IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030.
16.3.2022 - (COM(2021)0571 – C9-0325/2021 – 2021/0202(COD)) - ***I
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Cyrus Engerer
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030.
(COM(2021)0571 – C9-0325/2021 – 2021/0202(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0571),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0325/2021),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.[1],
– nakon savjetovanja s Odborom regija,
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0045/2022),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja. |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi trebalo napraviti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija sustava Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije 27. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 27) UNFCCC-a u Egiptu. |
__________________ |
__________________ |
3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.). |
3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.). |
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) Nakon zaključaka IPCC-a iz njegova izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi” dodatno je porasla hitnost potrebe da se održi cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C. IPCC je zaključio da će globalna temperatura dosegnuti ili premašiti vrijednost od 1,5 °C ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova odmah i ambiciozno ne smanje, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5 °C ili čak 2 °C. |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1b) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi1a potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C i kako bi se spriječio ogroman gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5 °C i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti. |
|
__________________ |
|
1a SL C 232, 16.6.2021., str. 28. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1c) Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1d) Unija bi zbog hitnosti situacije trebala ulagati veće napore i nametnuti se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.4 |
(2) Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma stoga su u središtu Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.4 |
__________________ |
__________________ |
4 COM(2019)640 final. |
4 COM(2019)640 final. |
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) U europskom zelenom planu objedinjuje se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno podupiru radi postizanja klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. i utvrđuje nova strategija rasta, čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem je prekinuta veza gospodarskog rasta s korištenjem resursa. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istovremeno, ta tranzicija različito utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga se mora osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva i da nitko ne bude zapostavljen. |
(3) Europski zeleni plan polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Njime se utvrđuje nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, a da se pritom nikoga ne zapostavi u pravednoj tranziciji kojom se rješava i energetsko siromaštvo. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija različito utječe na radnike iz različitih sektora i na različite rodne kategorije te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim i nižim srednjim dohotkom. Osim toga stvara i poteškoće za neke regije, osobito regije sa strukturnim nedostacima i periferne regije te otoke. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju. |
|
_______________ |
|
1a Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.). |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(4) Potreba i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo. Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene5. |
(4) Potreba i vrijednost dobro provedenog europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo na način koji je pravedan i kojim se nikoga ne zapostavlja, uključujući osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo. Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene5. |
__________________ |
__________________ |
5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr). |
5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr). |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4a) Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) u svojem je izvješću od 29. listopada 2020. naslovljenom „Bioraznolikost i pandemije” istaknula da su temeljni uzroci pandemija iste globalne promjene u okolišu koje potiču gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene. Klimatske promjene stoga bi trebalo ublažiti kako bi se održalo i unaprijedilo zdravlje naše biološke raznolikosti, a time i zaštitilo zdravlje ljudi. |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(6) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća7 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. |
(6) Uredbom (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. To bi trebalo provesti kao pravednu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen. |
__________________ |
|
7 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1). |
|
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(7) Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030. |
(7) Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030., s ciljem postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i s ciljem ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. |
__________________ |
__________________ |
8 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). |
8 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(8) Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća9 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. |
(8) Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, što je oslabilo sustav EU ETS zbog nižih cijena ugljika te spriječilo da EU ETS pruži snažne poticaje za smanjenje emisija, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća9 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. Stvaranje rezerve doprinijelo je smanjenju viška emisijskih jedinica u optjecaju 2019. za 29 % u odnosu na rekordnu razinu iz 2013. Međutim, prema izvješću o tržištu ugljika za 2021. ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju ponovno se povećao 2020. na 1 579 milijardi u usporedbi s 1 385 milijardi 2019. Taj nagli porast ukupnog viška emisijskih jedinica bio je povezan s manjom potražnjom zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija procjenjuje da će za apsorpciju tog viška iz 2020. biti potrebne do četiri godine zbog čega će se dodatno odgoditi hitna potreba da se apsorbira povijesni višak i da se sustav EU ETS učini svrsishodnim. Stoga, ne dovodeći u pitanje daljnje revizije rezerve u okviru opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022., Komisija bi trebala kontinuirano pratiti funkcioniranje rezerve i osigurati da rezerva ostane primjerena svrsi u slučaju budućih nepredvidivih vanjskih šokova. |
__________________ |
__________________ |
9 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
9 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8a) Otporna rezerva usmjerena prema budućnosti ključna je za osiguranje integriteta sustava EU ETS i djelotvornog upravljanja njime kako bi on kao instrument politike doprinio cilju postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Sustav EU ETS, a time i njegova rezerva, isto bi tako trebali biti usklađeni s ostvarivanjem cilja ograničavanja rasta temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena i pritom odražavajući načelo pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti u skladu s člankom 2. Pariškog sporazuma. |
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(10) Ako je broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi. |
(10) Ako je trenutačno broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi. |
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 11.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(11) Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća10 izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023. |
(11) Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća10 izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023. kao način za brzu apsorpciju povijesnog viška kako bi se poslao jači cjenovni signal za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način. Ta je odluka donesena u kontekstu bivšeg klimatskog cilja Unije da se emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu smanje za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. |
__________________ |
__________________ |
10 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
10 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 14.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(14) Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Stoga bi postotak nakon 2023. trebao i dalje iznositi 24 %, a minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu trebao bi ostati 200 milijuna. |
(14) Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, znatan i štetan višak emisijskih jedinica u sustavu EU ETS mogao bi narušiti stabilnost tržišta i ispravno funkcioniranje tog sustava te posljedično ugroziti postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova potrebno za ispunjavanje pravno obvezujućih klimatskih ciljeva, kako je navedeno u procjeni učinka koju je Komisija provela za ovu Odluku. |
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(15) Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, potencijalno štetan višak emisijskih jedinica u sustav EU-a za trgovanje emisijama mogao bi narušiti stabilnost tržišta. Osim toga, kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. |
(15) Stoga je važno osigurati da se nakon 2023. stopa ne vrati na razinu nižu od 24 % i da minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu ne padne ispod 200 milijuna. To bi trebalo napraviti odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. kako bi se osiguralo njezino pravodobno stupanje na snagu i tako omogućila predvidljivost tržišta uklanjanjem opasnosti od ponovnog spuštanja te stope ispod 24 %. Zadržavanje stope od 24 % u ovoj Odluci ne bi smjelo dovesti u pitanje daljnje revizije rezerve, uključujući, ako je to potrebno, reviziju stope emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu, kao dio opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022. |
Amandman 18
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15a) Kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. |
Amandman 19
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15b) S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest nastavak sadašnjih parametara za rezervu za stabilnost tržišta kako je utvrđeno Direktivom (EU) 2018/410, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
OBRAZLOŽENJE
Klimatske promjene globalna su kriza koja utječe na zemlje na svim kontinentima u vidu gospodarskih poremećaja, ekstremnih vremenskih uvjeta i porasta razine mora. Prema nedavnom izvješću IPCC-a[2] iz kolovoza 2021. trenutačno svjedočimo promjenama naše klime koje nisu zabilježene tisućama, ako ne i stotinama tisuća godina. Klimatske promjene već utječu na živote milijuna ljudi diljem svijeta i predstavljaju prijetnju za sve nas.
Za ublažavanje razornih učinaka te pojave potrebni su globalni napori. Pokušaj ograničavanja učinaka ambicioznim smanjenjem emisija stakleničkih plinova uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije i održavanje konkurentnosti naših gospodarstava najveći je politički projekt našeg vremena. U tome možemo uspjeti samo zahvaljujući naporima na međunarodnoj razini.
Europska unija svjetski je predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. Pojačala je svoje napore i opremila se potrebnim alatima koji odražavaju ambiciju potrebnu za suočavanje s globalnim izazovima. Donošenjem komunikacije o europskom zelenom planu Unija se okrenula zelenoj tranziciji koja se temelji na resursno učinkovitom i konkurentnom gospodarstvu u kojem se osigurava da nitko ne bude zapostavljen. Preuzimanje obveze da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent poslalo je jasnu poruku na globalnoj razini.
Preobrazba koja se iznosi u europskom zelenom planu također je neodvojivo povezana s oporavkom od pandemije bolesti COVID-19. Pandemija je prisilila svijet da preispita svoje prioritete i dodatno pojasnila da su ljudsko zdravlje i zdravlje našeg okoliša i biološke raznolikosti neodvojivi i međuovisni. Stoga je ponovno istaknuta obveza o očuvanju našeg okoliša i potreba za obnovom naših gospodarstava na način koji našu budućnost usmjerava prema drugačijem, održivijem putu za dobrobit našeg planeta, a time i našeg zdravlja. Ta je obnovljena obveza zaživjela i ostvarila se u obliku instrumenta NextGenerationEU, jednog od financijskih instrumenata u okviru kojeg će se provoditi europski zeleni plan.
Donošenjem Europskog propisa o klimi Unija je ponovno potvrdila svoju spremnost da s riječi prijeđe na djela i preuzme pravnu obvezu da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent. Istodobno se emisije moraju smanjiti za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Ta se veća klimatska ambicija sada mora provesti u praksi te EU mora preispitati svoje politike i postojeće mehanizme kako bi odražavali te nove ciljeve. Mora osigurati da toj ambiciji doprinose svi gospodarski sektori te je stoga jedan od ključnih prioriteta jačanje ekološkog doprinosa europskog sustava trgovanja emisijama. To je zapravo jedna od ključnih promjena koje se provode u paketu za ostvarivanje cilja od 55 %, kojim se revidira okvir EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. da bi se uskladio s novim klimatskim ciljevima utvrđenima u propisu o klimi.
Kako bi se izbjeglo slabljenje sustava ETS s obzirom na višak emisijskih jedinica koji se skuplja od 2009., Europska komisija uspostavila je 2018. kao dugoročno rješenje rezervu za stabilnost tržišta, koja se primjenjuje od 2019. Nakon uspostave te rezerve 2018. Komisija je prilagodila i pravila za stavljanje emisijskih jedinica u rezervu te ih privremeno oslobodila do 2023. na temelju Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća. Tom je direktivom postotak ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju (stopa unosa) koji se stavlja u rezervu udvostručen s 12 na 24 %, a minimum koji treba staviti u rezervu udvostručen je sa 100 na 200 milijuna emisijskih jedinica.
Uvođenje pričuve i naknadna prilagodba njezinih operativnih pravila bili su važni koraci prema održavanju sustava trgovanja emisijama koji služi svrsi i prilagođava se dinamičnim potrebama gospodarskih sektora obuhvaćenih ETS-om, kao što je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na te sektore. Krajnji je cilj bio riješiti višak emisijskih jedinica i poboljšati otpornost sustava trgovanja emisijama na velike šokove. Ti su ciljevi danas još relevantniji jer je potrebno ispuniti povećane klimatske ambicije i izbjeći situaciju u kojoj je sustav trgovanja emisijama oslabljen zbog nižih cijena ugljika, što dovodi do manjeg broja poticaja za smanjenje emisija.
Prijedlogom Komisije koji je pred nama nastoje se zadržati privremene prilagodbe rezerve donesene Direktivom 2018/410 do kraja četvrte faze sustava EU ETS 31. prosinca 2030. Postoji jasna potreba da se produži ta privremena prilagodba. Nepravodobna odluka o tom produljenju može dovesti do štetnog povećanja viška emisijskih jedinica, što će biti u suprotnosti s povećanim ambicijama predstavljenima u zelenom planu i propisu o klimi.
Europa na svom klimatskom putu mora gledati naprijed te ojačati alate koji su na snazi i povećati njihovu otpornost na vanjske čimbenike. Ovo nije trenutak da se sustav EU-a za trgovanje emisijama oslabi poduzimanjem bilo kakvih koraka nazad u pogledu naših klimatskih ambicija. Stoga je produljenje privremenih prilagodbi koje se predlažu ovim prijedlogom Komisije nužno i hitno te u potpunosti u skladu s globalnom ulogom Europe u borbi protiv klimatskih promjena.
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (4.3.2022)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030.
(COM(2021)0571 – C9-0325/21 – 2021/0202(COD))
Izvjestiteljica za mišljenje: Claudia Gamon
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Klimatske promjene najveći su i najvažniji globalni izazov naše i budućih generacija. Za borbu protiv klimatskih promjena potrebne su stvarne reforme, koje će se postići stvaranjem održivijeg, dugotrajnijeg i klimatski prihvatljivijeg društva. Gospodarstvo i okoliš moraju se razmatrati kroz svoju međusobnu povezanost te kao ključni elementi za postizanje klimatske neutralnosti.
Europskim propisom o klimi, koji je središnji element europskog zelenog plana, utvrđuje se obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije za 55 % do 2030. te u konačnici da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) pokazao se učinkovitim alatom za smanjenje europskih emisija stakleničkih plinova jer je ucrtan jasan put prema postizanju klimatskih ciljeva EU-a. Kako bi se osiguralo da ETS i dalje bude učinkovit i snažan alat otporan na šokove, Europska unija je 2018. na temelju Odluke 2015/1814 uspostavila rezervu za stabilnost tržišta (MSR), koja je operativna od 2019. Ovom se Odlukom utvrđuju jasna pravila za rješavanje viška emisijskih jedinica pokretanjem mehanizma za stavljanje emisijskih jedinica u rezervu i njihovo oslobađanje po potrebi. Da bi se izbjeglo slabljenje sustava ETS zbog niskih cijena ugljika, kada su Europski parlament i Vijeće Direktivom 2018/410 revidirali taj sustav, količina emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta je udvostručena: minimalna količina unosa povećana je sa 100 na 200 milijuna emisijskih jedinica, a postotak ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju s 12 na 24 %. Te mjere ostaju na snazi do 2023.
U svojoj procjeni učinka u kontekstu preispitivanja Odluke o rezervi za stabilnost tržišta, Komisija je zaključila da, kako bi se izbjegao višak emisijskih jedinica i slabljenje ETS-a, najpogodnije rješenje je nastavak postojećih mjera do 2030. (stopa unosa od 24 % i minimalna količina emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu od 200 milijuna emisijskih jedinica). Nadalje, treba napomenuti da, ako se te mjere ne donesu na vrijeme, to bi moglo dovesti do rizika od štetnog povećanja viška emisijskih jedinica.
Zbog toga izvjestiteljica predlaže zadržavanje predloženih mjera kako bi se omogućila brza provedba i osiguralo neometano funkcioniranje rezerve za stabilnost tržišta.
AMANDMANI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)25. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja. |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)25. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) istaknuo je u svojim tematskim izvješćima objavljenim između 2018. i 2021. da je hitno potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C te izbjegao rizik dostizanja ili premašivanja tog praga. Bez trenutačnog i ambicioznog smanjenja emisija stakleničkih plinova više neće biti moguće ograničiti globalno zagrijavanje u skladu s ciljevima iz Pariškog sporazuma. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama. Preispitivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama, uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije konferencije COP27 u Egiptu. |
__________________ |
__________________ |
25 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.). |
25 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.). |
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. |
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1b) Unija bi stoga na tu hitnost trebala odgovoriti ulaganjem većih napora i preuzimanjem uloge međunarodnog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. |
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) U europskom zelenom planu objedinjen je sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., i utvrđuje se nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija pritom drukčije utječe na žene i muškarce, a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen. |
(3) U europskom zelenom planu objedinjen je sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., i utvrđuje se nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istovremeno, ta tranzicija različito utječe na radnike iz različitih sektora te na žene i muškarce i ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen. |
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) Istraživanje i inovacije uvelike će doprinijeti postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana, pretvaranju Europe u prvi klimatski neutralni gospodarski prostor u svijetu do 2050. te preobrazbi klimatskih i okolišnih izazova u prilike. Potrebno je hitno ulagati u inovacije usmjerene na stavljanje na tržište industrijskih rješenja i tehnologija s nultim emisijama ugljika kako bi se dekarbonizirala Europa i podržao njezin prelazak na klimatsku neutralnost. Konkretno, inovacijski fond trebao bi se usredotočiti na visoko inovativne tehnologije i podupiranje poduzeća, posebno MSP-ova, u otvaranju lokalnih i dostojanstvenih radnih mjesta otpornih na promjene u budućnosti te na jačanje vodeće tehnološke uloge Europe na globalnoj razini. |
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(8) Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća31 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. |
(8) Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, što je prijetilo slabljenjem sustava EU ETS zbog nižih cijena ugljika te vodilo do manje poticaja za dugoročna ulaganja usmjerena na smanjenje emisija, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća9 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. |
__________________ |
__________________ |
31 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
31 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8a) Kako bi se trgovanje emisijama stvarno uskladilo s klimatskim ciljevima za 2030. te kako bi se ojačala otpornost sustava EU ETS na cjenovne šokove i povećala sigurnost planiranja za razvoj tehnologija dekarbonizacije i ulaganje u njih, ad hoc intervencije u rezervu za stabilnost tržišta trebalo bi pažljivo nadzirati i, ako je moguće, izbjegavati. |
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 11.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(11a) Postotnu stopu koja će se koristiti za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se svake godine staviti u rezervu trebalo je prilagoditi kako bi se osiguralo da sustav EU ETS ostane svrsishodan i otporan na vanjske čimbenike koji mogu predstavljati prepreke na putu koji si je Unija zacrtala u borbi protiv klimatskih promjena. |
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 12.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(12a) Cilj svakog preispitivanja i prilagodbe rezerve za stabilnost tržišta trebao bi biti smanjenje regulatorne složenosti i špekulacija na tržištu, uz istodobno osiguravanje maksimalnog stupnja predvidljivosti tržišta i svrsishodnosti sustava EU ETS u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. |
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(15) Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, potencijalno štetan višak emisijskih jedinica u sustav EU-a za trgovanje emisijama mogao bi narušiti stabilnost tržišta. Osim toga, kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. |
(15) Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, potencijalno štetan višak emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama mogao bi narušiti stabilnost tržišta. Osim toga, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. kako bi se osiguralo njezino pravodobno stupanje na snagu i tako omogućila predvidljivost tržišta uklanjanjem opasnosti od ponovnog spuštanja te stope ispod 24 %. Time se ne dovode u pitanje eventualna preispitivanja rezerve, uključujući, prema potrebi, stopu emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu, do kojih dolazi u okviru općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koje će se provesti 2022. |
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15a) Komisija bi trebala stalno pratiti funkcioniranje rezerve. Ako Komisija utvrdi da se ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju povećao u odnosu na prethodne tri godine i ako je to potrebno, trebala bi podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje rezerve, odnosno brzo i postojano ispravljanje strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. |
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(15b) S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest nastavak sadašnjih parametara za rezervu za stabilnost tržišta kako je utvrđeno Direktivom (EU) 2018/410, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030. |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2021)0571 – C9-0325/2021 – 2021/0202(COD) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 13.9.2021 |
|||
Izvjestiteljica za mišljenje Datum imenovanja |
Claudia Gamon 7.10.2021 |
|||
Razmatranje u odboru |
26.1.2022 |
|
|
|
Datum usvajanja |
3.3.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
52 13 5 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Matteo Adinolfi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Eva Kaili, Seán Kelly, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Pina Picierno, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Manuela Ripa, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Jakop G. Dalunde, Francesca Donato, Adriana Maldonado López |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
52 |
+ |
NI |
Clara Ponsatí Obiols |
PPE |
François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss |
Renew |
Nicola Beer, Nicola Danti, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen |
S&D |
Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Romana Jerković, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Adriana Maldonado López, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Pina Picierno, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho |
Verts/ALE |
Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Henrike Hahn, Ville Niinistö, Manuela Ripa, Marie Toussaint |
13 |
- |
ECR |
Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Jessica Stegrud, Grzegorz Tobiszowski, Evžen Tošenovský |
ID |
Matteo Adinolfi, Paolo Borchia, Markus Buchheit, Thierry Mariani, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Isabella Tovaglieri |
NI |
Francesca Donato |
5 |
0 |
NI |
András Gyürk |
Renew |
Martina Dlabajová |
The Left |
Manuel Bompard, Marc Botenga, Marisa Matias |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Izmjena Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030. |
|||
Referentni dokumenti |
COM(2021)0571 – C9-0325/2021 – 2021/0202(COD) |
|||
Datum podnošenja EP-u |
15.7.2021 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 13.9.2021 |
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Cyrus Engerer 16.9.2021 |
|
|
|
Razmatranje u odboru |
9.9.2021 |
13.1.2022 |
|
|
Datum usvajanja |
15.3.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
65 20 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Mathilde Androuët, Nikos Androulakis, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurélia Beigneux, Monika Beňová, Hildegard Bentele, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Eleonora Evi, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Malte Gallée, Andreas Glück, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Athanasios Konstantinou, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan-Ştefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Nicola Procaccini, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Linea Søgaard-Lidell, Maria Spyraki, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Maria Arena, Marlene Mortler, Susana Solís Pérez |
|||
Datum podnošenja |
16.3.2022 |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
65 |
+ |
NI |
Athanasios Konstantinou, Edina Tóth |
PPE |
Bartosz Arłukowicz, Traian Băsescu, Hildegard Bentele, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Esther de Lange, Peter Liese, Liudas Mažylis, Marlene Mortler, Dan-Ştefan Motreanu, Ljudmila Novak, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Maria Spyraki# |
Renew |
Pascal Canfin, Andreas Glück, Martin Hojsík, Jan Huitema, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Emma Wiesner, Michal Wiezik |
S&D |
Nikos Androulakis, Maria Arena, Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Günther Sidl, Tiemo Wölken |
The Left |
Malin Björk, Anja Hazekamp, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Mick Wallace |
Verts/ALE |
Margrete Auken, Bas Eickhout, Eleonora Evi, Malte Gallée, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus |
20 |
- |
ECR |
Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Joanna Kopcińska, Nicola Procaccini, Rob Rooken, Alexandr Vondra, Anna Zalewska |
ID |
Mathilde Androuët, Simona Baldassarre, Aurélia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Joëlle Mélin, Silvia Sardone |
PPE |
Fulvio Martusciello, Dolors Montserrat, Luisa Regimenti |
1 |
0 |
NI |
Ivan Vilibor Sinčić |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani