Izvješće - A9-0011/2022Izvješće
A9-0011/2022
Europski parlament

IZVJEŠĆE o europskom okviru za porez po odbitku

1.2.2022 - (2021/2097(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj:Pedro Marques

Postupak : 2021/2097(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0011/2022
Podneseni tekstovi :
A9-0011/2022
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom okviru za porez po odbitku

(2021/2097(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članke 12., 45., 49., 58., 63., 64., 65., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

– uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 11. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (COM(2011)0714) koji je podnijela Komisija,

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica („Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima”)[1],

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta[2] i Direktive Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama[3],

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica („Direktiva o kamatama i licencijama’)[4],

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja[5],

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje[6],

– uzimajući u obzir prijedloge Komisije od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM/2016/0685) i od 25. listopada 2016. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM/2016/0683), paket mjera za digitalno oporezivanje[7] i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

– uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju od 11. rujna 2012. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica[8],

– uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza[9],

– uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta[10],

– uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala od 23. rujna 2020. o sustavima porezne prijevare Cum/Ex i Cum/Cum te programima povrata poreza po odbitku,

– uzimajući u obzir preporuku Komisije od 19. listopada 2009. o postupcima za oslobađanje od poreza po odbitku[11],

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. studenog 2011. o dvostrukom oporezivanju na jedinstvenom tržištu (COM(2011)0712),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. rujna 2020. naslovljenu „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” (COM(2020)0590),

– uzimajući u obzir Kodeks postupanja Komisije iz 2017. u vezi s porezom po odbitku,

– uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 11. svibnja 2020. o sustavima porezne prijevare Cum/Ex i Cum/Cum te programima povrata poreza po odbitku,

– uzimajući u obzir konačno izvješće Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala od 23. rujna 2020. o preispitivanju Uredbe o zlouporabi tržišta,

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. ožujka 2017. naslovljeno „Ubrzavanje uspostave unije tržišta kapitala: otklanjanje nacionalnih prepreka tokovima kapitala” (COM(2017)0147),

– uzimajući u obzir studiju Promatračnice EU-a za porez iz listopada 2021. naslovljenu „Učinci prihoda od globalnog minimalnog poreza: procjene po zemljama”,

– uzimajući u obzir studiju Promatračnice EU-a za porez od 22. studenog 2021. naslovljenu „Novi oblici poreznog natjecanja u Europskoj uniji: Empirijska istraga”,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost[12],

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 22. siječnja 2021. naslovljen „Smjernice za države članice – Planovi za oporavak i otpornost” (SWD(2021)0012).

– uzimajući u obzir izjavu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti od 1. srpnja 2021. o rješenju s dva stupa kojim se odgovara na porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva,

– uzimajući u obzir projekt OECD-a za ugovorna oslobođenja i poboljšanje usklađenosti (TRACE),

– uzimajući u obzir Komisijinu početnu procjenu učinka od 28. rujna 2021. o inicijativi naslovljenoj „Novi sustav EU-a za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i sprečavanje zlouporabe poreza u području oporezivanja po odbitku”,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka[13],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka[14],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru[15],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza[16],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o reformi EU-ova popisa poreznih oaza[17],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati[18],

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9‑0011/2022),

A. budući da države članice i dalje gube porezne prihode zbog štetnih poreznih praksi i da se prihod izgubljen zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit procjenjuje na između 36 – 37 milijardi EUR[19] i 160 – 190 milijardi EUR godišnje[20];

B. budući da neovisna istraživanja[21] pokazuju da države članice EU-a kolektivno gube više prihoda od poreza na dobit jer oni odlaze drugim državama članicama EU-a umjesto trećim zemljama;

C. budući da veliki priljevi naknada za licenciju, kamata ili dividendi u određenoj jurisdikciji upućuju na to da se dobit preusmjerava isključivo u svrhu smanjenja poreznog opterećenja;

D. budući da se agresivne strukture poreznog planiranja mogu grupirati u tri glavna kanala: i. isplata licencije, ii. isplata kamata i iii. transfernih cijena[22], čime se pokazuje važnost pasivnih tokova prihoda u izbjegavanju i utaji poreza;

E. budući da su u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti dogovorene ključne sastavnice reforme međunarodnog poreznog sustava koja se sastoji od dva stupa kako bi se odgovorilo na izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, uključujući minimalnu efektivnu stopu poreza na dobit od 15 %;

F. budući da je Promatračnica EU-a za porez procijenila da će provedba drugog stupa sporazuma skupine G20 i OECD-a dovesti do trenutačnog povećanja poreznih prihoda za 27 država članica u iznosu od 63,9 milijardi EUR;

G. budući da porez po odbitku može smanjiti rizik od utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, ali može dovesti i do dvostrukog oporezivanja; budući da takav porez predstavlja izvor prihoda država članica za financiranje javne potrošnje te su učinkovit alat za osiguravanje domaće porezne osnovice i borbu protiv premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim porezima;

H. budući da bi promjene u sustavu poreza po odbitku na razini EU-a i država članica trebalo integrirati u postojeće i buduće odredbe o suzbijanju izbjegavanja poreza, kao što je provedba navedenog sporazuma u okviru Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti;

I. budući da porezne prijevare Cum-Ex i Cum-Cum uključuju povrat poreza na dividendu po odbitku na koje korisnici nisu imali pravo, što je prema procjenama porezne obveznike u razdoblju od 2000. do 2020. koštalo oko 140 milijardi EUR u 2020; budući da se većina tih zahtjeva smatra nezakonitima i da objave o njima predstavljaju dosad najveći skandal s poreznim prijevarama u Europskoj uniji;

J. budući da složeni, dugotrajni, skupi i nestandardizirani postupci povrata povećavaju rizik od poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, kao što to pokazuju otkrića povezana s prijevarama Cum-Ex, uz istodobno povećanje administrativnog opterećenja za prekogranična ulaganja, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) i male ulagače, te mogu obeshrabriti prekogranična ulaganja i stvoriti prepreku integraciji tržišta i napretku unije tržišta kapitala;

K. budući da je stajalište Europskog parlamenta o uniji tržišta kapitala izneseno u njegovoj rezoluciji od 8. listopada 2020. naslovljenoj „Daljnji razvoj unije tržišta kapitala: poboljšanje pristupa financiranju na tržištima kapitala, posebno za MSP-ove, te daljnje jačanje sudjelovanja malih ulagatelja”[23]; budući da je EU i dalje predan dovršetku unije tržišta kapitala i promicanju istinskog europskog tržišta koje potiče prekogranična ulaganja; budući da je Komisija u svojoj komunikaciji iz 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” najavila cilj ublažavanja poreznog opterećenja u prekograničnim ulaganjima kao jednu od ključnih mjera;

L. budući da je Komisija u prošlosti uvela neobvezujuće mjere za olakšavanje postupaka podnošenja zahtjeva za povrat poreza, uključujući Kodeks o postupanju u vezi s porezom po odbitku i preporuku o pojednostavnjenju postupaka za podnošenje zahtjeva za prekogranično oslobođenje od poreza po odbitku, što je polučilo tek ograničene rezultate; budući da se ni paket TRACE OECD-a[24] ne primjenjuje u velikoj mjeri;

M. budući da je Komisija procijenila da su ukupni troškovi postupaka povrata poreza po odbitku 2016. iznosili oko 8,4 milijarde EUR, uglavnom zbog izgubljenih poreznih olakšica, troškova postupaka povrata i oportunitetnih troškova[25], zbog čega su izgledi za prekogranična ulaganja manje privlačni;

N. budući da se Direktivom o kamatama i licencijama (IRD) i Direktivom o matičnim društvima i društvima kćerima predviđa oslobođenje od određenih prekograničnih plaćanja koja se izvršavaju unutar EU-a i koja su povezana s kamatama, licencijama i dividendama od poreza po odbitku s ciljem ukidanja dvostrukog oporezivanja;

O. budući da je Sud Europske unije 26. veljače 2019. donio presudu u nekoliko predmeta u vezi s danskim sustavom poreza po odbitku u pogledu dividendi i kamata koje danska poduzeća plaćaju poduzećima u drugim državama članicama EU-a, s važnim posljedicama za primjenu Direktive o kamatama i licencijama i Direktive o platnim uslugama; budući da ti predmeti potvrđuju važnost pouzdanih informacija o stvarnom vlasništvu i ekonomskoj svrsi primatelja pasivnog dohotka;

P. budući da se u uvodnoj izjavi 3. Direktive o kamatama i licencijama navodi da je „potrebno osigurati da se isplate kamata i licencije oporezuju samo jednom u državi članici”;

Q. budući da su pregovori o reviziji Direktive o kamatama i licencijama zaustavljeni u Vijeću od 2012. zbog različitih stajališta država članica o mogućnosti uključivanja efektivne minimalne porezne stope za licencije i kamate; budući da Komisija smatra da bi se prenošenjem drugog stupa Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti trebao utrti put za dogovor o prijedlogu preinake Direktive o kamatama i licencijama koji se razmatra[26];

R. budući da se Komisija obvezala predložiti zakonodavnu inicijativu za uvođenje zajedničkog, standardiziranog sustava na razini EU-a za oslobođenje od poreza po odbitku na izvoru, popraćenog mehanizmom razmjene informacija i suradnje među poreznim upravama[27];

S. budući da su visoki standardi suradnje među državama članicama u pogledu oporezivanja, u granicama Ugovora i europskog pravnog okvira, i dalje ključni za zaštitu i očuvanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta;

Okončanje prakse premještanja dobiti

1. napominje da je, unatoč stalnim naporima, sustav poreza po odbitku među državama članicama i dalje u velikoj mjeri rascjepkan kad je riječ o stopama i postupcima za oslobađanje, što je dovelo do rupa u zakonu i pravne nesigurnosti; nadalje napominje da se postojeći sustav zloupotrebljava za premještanje dobiti, da omogućuje agresivno porezno planiranje i stvara neželjeni učinak dvostrukog oporezivanja uz prepreke prekograničnim ulaganjima na jedinstvenom tržištu;

2. pozdravlja znatan napredak postignut posljednjih godina u borbi protiv štetnih poreznih praksi, i na razini EU-a i na međunarodnoj razini, pri čemu naglašava da je potrebna bolja primjena postojećih zakona i da bi, u svjetlu sve većih dokaza o prijenosu dobiti, štetnom poreznom natjecanju i prijevarama, posebno nakon otkrića prijevara CumEx, mogle biti potrebne zakonodavne mjere u nastojanju da se uklone porezne prepreke za prekogranična ulaganja;

3. pozdravlja sporazum postignut u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a o reformi koja se sastoji od dva stupa, uključujući globalnu minimalnu efektivnu stopu poreza na dobit; smatra da je to važan korak prema okončanju prakse premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim porezima, smanjenju štetnog poreznog natjecanja među teritorijima i jamstvu da poduzeća plaćaju svoj dio poreza u svakoj jurisdikciji; napominje, međutim, da sporazum uključuje klauzule o izuzeću i isključenje de minimis te da je područje primjene usmjereno na multinacionalna poduzeća s ukupnim konsolidiranim prometom od najmanje 750 milijuna EUR;

4. zadovoljan je što je 137 zemalja i jurisdikcija podržalo sporazum postignut u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a o reformi koja se sastoji od dva stupa; sa zadovoljstvom primjećuje da su sve članice skupine G20 i OECD-a te sve države članice EU-a pristupile sporazumu; pozdravlja činjenicu da je Komisija predstavila zakonodavni prijedlog za provedbu drugog stupa u skladu sa sporazumom ubrzo nakon što je OECD izradio svoja ogledna pravila; poziva Vijeće da brzo donese taj prijedlog, uzimajući pritom u obzir stajalište Parlamenta, kako bi stupio na snagu 2023.; smatra da je ograničavanje poreznog natjecanja dio provedbe međunarodnog sporazuma;

5. podsjeća da porez po odbitku može biti obrambena mjera koju države članice poduzimaju protiv zemalja koje se nalaze na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; traži od Komisije da razmotri podnošenje zakonodavnog prijedloga kojim bi se poboljšale koordinirane obrambene mjere protiv zemalja uvrštenih na popis s obzirom na to da njihova diskrecijska primjena u pojedinačnim državama članicama nije bila učinkovita kako se očekivalo; u tom pogledu ističe da se mora uzeti u obzir i provedba sporazuma skupine G20 i OECD-a, posebno drugog stupa;

6. ponavlja svoj zahtjev da Komisija podnese zakonodavni prijedlog poreza po odbitku na razini EU-a kako bi se zajamčilo da se plaćanja ostvarena u Uniji oporezuju barem jedanput prije nego izađu iz nje[28]; potiče Komisiju da u ovaj prijedlog uključi snažne mjere protiv zlouporabe;

7. napominje da je jednostavan, dosljedan i pravedan porezni sustav ključan čimbenik za jačanje konkurentnosti EU-a; žali što je i dalje prisutno smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti budući da ne postoje ni zajednički porez po odbitku na izlazna plaćanja trećim zemljama ni zajednička pravila i postupci kojima se učinkovitije osigurava oporezivanje tokova dividendi, naknada za licencije i kamata unutar EU-a, uključujući moguću minimalnu efektivnu poreznu stopu; ističe da bi rješavanje problema premještanja dobiti trebalo biti jedna od glavnih zadataka EU-a u nadolazećim godinama;

8. podsjeća da je Komisija, u kontekstu europskog semestra i ocjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost, utvrdila da je potrebno provesti više reformi kako bi se riješilo pitanje agresivnog poreznog planiranja u šest država članica, u kojima bi se nepostojanje ili ograničena primjena poreza po odbitku na izlazna plaćanja vjerojatno zloupotrijebila za agresivno porezno planiranje i proizvoljno biranje najpovoljnijeg ugovora;

9. poziva Komisiju da inzistira na provedbi preporuka u kontekstu Europskog semestra i ocjeni nacionalnih planova za oporavak i otpornost u pogledu agresivnog poreznog planiranja, a posebno isplate kamata, licencija i dividendi;

10. naglašava da sustav uspostavljen u okviru Direktive o kamatama i licencijama i Direktive o platnim uslugama, zajedno s nepostojanjem zajedničkih pravila i postupaka kojima se osigurava oporezivanje tokova dividendi, kamata i naknada za licenciju unutar EU-a, može dovesti do toga da ti tokovi napuste EU bez oporezivanja i dospiju u treće jurisdikcije s niskim porezima, što dovodi do znatnih gubitaka prihoda; naglašava da je to pitanje potrebno riješiti barem pravilima protiv smanjenja porezne osnovice;

11. poziva Komisiju i države članice da uspostave zajednički i standardizirani okvir poreza po odbitku kojim bi se smanjila složenost za ulagače, zaustavila praksa proizvoljnog biranja najpovoljnijeg ugovora i osiguralo da se sve dividende, kamate, kapitalni dobici, isplate licencija, plaćanja profesionalnih usluga i odgovarajuća ugovorna plaćanja ostvarena u EU-u oporezuju po efektivnoj stopi;

12. podsjeća na svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 11. rujna 2012. o reviziji Direktive o kamatama i licencijama; žali zbog toga što je revizija te Direktive u Vijeću blokirana od 2012. zbog različitih stajališta država članica o mogućnosti uključivanja efektivne minimalne porezne stope za licencije i kamate; apelira na Vijeće da brzo nastavi i zaključi pregovore o Direktivi o kamatama i licencijama u svjetlu EU-ove provedbe drugog stupa;

13. napominje da se u situaciji u kojoj ne postoji efektivna minimalna porezna stopa na isplate dividendi dioničarima može poticati izbjegavanje plaćanja poreza; poziva Komisiju da analizira to pitanje i procijeni najbolje zakonodavne mogućnosti za njegovo rješavanje, uključujući mogućnost revizije Direktive o platnim uslugama;

14. podsjeća da nedavna istraživanja[29] pokazuju velike razlike u primjeni poreza po odbitku u državama članicama – stope mogu varirati između 0 % i 35 % – te ukazuje na činjenicu da su stope poreza po odbitku u poreznim ugovorima često niže od standardnih stopa;

15. potiče sve države članice da dovrše ratifikaciju Multilateralne konvencije o provedbi mjera povezanih s poreznim ugovorima radi sprečavanja smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; poziva Komisiju da standarde te Konvencije uključi u reformu EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija i njegovih kriterija;

16. potiče države članice da revidiraju sve važeće porezne ugovore potpisane s trećim zemljama kako bi se osigurala usklađenost s novim globalnim standardima; traži od Komisije da državama članicama predloži razmjerne mjere u pogledu njihovih postojećih bilateralnih poreznih sporazuma kako bi se zajamčilo da uključuju opća pravila protiv zlouporabe;

17. poziva Komisiju da, u svjetlu poreznog pravila iz drugog stupa, procijeni kao izraditi smjernice EU-a za pregovore o poreznim sporazumima između država članica i zemalja u razvoju;

Jačanje borbe protiv prakse dividendne arbitraže

18. podsjeća da je u listopadu 2018. u jednoj istrazi otkriveno da je 11 država članica izgubilo do 55,2 milijarde EUR poreznih prihoda zbog prijevara CumEx i Cum-Cum, ali da je novim procjenama iz istrage objavljene u listopadu 2021. utvrđeno da gubitak javnih prihoda za razdoblje 2000. – 2020. iznosi oko 140 milijardi EUR; zabrinut je zbog toga što se ti programi i dalje iskorištavaju nauštrb javnih financija EU-a; zabrinut je zbog mogućeg postojanja drugih shema sa sličnim štetnim učinkom, kao što je Cum-Fake; napominje da je njemački sud u Karlsruheu u srpnju 2021. presudio da su programi Cum-Ex nezakoniti i stoga predstavljaju poreznu prijevaru;

19. prima na znanje istragu i završno izvješće Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o poreznim prijevarama Cum-Ex, Cum-Cum i povrata poreza po odbitku, koja je zatražio Parlament; poziva Komisiju da procijeni moguća rješenja za rješavanje tih programa, odnosno mogućnost povezivanja povrata poreza s temeljnom raspodjelom dividendi, posebno pomoću jedinstvenog identifikatora, i/ili tako što će se jednom subjektu u svakoj državi članici povjeriti odgovornost za ubiranje poreza po odbitku i izdavanje relevantne porezne potvrde kako bi se spriječio višestruki povrat poreza na isti porez po odbitku i da porezne uprave mogu lako otkriti zlouporabu u postupcima povrata;

20. naglašava da su otkrića u vezi s prijevarama Cum-Ex utjecala na integritet tržišta i povjerenje ulagača; poziva Komisiju da razmotri zaključke završnog izvješća Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o preispitivanju Uredbe o zlouporabi tržišta kako bi se analiziralo je li došlo do njezina kršenja te da razmotri jesu li u tom pogledu potrebne izmjene te Uredbe; ističe da se europska tijela, uključujući Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), moraju provoditi svoje nadzorne odgovornosti;

21. poziva Komisiju da predloži mjere za poboljšanje suradnje i uzajamne pomoći između poreznih tijela, nadzornih tijela financijskih tržišta i, prema potrebi, tijela kaznenog progona u pogledu otkrivanja programa povrata poreza po odbitku i pokretanju istrage u vezi s njima; ističe preporuku Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)[30] Komisiji da ukloni trenutačna pravna ograničenja za razmjenu informacija između tijela za nadzor financijskih tržišta i poreznih tijela; poziva Komisiju da u predstojećim zakonodavnim prijedlozima pruži pravnu osnovu za razmjenu relevantnih informacija između tih tijela, posebno za označavanje sumnjivih aktivnosti;

22. dijeli zabrinutost Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da sustavi povrata poreza po odbitku često nisu ograničeni samo na EU[31] te stoga naglašava važnost kontinuirane međunarodne suradnje u tom području;

23. ističe napore Komisije i inicijative Parlamenta za jačanje porezne suradnje među državama članicama, primjerice program Fiscalis;

24. ističe da, iako je Direktivom Vijeća 2014/107/EU olakšana razmjena informacija, postoje i druge prepreke otkrivanju poreznih prijevara Cum-Ex i Cum-cum, uključujući kašnjenja u podmirenju transakcija vrijednosnih papira, opseg razmjene informacija o kapitalnim dobicima i nedovoljnu spontanu razmjenu informacija; podsjeća na preporuke iz Rezolucije od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati,

25. naglašava da bi trebalo uzeti u obzir ulogu posrednika i poziva Komisiju i države članice da izrade odgovarajuće mjere kako bi se spriječila njihova uloga u olakšavanju zlouporabe i izbjegavanja plaćanja poreza; podsjeća da su Direktivom (EU) 2018/822 (DAC 6) uvedena pravila o obveznom otkrivanju prekograničnih aranžmana i obveze za posrednike da prijavljuju potencijalno štetne porezne aranžmane; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj su mjeri ta pravila doprinijela otkrivanju štetnih poreznih aranžmana kao što su porene prijevare Cum-cum i Cum-Ex te u kojoj su mjeri imala odvraćajući učinak;

26. poziva Komisiju da proširi obveznu razmjenu informacija na prakse dividendne arbitraže i sve informacije o kapitalnim dobicima, uključujući odobravanje povrata poreza na dividende i kapitalne dobitke; nadalje, poziva Komisiju da procijeni učinak proširenja zahtjeva za izvješćivanje na prekogranične aranžmane za upravljanje imovinom klijenata koji su fizičke osobe, uzimajući u obzir administrativno opterećenje koje bi se stvorilo; u tom okviru ističe važnost točnih i potpunih informacija o stvarnim vlasnicima;

Uklanjanje prepreka prekograničnim ulaganjima na jedinstvenom tržištu

27. snažno pozdravlja namjeru Komisije da do kraja 2022. iznese prijedlog o uspostavi zajedničkog i standardiziranog sustava za porez po odbitku, popraćen mehanizmom za razmjenu informacija i suradnju među poreznim upravama država članica; isto tako potiče Komisiju da, uz potpuno poštovanje nadležnosti EU-a, radi na uklanjanju razlika u porezima po odbitku u EU-u;

28. traži da se tim prijedlogom razmotri potreba za usklađenom provedbom koja bi trebala zamijeniti porezne ugovore među državama članicama; poziva Komisiju da pruži smjernice o ugovornim odredbama kojima bi se države članice mogle koristiti u svojim bilateralnim sporazumima s trećim zemljama;

29. podsjeća na predanost Komisije dovršetku unije tržišta kapitala; u tom pogledu poziva Komisiju da do 2022. provede procjenu učinka provedbe mjera uključenih u akcijski plan pokrenut 2019.;

30. primjećuje da države članice još nisu na zadovoljavajući način provele preporuku Komisije o provedbi postupaka oslobađanja od poreza po odbitku na izvoru koji dobro funkcioniraju ili, ako to nije moguće, o uspostavi brzih i standardiziranih postupaka povrata, koja je izdana u okviru preporuke Komisije od 19. listopada 2009. o postupcima oslobađanja od poreza po odbitku;

31. potiče Komisiju da predloži zajednički i standardizirani postupak EU-a za povrat poreza po odbitku za sve države članice; ističe da bi takvo usklađivanje bilo posebno korisno malim ulagačima, koji često odustaju od dovršavanja postupaka povrata zbog previsokih troškova koji proizlaze iz tih razlika, te bi se time poboljšali jednaki uvjeti za sve;

32. poziva Komisiju da, među ostalim i u okviru tog usklađivanja, uvede pravila o izuzećima i odbicima te standardizirani format i postupak za zahtjeve za povrat i da riješi problem trenutačnog nedostatka jedinstvene definicije „stvarnog vlasnika”, neusklađenosti rokova za podnošenje zahtjeva i povrat te jezičnih barijera; naglašava važnost sprječavanja mogućnosti prijevare u novom okviru;

33. smatra da je povrat poreza po odbitku i dalje uglavnom proces koji se temelji na papirnatim dokumentima, koji kao postupak ne samo da je sporiji i predstavlja veće opterećenje za porezne obveznike i dodatno otežava postupak za inozemne ulagače, već je i podložniji prijevarama; naglašava da se pravilnim funkcioniranjem, jednostavnim, brzim, standardiziranim i digitalnim postupcima povrata poreza po odbitku te poboljšanom suradnjom među nacionalnim poreznim upravama može smanjiti administrativno opterećenje, nesigurnost u prekograničnim ulaganjima i utaja poreza te istodobno ubrzati postupci za ulagače i porezna tijela, što predstavlja poboljšanje u odnosu na status quo;

34. prima na znanje potencijal tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) za povećanje učinkovitosti sustava oporezivanja po odbitku u svakoj zemlji, ali i za olakšavanje neometanih postupaka među različitim nacionalnim sustavima i sprečavanje prijevara; u tom pogledu poziva Komisiju da uzme u obzir postojeća digitalna rješenja u državama članicama, da procijeni kako iskoristiti tehnologije lanca blokova kako bi se spriječila utaja i izbjegavanje plaćanja poreza, uz potpuno poštovanje pravila EU-a o zaštiti podataka, te da razmotri uspostavu pilot-projekta; naglašava, međutim, da tehnologija sama po sebi ne može u potpunosti riješiti probleme koji proizlaze iz nedostatka zajedničkog okvira;

35. ističe da se Direktivom o platnim uslugama i Direktivom o kamatama i licencijama postupno ukidaju porezi po odbitku na isplate dividendi, kamata i licencija na razini povezanih poduzeća u EU-u koji dosežu određene pragove, u cilju smanjenja rizika od dvostrukog oporezivanja; napominje da se porezi po odbitku nastavljaju povećavati za ulagače koji nisu dosegnuli te pragove te da su postupci za oslobođenje od plaćanja poreza ili porezne olakšice u ovom slučaju uređeni ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;

36. pozdravlja mogućnost koju je iznijela Komisija da uspostavi potpuno funkcionalan zajednički EU-ov sustav oslobađanja od poreza na izvoru, koji bi dugoročno mogao biti pouzdano rješenje; ističe da prelazak na tu vrstu sustava ne može biti štetan za borbu protiv zlouporabe poreza niti olakšati, izravno ili neizravno, premještanje dobiti u jurisdikcije s niskim porezima ili dvostruko neoporezivanje; naglašava da je preduvjet za oslobađanje od poreza na izvoru taj da odredišna država članica, u svakom slučaju, poštuje zakonodavstvo EU-a provedbom sporazuma postignutog u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a;

37. podsjeća na načelo OECD-a o oporezivanju poslovne aktivnosti tamo gdje se ona odvija; poziva Komisiju i države članice da analiziraju druge opcije kao što je alternativni sustav „oslobođenja od poreza na temelju rezidentnosti”, prema kojem bi država članica rezidentnosti u kojoj je dohodak prijavljen poreznim kreditima nadoknadila državi članici izvora sve poreze po odbitku, uz jamstvo da neće doći do dvostrukog oporezivanja i ograničavanjem rizika od zlouporabe;

38. prima na znanje inicijativu OECD-a TRACE koja ovlaštenim posrednicima omogućuje da traže povrat poreza po odbitku na portfeljna ulaganja; podsjeća da je samo jedna država članica provela projekt TRACE; potiče druge da procijene rezultate u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja, učinka na porezne prihode i rizike od prijevara;

°

° °

39. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.1.2022

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

52

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Rasmus Andresen, Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Carlo Calenda, Engin Eroglu, Markus Ferber, Jonás Fernández, Raffaele Fitto, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Valentino Grant, Claude Gruffat, José Gusmão, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Michiel Hoogeveen, Danuta Maria Hübner, Stasys Jakeliūnas, France Jamet, Othmar Karas, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Csaba Molnár, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Dimitrios Papadimoulis, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Dragoş Pîslaru, Evelyn Regner, Antonio Maria Rinaldi, Dorien Rookmaker, Joachim Schuster, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Johan Van Overtveldt, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Karima Delli, Elisabetta Gualmini, Margarida Marques

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

52

+

ECR

Raffaele Fitto, Roberts Zīle

ID

Valentino Grant, France Jamet, Antonio Maria Rinaldi, Marco Zanni

PPE

Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Markus Ferber, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Aušra Maldeikienė, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Sirpa Pietikäinen, Ralf Seekatz, Inese Vaidere

Renew

Gilles Boyer, Carlo Calenda, Engin Eroglu, Luis Garicano, Billy Kelleher, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Dragoş Pîslaru, Stéphanie Yon-Courtin

S&D

Marek Belka, Jonás Fernández, Elisabetta Gualmini, Eero Heinäluoma, Aurore Lalucq, Margarida Marques, Pedro Marques, Csaba Molnár, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli

The Left

José Gusmão, Dimitrios Papadimoulis

Verts/ALE

Rasmus Andresen, Karima Delli, Claude Gruffat, Stasys Jakeliūnas, Philippe Lamberts, Piernicola Pedicini, Ernest Urtasun

 

5

-

ECR

Michiel Hoogeveen, Dorien Rookmaker

ID

Gunnar Beck

NI

Enikő Győri, Lefteris Nikolaou-Alavanos

 

1

0

ECR

Johan Van Overtveldt

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

Posljednje ažuriranje: 24. veljače 2022.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti