavi oglasa, posebno kada je riječ o ciljanom oglašavanju.	(63) Sustavi oglašavanja koje upotrebljavaju vrlo velike internetske platforme predstavljaju posebne rizike i zahtijevaju daljnji javni i regulatorni nadzor zbog njihove veličine i sposobnosti da ciljano dopru do primatelja usluge na temelju njihova ponašanja unutar i izvan internetskog sučelja te platforme. Vrlo velike internetske platforme trebale bi javnosti osigurati pristup repozitorijima oglasa prikazanih na njihovim internetskim sučeljima kako bi se olakšao nadzor i istraživanje novih rizika nastalih zbog distribucije oglašavanja na internetu, primjerice povezano s nezakonitim oglasima ili manipulativnim tehnikama i dezinformacijama sa stvarnim i predvidljivim negativnim učinkom na javno zdravlje, javnu sigurnost, građanski diskurs, političko sudjelovanje i ravnopravnost. Repozitoriji bi trebali uključivati sadržaj oglasa, uključujući naziv proizvoda, usluge ili robne marke i predmet oglasa, te povezane podatke o oglašivaču i, ako se razlikuje, fizičkoj ili pravnoj osobi koja je platila oglas, te isporuku oglasa, posebno kada je riječ o ciljanom oglašavanju. Osim toga, vrlo velike internetske platforme trebale bi označiti sve poznate uvjerljivo krivotvorene videozapise, audiozapise ili druge datoteke („deep fakes”).

Amandman  69

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 64.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(64) Kako bi se na odgovarajući način nadziralo ispunjavaju li vrlo velike internetske platforme obveze utvrđene ovom Uredbom, koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisija mogu zahtijevati pristup određenim podacima ili izvješćivanje o njima. Takav zahtjev može obuhvaćati, na primjer, podatke potrebne za procjenu rizika i mogućih šteta koje su uzrokovali sustavi platforme, podatke o točnosti, funkcioniranju i ispitivanju algoritamskih sustava za moderiranje sadržaja, sustave za preporučivanje ili sustave oglašavanja ili podatke o procesima i ishodima moderacije sadržaja ili internih sustava za rješavanje pritužbi u smislu ove Uredbe. Istrage o razvoju i ozbiljnosti mrežnih sistemskih rizika na internetu koje provode istraživači posebno su važne za premošćivanje asimetričnosti informacija i uspostavu otpornog sustava za smanjenje rizika, informiranje internetskih platformi, koordinatora za digitalne usluge, drugih nadležnih tijela, Komisije i javnosti. Ovom se Uredbom stoga osigurava okvir na temelju kojeg provjereni istraživači dobivaju utemeljeni pristup podacima vrlo velikih internetskih platformi. Svi zahtjevi za pristup podacima na temelju tog okvira trebali bi biti razmjerni i na odgovarajući način štititi prava i legitimne interese, uključujući poslovne tajne i druge povjerljive informacije, platforme i svih drugih uključenih strana, uključujući i primatelje usluge.	(64) Kako bi se na odgovarajući način nadziralo ispunjavaju li vrlo velike internetske platforme obveze utvrđene ovom Uredbom, koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana ili Komisija mogu zahtijevati pristup određenim podacima i algoritmima ili izvješćivanje o njima. Takav zahtjev može obuhvaćati, na primjer, podatke potrebne za procjenu rizika i mogućih šteta koje su uzrokovali sustavi platforme, podatke o točnosti, funkcioniranju i ispitivanju algoritamskih sustava za moderiranje sadržaja, sustave za preporučivanje ili sustave oglašavanja ili podatke o procesima i ishodima moderacije sadržaja ili internih sustava za rješavanje pritužbi u smislu ove Uredbe. Istrage o razvoju i ozbiljnosti mrežnih sistemskih rizika na internetu koje provode provjereni istraživači, provjerena neprofitna tijela, organizacije ili udruge posebno su važne za premošćivanje asimetričnosti informacija i uspostavu otpornog sustava za smanjenje rizika, informiranje internetskih platformi, koordinatora za digitalne usluge, drugih nadležnih tijela, Komisije i javnosti. Ovom se Uredbom stoga osigurava okvir na temelju kojeg provjereni istraživači, neprofitna tijela, organizacije ili udruge dobivaju utemeljeni pristup podacima vrlo velikih internetskih platformi. Svi zahtjevi za pristup podacima na temelju tog okvira trebali bi biti razmjerni i na odgovarajući način štititi prava i legitimne interese, uključujući osobne podatke, poslovne tajne i druge povjerljive informacije, platforme i svih drugih uključenih strana, uključujući i primatelje usluge. Provjereni istraživači, neprofitna tijela, organizacije ili udruge trebali bi jamčiti povjerljivost, sigurnost i cjelovitost informacija, kao što su poslovne tajne, koje dobiju pri obavljanju svojih zadaća.

Amandman  70

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 66.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(66) Kako bi se olakšalo djelotvorno i dosljedno ispunjavanje obveza iz ove Uredbe koje bi moglo zahtijevati provedbu tehnološkim sredstvima, važno je promicati dobrovoljne industrijske norme koje obuhvaćaju određene tehničke postupke i kojima industrija može pridonijeti razvoju standardiziranih sredstava za usklađivanje s ovom Uredbom, kao što je omogućavanje podnošenja prijava, među ostalim s pomoću sučelja za programiranje aplikacija, ili za interoperabilnost repozitorija oglasa. Takve bi norme mogle biti posebno korisne relativno malim pružateljima posredničkih usluga. Normama bi se, prema potrebi, mogle razlikovati različite vrste nezakonitog sadržaja ili posredničkih usluga.	(66) Kako bi se olakšalo djelotvorno i dosljedno ispunjavanje obveza iz ove Uredbe koje bi moglo zahtijevati provedbu tehnološkim sredstvima, važno je promicati dobrovoljne industrijske norme koje obuhvaćaju određene tehničke postupke i kojima industrija može pridonijeti razvoju standardiziranih sredstava za usklađivanje s ovom Uredbom, kao što je omogućavanje podnošenja prijava, među ostalim s pomoću sučelja za programiranje aplikacija, za interoperabilnost repozitorija oglasa ili uvjeta. Takve bi norme mogle biti posebno korisne relativno malim pružateljima posredničkih usluga. Normama bi se, prema potrebi, mogle razlikovati različite vrste nezakonitog sadržaja ili posredničkih usluga. U nedostatku relevantnih standarda dogovorenih u roku od [24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe], Komisija bi trebala moći utvrditi tehničke specifikacije provedbenim aktima dok se ne postigne dogovor o dobrovoljnom standardu.

Amandman  71

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 67.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(67) Komisija i Odbor trebali bi poticati izradu kodeksa ponašanja kako bi pridonijeli primjeni ove Uredbe. Iako bi provedba kodeksa ponašanja trebala biti mjerljiva i podložna javnom nadzoru, to ne bi trebalo narušavati dobrovoljnu prirodu takvih kodeksa i slobodu zainteresiranih strana da odluče hoće li sudjelovati. U određenim okolnostima važno je da vrlo velike internetske platforme surađuju u izradi posebnih kodeksa ponašanja i da ih poštuju. Ničim se u ovoj Uredbi ne sprečavaju drugi pružatelji usluga da se pridržavaju istih standarda dužne pažnje, preuzmu najbolju praksu i iskoriste prednosti pridržavanja smjernica Komisije i Odbora sudjelovanjem u istim kodeksima ponašanja.	(67) Komisija i Odbor trebali bi poticati izradu kodeksa ponašanja i poštovanja odredbi tih kodeksa kako bi pridonijeli primjeni ove Uredbe. Komisija i Odbor trebali bi nastojati da se u kodeksima ponašanja jasno definira priroda ciljeva od javnog interesa koji se nastoje ostvariti, da sadržavaju mehanizme za neovisnu evaluaciju ostvarenja tih ciljeva i da je uloga nadležnih tijela jasno definirana. Iako bi provedba kodeksa ponašanja trebala biti mjerljiva i podložna javnom nadzoru, to ne bi trebalo narušavati dobrovoljnu prirodu takvih kodeksa i slobodu zainteresiranih strana da odluče hoće li sudjelovati. U određenim okolnostima važno je da vrlo velike internetske platforme surađuju u izradi posebnih kodeksa ponašanja i da ih poštuju. Ničim se u ovoj Uredbi ne sprečavaju drugi pružatelji usluga da se pridržavaju istih standarda dužne pažnje, preuzmu najbolju praksu i iskoriste prednosti pridržavanja smjernica Komisije i Odbora sudjelovanjem u istim kodeksima ponašanja.

Amandman  72

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 68.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(68) Primjereno je da se ovom Uredbom utvrde određena područja razmatranja za takve kodekse ponašanja. Konkretno, mjere za smanjenje rizika u odnosu na određene vrste nezakonitog sadržaja trebalo bi istražiti sporazumima o samoregulaciji i zajedničkoj regulaciji. Drugo područje koje treba razmotriti jesu mogući negativni učinci sistemskih rizika na društvo i demokraciju, kao što su dezinformacije ili manipulacije i zlouporabe. Ovime su obuhvaćene koordinirane operacije čiji je cilj umnožavanje informacija, uključujući dezinformacije, kao što je uporaba botova ili lažnih korisničkih računa za stvaranje lažnih ili obmanjujućih informacija, ponekad s ciljem ostvarivanja ekonomske koristi, što je posebno štetno za osjetljive korisnike usluge, kao što su djeca. U odnosu na takva područja, ako se vrlo velike internetske platforme pridržavaju određenog kodeksa ponašanja i usklađene su s njim, to se može smatrati primjerenom mjerom za smanjenje rizika. Ako internetska platforma odbije poziv Komisije na primjenu takvog kodeksa ponašanja bez odgovarajućeg objašnjenja, to bi se moglo, prema potrebi, uzeti u obzir pri utvrđivanju je li prekršila obveze utvrđene ovom Uredbom.	(68) Primjereno je da se ovom Uredbom utvrde određena područja razmatranja za takve kodekse ponašanja. Konkretno, mjere za smanjenje rizika u odnosu na određene vrste nezakonitog sadržaja trebalo bi istražiti sporazumima o samoregulaciji i zajedničkoj regulaciji. Drugo područje koje treba razmotriti jesu mogući negativni učinci sistemskih rizika na društvo i demokraciju, kao što su dezinformacije ili manipulacije i zlouporabe. Ovime su obuhvaćene koordinirane operacije čiji je cilj umnožavanje informacija, uključujući dezinformacije, kao što je uporaba botova ili lažnih korisničkih računa za stvaranje namjerno netočnih ili obmanjujućih informacija, ponekad s ciljem ostvarivanja ekonomske koristi, što je posebno štetno za osjetljive korisnike usluge, kao što su djeca. U odnosu na takva područja, ako se vrlo velike internetske platforme pridržavaju određenog kodeksa ponašanja i usklađene su s njim, to se može smatrati primjerenom mjerom za smanjenje rizika.

Amandman  73

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 69.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(69) Pravila o kodeksima ponašanja iz ove Uredbe mogla bi poslužiti kao osnova za već utvrđena nastojanja na razini Unije u pogledu samoregulacije, uključujući Prisegu o sigurnosti proizvoda, Memorandum o razumijevanju usmjeren na borbu protiv krivotvorene robe, Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje i Kodeks prakse u pogledu suzbijanja dezinformacija. Komisija će posebno za potonje izdati smjernice za jačanje Kodeksa prakse u pogledu suzbijanju dezinformacija, kako je najavljeno u Akcijskom planu za europsku demokraciju.	(69) Pravila o kodeksima ponašanja iz ove Uredbe mogla bi poslužiti kao osnova za već utvrđena nastojanja na razini Unije u pogledu samoregulacije, uključujući Prisegu o sigurnosti proizvoda, Memorandum o razumijevanju usmjeren na borbu protiv krivotvorene robe, Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje i Kodeks prakse u pogledu suzbijanja dezinformacija. Komisija bi također trebala poticati izradu kodeksa ponašanja kako bi se olakšalo poštovanje obveza u područjima kao što su zaštita maloljetnika ili kratkoročni najam. Druga područja za razmatranje mogla bi biti promicanje raznolikosti informacija podupiranjem visokokvalitetnog novinarstva i poticanje vjerodostojnosti informacija, uz poštovanje povjerljivosti novinarskih izvora. Nadalje, važno je osigurati dosljednost s već postojećim provedbenim mehanizmima, kao što su oni u području elektroničkih komunikacija ili medija i s neovisnim regulatornim strukturama u tim područjima kako su definirani pravom Unije i nacionalnim pravom.

Amandman  74

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 70.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(70) Pružanje internetskog oglašavanja općenito uključuje nekoliko aktera, uključujući posredničke usluge koje povezuju izdavače oglasa s oglašivačima. Kodeksima ponašanja trebalo bi podupirati i nadopunjavati obveze transparentnosti internetskih platformi i vrlo velikih internetskih platformi koje se odnose na oglašavanje, a utvrđene su u ovoj Uredbi kako bi se osigurali fleksibilni i učinkoviti mehanizmi za lakše i bolje ispunjavanja tih obveza, posebno u pogledu načina prijenosa relevantnih informacija. Uključivanjem širokog raspona dionika trebalo bi se osigurati da ti kodeksi ponašanja imaju široku podršku, da budu tehnički pouzdani i učinkoviti te da nude najvišu razinu pristupačnosti korisnicima kako bi se osiguralo da se s pomoću obveza transparentnosti ostvare njihovi ciljevi.	(70) Pružanje internetskog oglašavanja općenito uključuje nekoliko aktera, uključujući posredničke usluge koje povezuju izdavače oglasa s oglašivačima. Kodeksima ponašanja trebalo bi podupirati i nadopunjavati obveze transparentnosti internetskih platformi i vrlo velikih internetskih platformi koje se odnose na oglašavanje, a utvrđene su u ovoj Uredbi kako bi se osigurali fleksibilni i učinkoviti mehanizmi za lakše i bolje ispunjavanja tih obveza, posebno u pogledu načina prijenosa relevantnih informacija. Uključivanjem širokog raspona dionika trebalo bi se osigurati da ti kodeksi ponašanja imaju široku podršku, da budu tehnički pouzdani i učinkoviti te da nude najvišu razinu pristupačnosti korisnicima kako bi se osiguralo da se s pomoću obveza transparentnosti ostvare njihovi ciljevi. Djelotvornost kodeksa ponašanja potrebno je redovito ocjenjivati. Za razliku od zakonodavstva, kodeksi ponašanja ne podliježu demokratskom nadzoru i njihova usklađenost s temeljnim pravima ne podliježe sudskom preispitivanju. Kako bi se povećala odgovornost, sudjelovanje i transparentnost, potrebne su postupovne zaštitne mjere za izradu kodeksa ponašanja. Prije pokretanja ili olakšavanja izrade ili revizije kodeksa ponašanja Komisija može, prema potrebi, pozvati Agenciju za temeljna prava ili Europskog nadzornika za zaštitu podataka da izraze svoje mišljenje.

Amandman  75

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 71.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(71) U slučaju izvanrednih okolnosti koje utječu na javnu sigurnost ili javno zdravlje, Komisija može pokrenuti izradu kriznih protokola radi koordinacije brzog, zajedničkog i prekograničnog odgovora u internetskom okruženju. Izvanredne okolnosti mogu uključivati bilo koji nepredvidivi događaj, kao što su potresi, uragani, pandemije i druge ozbiljne prekogranične prijetnje javnom zdravlju, rat i teroristička djela, pri čemu se, na primjer, internetske platforme mogu upotrijebiti za brzo širenje nezakonitog sadržaja ili dezinformacija odnosno, ako se ukaže potreba, za brzo širenje pouzdanih informacija. S obzirom na važnu ulogu vrlo velikih internetskih platformi u širenju informacija u našim društvima i preko granica, takve bi platforme trebalo poticati da izrađuju i primjenjuju posebne krizne protokole. Takvi protokoli za krizne situacije trebali bi se aktivirati samo na ograničeno vrijeme, a donesene bi mjere također trebale biti ograničene na ono što je prijeko potrebno za suočavanje s izvanrednim okolnostima. Te bi mjere trebale biti usklađene s ovom Uredbom i ne bi se trebale tumačiti kao opća obveza uključenih vrlo velikih internetskih platformi da prate informacije koje prenose ili pohranjuju, niti da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje upućuju na nezakoniti sadržaj.	(71) U slučaju izvanrednih okolnosti koje utječu na javnu sigurnost ili javno zdravlje, Komisija može pokrenuti izradu dobrovoljnih kriznih protokola radi koordinacije brzog, zajedničkog i prekograničnog odgovora u internetskom okruženju. Izvanredne okolnosti mogu uključivati bilo koji nepredvidivi događaj, kao što su potresi, uragani, pandemije i druge ozbiljne prekogranične prijetnje javnom zdravlju, rat i teroristička djela, pri čemu se, na primjer, internetske platforme mogu upotrijebiti za brzo širenje nezakonitog sadržaja ili dezinformacija odnosno, ako se ukaže potreba, za brzo širenje pouzdanih informacija. S obzirom na važnu ulogu vrlo velikih internetskih platformi u širenju informacija u našim društvima i preko granica, takve bi platforme trebalo poticati da izrađuju i primjenjuju posebne krizne protokole. Takvi protokoli za krizne situacije trebali bi se aktivirati samo na ograničeno vrijeme, a donesene bi mjere također trebale biti ograničene na ono što je prijeko potrebno za suočavanje s izvanrednim okolnostima. Te bi mjere trebale biti usklađene s ovom Uredbom i ne bi se trebale tumačiti kao opća obveza uključenih vrlo velikih internetskih platformi da prate informacije koje prenose ili pohranjuju, niti da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje upućuju na nezakoniti sadržaj.

Amandman  76

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 72.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(72) Zadaća osiguravanja odgovarajućeg nadzora i provedbe obveza utvrđenih ovom Uredbom u načelu bi se trebala dodijeliti državama članicama. U tu bi svrhu one trebale imenovati barem jedno tijelo čija će zadaća biti primjena i provedba ove Uredbe. Međutim, posebne nadzorne ili provedbene zadaće i nadležnosti povezane s primjenom ove Uredbe države članice trebale bi moći povjeriti nekolicini nadležnih tijela, na primjer za određene sektore, kao što su regulatori elektroničkih komunikacija, regulatori medija ili tijela za zaštitu potrošača, u skladu s ustavnom, organizacijskom i administrativnom strukturom tih država članica.	(72) Zadaća osiguravanja odgovarajućeg nadzora i provedbe obveza utvrđenih ovom Uredbom u načelu bi se trebala dodijeliti državama članicama. U tu bi svrhu one trebale odrediti barem jedno tijelo čija će zadaća biti primjena i provedba ove Uredbe. Međutim, posebne nadzorne ili provedbene zadaće i nadležnosti povezane s primjenom ove Uredbe države članice trebale bi moći povjeriti nekolicini nadležnih tijela, na primjer za određene sektore, kao što su regulatori elektroničkih komunikacija, regulatori medija ili tijela za zaštitu potrošača, u skladu s ustavnom, organizacijskom i administrativnom strukturom tih država članica.

Amandman  77

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 73.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(73) S obzirom na prekograničnu prirodu predmetnih usluga i horizontalni raspon obveza uvedenih ovom Uredbom, tijelo imenovano za nadzor primjene i, prema potrebi, provedbe ove Uredbe trebalo bi postaviti za koordinatora za digitalne usluge u svakoj državi članici. Ako je za primjenu i provedbu ove Uredbe imenovano više od jednog nadležnog tijela, koordinator za digitalne usluge u toj državi članici trebalo bi biti samo jedno tijelo. Koordinator za digitalne usluge trebao bi djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za Komisiju, Odbor, koordinatore digitalnih usluga drugih država članica kao i za druga nadležna tijela predmetne države članice u odnosu na sva pitanja povezana s primjenom ove Uredbe. Konkretno, ako se zadaće na temelju ove Uredbe povjere većem broju nadležnih tijela u određenoj državi članici, koordinator za digitalne usluge trebao bi koordinirati ta tijela i surađivati s njima u skladu s nacionalnim pravom kojim se utvrđuju njihove zadaće te osigurati učinkovito sudjelovanje svih relevantnih tijela u nadzoru i provedbi na razini Unije.	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  78

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 74.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(74) Koordinator za digitalne usluge, kao i druga nadležna tijela određena u skladu s ovom Uredbom, imaju ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi i postizanju njezinih ciljeva. U skladu s tim, potrebno je osigurati da ta tijela djeluju potpuno neovisno od privatnih i javnih tijela, bez obveze ili mogućnosti traženja ili primanja uputa, među ostalim od vlade, ne dovodeći u pitanje posebne zadaće u pogledu suradnje s drugim nadležnim tijelima, koordinatorima za digitalne usluge, Odborom i Komisijom. S druge strane, neovisnost tih tijela ne bi trebala značiti da, prema potrebi, ne mogu biti podvrgnuta, u skladu s nacionalnim ustavima i ne ugrožavajući ostvarivanje ciljeva ove Uredbe, nacionalnim mehanizmima kontrole ili praćenja u vezi s njihovim financijskim rashodima ili sudskom preispitivanju ili da ne bi trebala imati mogućnost savjetovanja s drugim nacionalnim tijelima, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva ili tijela za upravljanje krizama.	(74) Koordinator za digitalne usluge, kao i druga nadležna tijela određena u skladu s ovom Uredbom, imaju ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi i postizanju njezinih ciljeva. U skladu s tim, potrebno je osigurati da ta tijela imaju potrebne financijske i ljudske resurse za izvršavanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe. Također je potrebno osigurati da ta tijela djeluju potpuno neovisno od privatnih i javnih tijela, bez obveze ili mogućnosti traženja ili primanja uputa, među ostalim od vlade, ne dovodeći u pitanje posebne zadaće u pogledu suradnje s drugim nadležnim tijelima, koordinatorima za digitalne usluge, Odborom i Komisijom. S druge strane, neovisnost tih tijela ne bi trebala značiti da, prema potrebi, ne mogu biti podvrgnuta, u skladu s nacionalnim ustavima i ne ugrožavajući ostvarivanje ciljeva ove Uredbe, nacionalnim mehanizmima kontrole ili praćenja u vezi s njihovim financijskim rashodima ili sudskom preispitivanju ili da ne bi trebala imati mogućnost savjetovanja s drugim nacionalnim tijelima, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva ili tijela za upravljanje krizama.

Amandman  79

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 75.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(75) Države članice mogu imenovati postojeće nacionalno tijelo koordinatorom za digitalne usluge ili mu povjeriti posebne zadaće primjene i provedbe ove Uredbe, pod uvjetom da svako takvo imenovano tijelo ispunjava zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi, primjerice u pogledu neovisnosti. Nadalje, države članice se u načelu ne sprječava da spajaju funkcije u okviru postojećeg tijela u skladu s pravom Unije. Mjere poduzete u tu svrhu mogu uključivati, među ostalim, zabranu razrješenja predsjednika ili člana odbora kolegijalnog tijela postojećeg tijela prije isteka njihova mandata samo zato što je provedena institucionalna reforma koja uključuje spajanje različitih funkcija u okviru jednog tijela, ako ne postoje pravila kojima se jamči da takva razrješenja ne ugrožavaju neovisnost i nepristranost tih članova.	(75) Države članice mogu imenovati postojeće nacionalno tijelo koordinatorom za digitalne usluge ili mu povjeriti posebne zadaće nadzora primjene i izvršenja ove Uredbe, pod uvjetom da svako takvo imenovano tijelo ispunjava zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi, primjerice u pogledu neovisnosti. Nadalje, države članice se u načelu ne sprječava da spajaju funkcije u okviru postojećeg tijela u skladu s pravom Unije. Mjere poduzete u tu svrhu mogu uključivati, među ostalim, zabranu razrješenja predsjednika ili člana odbora kolegijalnog tijela postojećeg tijela prije isteka njihova mandata samo zato što je provedena institucionalna reforma koja uključuje spajanje različitih funkcija u okviru jednog tijela, ako ne postoje pravila kojima se jamči da takva razrješenja ne ugrožavaju neovisnost i nepristranost tih članova.

Amandman  80

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 76.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(76) Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti.	(76) Ako ne postoji opći zahtjev prema kojem pružatelji posredničkih usluga osiguravaju fizičku prisutnost na državnom području jedne od država članica, potrebno je osigurati transparentnost u pogledu toga koja je država članica nadležna za te pružatelje usluga kako bi nacionalna nadležna tijela provela pravila utvrđena u ovoj Uredbi. Pružatelj usluga trebao bi biti u nadležnosti države članice u kojoj se nalazi njegov glavni poslovni nastan odnosno u kojoj ima središnju upravu ili registrirano sjedište u kojima se provode glavne financijske funkcije i operativna kontrola. U slučaju pružatelja usluga koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge u Uniji i stoga su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe, nadležnost bi trebala imati država članica u kojoj su imenovali svojega pravnog zastupnika, uzimajući u obzir funkciju pravnih zastupnika u skladu s ovom Uredbom. Međutim, u interesu učinkovite primjene ove Uredbe, sve države članice trebale bi biti nadležne nad pružateljima usluga koji nisu imenovali svojega pravnog zastupnika, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem. U tu svrhu, svaka država članica koja ima nadležnost nad takvim pružateljima usluga trebala bi bez nepotrebnog odlaganja obavijestiti sve ostale države članice o mjerama poduzetima u izvršavanju te nadležnosti.

Amandman  81

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 77.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(77) Države članice trebale bi koordinatoru za digitalne usluge i svim drugim nadležnim tijelima imenovanima na temelju ove Uredbe dodijeliti dostatne ovlasti i sredstva kako bi se osigurala učinkovita istraga i provedba. Koordinatori za digitalne usluge posebno bi trebali moći pretraživati i dobivati informacije koje se nalaze na njihovom državnom području, među ostalim u kontekstu zajedničkih istraga, uzimajući u obzir činjenicu da bi mjere nadzora i provedbe koje se odnose na pružatelja usluga koji je u nadležnosti druge države članice trebao donijeti koordinator za digitalne usluge te druge države članice, ako bude potrebno, u skladu s postupcima koji se odnose na prekograničnu suradnju.	(77) Države članice trebale bi koordinatoru za digitalne usluge i svim drugim nadležnim tijelima imenovanima na temelju ove Uredbe dodijeliti dostatne ovlasti i sredstva kako bi se osigurala učinkovita istraga i provedba. Koordinatori za digitalne usluge posebno bi trebali biti u mogućnosti poduzeti proporcionalne privremene mjere u slučaju ozbiljne štete, pretraživati i dobivati informacije koje se nalaze na njihovom državnom području, među ostalim u kontekstu zajedničkih istraga, uzimajući u obzir činjenicu da bi mjere nadzora i provedbe koje se odnose na pružatelja usluga koji je u nadležnosti druge države članice trebao donijeti koordinator za digitalne usluge te druge države članice, ako bude potrebno, u skladu s postupcima koji se odnose na prekograničnu suradnju.

Amandman  82

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 78.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(78) Države članice trebale bi u svojem nacionalnom pravu, u skladu s pravom Unije, a posebno s ovom Uredbom i Poveljom, utvrditi detaljne uvjete i ograničenja za izvršavanje istražnih i provedbenih ovlasti svojih koordinatora za digitalne usluge i, prema potrebi, drugih nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom.	(78) Države članice trebale bi u svojem nacionalnom pravu, u skladu s pravom Unije, a posebno s ovom Uredbom i Poveljom, utvrditi detaljne uvjete i ograničenja za izvršavanje istražnih i provedbenih ovlasti svojih koordinatora za digitalne usluge i, prema potrebi, drugih nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala dosljedna i ujednačena primjena ove Uredbe, Komisija bi trebala donijeti smjernice o postupcima i pravilima povezanima s ovlastima koordinatora za digitalne usluge.

Amandman  83

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 79.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(79) Tijekom izvršavanja tih ovlasti nadležna tijela trebala bi poštovati primjenjiva nacionalna pravila o postupcima i pitanjima kao što su potreba za prethodnim sudskim odobrenjem za ulazak u određene prostore i čuvanje profesionalne tajne odvjetnika. Tim bi se odredbama posebno trebalo osigurati poštovanje temeljnih prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, uključujući pravo na obranu te pravo na poštovanje privatnog života. U tom pogledu, jamstva predviđena u vezi s postupcima Komisije na temelju ove Uredbe mogla bi poslužiti kao odgovarajuća referentna točka. Prije donošenja bilo kakve konačne odluke trebalo bi zajamčiti prethodni pošten i nepristran postupak, uključujući pravo dotičnih osoba na saslušanje i pravo na uvid u spis, uz poštovanje povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne, kao i obvezu navođenja smislenih razloga za odluke. Međutim, to ne bi trebalo spriječiti poduzimanje mjera u propisno obrazloženim hitnim slučajevima i podložno odgovarajućim uvjetima i postupovnim aranžmanima. Izvršavanje ovlasti trebalo bi isto tako biti razmjerno, među ostalim, prirodi i ukupnoj stvarnoj ili potencijalnoj šteti uzrokovanoj povredom ili pretpostavljenom povredom. Nadležna tijela trebala bi u načelu uzeti u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti slučaja, uključujući informacije koje su prikupila nadležna tijela u drugim državama članicama.	(79) Tijekom izvršavanja tih ovlasti nadležna tijela trebala bi poštovati primjenjiva nacionalna pravila o postupcima i pitanjima kao što su potreba za prethodnim sudskim odobrenjem za ulazak u određene prostore i čuvanje profesionalne tajne odvjetnika. Tim bi se odredbama posebno trebalo osigurati poštovanje temeljnih prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, uključujući pravo na obranu te pravo na poštovanje privatnog života. U tom pogledu, jamstva predviđena u vezi s postupcima Komisije na temelju ove Uredbe mogla bi poslužiti kao odgovarajuća referentna točka. Prije donošenja bilo kakve konačne odluke trebalo bi zajamčiti prethodni pošten i nepristran postupak, uključujući pravo dotičnih osoba na saslušanje i pravo na uvid u spis, uz poštovanje povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne, kao i obvezu navođenja smislenih razloga za odluke. Međutim, to ne bi trebalo spriječiti poduzimanje mjera u propisno obrazloženim hitnim slučajevima i podložno odgovarajućim uvjetima i postupovnim aranžmanima. Izvršavanje ovlasti trebalo bi isto tako biti razmjerno, među ostalim, prirodi i ukupnoj stvarnoj ili potencijalnoj šteti uzrokovanoj povredom ili pretpostavljenom povredom. Nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti slučaja, uključujući informacije koje su prikupila nadležna tijela u drugim državama članicama.

Amandman  84

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 80.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(80) Države članice trebale bi osigurati da se kršenja obveza utvrđenih u ovoj Uredbi mogu sankcionirati na učinkovit, razmjeran i odvraćajući način, uzimajući u obzir prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje kršenja s obzirom na javni interes koji se nastoji ostvariti, opseg i vrstu provedenih aktivnosti kao i gospodarski kapacitet počinitelja povrede. Konkretno, u sankcijama bi trebalo uzeti u obzir činjenicu izbjegava li dotični pružatelj posredničkih usluga ispunjavanje svojih obveza koje proizlaze iz ove Uredbe sustavno ili opetovano te, prema potrebi, je li aktivan u nekoliko država članica.	(80) Države članice trebale bi osigurati da se kršenja obveza utvrđenih u ovoj Uredbi mogu sankcionirati na učinkovit, razmjeran i odvraćajući način, uzimajući u obzir prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje kršenja s obzirom na javni interes koji se nastoji ostvariti, opseg i vrstu provedenih aktivnosti kao i gospodarski kapacitet počinitelja povrede. Konkretno, u sankcijama bi trebalo uzeti u obzir činjenicu izbjegava li dotični pružatelj posredničkih usluga ispunjavanje svojih obveza koje proizlaze iz ove Uredbe sustavno ili opetovano te, prema potrebi, broj primatelja na koje se to odnosi, je li kršenje namjerno ili je počinjeno iz nemara i je li pružatelj aktivan u nekoliko država članica. Komisija bi državama članicama trebala izdati smjernice o kriterijima i uvjetima za izricanje razmjernih kazni.

Amandman  85

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 81.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(81) Kako bi se osigurala učinkovita provedba ove Uredbe, pojedinci ili predstavničke organizacije trebali bi moći podnijeti bilo koju pritužbu povezanu s usklađenošću s ovom Uredbom koordinatoru za digitalne usluge na državnom području na kojem su primili uslugu, ne dovodeći u pitanje pravila o nadležnosti iz ove Uredbe. U pritužbama bi se trebao pružiti vjerodostojan pregled pitanja koja izazivaju zabrinutost u pogledu usklađenosti određenog pružatelja posredničkih usluga, a koordinator za digitalne usluge mogao bi se na temelju pritužbi informirati o međusektorskim pitanjima. Koordinator za digitalne usluge trebao bi uključiti druga nacionalna nadležna tijela i koordinatora za digitalne usluge iz druge države članice, a posebno koordinatora za digitalne usluge u državi članici u kojoj dotični pružatelj posredničkih usluga ima poslovni nastan, ako to pitanje zahtijeva prekograničnu suradnju.	(81) Kako bi se osigurala učinkovita provedba obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, pojedinci ili predstavničke organizacije trebali bi moći podnijeti bilo koju pritužbu povezanu s usklađenošću s ovom Uredbom koordinatoru za digitalne usluge na državnom području na kojem su primili uslugu, ne dovodeći u pitanje pravila o nadležnosti iz ove Uredbe. U pritužbama bi se trebao pružiti vjerodostojan pregled pitanja koja izazivaju zabrinutost u pogledu usklađenosti određenog pružatelja posredničkih usluga, a koordinator za digitalne usluge mogao bi se na temelju pritužbi informirati o međusektorskim pitanjima. Koordinator za digitalne usluge trebao bi uključiti druga nacionalna nadležna tijela i koordinatora za digitalne usluge iz druge države članice, a posebno koordinatora za digitalne usluge u državi članici u kojoj dotični pružatelj posredničkih usluga ima poslovni nastan, ako to pitanje zahtijeva prekograničnu suradnju. Koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana trebao bi pravodobno razmotriti pritužbu i obavijestiti koordinatora za digitalne usluge države članice u kojoj primatelj ima boravište ili poslovni nastan o tome kako je pritužba riješena.

Amandman  86

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 82.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(82) Države članice trebale bi osigurati da koordinatori za digitalne usluge mogu poduzeti mjere koje su učinkovite i razmjerne u pogledu rješavanja problema određenih posebno teških i trajnih povreda. Ako se tim mjerama može utjecati na prava i interese trećih strana, primjerice, posebno ako je pristup internetskim sučeljima ograničen, primjereno je zahtijevati da mjere naloži nadležno pravosudno tijelo na zahtjev koordinatora za digitalne usluge i da one podliježu dodatnim zaštitnim mjerama. Posebno bi treće strane koje bi mogle biti pogođene trebale dobiti priliku za saslušanje, a takvi bi se nalozi trebali izdavati samo kada ovlasti za poduzimanje takvih mjera kako je predviđeno drugim aktima prava Unije ili nacionalnim pravom, na primjer radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, osiguravanja brzog uklanjanja internetskih stranica koje sadržavaju ili šire dječju pornografiju ili za onemogućavanje pristupa uslugama kojima se koristi treća strana kako bi kršila pravo intelektualnog vlasništva, nisu razumno dostupne.	(82) Države članice trebale bi osigurati da koordinatori za digitalne usluge mogu poduzeti mjere koje su učinkovite i proporcionalne u pogledu rješavanja problema određenih posebno teških i trajnih povreda ove Uredbe. Ako se tim mjerama može utjecati na prava i interese trećih strana, primjerice, posebno ako je pristup internetskim sučeljima ograničen, primjereno je zahtijevati da mjere naloži nadležno pravosudno tijelo na zahtjev koordinatora za digitalne usluge i da one podliježu dodatnim zaštitnim mjerama. Posebno bi treće strane koje bi mogle biti pogođene trebale dobiti priliku za saslušanje, a takvi bi se nalozi trebali izdavati samo kada ovlasti za poduzimanje takvih mjera kako je predviđeno drugim aktima prava Unije ili nacionalnim pravom, na primjer radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, osiguravanja brzog uklanjanja internetskih stranica koje sadržavaju ili šire dječju pornografiju ili za onemogućavanje pristupa uslugama kojima se koristi treća strana kako bi kršila pravo intelektualnog vlasništva, nisu razumno dostupne.

Amandman  87

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 83.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(83a) Ne dovodeći u pitanje odredbe o izuzeću od odgovornosti iz ove Uredbe u pogledu informacija koje se prenose ili pohranjuju na zahtjev primatelja usluge, pružatelji posredničkih usluga trebali bi biti odgovorni za kršenje svojih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi. Primatelji usluge i organizacije koje ih zastupaju trebali bi imati pravo na pristup razmjernim i učinkovitim pravnim lijekovima. Primatelji usluge imaju pravo, u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom, od pružatelja posredničkih usluga zatražiti naknadu za svu izravnu štetu ili gubitak pretrpljen zbog kršenja obveza utvrđenih ovom Uredbom od strane pružatelja posredničkih usluga.

Amandman  88

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 84.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(84) Koordinator za digitalne usluge trebao bi redovito objavljivati izvješće o aktivnostima koje se provode u skladu s ovom Uredbom. S obzirom na to da je koordinator za digitalne usluge upoznat i s nalozima za poduzimanje mjera protiv nezakonitog sadržaja ili za pružanje informacija uređenih ovom Uredbom putem zajedničkog sustava za razmjenu informacija, trebao bi u svojem godišnjem izvješću navesti broj i kategorije tih naloga upućenih pružateljima posredničkih usluga koje su izdala pravosudna i upravna tijela u njegovoj državi članici.	(84) Koordinator za digitalne usluge trebao bi redovito objavljivati izvješće o aktivnostima koje se provode u skladu s ovom Uredbom u standardiziranom i strojno čitljivom obliku. S obzirom na to da je koordinator za digitalne usluge upoznat i s nalozima za poduzimanje mjera protiv nezakonitog sadržaja ili za pružanje informacija uređenih ovom Uredbom putem zajedničkog sustava za razmjenu informacija, na temelju Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, trebao bi u svojem godišnjem izvješću navesti broj i kategorije tih naloga upućenih pružateljima posredničkih usluga koje su izdala pravosudna i upravna tijela u njegovoj državi članici.

Amandman  89

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 86.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(86) Kako bi se olakšao prekogranični nadzor i istrage koje obuhvaćaju nekoliko država članica, koordinatori za digitalne usluge trebali bi moći sudjelovati, trajno ili privremeno, u zajedničkim aktivnostima nadzora i istrage koje se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom. U te se aktivnosti mogu uključiti druga nadležna tijela i one mogu obuhvaćati niz pitanja, kao što su koordinirano prikupljanje podataka, zahtjev za informacije ili pregled prostora, u okviru ograničenja i opsega ovlasti koje su dostupne svakom uključenom tijelu. Od Odbora se može zatražiti da pruži savjete o tim aktivnostima, na primjer predlaganjem planova djelovanja i rokova za provedbu aktivnosti ili predlaganjem ad hoc radnih skupina uz sudjelovanje uključenih tijela.	(86) Kako bi se olakšao prekogranični nadzor i istrage koje obuhvaćaju nekoliko država članica, koordinatori za digitalne usluge trebali bi moći sudjelovati, trajno ili privremeno, u zajedničkim aktivnostima nadzora i istrage koje se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom na temelju sporazuma između predmetnih država članica, a u nedostatku takvog sporazuma pod vodstvom koordinatora digitalnih usluga u državi članici poslovnog nastana. U te se aktivnosti mogu uključiti druga nadležna tijela i one mogu obuhvaćati niz pitanja, kao što su koordinirano prikupljanje podataka, zahtjev za informacije ili pregled prostora, u okviru ograničenja i opsega ovlasti koje su dostupne svakom uključenom tijelu. Od Odbora se može zatražiti da pruži savjete o tim aktivnostima, na primjer predlaganjem planova djelovanja i rokova za provedbu aktivnosti ili predlaganjem ad hoc radnih skupina uz sudjelovanje uključenih tijela.

Amandman  90

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 88.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(88) Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, potrebno je osnovati neovisnu savjetodavnu skupinu na razini Unije koja bi trebala pružati potporu Komisiji i pomagati u koordinaciji akcija koje poduzima koordinator za digitalne usluge. Taj bi se Europski odbor za digitalne usluge trebao sastojati od koordinatora za digitalne usluge, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost da koordinatori za digitalne usluge na svoje sastanke pozovu ili imenuju ad hoc izaslanike iz drugih nadležnih tijela kojima su povjerene posebne zadaće na temelju ove Uredbe, ako je to potrebno u skladu s njihovom nacionalnom raspodjelom zadaća i nadležnosti. Ako iz jedne države članice dolazi više sudionika, pravo glasa trebalo bi ostati ograničeno na jednog predstavnika svake države članice.	(88) Kako bi se osigurala dosljedna primjena ove Uredbe, potrebno je osnovati neovisnu savjetodavnu skupinu na razini Unije koja bi trebala pružati potporu Komisiji i pomagati u koordinaciji akcija koje poduzima koordinator za digitalne usluge. Taj bi se Europski odbor za digitalne usluge trebao sastojati od koordinatora za digitalne usluge, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost da koordinatori za digitalne usluge na svoje sastanke pozovu ili imenuju ad hoc izaslanike iz drugih nadležnih tijela kojima su povjerene posebne zadaće na temelju ove Uredbe, ako je to potrebno u skladu s njihovom nacionalnom raspodjelom zadaća i nadležnosti. Ako iz jedne države članice dolazi više sudionika, pravo glasa trebalo bi ostati ograničeno na jednog predstavnika svake države članice. Poslovnikom Odbora trebalo bi se osigurati poštovanje povjerljivosti informacija.

Amandman  91

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 90.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(90) U tu bi svrhu Odbor trebao moći donositi mišljenja, zahtjeve i preporuke upućene koordinatorima za digitalne usluge ili drugim nadležnim nacionalnim tijelima. Iako nisu pravno obvezujući, odluku o odstupanju od upućenih mišljenja, zahtjeva i preporuka Odbora trebalo bi propisno obrazložiti, a Komisija bi je mogla uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti dotične države članice s ovom Uredbom.	(90) U tu bi svrhu Odbor trebao moći donositi mišljenja, zahtjeve i preporuke upućene koordinatorima za digitalne usluge ili drugim nadležnim nacionalnim tijelima. Iako nisu pravno obvezujući, odluku o odstupanju od upućenih mišljenja, zahtjeva i preporuka Odbora trebalo bi propisno obrazložiti, a Komisija bi je mogla uzeti u obzir pri procjeni usklađenosti dotične države članice s ovom Uredbom. Odbor bi trebao sastavljati godišnje izvješće o svojim aktivnostima.

Amandman  92

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 91.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(91) Odbor bi trebao okupiti predstavnike koordinatora za digitalne usluge i moguća druga nadležna tijela pod predsjedanjem Komisije kako bi se osigurala procjena pitanja koja su mu podnesena u potpuno europskoj dimenziji. S obzirom na moguće međusektorske elemente koji bi mogli biti važni za druge regulatorne okvire na razini Unije, Odboru bi trebalo dopustiti suradnju s drugim tijelima, uredima, agencijama i savjetodavnim skupinama Unije nadležnima za područja kao što su ravnopravnost, uključujući ravnopravnost žena i muškaraca, i nediskriminacija, zaštita podataka, elektroničke komunikacije, audiovizualne usluge, otkrivanje i istraga prijevara na štetu proračuna EU-a u pogledu carina ili zaštita potrošača, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća.	(91) Odbor bi trebao okupiti predstavnike koordinatora za digitalne usluge i moguća druga nadležna tijela pod predsjedanjem Komisije kako bi se osigurala procjena pitanja koja su mu podnesena u potpuno europskoj dimenziji. S obzirom na moguće međusektorske elemente koji bi mogli biti važni za druge regulatorne okvire na razini Unije, Odboru bi trebalo dopustiti suradnju s drugim tijelima, uredima, agencijama i savjetodavnim skupinama Unije nadležnima za područja kao što su ravnopravnost, uključujući jednakost između žena i muškaraca i nediskriminacija, rodna ravnopravnost i nediskriminacija, iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama te drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja, zaštita podataka, poštovanje intelektualnog vlasništva, elektroničke komunikacije, audiovizualne usluge, nadzor tržišta, otkrivanje i istraga prijevara na štetu proračuna EU-a u pogledu carina ili zaštita potrošača, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća.

Amandman  93

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 96.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(96) Ako ta platforma nije učinkovito otklonila povredu odredbe koja se primjenjuje isključivo na vrlo velike internetske platforme u skladu s akcijskim planom, samo Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na temelju savjeta Odbora, odlučiti o provođenju dodatne istrage predmetne povrede i mjera koje je platforma naknadno poduzela, isključujući koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana. Nakon što provede potrebne istrage, Komisija bi trebala moći donositi odluke kojima se utvrđuje povreda i izriču sankcije za vrlo velike internetske platforme ako je to opravdano. Komisija bi trebala imati i mogućnost intervencije u prekograničnim situacijama u kojima koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana nije poduzeo nikakve mjere unatoč zahtjevu Komisije ili u situacijama u kojima je dotični koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana sam zatražio intervenciju Komisije zbog povrede neke druge odredbe ove Uredbe koju je počinila vrlo velika internetska platforma.	(96) Ako ta platforma nije učinkovito otklonila povredu odredbe koja se primjenjuje isključivo na vrlo velike internetske platforme u skladu s akcijskim planom, samo bi Komisija trebala, na vlastitu inicijativu ili na temelju savjeta Odbora, pokrenuti dodatnu istragu predmetne povrede i mjera koje je platforma naknadno poduzela, isključujući koordinatora za digitalne usluge u državi poslovnog nastana. Nakon što provede potrebne istrage, Komisija bi trebala moći donositi odluke kojima se utvrđuje povreda i izriču sankcije za vrlo velike internetske platforme ako je to opravdano. Komisija bi trebala intervenirati i u prekograničnim situacijama u kojima koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana nije poduzeo nikakve mjere unatoč zahtjevu Komisije ili u situacijama u kojima je dotični koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana sam zatražio intervenciju Komisije zbog povrede neke druge odredbe ove Uredbe koju je počinila vrlo velika internetska platforma. Komisija bi trebala pokrenuti postupke radi mogućeg donošenja odluka o relevantnom postupanju vrlo velike internetske platforme, primjerice ako postoji sumnja da je ta platforma prekršila ovu Uredbu, među ostalim ako je utvrđeno da platforma ne provodi operativne preporuke iz neovisne revizije koju je potvrdio koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana i ako koordinator za digitalne usluge u državi poslovnog nastana nije poduzeo nikakve istražne ili izvršne mjere.

Amandman  94

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 97.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(97) Komisija bi trebala imati slobodu odlučivanja o tome želi li intervenirati u bilo kojoj od situacija za koje je ovlaštena u skladu s ovom Uredbom. Nakon što Komisija pokrene postupak, koordinatorima za digitalne usluge u državi poslovnog nastana trebalo bi onemogućiti izvršavanje njihovih istražnih i provedbenih ovlasti u pogledu relevantnog ponašanja dotične vrlo velike internetske platforme kako bi se izbjeglo udvostručavanje, nedosljednosti i rizici s točke gledišta načela ne bis in idem. Međutim, u interesu djelotvornosti, tim koordinatorima za digitalne usluge ne bi trebalo biti onemogućeno izvršavanje njihovih ovlasti bilo za pružanje pomoći Komisiji, na njezin zahtjev, u obavljanju njezinih nadzornih zadaća bilo u pogledu drugog postupanja, uključujući postupanje dotične vrlo velike internetske platforme za koje se sumnja da predstavlja novu povredu. Ti koordinatori za digitalne usluge, kao i Odbor i drugi koordinatori za digitalne usluge, trebali bi, prema potrebi, pružiti Komisiji sve potrebne informacije i pomoć kako bi joj omogućili da učinkovito obavlja svoje zadaće, a Komisija bi ih, prema potrebi, trebala obavješćivati o izvršavanju svojih ovlasti. U tom bi pogledu Komisija trebala, prema potrebi, uzeti u obzir sve relevantne procjene koje je proveo Odbor ili dotični koordinatori za digitalne usluge i sve relevantne dokaze i informacije koje su prikupili, čime se ne dovode u pitanje ovlasti i odgovornost Komisije da prema potrebi provede dodatne istrage.	(97) Nakon što Komisija pokrene postupak, koordinatorima za digitalne usluge u državi poslovnog nastana trebalo bi onemogućiti izvršavanje njihovih istražnih i provedbenih ovlasti u pogledu relevantnog ponašanja dotične vrlo velike internetske platforme kako bi se izbjeglo udvostručavanje, nedosljednosti i rizici s točke gledišta načela ne bis in idem. Međutim, u interesu djelotvornosti, tim koordinatorima za digitalne usluge ne bi trebalo biti onemogućeno izvršavanje njihovih ovlasti bilo za pružanje pomoći Komisiji, na njezin zahtjev, u obavljanju njezinih nadzornih zadaća bilo u pogledu drugog postupanja, uključujući postupanje dotične vrlo velike internetske platforme za koje se sumnja da predstavlja novu povredu. Ti koordinatori za digitalne usluge, kao i Odbor i drugi koordinatori za digitalne usluge, trebali bi, prema potrebi, pružiti Komisiji sve potrebne informacije i pomoć kako bi joj omogućili da učinkovito obavlja svoje zadaće, a Komisija bi ih, prema potrebi, trebala obavješćivati o izvršavanju svojih ovlasti. U tom bi pogledu Komisija trebala, prema potrebi, uzeti u obzir sve relevantne procjene koje je proveo Odbor ili dotični koordinatori za digitalne usluge i sve relevantne dokaze i informacije koje su prikupili, čime se ne dovode u pitanje ovlasti i odgovornost Komisije da prema potrebi provede dodatne istrage.

Amandman  95

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 97.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(97a) Komisija bi trebala zajamčiti svoju neovisnost i nepristranost u donošenju odluka u pogledu koordinatorâ za digitalne usluge i pružateljâ usluga u skladu s ovom Uredbom.

Amandman  96

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 99.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(99) Komisija bi posebno trebala imati pristup svim relevantnim dokumentima, podacima i informacijama potrebnima za pokretanje i provođenje istraga te za praćenje ispunjavanja relevantnih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, bez obzira na to tko posjeduje predmetne dokumente, podatke ili informacije te neovisno o njihovu obliku ili formatu, mediju za pohranu ili točnom mjestu na kojem su pohranjeni. Komisija bi trebala moći izravno zahtijevati da predmetna vrlo velika internetska platforma ili relevantne treće strane ili pojedinci dostave sve relevantne dokaze, podatke i informacije. Osim toga, Komisija bi za potrebe ove Uredbe trebala moći zatražiti sve relevantne informacije od bilo kojeg javnog tijela, tijela ili agencije unutar države članice ili od bilo koje fizičke ili pravne osobe. Komisiju bi trebala imati ovlasti da može zahtijevati pristup bazama podataka i algoritmima relevantnih osoba i objašnjenja o njima te, uz njihovu suglasnost, obaviti razgovore sa svim osobama koje bi mogle posjedovati korisne informacije i evidentirati dane iskaze. Komisija bi isto tako trebala imat ovlasti za provođenje inspekcija koje su potrebne za provedbu relevantnih odredaba ove Uredbe. Tim istražnim ovlastima nastoji se dopuniti mogućnost da Komisija od koordinatorâ za digitalne usluge i drugih tijela država članica zatraži da joj pruže pomoć, na primjer, davanjem informacija ili pri izvršavanju tih ovlasti.	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  97

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 100.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(100) Ispunjavanje relevantnih obveza određenih na temelju ove Uredbe trebalo bi biti provedivo s pomoću novčanih kazni i periodičnih penala. U tu svrhu trebalo bi utvrditi i odgovarajuće razine novčanih kazni i periodičnih penala za neispunjavanje obveza i kršenje postupovnih pravila, podložno odgovarajućim rokovima zastare.	(100) Ispunjavanje relevantnih obveza određenih na temelju ove Uredbe trebalo bi biti provedivo s pomoću novčanih kazni i periodičnih penala. U tu svrhu trebalo bi utvrditi i odgovarajuće razine novčanih kazni i periodičnih penala za neispunjavanje obveza i kršenje postupovnih pravila, podložno odgovarajućim rokovima zastare. Komisija bi posebno trebala osigurati da sankcije budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, uzimajući u obzir prirodu, težinu, ponavljanje i trajanje kršenja, s obzirom na javni interes koji se nastoji ostvariti, opseg i prirodu provedenih aktivnosti, broj primatelja na koje se to odnosi, namjerna ili nehotična obilježja povrede te ekonomsku sposobnost počinitelja povrede.

Amandman  98

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 102.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(102) U interesu djelotvornosti i učinkovitosti, uz opću evaluaciju Uredbe, koju treba provesti u roku od pet godina od njezina stupanja na snagu, Komisija bi nakon početne faze i na temelju prve tri godine primjene ove Uredbe, trebala obaviti i evaluaciju aktivnosti Odbora i njegove strukture.	(102) Komisija bi trebala provesti opću evaluaciju ove Uredbe i podnijeti izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. To bi izvješće trebalo posebno obuhvatiti definiciju vrlo velikih internetskih platformi i broj prosječnih mjesečnih aktivnih primatelja usluge. Isto tako bi trebalo obuhvatiti i provedbu kodeksa ponašanja, kao i obvezu imenovanja predstavnika s poslovnim nastanom u Uniji te procjenu učinka sličnih obveza koje treće zemlje nameću europskim pružateljima usluga koji posluju u inozemstvu. Komisija bi posebno trebala provesti procjenu svakog učinka troškova sličnih zahtjeva za europske pružatelje usluga, uključujući imenovanje pravnog zastupnika, koje su uvele treće zemlje i svih novih prepreka pristupu tržištu izvan EU-a nakon donošenja ove Uredbe. Komisija bi također trebala procijeniti učinak na sposobnost europskih poduzeća i potrošača da pristupe proizvodima i uslugama izvan Unije i kupuju ih. U interesu djelotvornosti i učinkovitosti, uz opću evaluaciju Uredbe, koju treba provesti u roku od tri godine od njezina stupanja na snagu, Komisija bi nakon početne faze i na temelju prve tri godine primjene ove Uredbe, trebala obaviti i evaluaciju aktivnosti Odbora i njegove strukture.

Amandman  99

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Predmet i područje primjene	Predmet

Amandman  100

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) pravila o provedbi i izvršavanju ove Uredbe, među ostalim u pogledu suradnje i koordinacije nadležnih tijela.	(c) pravila o provedbi i izvršavanju zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi, među ostalim u pogledu suradnje i koordinacije nadležnih tijela.

Amandman  101

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) utvrđivanje jedinstvenih pravila za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje u kojem su temeljna prava utvrđena u Povelji učinkovito zaštićena.	(b) utvrđivanje usklađenih pravila za sigurno, pristupačno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje u kojem su temeljna prava utvrđena u Povelji učinkovito zaštićena.

Amandman  102

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) promicanje visoke razine zaštite potrošača i doprinos većem izboru potrošača uz istodobno olakšavanje inovacija, podupiranje digitalne tranzicije i poticanje gospodarskog rasta na unutarnjem tržištu.

Amandman  103

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ova se Uredba primjenjuje na posredničke usluge koje se pružaju primateljima usluge koji imaju poslovni nastan ili boravište u Uniji, neovisno o mjestu poslovnog nastana pružatelja tih usluga.	Briše se.

Amandman  104

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ova Uredba ne primjenjuje se na usluge koja nisu posredničke ni na zahtjeve povezane s takvim uslugama, bez obzira na to pruža li se usluga putem posredničke usluge.	Briše se.

Amandman  105

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje pravila utvrđena:	Briše se.
(a) Direktivom 2000/31/EZ;
(b) Direktivom 2010/13/EZ;
(c) pravom Unije o autorskom pravu i povezanim pravima;
(d) Uredbom (EU).../... o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu [operatori trećih zemalja, nakon donošenja];
(e) Uredbom (EU).../... o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima i Direktivom (EU).../... o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima [e-dokazi, nakon donošenja];
(f) Uredbom (EU) 2019/1148;
(g) Uredbom (EU) 2019/1150;
(h) pravom Unije o zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda, uključujući Uredbu (EU) 2017/2394;
(i) pravom Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.

Amandman  106

 

Prijedlog uredbe

Članak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 1.a
	Scope
	1. Ova se Uredba primjenjuje na posredničke usluge koje se pružaju primateljima usluge koji imaju poslovni nastan ili boravište u Uniji, neovisno o mjestu poslovnog nastana pružatelja tih usluga.
	2. Ova Uredba ne primjenjuje se na usluge koja nisu posredničke ni na zahtjeve povezane s takvim uslugama, bez obzira na to pruža li se usluga putem posredničke usluge.
	3. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje pravila utvrđena:
	(a) Direktivom 2000/31/EZ;
	(b) Direktivom 2010/13/EZ;
	(c) pravom Unije o autorskom pravu i povezanim pravima, posebno Direktivom (EU) 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu;
	(d) Uredbom (EU) …/….2021/784 o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu;
	(e) Uredbom (EU).../... o europskom nalogu za dostavljanje i europskom nalogu za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim stvarima i Direktivom (EU).../... o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja dokaza u kaznenim postupcima [e-dokazi, nakon donošenja];
	(f) Uredbom (EU) 2019/1148;
	(g) Uredbom (EU) 2019/1150;
	(h) pravom Unije o zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda, uključujući Uredbu (EU) 2017/2394, Uredbu (EU) 2019/1020 i Uredbu 2001/95/EZ o sigurnosti proizvoda;
	(i) pravom Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.
	(j) Direktivom (EU) 2019/882;
	(k) Direktivom (EU) 2018/1972;
	(l) Direktivom 2013/11/EZ.
	4. Do [12 mjeseci od donošenja ove Uredbe] Komisija objavljuje smjernice u pogledu odnosa između ove Uredbe i zakonodavnih akata navedenih u članku 1.a stavku 3.

Amandman  107

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) „usluge informacijskog društva” znači usluge u smislu članka 1. stavka 1. točke (b) Direktive (EU) 2015/1535;	(a) „usluge informacijskog društva” znači usluge kako su definirane u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535;

Amandman  108

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) „primatelj usluge” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se koristi relevantnom posredničkom uslugom;	(b) „primatelj usluge” znači svaka fizička ili pravna osoba koja se koristi relevantnom posredničkom uslugom kako bi tražila informacije ili ih učinila dostupnim;

Amandman  109

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) „potrošač“ znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe koje su izvan okvira njezina zanimanja, poslovne djelatnosti ili struke;	(c) „potrošač“ znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe koje su izvan okvira njezina zanimanja, poslovne djelatnosti, zanata ili struke;

Amandman  110

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka d – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) „nuditi usluge u Uniji” znači omogućavati pravnim ili fizičkim osobama u jednoj ili više država članica da koriste usluge pružatelja usluga informacijskog društva koje ima bitnu vezu s Unijom; smatra se da takva bitna veza postoji ako pružatelj ima poslovni nastan u Uniji; u slučaju da nema poslovni nastan, procjena bitne veze temelji se na konkretnim činjeničnim kriterijima kao što su:	(d) „nuditi usluge u Uniji” znači omogućavati pravnim ili fizičkim osobama u jednoj ili više država članica da koriste usluge pružatelja usluga informacijskog društva koje ima bitnu vezu s Unijom;

Amandman  111

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka d – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— znatan broj korisnika u jednoj ili više država članica; or	Briše se.

Amandman  112

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka d – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— usmjeravanje poslovnih aktivnosti prema jednoj ili više država članica;	Briše se.

Amandman  113

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) „bitna veza s Unijom” znači veza pružatelja s jednom državom članicom ili više njih koja proizlazi iz njegova poslovnog nastana u Uniji ili u slučaju nepostojanja takvog poslovnog nastana, iz činjenice da svoje aktivnosti usmjerava prema jednoj državi članici ili više njih;

Amandman  114

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) „trgovac” znači svaka fizička ili pravna osoba, neovisno o tome je li u privatnom ili javnom vlasništvu, koja djeluje, među ostalim i preko druge osobe koja djeluje u njezino ime ili za njezin račun, u svrhe povezane sa svojim zanimanjem, poslovnom djelatnošću ili strukom;	(e) „trgovac” znači svaka fizička ili pravna osoba, neovisno o tome je li u privatnom ili javnom vlasništvu, koja djeluje, među ostalim i preko druge osobe koja djeluje u njezino ime ili za njezin račun, u svrhe izravno povezane sa svojim zanimanjem, poslovnom djelatnošću ili strukom;

Amandman  115

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka f – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— „samo prijenos informacija”, sastoji se od prijenosa informacija u komunikacijskoj mreži dobivenih od primatelja usluge ili od davanja pristupa komunikacijskoj mreži;	— „samo prijenos informacija”, sastoji se od prijenosa informacija u komunikacijskoj mreži dobivenih od primatelja usluge ili od davanja pristupa komunikacijskoj mreži, uključujući tehničke pomoćne funkcionalne usluge;

Amandman  116

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka f – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— „privremeni smještaj”, sastoji se od prijenosa informacija u komunikacijskoj mreži dobivenih od primatelja usluge i uključuje automatsku, prijelaznu i privremenu pohranu tih informacija isključivo u svrhu učinkovitijeg daljnjeg prijenosa informacija drugim primateljima na njihov zahtjev;	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  117

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(g) „nezakonit sadržaj” znači svaka informacija koja, sama po sebi ili zbog upućivanja na određenu aktivnost, uključujući prodaju proizvoda ili pružanje usluga, nije u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, neovisno o samom sadržaju ili prirodi tog prava;	(g) „nezakonit sadržaj” znači svaka specifična informacija ili aktivnost, uključujući prodaju proizvoda ili pružanje usluga, koja nije u skladu s pravom Unije ili pravom države članice, neovisno o samom sadržaju ili prirodi tog prava;

Amandman  118

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(h) „internetska platforma” znači pružatelj usluge smještaja informacija na poslužitelju koji na zahtjev primatelja usluge pohranjuje i u javnosti širi informacije, osim ako je to sporedna aktivnost koja je isključivo pomoćno značajka druge usluge i koja se iz objektivnih i tehničkih razloga ne može koristiti bez te druge usluge te integracija značajke u drugu uslugu nije način za izbjegavanje primjene ove Uredbe.	(h) „internetska platforma” znači pružatelj usluge smještaja informacija na poslužitelju koji na zahtjev primatelja usluge pohranjuje i u javnosti širi informacije, osim ako je to sporedna aktivnost koja je isključivo pomoćna značajka druge usluge ili funkcija glavne usluge i koja se iz objektivnih i tehničkih razloga ne može koristiti bez te druge usluge te integracija značajke ili funkcije u drugu uslugu nije način za izbjegavanje primjene ove Uredbe.

Amandman  119

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(k) „internetsko sučelje” znači svaki softver, uključujući internetske stranice ili njihove dijelove, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije;	(k) „internetsko sučelje” znači svaki softver, uključujući internetske stranice ili njihove dijelove, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, koji primateljima usluge omogućuju pristup relevantnoj posredničkoj usluzi i interakciju s njom;

Amandman  120

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka k a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ka) „pouzdani prijavitelj” znači subjekt kojem je koordinator za digitalne usluge dodijelio takav status;

Amandman  121

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka n

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(n) „oglas” znači informacije namijenjene za promicanje poruke pravne ili fizičke osobe, neovisno o tome služe li u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koje internetska platforma prikazuje na svojem internetskom sučelju za novčanu naknadu upravo za promicanje tih informacija;	(n) „oglas” znači informacije namijenjene za promicanje i širenje poruke pravne ili fizičke osobe, neovisno o tome služe li u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koje internetska platforma prikazuje na svojem internetskom sučelju za novčanu naknadu upravo u razmjenu za promicanje te poruke;

Amandman  122

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka n a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(na) „naknada” znači ekonomska naknada koja se sastoji od izravnog ili neizravnog plaćanja za pruženu uslugu, uključujući ako primatelj usluge pružatelju posredničke usluge izravno ne daje naknadu ili ako primatelj usluge pruža podatke pružatelju usluga, osim ako se takvi podaci prikupljaju samo u svrhu ispunjavanja pravnih zahtjeva;

Amandman  123

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(o) „sustav za preporučivanje” znači potpuno ili djelomično automatski sustav kojim se internetska platforma koristi kako bi u svojem internetskom sučelju primateljima usluge predlagala specifične informacije, među ostalim i na temelju pretrage koju je pokrenuo primatelj ili drukčije određenog relativnog redoslijeda ili važnosti prikazanih informacija;	(o) „sustav za preporučivanje” znači potpuno ili djelomično automatski sustav kojim se internetska platforma koristi kako bi u svojem internetskom sučelju primateljima usluge predlagala specifične informacije, određivala njihov prioritet i priređivala ih, među ostalim i na temelju pretrage koju je pokrenuo primatelj ili drukčije određenog relativnog redoslijeda ili važnosti prikazanih informacija;

Amandman  124

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka p

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(p) „moderiranje sadržaja” znači aktivnosti koje poduzimaju pružatelji posredničkih usluga s ciljem otkrivanja, identificiranja i suzbijanja nezakonitog sadržaja ili informacija od primatelja usluge koje nisu u skladu s njihovim uvjetima poslovanja, uključujući poduzete mjere koje utječu na raspoloživost, vidljivost i dostupnost tog nezakonitog sadržaja ili tih informacija, kao što su degradacija, onemogućavanje pristupa ili uklanjanje sadržaja, ili na sposobnost primatelja za davanje tih informacija, kao što su zatvaranje ili suspenzija računa primatelja;	(p) „moderiranje sadržaja” znači aktivnosti koje poduzimaju pružatelji posredničkih usluga, automatiziranim ili ručnim putem, s ciljem otkrivanja, identificiranja i suzbijanja nezakonitog sadržaja ili informacija od primatelja usluge koje nisu u skladu s njihovim uvjetima poslovanja, uključujući poduzete mjere koje utječu na raspoloživost, vidljivost i dostupnost tog nezakonitog sadržaja ili tih informacija, kao što su degradacija, onemogućavanje pristupa, uklanjanje s popisa, demonetizacija ili uklanjanje sadržaja, ili na sposobnost primatelja za davanje tih informacija, kao što su zatvaranje ili suspenzija računa primatelja;

Amandman  125

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka q

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(q) „uvjeti poslovanja” znači svi uvjeti ili specifikacije, bez obzira na njihovo ime ili oblik, kojima se uređuje ugovorni odnos između pružatelja posredničkih usluga i primatelja usluga.	(q) „uvjeti poslovanja” znači svi uvjeti ili specifikacije pružatelja usluge, bez obzira na njihovo ime ili oblik, kojima se uređuje ugovorni odnos između pružatelja posredničkih usluga i primatelja usluga.

Amandman  126

 

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka qa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qa) „osobe s invaliditetom” znači osobe s invaliditetom u smislu članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/882.

Amandman  127

 

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost suda ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.	3. Ovaj članak ne utječe na mogućnost pravosudnog ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.

Amandman  128

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija dobivenih od primatelja usluge u komunikacijskoj mreži, pružatelj usluga nije odgovoran za automatsku, posrednu i privremenu pohranu tih informacija obavljenu isključivo u svrhu učinkovitijeg daljnjeg prijenosa informacija drugim primateljima usluge na njihov zahtjev, pod uvjetom da pružatelj:	1. Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija dobivenih od primatelja usluge u komunikacijskoj mreži, pružatelj usluga nije odgovoran za automatsku, posrednu i privremenu pohranu tih informacija obavljenu isključivo kako bi se poboljšao ili osigurao daljnji prijenos informacija drugim primateljima usluge na njihov zahtjev, pod uvjetom da pružatelj:

Amandman  129

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) ne mijenja te informacije;	(a) (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  130

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) poštuje uvjete pristupa tim informacijama;	(b) (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  131

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) poštuje pravila o ažuriranju informacija, utvrđena na način koji je opće priznat i korišten u sektoru;	(c) (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  132

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) ne ometa zakonito korištenje tehnologije, koja je opće priznata i korištena u sektoru, s ciljem prikupljanja podataka o korištenju tih informacija; and	(d) (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) and

Amandman  133

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) žurno djeluje kako bi uklonio informacije ili onemogućio pristup informacijama koje je pohranio nakon što stekne stvarno znanje da su informacije na početnom izvoru prijenosa uklonjene iz mreže ili da im je onemogućen pristup ili da je takvo uklanjanje ili onemogućivanje naložio sud ili upravno tijelo.	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  134

 

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ovaj članak ne utječe na mogućnost suda ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.	2. Ovaj članak ne utječe na mogućnost pravosudnog ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.

Amandman  135

 

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Stavak 1. ne primjenjuje se na odgovornost internetskih platformi na temelju prava zaštite potrošača koje omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima ako takva internetska platforma iznosi određenu informaciju ili na drugi način omogućuje konkretnu transakciju tako da bi to prosječnog i razumno obaviještenog potrošača navelo na zaključak da informacije, proizvode ili usluge koji su predmet transakcije pruža sama internetska platforma ili primatelj usluge koji djeluje na temelju njezina dopuštenja ili pod njezinom kontrolom.	3. Stavak 1. ne primjenjuje se na odgovornost internetskih platformi na temelju prava zaštite potrošača koje omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s trgovcima ako takva internetska platforma iznosi određenu informaciju ili na drugi način omogućuje konkretnu transakciju tako da bi to potrošača navelo na zaključak da informacije, proizvode ili usluge koji su predmet transakcije pruža sama internetska platforma ili primatelj usluge koji djeluje na temelju njezina dopuštenja ili pod njezinom kontrolom.

Amandman  136

 

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Ovaj članak ne utječe na mogućnost suda ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.	4. Ovaj članak ne utječe na mogućnost pravosudnog ili upravnog tijela da, u skladu s pravnim sustavima država članica, od pružatelja usluga zahtijeva da okonča ili spriječi povredu.

Amandman  137

 

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pružatelji posredničkih usluga ne smatraju se neprihvatljivima za izuzimanje od odgovornosti iz članaka 3., 4. i 5. samo zato što provode dobrovoljne istrage na vlastitu inicijativu ili druge aktivnosti kojima je cilj otkrivanje, identificiranje i uklanjanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju ili poduzimanje potrebnih mjera za usklađivanje sa zahtjevima iz prava Unije, uključujući one utvrđene u ovoj Uredbi.	1. Pružatelji posredničkih usluga ne smatraju se neprihvatljivima za izuzimanje od odgovornosti iz članaka 3., 4. i 5. samo zato što provode dobrovoljne istrage na vlastitu inicijativu ili poduzimaju mjere kojima je cilj otkrivanje, identificiranje i uklanjanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju ili poduzimanje potrebnih mjera za usklađivanje s nacionalnim zahtjevima i zahtjevima iz prava Unije, uključujući Povelju i zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

Amandman  138

 

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Pružatelji posredničkih usluga osiguravaju da provedene dobrovoljne istrage na vlastitu inicijativu i mjere poduzete u skladu sa stavkom 1. budu učinkovite i specifične. Takve istrage na vlastitu inicijativu i mjere trebale bi biti popraćene odgovarajućim zaštitnim mjerama, kao što je nadzor koji vrše ljudi, dokumentiranje ili bilo kojim dodatnim mjerama kojima se osigurava da te istrage i mjere budu precizne, nediskriminirajuće, transparentne i da ne dovode do prekomjernog uklanjanja sadržaja. Pružatelji posredničkih usluga ulažu sve napore kako bi osigurali da u slučaju upotrebe automatiziranih sredstava tehnologija bude dovoljno pouzdana kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničila stopa pogrešaka ako se informacije pogrešno smatraju nezakonitim sadržajem.

Amandman  139

 

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pružateljima posredničkih usluga ne nameće se nikakva opća obveza praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni obveza aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na nezakonite aktivnosti.	1. Pružateljima posredničkih usluga ne nameće se, ni de jure ni de facto, ni automatiziranim ni neautomatiziranim putem, nikakva opća obveza praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni obveza aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na nezakonite aktivnosti ili praćenja ponašanja fizičkih osoba.

Amandman  140

 

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Pružatelji posredničkih usluga nisu obvezni upotrebljavati automatizirane alate za moderiranje sadržaja ili za praćenje ponašanja fizičkih osoba.

Amandman  141

 

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1b. Države članice ne sprečavaju pružatelje posredničkih usluga da nude usluge sveobuhvatnog šifriranja.

Amandman  142

 

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1c. Države članice pružateljima posredničkih usluga ne nameću opću obvezu ograničavanja anonimnog korištenja njihovih usluga. Države članice pružateljima posredničkih usluga ne nameću obvezu općeg i neselektivnog zadržavanja osobnih podataka primatelja njihovih usluga. Svako ciljano zadržavanje podataka određenog primatelja mora naložiti pravosudno tijelo u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Amandman  143

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Nakon primitka naloga za postupanje protiv određenog nezakonitog sadržaja, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo mjerodavno nacionalno pravosudno ili upravno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjere.	1. Nakon što putem sigurnog komunikacijskog kanala prime nalog za postupanje protiv jednog određenog nezakonitog sadržaja ili više njih, koji je na temelju mjerodavnog prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije, izdalo i dostavilo nacionalno pravosudno tijelo, pružatelji posredničkih usluga bez nepotrebne odgode obavješćuju tijelo koje je izdalo nalog o učinku tog naloga, navodeći poduzete mjere i trenutak poduzimanja mjera.

Amandman  144

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja -1. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	— upućivanje na pravnu osnovu za izdavanje naloga;

Amandman  145

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— obrazloženje zašto su informacije nezakonit sadržaj s upućivanjem na konkretnu prekršenu odredbu prava Unije ili nacionalnog prava;	— dovoljno detaljno obrazloženje zašto su informacije nezakonit sadržaj s upućivanjem na konkretnu prekršenu odredbu prava Unije ili nacionalnog prava, u skladu s pravom Unije,

Amandman  146

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	— identifikaciju tijela koje je izdalo nalog, uključujući datum, vremenski žig i elektronički potpis tijela, koji primatelju omogućuje autentikaciju naloga i podatke kontakt osobe unutar navedenog tijela;

Amandman  147

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— jedan ili više točnih jedinstvenih lokatora resursa (URL) i, prema potrebi, dodatne informacije koje omogućuju identifikaciju dotičnog nezakonitog sadržaja;	— jasno navedena točna elektronička lokacija te informacije, kao što je točan URL ili URL-ovi, ako je moguće, ili ako se točna elektronička lokacija ne može precizno utvrditi; jedan ili više točnih jedinstvenih lokatora resursa (URL) i, prema potrebi, dodatne informacije koje omogućuju identifikaciju dotičnog nezakonitog sadržaja;

Amandman  148

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— informacije o pravnoj zaštiti dostupnoj pružatelju usluge i primatelju usluge koji je dao sadržaj;	— lako razumljive informacije o mehanizmima pravne zaštite dostupnima pružatelju usluge i primatelju usluge koji je dao sadržaj, uključujući rokove za podnošenje pritužbe;

Amandman  149

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka a – alineja 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	— ako je potrebno i razmjerno, odluku da se informacije o uklanjanju ili onemogućivanju pristupa sadržaju ne otkrivaju iz razloga povezanih s javnom sigurnošću, kao što su sprečavanje, istraga, otkrivanje i kazneni progon teških kaznenih djela, najviše šest tjedana od te odluke.

Amandman  150

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) teritorijalno područje primjene naloga, na temelju primjenjivih pravila Unije i nacionalnog prava, uključujući Povelju i, prema potrebi, općih načela međunarodnog prava, ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje njegovih ciljeva;	(b) teritorijalno područje primjene naloga, na temelju primjenjivih pravila Unije i nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije, uključujući Povelju i, prema potrebi, općih načela međunarodnog prava, ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje njegovih ciljeva; teritorijalno područje primjene naloga ograničeno je na državno područje države članice koja izdaje nalog, osim ako nezakonitost sadržaja ne proizlazi izravno iz prava Unije ili ako predmetna prava zahtijevaju širi teritorijalni opseg, u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom;

Amandman  151

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) nalog je sastavljen na jeziku koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao pružatelj usluga u skladu s člankom 10.	(c) nalog je sastavljen na jeziku koji je naveo pružatelj usluga i šalje se kontaktnoj točki koju je imenovao pružatelj usluga u skladu s člankom 10., ili na jednom od službenih jezika države članice koja izdaje nalog protiv određene stavke nezakonitog sadržaja; u tom slučaju kontaktna točka pružatelja usluga može od nadležnog tijela zatražiti prijevod na jezik koji je naveo pružatelj usluga;

Amandman  152

 

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 2. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca)