IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka)

6.4.2022 - (COM(2021)0422 – C9‑0341/2021 – 2021/0241(COD)) - ***I

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestitelji za mišljenje: Ernest Urtasun, Assita Kanko 
Postupak u zajedničkom odboru – članak 58. Poslovnika
(Preinaka – članak 110. Poslovnika)
PR_COD_1recastingam

Oznake postupaka

* Postupak savjetovanja  *** Postupak suglasnosti  ***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)  ***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)  ***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje) (Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu. U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi. Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta. Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

Amandmani

• 001-001 (PDF - 261 KB)
• 001-001 (DOC - 73 KB)
• 002-002 (PDF - 350 KB)
• 002-002 (DOC - 100 KB)

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka)

(COM(2021)0422 – C9‑0341/2021 – 2021/0241(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0422)),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0341/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 30. studenog 2021.[1],

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 08. prosinca 2021.[2],

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata[3],

– uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 2. ožujka 2022. upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 110. stavkom 3. Poslovnika,

– uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od [...............] obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članke 110. i 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u skladu s člankom 58. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9‑0081/2022),

 

A. budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

 

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

 

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

 

3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman 1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[4]

na Prijedlog Komisije

 

 

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

 

o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka)

 

(Tekst značajan za EGP)

 

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

 

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

 

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

 

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

 

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke[5],

 

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,[6]

 

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

 

budući da:

 

(1) Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća[7] značajno je izmijenjena[8]. S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti.

 

(2) Uredba (EU) 2015/847 donesena je kako bi se u cijeloj Uniji osigurala ujednačena primjena zahtjeva Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) o pružateljima usluga elektroničkih prijenosa, a osobito obveza pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava navedu informacije o platitelju i primatelju. Najnovijim izmjenama FATF-ovih standarda o novim tehnologijama iz lipnja 2019., kojima je cilj regulacija tzv. virtualne imovine i pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom, uvedene su nove i slične obveze za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom, u svrhu lakše sljedivosti prijenosa virtualne imovine. U skladu s tim novim zahtjevima, pružatelji usluga prijenosa virtualne imovine dužni su uz prijenose virtualne imovine navesti informacije o njihovim pošiljateljima i korisnicima, koje su dužni prikupljati, čuvati i razmjenjivati s drugom stranom prijenosa virtualne imovine i omogućiti njihovu dostupnost na zahtjev nadležnih tijela.

 

(3) Budući da se Uredba (EU) 2015/847 zasad primjenjuje samo na prijenos novčanih sredstava, u značenju novčanica i kovanica, knjižnog i elektroničkog novca kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, primjereno je proširiti područje primjene tako da se obuhvati i prijenos virtualne imovine.

 

(4) Tokovi nezakonitog novca putem prijenosa novčanih sredstava i kriptoimovine mogu naštetiti integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora te ugroziti unutarnje tržište Unije kao i međunarodni razvoj. Pranje novca, financiranje terorizma i organizirani kriminal i dalje su bitni problemi koje bi trebalo rješavati na razini Unije. Sigurnost, integritet i stabilnost sustava prijenosa novčanih sredstava i kriptoimovine, kao i povjerenje u financijski sustav u cjelini, mogli bi biti ozbiljno ugroženi nastojanjima kriminalaca i njihovih suradnika da prikriju podrijetlo imovinske koristi ostvarene kriminalnom aktivnošću ili da izvrše prijenos novčanih sredstava ili kriptoimovine za kriminalne aktivnosti ili u terorističke svrhe.

 

(5) Ako se na razini Unije ne donesu određene mjere za koordinaciju, vjerojatno je da će oni koji se bave pranjem novca i financiranjem terorizma iskoristiti slobodu kretanja kapitala u okviru integriranog financijskog područja s ciljem olakšavanja svojih kriminalnih aktivnosti. Cilj međunarodne suradnje u okviru FATF-a i globalne provedbe njegovih preporuka jest sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma pri prijenosu novčanih sredstava ili kriptoimovine.

 

(6) Zbog obujma djelovanja koje valja poduzeti Unija bi trebala osigurati da se međunarodni standardi o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma te širenju oružja koje je FATF donio 16. veljače 2012. i 21. lipnja 2019. (revidirane preporuke FATF-a), a posebno Preporuka FATF-a br. 15 o novim tehnologijama (Preporuka FATF-a br. 15), preporuka FATF-a br. 16 o elektroničkim prijenosima („Preporuka FATF-a br. 16”) i izmijenjena tumačenja tih preporuka, ujednačeno primjenjuju u cijeloj Uniji, a osobito da se spriječi diskriminacija ili nepodudarnost između nacionalnih plaćanja ili prijenosa kriptoimovine unutar države članice, s jedne strane i prekograničnih plaćanja ili prijenosa kriptoimovine među državama članicama, s druge strane. Nekoordinirano pojedinačno djelovanje država članica u području prekograničnih prijenosa novčanih sredstava i kriptoimovine moglo bi značajno utjecati na neometano funkcioniranje platnih sustava i usluga prijenosa kriptoimovine na razini Unije te bi stoga moglo nanijeti štetu unutarnjem tržištu u području financijskih usluga.

 

(7) S ciljem usvajanja koherentnog pristupa u međunarodnom kontekstu i povećanja učinkovitosti borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma kod daljnjeg bi djelovanja Unije trebalo uzeti u obzir nove okolnosti na međunarodnoj razini, u prvom redu revidirane preporuke FATF-a.

(7a) Globalni doseg, brzina kojom se transakcije mogu izvršavati i moguća anonimnost koje nudi njihov prijenos čine kriptoimovinu posebno pogodnom za kriminalce koji traže način za izvršavanje nezakonitih prijenosa među različitim jurisdikcijama i žele djelovati izvan nacionalnih granica. U cilju učinkovitog ublažavanja rizika koje donosi zloupotreba kriptoimovine u svrhu pranja novca i financiranja terorizma Unija bi na globalnoj razini trebala težiti naprednijoj provedbi standarda utvrđenih ovom Uredbom te razviti međunarodnu i međujurisdikcijsku dimenziju Uredbe kao i nadzor prijenosa kriptoimovine u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma.

 

(8) Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća[9] uvedena je definicija virtualnih valuta i priznato je da su pružatelji usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružatelji skrbničke usluge novčanika među subjektima na koje se primjenjuju zahtjevi za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma iz pravnog okvira Unije. Najnovija međunarodna kretanja, osobito u okviru FATF-a, pokazuju da je potrebno regulirati dodatne kategorije pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji još nisu obuhvaćeni te proširiti postojeću definiciju virtualne valute.

 

(9) Treba napomenuti da definicija kriptoimovine iz Uredbe[10] [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (EU) – COM/2020/ 593 final] odgovara definiciji virtualne imovine iz preporuka FATF-a te da popis usluga povezanih s kriptoimovinom i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz te Uredbe obuhvaća i pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom koje je FATF kao takve identificirao i zbog kojih bi mogli nastati problemi pranja novca. Kako bi se osigurala koherentnost pravnog okvira Unije, ovaj bi Prijedlog trebao sadržavati upućivanja na te definicije kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

 

(10) Provedba i primjena ove Uredbe relevantna su i učinkovita sredstva za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

 

(11) Ovom Uredbom ne namjeravaju se nametnuti nepotrebna opterećenja ili troškovi pružateljima platnih usluga, pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ili osobama koje se koriste njihovim uslugama. Stoga bi preventivni pristup trebao biti ciljan i proporcionalan te potpuno usklađen sa slobodom kretanja kapitala, koja je zajamčena u cijeloj Uniji.

 

(12) U revidiranoj strategiji Unije o financiranju terorizma od 17. srpnja 2008. („revidirana strategija”) istaknuto je da se moraju ulagati napori kako bi se spriječilo financiranje terorizma i kontroliralo korištenje osumnjičenih terorista vlastitim financijskim resursima. Prepoznato je da FATF neprestano nastoji poboljšati svoje preporuke i da radi na zajedničkom dogovoru o načinu njihove provedbe. U revidiranoj strategiji navodi se da se redovito ocjenjuje kako svi članovi FATF-a i članovi regionalnih tijela sličnih FATF-u provode revidirane preporuke FATF-a i da je stoga važan zajednički pristup provedbi na razini država članica.

 

(13) Osim toga, u akcijskom planu Komisije od 7. svibnja 2020. za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma[11] utvrđeno je šest prioritetnih područja za hitno djelovanje radi poboljšanja sustava Unije za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući uspostavu koherentnog regulatornog okvira za taj sustav u Uniji kako bi se osigurala detaljnija i usklađenija pravila, a u prvom redu uzele u obzir implikacije tehnoloških inovacija i razvoj međunarodnih standarda te izbjegla različita provedba postojećih pravila. Napori na međunarodnoj razini pokazuju da je potrebno proširiti opseg sektora ili subjekata na koje se odnose pravila o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma te ocijeniti kako bi se ona trebala primjenjivati na pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine na koje se zasad ne primjenjuju.

 

(14) S ciljem sprečavanja financiranja terorizma poduzete su mjere u svrhu zamrzavanja sredstava i gospodarskih resursa određenih osoba, skupina i subjekata, uključujući uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001[12], (EZ) br. 881/2002[13] i (EU) br. 356/2010[14]. S istim su ciljem poduzete i mjere u svrhu zaštite financijskog sustava od preusmjeravanja novčanih sredstava i gospodarskih resursa u terorističke svrhe. Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća[15] sadržava nekoliko takvih mjera. Međutim, te mjere ne onemogućuju u potpunosti teroristima ni ostalim kriminalcima pristup platnim sustavima u svrhu prijenosa svojih novčanih sredstava.

 

(15) Sljedivost prijenosa novčanih sredstava i kriptoimovine može biti naročito važan i vrijedan alat za sprečavanje, otkrivanje i istragu pranja novca i financiranja terorizma kao i za primjenu mjera ograničavanja, osobito onih koje su uvedene uredbama (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010 i koje su usklađene s uredbama Unije o provedbi takvih mjera. Stoga je, s ciljem osiguravanja prijenosa informacija kroz cijeli lanac plaćanja ili prijenosa kriptoimovine primjereno osigurati sustav kojim se za pružatelje platnih usluga i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom uvodi obveza da prijenosima novčanih sredstava i kriptoimovine prilože informacije o platitelju i primatelju, a prijenosima kriptoimovine informacije o pošiljatelju i korisniku.

 

(16) Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje mjere ograničavanja uvedene uredbama na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što su uredbe (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010, kojima se može zahtijevati da platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga, kao i posrednički pružatelji platnih usluga, poduzmu primjerene mjere za zamrzavanje određenih novčanih sredstava ili da postupe u skladu s posebnim ograničenjima u vezi s određenim prijenosima novčanih sredstava.

 

(17) Obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom trebala bi se provoditi u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća[16]. Daljnja obrada osobnih podataka u komercijalne svrhe trebala bi biti strogo zabranjena. Sve države članice prepoznale su borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma kao važan temelj javnog interesa. Pri primjeni ove Uredbe prijenos osobnih podataka trećoj zemlji mora se odvijati u skladu s Poglavljem V. Uredbe (EU) 2016/679 . Važno je da pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine koji posluju u više nadležnosti jurisdikcija s podružnicama ili društvima kćerima smještenima izvan Unije ne budu spriječeni u prenošenju podataka o sumnjivim transakcijama u istoj organizaciji pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću zaštitu. Nadalje, pošiljateljevi i korisnikovi pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine, platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga i posrednički pružatelji platnih usluga trebali bi imati uvedene prikladne tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od slučajnog gubitka, izmjene ili neovlaštenog otkrivanja ili pristupa kao i postupak obavješćivanja o povredama osobnih podataka.

 

(18) Osobe koje samo pretvaraju papirnatu dokumentaciju u elektroničke podatke i rade na temelju ugovora sklopljenog s pružateljem platnih usluga te osobe koje pružateljima platnih usluga samo omogućuju sustave za razmjenu poruka ili druge sustave podrške za prijenos novčanih sredstava ili sustave kliringa ili namire, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

 

(18a) Osobe koje samo osiguravaju pomoćnu infrastrukturu koja drugom subjektu omogućava pružanje usluga prijenosa kriptoimovine, kao što su osobe koje samo pružaju internetske usluge i usluge u oblaku ili programeri, ne bi trebali biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbom osim ako ne pružaju usluge prijenosa kriptoimovine u ime druge osobe.

 

(18b) Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na prijenose kriptoimovine između osoba koji se provode bez posredovanja ili sudjelovanja pružatelja prijenosa kriptoimovine ili drugog obveznika ili ako su i pošiljatelj i korisnik pružatelji prijenosa kriptoimovine koji djeluju u svoje ime.

(19) Prijenosi novčanih sredstava koji odgovaraju uslugama iz članka 3. točaka od (a) do (m) i točke (o) (EU) 2015/2366[17] nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Također je primjereno isključiti iz područja primjene ove Uredbe prijenose novčanih sredstava koji predstavljaju nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Ta bi izuzeća trebala obuhvaćati platne kartice, instrumente elektroničkog novca, mobilne telefone ili druge digitalne ili informatičke (IT) uređaje sličnih obilježja za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje ako se koriste isključivo za kupnju robe ili usluga i ako se svim prijenosima prilaže broj kartice, instrumenta ili uređaja. Međutim, upotreba platne kartice, instrumenta elektroničkog novca, mobilnog telefona ili bilo kojeg drugog digitalnog ili informatičkog uređaja sličnih obilježja za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje za izvršenje prijenosa novčanih sredstava između osoba ulazi u područje primjene ove Uredbe. Osim toga, isplate s bankomata, plaćanje poreza, kazni ili drugih davanja, prijenosi novčanih sredstava obavljeni razmjenom digitalnih prikaza čekova, uključujući elektroničke čekove ili mjenice, te prijenosi novčanih sredstava pri kojima su i platitelj i primatelj pružatelji platnih usluga koji djeluju u vlastito ime trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Uredbe.

 

(19a) Pružatelji usluga kioska povezani s mrežom decentraliziranog vođenja evidencija transakcija, takozvani kriptobankomati, omogućavaju korisnicima izvršavanje prijenosa kriptoimovine na adresu kriptoimovine polaganjem gotovinskog novca, često bez ikakvog oblika identifikacije i provjere klijenta. Kriptobankomati su posebno izloženi riziku pranja novca jer su zbog anonimnosti koju pružaju i mogućnosti poslovanja gotovinom nepoznatog podrijetla idealno sredstvo za obavljanje nezakonite aktivnosti. S obzirom na njihovu ulogu u izvršavanju ili aktivnom olakšavanju prijenosa kriptoimovine, prijenosi kriptoimovine povezani s kriptobankomatima trebali bi biti obuhvaćeni ovom Uredbom.

 

(20) Kako bi se uzele u obzir posebne značajke nacionalnih platnih sustava ▌pod uvjetom da je u svakom trenutku moguće slijediti prijenos novčanih sredstava natrag do platitelja ▌, države članice trebale bi moći izuzeti iz područja primjene ove Uredbe određene domaće prijenose novčanih sredstava male vrijednosti, uključujući elektronička žiro-plaćanja, koji se koriste za kupnju robe ili usluga. S obzirom na to da prijenosi kriptoimovine i pružanje usluga u području kriptoimovine ne poznaju granice i imaju globalni doseg, teško je razlikovati isključivo nacionalne prijenose od prekograničnih prijenosa. Nadalje, brzina kojom se transakcije provode te virtualna priroda i tehnološke značajke kriptoimovine olakšavaju upotrebu tehnika čiji je cilj izbjegavanje područja primjene svih pravila temeljenih na pragovima. Radi uzimanja u obzir tih posebnih značajki kriptoimovine izuzeće iz područja primjene ove Uredbe za prijenose male vrijednosti nije prikladno za prijenose kriptoimovine.

 

(21) Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi osigurati da informacije o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku ne nedostaju odnosno da nisu nepotpune.

 

(22) Da se ne bi narušila učinkovitost platnih sustava ▌i da bi se uravnotežio rizik od pribjegavanja nezakonitim transakcijama zbog prestrogih zahtjeva za identifikaciju zbog potencijalne terorističke prijetnje koju predstavljaju mali prijenosi novčanih sredstava ▌, obveza provjere točnosti informacija o platitelju i primatelju ▌, trebala bi se, u slučaju prijenosa novčanih sredstava ▌kada provjera još nije obavljena, odnositi samo na pojedinačne prijenose novčanih sredstava koji premašuju iznos od 1000 EUR, osim ako se prijenos čini povezanim s drugim prijenosima novčanih sredstava ▌koji bi zajedno premašili 1000 EUR, novčana se sredstva ▌primaju ili isplaćuju u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu ili ako postoje opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

 

(22a) Prijenosi kriptoimovine u mnogočemu su drugačiji od konvencionalnog prijenosa novčanih sredstava. Kombinacija činjenice da kriptoimovina ne poznaje granice, njezinog globalnog dosega i tehnoloških značajki omogućava korisnicima prijenos kriptoimovine kroz tisuće novčanika u više jurisdikcija u daleko većem obujmu i većom brzinom od uobičajenih elektroničkih prijenosa. Kriminalci mogu provesti nezakonite prijenose i izbjeći otkrivanje strukturiranjem velike transakcije u male iznose, koristeći se pritom velikim brojem naizgled nepovezanih adresa novčanika, uključujući jednokratnu upotrebu adresa novčanika. Povezivanje tih adresa novčanika sa stvarnim identitetom fizičke ili pravne osobe ili otkrivanje povezanih prijenosa u svrhu primjene minimalnog praga zahtjevnije je u usporedbi s uobičajenim prijenosima novčanih sredstava. Većina kriptoimovine je vrlo promjenjiva i njezina vrijednost može uvelike varirati u vrlo kratkom vremenskom okviru. Ta bi promjenjivost mogla zakomplicirati primjenu i provedbu minimalnog praga za pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine i nadležna tijela. Stoga radi lakšeg otkrivanja povezanih prijenosa i sprječavanja zloupotrebe kriptoimovine za olakšavanje, financiranje i prikrivanje kriminalnih aktivnosti i pranje prihoda, minimalni prag ne bi trebalo utvrđivati za prijenose kriptoimovine.

 

(23) Za prijenose novčanih sredstava ili prijenose kriptoimovine za koje se provjera smatra obavljenom, od pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ne bi trebalo zahtijevati provjeru informacija o platitelju ili primatelju za svaki prijenos novčanih sredstava ili o pošiljatelju i korisniku za svaki prijenos kriptoimovine, ako su ispunjene obveze utvrđene u ▌[molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o uspostavi mehanizama koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849.

 

(24) U pogledu zakonodavnih akata Unije o platnim uslugama, posebice Uredbe (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[18], Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[19] i Direktive (EU) 2015/2366, trebalo bi biti dovoljno predvidjeti da se prijenosima novčanih sredstava unutar Unije prilažu tek pojednostavljene informacije, kao što su broj ili brojevi računa za plaćanje ili jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije, odnosno za prijenose kriptoimovine, u slučaju prijenosa koji nije izvršen s računa ili na račun, drugi načini kojima se omogućuje identifikacija pojedinačnog prijenosa kriptoimovine i unos identifikacijskih oznaka adrese pošiljatelja i korisnika u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije .

 

(25) Kako bi se tijelima nadležnima za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama omogućilo da uđu u trag izvoru novčanih sredstava ili kriptoimovine korištenih u te svrhe, prijenosi novčanih sredstava ili prijenos kriptoimovine iz Unije u države izvan Unije trebali bi biti popraćeni potpunim informacijama o platitelju i primatelju. Potpune informacije o platitelju i primatelju trebale bi sadržavati identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI) ako platitelj tu informaciju dostavi svojem pružatelju usluge ili, u nedostatku iste, svaku dostupnu istovrijednu službenu identifikacijsku oznaku jer bi ona omogućila bolju identifikaciju strana koje sudjeluju u prijenosu novčanih sredstava i mogla bi se jednostavno uvrstiti u postojeće formate poruka o plaćanju, kao što je onaj koji je Međunarodna organizacija za normizaciju izradila za elektroničku razmjenu podataka među financijskim institucijama. Tijela nadležna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama trebala bi imati pristup potpunim informacijama o platitelju i primatelju te pošiljatelju i korisniku isključivo u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma.

 

(25a) Kriptoimovina postoji u virtualnoj stvarnosti koja nema granica i može se prenositi na bilo kojeg pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine, bez obzira na to je li registriran u jurisdikciji. Brojne su jurisdikcije izvan Unije uspostavile pravila koja se odnose na zaštitu podataka i provedbu različita od pravila u Uniji. Kod prijenosa kriptoimovine u ime klijenta na pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji nije registriran u Uniji, pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi, uz mjere dubinske analize stranke utvrđene člankom 13. Direktive (EU) 2015/849, procijeniti sposobnosti korisnikovog pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine za primanje i zadržavanje informacija koje se zahtijevaju ovom Uredbom i za zaštitu povjerljivosti osobnih podataka pošiljatelja. Ako takve informacije nije moguće dostaviti uz prijenos, svejedno je potrebno zadržati evidenciju informacija o pošiljatelju i korisniku te je staviti na raspolaganje nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

 

(26) Tijela države članice nadležna za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te mjerodavna pravosudna tijela i tijela kaznenog progona u državama članicama i na razini Unije trebala bi pojačati međusobnu suradnju i suradnju s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja, uključujući ona u zemljama u razvoju, kako bi se dodatno potaknula transparentnost te razmjena informacija i najboljih primjera iz prakse.

 

(27) Zahtjeve iz ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine kad god njihove transakcije u fiducijalnoj valuti ili kriptoimovini podrazumijevaju klasični elektronički prijenos ili prijenos kriptoimovine pod uvjetom da u njemu sudjeluje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugi uključeni obveznik.

(28) S obzirom na to da prijenosi kriptoimovine ne poznaju granice i s obzirom na rizike koji se mogu pripisati aktivnostima s kriptoimovinom i operacijama pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine, sve prijenose kriptoimovine trebalo bi smatrati prekograničnim elektroničkim prijenosima, bez pojednostavnjenog domaćeg sustava elektroničkog prijenosa.

 

(29) Pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi osigurati da se uz prijenos kriptoimovine navede ime pošiljatelja, broj računa pošiljatelja, ako takav račun postoji i ako se koristi za obradu transakcije, adresa novčanika pošiljatelja, račun pošiljatelja za kriptoimovinu, ako prijenos kriptoimovine nije registriran na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije, te adresa pošiljatelja, zemlja, službeni broj dokumenta, identifikacijska oznaka klijenta ili datum i mjesto rođenja te postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe pošiljatelja ako ju je pošiljatelj dostavio svojem pružatelju prijenosa kriptoimovine. Pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi osigurati i da se uz prijenos kriptoimovine navede ime korisnika, adresa novčanika korisnika, broj računa korisnika ako prijenos kriptoimovine nije registriran na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija te postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe pošiljatelja. Informacije bi se trebale dostaviti na siguran način i prije ili istodobno odnosno paralelno s prijenosom kriptoimovine ako je korisnikov pružatelj prijenosa kriptoimovine regulirani subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji i može primati i zadržavati informacije uz odgovarajuće zaštitne mjere za osiguravanje zaštite podataka. Ako pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine zna da korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ne primjenjuje odgovarajuće zaštitne mjere za osiguravanje zaštite podataka ili u to sumnja ili ima opravdane osnove za sumnju u to, pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine nastavlja s provedbom prijenosa bez slanja informacija. Međutim, te bi informacije trebalo zadržati i ustupiti nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

 

(29a) Ako se kriptoimovina prenosi iz novčanika bez poslužitelja ili u njega, pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi od svojeg klijenta prikupiti informacije o pošiljatelju i korisniku. Pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi provjeriti točnost informacija o pošiljatelju ili korisniku koji posjeduje novčanik bez poslužitelja te osigurati da se prijenos kriptoimovine može pojedinačno identificirati. Kad je riječ o prijenosima u novčanike bez poslužitelja koji su već provjereni i imaju poznatog korisnika, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine ne bi trebali biti obvezni provjeravati informacije o pošiljatelju priložene uz svaki prijenos kriptoimovine. Takve informacije trebale bi se staviti na raspolaganje nadležnim tijelima na zahtjev u skladu s člankom 33. Direktive (EU) 2015/849. Kako se ne bi narušila učinkovitost prijenosa kriptoimovine od pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine do novčanika bez poslužitelja, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine trebali bi poduzeti učinkovite mjere kako bi osigurali da se namjeravani prijenosi bespotrebno ne odgađaju zbog provjera informacija o vlasništvu novčanika bez poslužitelja i zbog postupaka izvješćivanja.

 

(30) U pogledu prijenosa novčanih sredstava jednog platitelja većem broju primatelja koji se u skupnim datotekama koje sadrže pojedinačne prijenose iz Unije šalju izvan Unije trebalo bi donijeti odredbe prema kojima ti pojedinačni prijenosi trebaju sadržavati samo broj računa platitelja ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije te potpune informacije o primatelju, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži potpune informacije o platitelju čija je točnost provjerena i potpune informacije o primatelju koje su potpuno sljedive.

 

(31) Pri prijenosima kriptoimovine trebalo bi prihvaćati skupno dostavljene informacije, sve dok se dostavljaju odmah i na siguran način. Ne bi trebalo dopustiti da se propisane informacije dostavljaju nakon prijenosa jer dostava mora biti izvršena prije ili u trenutku izvršenja transakcije, a pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i drugi obveznici trebali bi propisane informacije dostavljati istovremeno sa skupnim prijenosom kriptoimovine.

 

(32) Kako bi provjerili jesu li propisane informacije o platitelju i primatelju navedene uz prijenos novčanih sredstava i olakšali identifikaciju sumnjivih transakcija, primateljev pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj platnih usluga trebali bi imati uvedene učinkovite postupke kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o platitelju i primatelju odnosno jesu li nepotpune. Prema potrebi, ti bi postupci trebali obuhvaćati praćenje nakon ili tijekom prijenosa. Nadležna tijela trebala bi osigurati da pružatelji platnih usluga prilažu propisane informacije o transakciji uz elektronički prijenos ili poruku povezanu s njime u cijelom lancu plaćanja.

 

(33) Pri prijenosima kriptoimovine korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi provoditi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o pošiljatelju ili korisniku odnosno jesu li nepotpune ili je li prijenos sumnjiv. Ti bi postupci, prema potrebi, trebali uključivati praćenje nakon ili tijekom prijenosa, kako bi se utvrdilo nedostaju li propisane informacije o pošiljatelju ili korisniku odnosno jesu li nepotpune ili je li prijenos sumnjiv. Prije stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi provjeriti da pošiljatelj prijenosa nije pojedinac, subjekt ili skupina na koju se primjenjuju ciljane mjere ograničavanja te bi trebao utvrditi postoje li drugi rizici od pranja novca ili financiranja terorizma. Pružatelji usluge prijenosa kriptoimovine trebali bi se oslanjati na adekvatne alate, uključujući inovativna tehnološka rješenja, kako bi osigurali da se prijenos kriptoimovine može pojedinačno identificirati. Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine trebali bi s tim u vezi uspostaviti i održavati alternativne postupke, uključujući mogućnost da se ne šalju podaci koji omogućuju identifikaciju.

 

(33a) U slučaju prijenosa kriptoimovine iz novčanika bez poslužitelja korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebao bi prikupiti informacije propisane ovom Uredbom i obavijestiti nadležna tijela ako je bilo koji od njegovih klijenata iz novčanika bez poslužitelja primio iznos veći od 1 000 EUR.

 

(34) S obzirom na potencijalnu prijetnju od pranja novca i financiranja terorizma koju predstavljaju anonimni prijenosi novčanih sredstava, primjereno je zahtijevati od pružatelja platnih usluga da zatraže informacije o platitelju i primatelju. U skladu s FATF-ovim pristupom koji se temelji na procjeni rizika, primjereno je utvrditi područja većeg i manjeg rizika radi boljeg usmjeravanja na rizike od pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s tim, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, primateljev pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj platnih usluga trebali bi imati učinkovite postupke koji se temelje na rizicima i primjenjuju ako pri prijenosu novčanih sredstava nedostaju propisane informacije o platitelju ili primatelju ili ako pri prijenosu kriptoimovine nedostaju propisane informacije o pošiljatelju ili korisniku, koji im omogućuju da odluče treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati taj prijenos i odrede daljnje odgovarajuće korake.

 

(34a) Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine ne bi smjeli omogućavati bilo koji prijenos kriptoimovine pružateljima ili od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji nemaju poslovni nastan ili središnju kontaktnu točku ili znatnu upravljačku prisutnost ni u jednoj jurisdikciji i koji nisu povezani s nekim reguliranim subjektom. Takvi pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine trebali bi se smatrati pružateljima koji ne ispunjavaju zahtjeve. Nakon početka primjene [Uredbe o tržištu kriptoimovine], neovisno o eventualnim primjenjivim prijelaznim odredbama, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ne bi smjeli komunicirati s bilo kojim pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine koji posluju u Uniji bez valjanog odobrenja za rad.

 

(34b) Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine također bi se trebali suzdržati od izvršavanja ili omogućavanja prijenosa povezanih s visokim rizikom od pranja novca, financiranja terorizma i ostalih kriminalnih aktivnosti. Kako bi se otkrile visokorizične situacije, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine trebali bi kontinuirano primjenjivati pojačane mjere dubinske analize pružatelja usluga druge strane, usluga povezanih s kriptoimovinom i adresa novčanika, uzimajući u obzir niz posebnih pokazatelja potencijalno visokog rizika te sve informacije koje dostave nadležna tijela.

 

(34c) Kako bi se pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine pomoglo da ispune te obveze, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[20] (EBA) trebalo bi voditi javni registar subjekata, usluga povezanih s kriptoimovinom i adresa novčanika koji su povezani s visokim rizikom od pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti. Takav registar trebao bi uključivati neiscrpan popis pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve i drugih pružatelja usluga povezanih s visokim rizikom te neiscrpan popis visokorizičnih usluga povezanih s kriptoimovinom i adresa novčanika. Uvrštavanje određenog subjekta, usluge povezane s kriptoimovinom ili adrese u javni registar ne bi smjelo zamijeniti obvezu pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine da poduzme odgovarajuće i učinkovite mjere za poštovanje zabrane interakcije s tim subjektima, uslugama povezanima s kriptoimovinom i adresama novčanika. Javni registar trebao bi omogućiti centralizirani pristup informacijama o visokorizičnim subjektima, uslugama povezanima s kriptoimovinom i adresama novčanika, koji odobravaju nadležna tijela nakon evaluacije. EBA bi također trebala moći na vlastitu inicijativu utvrditi visokorizične subjekte, usluge povezane s kriptoimovinom ili adrese novčanika koje treba uključiti u registar.

 

(34d) Upotreba usluga miješanja trebala bi biti dozvoljena samo u okolnostima u kojima se može dokazati da je upotreba takvih usluga potrebna za prevladavanje legitimnih problema, primjerice zbog privatnosti. Primatelj kriptoimovine koja je korištena u uslugama miješanja trebao bi, prema potrebi, dokazati legitimnost prakse za koju se kriptoimovina upotrebljava. Ako se ne može dokazati legitimnost njezine upotrebe, prijenos kriptoimovine smatra se visokorizičnim.

 

(34e) Ovu bi Uredbu trebalo preispitati i pojednostaviti u kontekstu donošenja [Uredbe o sprečavanju pranja novca] kako bi se osigurala potpuna usklađenost s relevantnim odredbama te posebno izbjeglo udvostručavanje zahtjeva za dužnu pažnju i pravna nesigurnost.

 

(35) Primateljev pružatelj platnih usluga, posrednički pružatelj platnih usluga i korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine trebali bi biti posebno oprezni prilikom procjenjivanja rizika, kada bilo koji od njih utvrdi da informacije o platitelju ili primatelju, ili pošiljatelju ili korisniku nedostaju ili da su nepotpune, ili ako je prijenos kriptoimovine potrebno smatrati sumnjivim zbog ishodišta ili odredišta predmetne kriptoimovine te bi nadležnim tijelima trebali prijaviti sumnjive transakcije u skladu s obvezom prijavljivanja utvrđenom u ovoj Uredbi (EU) [...].

 

(35a) Slično prijenosu novčanih sredstava između pružatelja platnih usluga, prijenosi kriptoimovine koji uključuju posredničke pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine mogli bi olakšati prijenose kao prijelazni element u lancu prijenosa kriptoimovine. U skladu s međunarodnim standardima, na takve posredničke pružatelje usluga također bi se trebali primjenjivati zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, na isti način kao i postojeće obveze posredničkih pružatelja platnih usluga. EBA bi trebala izdati smjernice da pojasni kako se relevantne obveze nametnute pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine primjenjuju na posredničke pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine kako bi se osiguralo da se sve potrebne informacije prenose duž lanca prijenosa kriptoimovine i da se te informacije na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima.

 

(36) Odredbe o prijenosima novčanih sredstava i prijenosima kriptoimovine za koje informacije o platitelju i primatelju ili pošiljatelju ili korisniku nedostaju ili su nepotpune i za koje se prijenosi kriptoimovine trebaju smatrati sumnjivima zbog ishodišta ili odredišta predmetne kriptoimovine, primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nijednu obvezu pružatelja platnih usluga, posredničkih pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine, da suspendiraju i/ili odbiju prijenose novčanih sredstava kojima se krši odredba građanskog, upravnog ili kaznenog prava.

 

(37) Kako bi se pružateljima platnih usluga i pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine pomoglo da uvedu učinkovite postupke za otkrivanje slučajeva u kojima primaju prijenose novčanih sredstava s nedostatnim ili nepotpunim informacijama o platitelju ili primatelju ili prijenose kriptoimovine s nedostatnim, nepotpunim ili sumnjivim informacijama o pošiljatelju ili korisniku i poduzmu učinkovite daljnje korake, Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[21] (EIOPA), i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[22] (ESMA), trebali bi izdati smjernice. EBA bi također trebala izdati smjernice kojima se utvrđuju tehnički aspekti primjene ove Uredbe na izravna terećenja i mjere koje trebaju poduzeti pružatelji usluga iniciranja plaćanja u skladu s ovom Uredbom.

 

(38) Da bi se omogućilo da se odmah poduzmu mjere za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi odmah odgovarati na zahtjeve za informacije o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku tijela odgovornih za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u državi članici u kojoj ti pružatelji platnih usluga i pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom imaju poslovni nastan.

 

(39) Broj radnih dana u državi članici platiteljeva pružatelja platnih usluga ili pošiljateljeva pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine određuje broj dana za odgovor na zahtjev za informacije o platitelju ili pošiljatelju.

 

(40) Budući da je moguće da se u kaznenim istragama propisane informacije ili osobe koje sudjeluju u transakciji mogu utvrditi tek za nekoliko mjeseci ili čak godina nakon prvotnog prijenosa novčanih sredstava ili prijenosa kriptoimovine te kako bi se omogućio pristup bitnim dokazima u kontekstu istraga, primjereno je propisati da pružatelji platnih usluga ili pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine u određenom razdoblju vode evidenciju informacija o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku radi sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma. To bi razdoblje trebalo ograničiti na pet godina, nakon čega bi trebalo trajno izbrisati sve osobne podatke. Ako je u državi članici u tijeku pravni postupak u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom ili progonom mogućeg pranja novca ili financiranja terorizma te ako pružatelj platnih usluga posjeduje informacije ili dokumente u vezi s tim postupkom koji je u tijeku, pružatelj platnih usluga trebao bi moći čuvati te informacije ili dokumente u skladu s nacionalnim pravom tijekom dodatnog razdoblja od pet godina. Obrada osobnih podataka dulje od inicijalnih pet godina trebala bi se provoditi u skladu s Direktivnom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća[23].

 

(41) Kako bi se poboljšala usklađenost s ovom Uredbom te u skladu s komunikacijom Komisije od 9. prosinca 2010. pod nazivom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga”, trebalo bi povećati ovlast nadležnih tijela za donošenje nadzornih mjera i ovlasti za sankcioniranje. Trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i mjere te bi države članice, s obzirom na važnost borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, trebale uspostaviti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije i mjere. Države članice trebale bi o tome obavijestiti Komisiju i Zajednički odbor EBA-e, EIOPA-e i ESMA-e („europska nadzorna tijela”).

 

(42) Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[24].

 

(43) Brojne zemlje i područja koja nisu dio područja Unije u monetarnoj su uniji s nekom od država članica, dio su valutnog područja neke države članice ili su potpisnici monetarne konvencije s Unijom koju predstavlja neka država članica te imaju pružatelje platnih usluga koji izravno ili neizravno sudjeluju u platnim sustavima i sustavima namire te države članice. Kako bi se izbjegao značajan negativan učinak na gospodarstvo tih zemalja ili područja koji bi mogao proizaći iz primjene ove Uredbe na prijenose novčanih sredstava između predmetnih država članica i tih zemalja ili područja, primjereno je predvidjeti mogućnost da se takvi prijenosi novčanih sredstava tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar predmetnih država članica.

 

(44) S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a to su suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim provedbom međunarodnih standarda, omogućavanjem dostupnosti osnovnih informacija o platiteljima i primateljima prijenosa novčanih sredstava te o pošiljateljima i korisnicima prijenosa kriptoimovine, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

 

(44a) S obzirom na moguće visoke rizike povezane s novčanicima bez poslužitelja te tehnološku i regulatornu složenost koja ih prati, uključujući u vezi s provjerom informacija o vlasništvu, Komisija bi do ... [12 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] trebala procijeniti potrebu za dodatnim posebnim mjerama za ublažavanje rizikâ koje predstavljaju prijenosi iz novčanikâ bez poslužitelja ili u njih, uključujući uvođenje mogućih ograničenja, te procijeniti učinkovitosti i proporcionalnosti mehanizama koji se koriste za provjeru točnosti informacija o vlasništvu novčanikâ bez poslužitelja.

 

(44b) Do ... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni i izvršavanju ove Uredbe, kojemu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog. To bi izvješće trebalo uključivati procjenu, među ostalim, učinkovitosti mjera predviđenih ovom Uredbom i usklađenosti pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine s ovom Uredbom, razvoja tehnoloških rješenja, učinkovitosti i primjerenosti pragova de minimis, troškova i koristi uvođenja de minimis pragova, učinkovitosti međunarodne suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica (FOJ-eva), učinka mjera predviđenih ovom Uredbom na zaštitu podataka i temeljna prava, primjene sankcija, posebno jesu li učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, trendova u uporabi novčanika bez poslužitelja i sustavne usklađenosti ove Uredbe sa zakonodavnim aktima Unije o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

 

(44d) Direktiva (EU) 2015/849 trenutačno se primjenjuje samo na dvije kategorije pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine, odnosno na skrbničke usluge novčanika i razmjene kriptoimovine u fiducijarnu valutu. Da bi se uklonili postojeći propusti u okviru za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, Direktivu (EU) 2015/849 trebalo bi izmijeniti kako bi se ažurirao popis obveznika i uključile sve kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definirano u [Uredbi o tržištima kriptoimovine], koja obuhvaća širi opseg pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine.

 

(45) Ova Uredba podliježe Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća[25]. Njome se poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.) te načelo ne bis in idem.

 

(46) Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje […][26],

 

---------------------------------------------------------

 

DONIJELI SU OVU UREDBU:

 

POGLAVLJE I.

 

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o informacijama o platiteljima i primateljima koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava te informacijama o pošiljateljima i korisnicima koje se prilažu prijenosima kriptoimovine u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma te olakšavanja usklađenosti s mjerama ograničavanja ako barem jedan pružatelj platnih usluga ili usluga povezanih s kriptoimovinom koji sudjeluje u prijenosu novčanih sredstava ili kriptoimovine ima poslovni nastan u Uniji.

 

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na prijenose novčanih sredstava u bilo kojoj valuti, ili kriptoimovine, koje je poslao ili primio pružatelj platnih usluga, pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ili posrednički pružatelj platnih usluga s poslovnim nastanom u Uniji.

 

2. Ova se Uredba ne primjenjuje na usluge navedene u članku 3. točkama od (a) do (m) i točki (o) Direktive (EU) 2015/2366.

 

2a. Ova se Uredba primjenjuje i na prijenose kriptoimovine koji se izvršavaju preko kioska povezanih s mrežom decentraliziranog vođenja evidencija transakcija (kriptobankomati).

 

3. Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose novčanih sredstava ili prijenose kriptoimovine koje dionici regulirani Direktivom (EU) 2015/2366 izvrše platnom karticom, instrumentom e-novca, mobilnim telefonom ili bilo kojim drugim digitalnim ili informatičkim uređajem za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje sličnih obilježja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

 (a) ta se kartica, instrument ili uređaj koristi isključivo za plaćanje dobara ili usluga; i

 (b) broj te kartice, instrumenta ili uređaja prilaže se svim prijenosima koji proizlaze iz transakcije.

Međutim, ova se Uredba primjenjuje kada se platna kartica, instrument e-novca, mobilni telefon ili bilo koji drugi digitalni ili informatički uređaj za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje sličnih obilježja koristi za izvršenje prijenosa novčanih sredstava ili kriptoimovine između osoba.

 

4. Ova se Uredba ne primjenjuje na osobe čija je jedina djelatnost pretvaranje papirnatih dokumenata u elektroničke podatke i koje to rade na temelju ugovora s pružateljem platnih usluga, kao ni na osobe čija je jedina djelatnost pružateljima platnih usluga osigurati sustave za razmjenu poruka ili druge sustave podrške za prijenos novčanih sredstava ili sustave kliringa i namire.

 

Ova se Uredba ne primjenjuje na pružatelje pomoćne infrastrukture koja drugom subjektu omogućuje pružanje usluga povezanih s prijenosom kriptoimovine.

 

Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose novčanih sredstava ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

 (a) prijenosi podrazumijevaju da platitelj podiže gotovinu s vlastitog računa;

 (b) novčana sredstva prenose se javnom tijelu za plaćanje poreza, kazni ili drugih davanja unutar države članice;

 (c) kod kojih su i platitelj i primatelj pružatelji platnih usluga koji djeluju u vlastito ime;

 (d) prijenosi se obavljaju razmjenom digitalnih prikaza čekova, uključujući elektroničke čekove.

Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose kriptoimovine ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) i pošiljatelj i korisnik su pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine koji djeluju u vlastito ime;

(b) prijenosi su prijenosi kriptoimovine između osoba izvršeni bez posredovanja ili sudjelovanja pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ili obveznika navedenih u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2015/849.

Tokeni elektroničkog novca, kako su definirani u članku 3. stavku 1. točki 4. Uredbe [Uredba o tržištima kriptoimovine] smatraju se kriptoimovinom u skladu s ovom Uredbom.

 

 

5. Država članica može odlučiti da neće primjenjivati ovu Uredbu na prijenose novčanih sredstava unutar svojeg državnog područja na primateljev račun za plaćanje koji omogućuje plaćanja isključivo za isporuku robe ili pružanje usluga ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

 (a) primateljev pružatelj platnih usluga ▌ podliježe Direktivi (EU) 2015/849;

 (b) primateljev pružatelj platnih usluga ▌ može, preko primatelja, pomoću jedinstvene identifikacijske oznake transakcije slijediti unatrag prijenos novčanih sredstava od osobe koja s primateljem ima sporazum o isporuci robe ili pružanju usluga;

 (c) iznos prijenosa novčanih sredstava ne premašuje 1000 EUR.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

 1. „financiranje terorizma” znači financiranje terorizma kako je definirano u članku 1. stavku 5. Direktive (EU) 2015/849;

 2. „pranje novca” znači pranje novca kako je definirano u članku 1. stavcima 3. i 4. [Direktive (EU) 2015/849];

 3. „platitelj” znači osoba koja ima račun za plaćanje te odobrava prijenos novčanih sredstava s tog računa, ili, ako nema računa za plaćanje, koja izdaje nalog za prijenos novčanih sredstava;

 4. „primatelj” znači osoba koja je predviđeni primatelj prijenosa novčanih sredstava;

 5. „pružatelj platnih usluga” znači kategorije pružatelja platnih usluga iz članka 1. stavka 1. Direktive (EU) 2015/2366, fizičke ili pravne osobe koje uživaju izuzeće na temelju njezina članka 32. te pravne osobe koje uživaju izuzeće na temelju članka 9. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[27], koje pružaju usluge prijenosa novčanih sredstava;

 6. „posrednički pružatelj platnih usluga” znači pružatelj platnih usluga koji nije ni platiteljev ni primateljev pružatelj platnih usluga , a koji zaprima i prosljeđuje prijenos novčanih sredstava u ime platiteljeva ili primateljeva pružatelja platnih usluga ili drugog posredničkog pružatelja platnih usluga;

 7. „račun za plaćanje” znači račun za plaćanje kako je definiran u članku 4. točki 12. Direktive (EU) 2015/2366;

 8. „novčana sredstva” znači novčana sredstva kako su definirana u članku 4. točki 25. Direktive (EU) 2015/2366;

 9. „prijenos novčanih sredstava” znači svaka transakcija barem djelomično provedena elektroničkim putem u ime platitelja preko pružatelja platnih usluga, s ciljem da se novčana sredstva stave na raspolaganje primatelju preko pružatelja platnih usluga, neovisno o tome jesu li platitelj i primatelj ista osoba i o tome jesu li platiteljev pružatelj platnih usluga te onaj primateljev jedan te isti, uključujući:

 (a) kreditni transfer kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 260/2012;

 (b) izravno terećenje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) br. 260/2012;

 (c) novčanu pošiljku kako je definirana u članku 4. točki 22. Direktive (EU) 2015/2366, bilo nacionalnu bilo prekograničnu;

 (d) prijenos proveden platnom karticom, instrumentom elektroničkog novca, mobilnim telefonom ili drugim digitalnim ili informatičkim uređajem sličnih obilježja za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje;

 

 10. „prijenos kriptoimovine” znači svaka transakcija elektroničkim putem kojom se kriptoimovina premješta s jedne adrese novčanika ili računa kriptoimovine na drugu adresu novčanika ili račun kriptoimovine koju provodi ili u ime fizičke ili pravne osobe prima barem pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ili drugi obveznik naveden u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2015/849, koji djeluje u ime pošiljatelja ili korisnika, neovisno o tome jesu li pošiljatelj i korisnik ista osoba i o tome jesu li pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine te onaj korisnikov jedan te isti;

 

 11. „prijenos putem skupne datoteke” znači skup od nekoliko pojedinačnih prijenosa novčanih sredstava ili kriptoimovine objedinjenih u svrhu prijenosa;

 12. „jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije” znači kombinacija slova, znamenki ili simbola koju utvrdi pružatelj platnih usluga u skladu s protokolima plaćanja i sustavima namire ili sustavima za razmjenu poruka koji se koriste za prijenos novčanih sredstava ili koju utvrdi pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine, i koja omogućuje sljedivost transakcije natrag do platitelja i primatelja ili sljedivost prijenosa kriptoimovine natrag do pošiljatelja i korisnika;

 13. „prijenos novčanih sredstava između osoba” znači transakcija između fizičkih osoba koje kao potrošači djeluju u svrhe koje nisu trgovinske, poslovne ili stručne;

 

 14. „prijenos kriptoimovine između osoba” znači transakcija između fizičkih osoba koje kao potrošači djeluju u svrhe koje nisu trgovinske, poslovne ili stručne, bez posredovanja ili sudjelovanja pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ili drugog obveznika;

15. „kriptoimovina” znači digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se koristi kriptografijom radi sigurnosti i u obliku je kovanice ili tokena ili bilo kojeg drugog digitalnog medija, koji se može prenijeti i pohraniti elektroničkim putem, upotrebom tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije, osim ako je obuhvaćena kategorijama iz članka 2. stavka 2. [Uredbe o tržištima kriptoimovine] ili se inače smatra financijskim sredstvom.

16. „pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine” znači svaka fizička ili pravna osoba čije zanimanje ili poslovanje uključuje pružanje usluga povezanih s prijenosom kriptoimovine u ime druge fizičke ili pravne osobe;

16.a „posrednički pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine” znači pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ili drugi obveznik naveden u članku 2. stavku 1. Direktive (EU) 2015/849 koji nije ni pošiljateljev ni korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine, a koji zaprima i prenosi prijenos kriptoimovine u ime pošiljateljeva ili korisnikova pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ili drugog posredničkog pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine;

17. „adresa novčanika” znači ▌ alfanumerička oznaka kojom se identificira adresa na kojoj se nalazi kriptoimovina u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili sličnoj tehnologiji;

18. „račun za kriptoimovinu” znači račun za kriptoimovinu koji je u posjedu pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ili kojim on upravlja te koji se upotrebljava za izvršavanje prijenosa kriptoimovine;

18.a „novčanik bez poslužitelja” znači adresa novčanika koji nije u posjedu pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine ili kojim on ne upravlja;

19. „pošiljatelj” znači osoba koja ima račun kod pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine i dopušta prijenos kriptoimovine s tog računa ili, ako nema račun, koja daje nalog za prijenos kriptoimovine;

20. „korisnik” znači osoba koja je predviđeni primatelj prijenosa kriptoimovine;

21. „identifikacijska oznaka pravne osobe” (LEI) znači jedinstvena alfanumerička referentna oznaka u skladu s normom ISO 17442 dodijeljena pravnoj osobi.

 

POGLAVLJE II.

OBVEZE PRUŽATELJA PLATNIH USLUGA

ODJELJAK 1.

Obveze platiteljeva pružatelja platnih usluga

Članak 4.

Informacije koje se prilažu prijenosu novčanih sredstava

1. Platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosima novčanih sredstava budu priložene sljedeće informacije o platitelju:

 (a) ime platitelja;

 (b) platiteljev broj računa za plaćanje;

 (c) platiteljeva adresa, zemlja, broj službenog osobnog dokumenta, identifikacijski broj klijenta ili datum i mjesto rođenja;

 (d) postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe platitelja, ili, u nedostatku iste, svaka dostupna istovrijedna službena identifikacijska oznaka, ako u relevantnom formatu poruke o plaćanju postoji potrebno polje i ako ju je platitelj dostavio svojem pružatelju platnih usluga.

2. Platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosima novčanih sredstava budu priložene sljedeće informacije o primatelju:

 (a) ime primatelja;

 (b) primateljev broj računa za plaćanje;

 (c) postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe primatelja, ili, u nedostatku iste, svaka dostupna istovrijedna službena identifikacijska oznaka, ako u relevantnom formatu poruke o plaćanju postoji potrebno polje i ako ju je platitelj dostavio svojem pružatelju platnih usluga.

 

3. Odstupajući od stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b), u slučaju da se prijenos ne izvršava s računa za plaćanje ni na njega, platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosu novčanih sredstava bude priložena jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije, umjesto broja (brojeva) računa za plaćanje.

 

4. Prije prijenosa novčanih sredstava platiteljev pružatelj platnih usluga treba provjeriti točnost informacija iz stavka 1. i prema potrebi iz stavka 3., na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora.

 

5. Smatra se da je provjera iz stavka 4. obavljena kada:

 (a) identitet platitelja provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 40. te direktive; ili

 (b) članak 14. stavak 5. Direktive (EU) 2015/849 primjenjuje se na platitelja.

6. Ne dovodeći u pitanje odstupanja predviđena u člancima 5. i 6., platiteljev pružatelj platnih usluga ne izvršava prijenos novčanih sredstava prije nego što osigura potpunu usklađenost s ovim člankom.

 

Članak 5.

Prijenosi novčanih sredstava unutar Unije

1. Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 2., ako svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, prijenosima novčanih sredstava prilažu se barem broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije, ne dovodeći u pitanje, prema potrebi, zahtjeve u vezi s informacijama utvrđene u Uredbi (EU) br. 260/2012.

 

2. Neovisno o stavku 1. platiteljev pružatelj platnih usluga dužan je u roku od tri radna dana od zaprimanja zahtjeva za informacije od primateljeva pružatelja platnih usluga ili posredničkog pružatelja platnih usluga, staviti na raspolaganje sljedeće:

 (a) za prijenose novčanih sredstava u iznosu većem od 1000 EUR, bilo da se ti prijenosi provode u jednoj transakciji ili u više transakcija koje se čine povezanima, informacije o platitelju ili primatelju u skladu s člankom 4.;

 (b) za prijenose novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuje 1000 EUR i za koje se ne čini da su povezani s drugim prijenosima novčanih sredstava koji, zajedno s dotičnim prijenosom, premašuju 1000 EUR, barem:

 (i) imena platitelja i primatelja; i

 (ii) brojevi platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije.

3. Odstupajući od članka 4. stavka 4., u slučaju prijenosa novčanih sredstava iz ovog članka stavka 2. točke (b) platiteljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeravati informacije o platitelju osim ako platiteljev pružatelj platnih usluga:

 (a) primi novčana sredstva koja treba prenijeti u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

 (b) ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

Članak 6.

Prijenosi novčanih sredstava izvan Unije

1. U slučaju prijenosa putem skupne datoteke pojedinačnog platitelja, ako primateljevi pružatelji platnih usluga imaju poslovni nastan izvan Unije, članak 4. stavak 1. ne primjenjuje se na pojedinačne prijenose objedinjene u datoteci, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži informacije navedene u članku 4. stavcima 1., 2. i 3. te da su informacije provjerene u skladu s člankom 4. stavcima 4. i 5. i da pojedinačni prijenosi sadrže broj platiteljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije.

 

2. Odstupajući od članka 4. stavka 1. i, ako je primjenjivo, ne dovodeći u pitanje informacije potrebne u skladu s Uredbom (EU) br. 260/2012 u slučaju kada primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, prijenosima novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuju 1000 EUR i koji se ne čine povezanima s drugim prijenosima novčanih sredstava koji zajedno s predmetnim prijenosom premašuju 1000 EUR, prilažu se barem:

 (a) imena platitelja i primatelja; i

 (b) brojevi platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije.

Odstupajući od članka 4. stavka 4., platiteljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeravati informacije o platitelju iz ovog stavka osim ako platiteljev pružatelj platnih usluga:

 (a) primi novčana sredstva koja treba prenijeti u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

 (b) ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

 

ODJELJAK 2.

Obveze primateljeva pružatelja platnih usluga

Članak 7.

Utvrđivanje informacija o platitelju ili primatelju koje nedostaju

1. Primateljev pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire koji se upotrebljava za izvršenje prijenosa novčanih sredstava polja koja se odnose na informacije o platitelju i primatelju popunjena slovima ili znakovima koji su dopušteni u skladu s konvencijama o tom sustavu.

 

2. Primateljev pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi praćenje nakon ili tijekom prijenosa, kojima se utvrđuje nedostaju li sljedeće informacije o platitelju i primatelju:

 (a) za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Uniji, informacije iz članka 5.;

 (b) za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b);

 (c) za prijenose putem skupnih datoteka ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4.stavka 2. točaka (a) i (b), u odnosu na taj prijenos putem skupne datoteke.

3. U slučaju prijenosa novčanih sredstava u iznosu većem od 1 000 EUR, bilo da se ti prijenosi izvršavaju u jednoj transakciji bilo u više transakcija koje se čine povezanima, prije odobrenja primateljeva računa za plaćanje ili prije stavljanja novčanih sredstava na raspolaganje primatelju, primateljev pružatelj platnih usluga provjerava točnost informacija o primatelju iz stavka 2. ovog članka na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora, ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u člancima 83. i 84. Direktive (EU) 2015/2366.

 

4. U slučaju prijenosa novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuje 1000 EUR i koji se ne čine povezanima s drugim prijenosima novčanih sredstava koji zajedno s predmetnim prijenosom premašuju 1000 EUR primateljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeriti informacije o primatelju, osim ako primateljev pružatelj platnih usluga:

 (a) izvrši isplatu novčanih sredstava u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

 (b) ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

 

5. Smatra se da je provjera iz stavaka 3. i 4. obavljena u sljedećim slučajevima:

 (a) identitet primatelja provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 40. te direktive; ili

 (b) članak 14. stavak 5. Direktive (EU) 2015/849 primjenjuje se na primatelja.

 

Članak 8.

Prijenosi novčanih sredstava za koje informacije o platitelju ili primatelju nedostaju ili su nepotpune

1. Primateljev pružatelj platnih usluga provodi djelotvorne postupke koji se temelje na rizicima, uključujući postupke koji se temelje na procjeni rizika iz članka 13. Direktive (EU) 2015/849 kojima se utvrđuje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava za koji nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

 

Ako primateljev pružatelj platnih usluga prilikom zaprimanja prijenosa novčanih sredstava utvrdi da informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c), članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b), , članka 5. stavka 1. ili članka 6. nedostaju ili su nepotpune ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o sustavu razmjene poruka ili sustavu plaćanja i namire kako je navedeno u članku 7. stavku 1., primateljev pružatelj platnih usluga na temelju procjene rizika odbija prijenos ili traži potrebne informacije o platitelju i primatelju, prije ili nakon odobrenja primateljeva računa za plaćanje ili stavljanja sredstava na raspolaganje primatelju.

 

2. U slučaju kada pružatelj platnih usluga opetovano ne dostavi potrebne informacije o platitelju ili primatelju, primateljev pružatelj platnih usluga poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova prije nego što odbije buduće prijenose novčanih sredstava od tog pružatelja platnih usluga ili ograniči ili prekine poslovni odnos s tim pružateljem platnih usluga.

Primateljev pružatelj platnih usluga o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 9.

Procjena i prijavljivanje

Primateljev pružatelj platnih usluga informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

 

 

ODJELJAK 3.

Obveze posredničkih pružatelja platnih usluga

Članak 10.

Čuvanje informacija o platitelju i primatelju uz prijenos sredstava

Posrednički pružatelji platnih usluga osiguravaju da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju koje se prilažu prijenosu novčanih sredstava čuvaju uz prijenos sredstava.

Članak 11.

Utvrđivanje informacija o platitelju ili primatelju koje nedostaju

1. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje jesu li u sustavu razmjene poruka ili u sustavu plaćanja i namire koji se upotrebljava za izvršenje prijenosa novčanih sredstava polja koja se odnose na informacije o platitelju i primatelju popunjena slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o tom sustavu.

 

2. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi ex-post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, kojima se utvrđuje nedostaju li sljedeće informacije o platitelju ili primatelju:

 (a) za prijenose novčanih sredstava ako platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga imaju poslovni nastan u Uniji, informacije iz članka 5.;

 (b) za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev ili primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b);

 (c) za prijenose putem skupnih datoteka ako platiteljev ili primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. u odnosu na taj prijenos putem skupne datoteke.

Članak 12.

Prijenosi novčanih sredstava za koje nedostaju informacije o platitelju ili primatelju

1. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke koji se temelje na rizicima kojima se utvrđuje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava za koji nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Ako prilikom zaprimanja prijenosa novčanih sredstava utvrdi da informacije iz članka 4. stavka 1. , točaka (a), (b) i (c), članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b), članka 5. stavka 1. ili članka 6. nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o sustavu razmjene poruka ili sustavu plaćanja i namire kako je navedeno u članku 7. stavku 1., posrednički pružatelj platnih usluga na temelju procjene rizika odbija prijenos ili traži potrebne informacije o platitelju i primatelju, prije ili nakon izvršenja prijenosa novčanih sredstava.

 

2. Ako pružatelj platnih usluga opetovano ne dostavi potrebne informacije o platitelju ili primatelju, posrednički pružatelj platnih usluga poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova prije nego što odbije buduće prijenose novčanih sredstava od tog pružatelja platnih usluga ili ograniči ili prekine poslovni odnos s tim pružateljem platnih usluga.

Posrednički pružatelj platnih usluga o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 13.

Procjena i prijavljivanje

Posrednički pružatelj platnih usluga informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

 

 

 

POGLAVLJE III.

Obveze koje se odnose na pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine

ODJELJAK 1.

Obveze koje se odnose na pošiljateljeva pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine

Članak 14.

Informacije koje se prilažu prijenosu kriptoimovine

1. Pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine osigurava da prijenosima kriptoimovine budu priložene sljedeće informacije o pošiljatelju:

(a) ime pošiljatelja;

(b) adresa novčanika pošiljatelja, ako se prijenos kriptoimovine registrira na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije, te račun za kriptoimovinu pošiljatelja ako se za obradu transakcije koristi račun;

(b a) pošiljateljev račun za kriptoimovinu, ako se prijenos kriptoimovine ne registrira na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije;

(c) adresa pošiljatelja, zemlja, službeni broj dokumenta, identifikacijska oznaka klijenta ili datum i mjesto rođenja.

(c a) postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe pošiljatelja ili druga dostupna i istovrijedna službena identifikacijska oznaka, ako u relevantnom formatu poruke postoji potrebno polje i ako ju je pošiljatelj dostavio svojem pružatelju usluga prijenosa kriptoimovine ili drugom obvezniku.

2. Pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine osigurava da prijenosima kriptoimovine budu priložene sljedeće informacije o korisniku:

(a) ime korisnika;

(b) adresa novčanika korisnika, ako se prijenos kriptoimovine registrira na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije, i račun korisnika za kriptoimovinu ako takav račun postoji te se koristi se za obradu transakcije;

(b a) korisnikov broj računa za kriptoimovinu, ako se prijenos kriptoimovine ne registrira na mreži s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije;

(bb) postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe korisnika ili druga dostupna i istovrijedna službena identifikacijska oznaka, ako u relevantnom formatu poruke o plaćanju postoji potrebno polje i ako ju je korisnik dostavio svojem pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom.

3. Odstupajući od stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b), u slučaju prijenosa koji nije izvršen s računa ili na račun, pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine osigurava da je prijenosu kriptoimovine priložena jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije i da su identifikacijske oznake adrese pošiljatelja i korisnika unesene u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije. U tu svrhu pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine oslanjaju se na adekvatne alate, uključujući inovativna tehnološka rješenja, kako bi osigurali da se prijenos kriptoimovine može pojedinačno identificirati.

 

4. Informacije iz stavaka 1. i 2. dostavljaju se prije ili istodobno ili usporedno s prijenosom kriptoimovine te na siguran način i u skladu s odredbama i obvezama iz Uredbe (EU) 2016/679.

Informacije iz stavka 1. točke (a) i točke (c) te stavka 2. točke (a) ne prilažu se izravno niti su uključene u prijenos kriptoimovine.

4a. Ako pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine zna da korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ne primjenjuje odgovarajuće mjere u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 u svrhu zaštite osobnih podataka ili u to sumnja ili ima opravdane osnove za sumnju, pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine nastavlja s provedbom prijenosa bez slanja informacija iz stavka 1. točke (a) i točke (c) te stavka 2. točke (a).

Međutim, informacije iz prvog podstavka čuvaju se u skladu s člankom 21. ove Uredbe i na zahtjev se stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima.

Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine uspostavljaju i održavaju alternativne postupke u skladu s ciljevima ove Uredbe, uključujući mogućnost da se ne šalju podaci koji omogućuju identifikaciju. Te postupke na odgovarajući način preispituju nadležna tijela.

4b. EBA izdaje smjernice u skladu s člankom 30. kako bi odredila kriterije na temelju kojih se procjenjuje može li pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine zaštititi osobne podatke koji omogućuju identifikaciju, te uvjete za uspostavu alternativnih postupaka za osiguravanje sljedivosti prijenosa u slučajevima u kojima se treba izbjegavati dostavljanje informacija korisnikovu pružatelju usluga prijenosa kriptoimovine.

5. Prije prijenosa kriptoimovine pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provjerava točnost informacija iz stavka 1. na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora.

5a. Prije prijenosa kriptoimovine pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provjerava informacije iz stavaka 1. i 2. kako bi provjerio da pošiljatelj ili korisnik prijenosa nije određeni pojedinac, subjekt ili skupina na koje se primjenjuju ciljane mjere ograničavanja te kako bi utvrdio postoje li ikakvi drugi rizici od pranja novca ili financiranja terorizma.

 

5b. U slučaju prijenosa kriptoimovine na novčanik bez poslužitelja, pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine prikuplja i zadržava informacije iz stavaka 1. i 2., među ostalim i od svojeg klijenta, provjerava točnost tih informacija u skladu sa stavkom 5. ovog članka i člankom 16. stavkom 2., na zahtjev stavlja te informacije na raspolaganje nadležnim tijelima i osigurava da se prijenos kriptoimovine može pojedinačno identificirati. Kada je riječ o prijenosima u novčanike bez poslužitelja koji su već provjereni i imaju poznatog korisnika, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine ne bi trebali biti obvezni provjeravati informacije o pošiljatelju priložene uz svaki prijenos kriptoimovine. Takve informacije stavljaju se na raspolaganje nadležnim tijelima na zahtjev u skladu s člankom 33. Direktive (EU) 2015/849.

Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine donose učinkovite mjere kako bi osigurali da se provjerom informacija o vlasništvu za novčanike bez poslužitelja ne uzrokuje nepotrebna odgoda izvršenja namjeravanih prijenosa.

6. Smatra se da je provjera iz stavka 5. obavljena u sljedećim slučajevima:

(a) identitet pošiljatelja provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 40. te direktive ili

(b) članak 14. stavak 5. Direktive (EU) 2015/849 primjenjuje se na pošiljatelja.

6 a. Pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine može se osloniti na druge pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine, bez obzira na to nalaze li se u državi članici ili u trećoj zemlji, za provjeru informacija iz stavaka 1. i 2. o pošiljatelju ili korisniku prijenosa kako bi osigurao usklađenost s ovom Uredbom i svim ograničavajućim mjerama, pod uvjetom da pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine osigura usklađenost s primjenjivim uvjetima utvrđenima u poglavlju II. odjeljku IV. Direktive (EU) 2015/849.

7. Pošiljateljev pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ne izvršava prijenos kriptoimovine prije nego što osigura potpunu usklađenost s ovim člankom.

Članak 15.

Prijenosi kriptoimovine

1. U slučaju prijenosa putem skupne datoteke jednog pošiljatelja, članak 14. stavak 1. ne primjenjuje se na pojedinačne prijenose objedinjene u datoteci, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži informacije iz članka 14. stavaka 1., 2. i 3., da su informacije provjerene u skladu s člankom 14. stavcima 5. i 6. i da su pojedinačni prijenosi popraćeni adresom novčanika i računom kriptoimovine pošiljatelja, ako se za obradu prijenosa koristi račun, ili, ako se primjenjuje članak 14. stavak 3., jedinstvenom identifikacijskom oznakom prijenosa.

▌

ODJELJAK 2.

Obveze korisnikova pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine

Članak 16.

Utvrđivanje informacija o pošiljatelju ili korisniku koje nedostaju

1. Korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi praćenje nakon ili tijekom prijenosa, kojima se utvrđuje jesu li informacije iz članka 14. stavaka 1. i 2. o pošiljatelju ili korisniku uvrštene u prijenos kriptoimovine ili skupnu datoteku ili se šalju naknadno.

2. Prije stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provjerava točnost informacija o korisniku iz stavka 1. na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora, ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u člancima 83. i 84. Direktive (EU) 2015/2366.

2.a Prije stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku njegov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provjerava informacije iz članka 14. stavaka 1. i 2. kako bi potvrdio da pošiljatelj ili korisnik prijenosa nije pojedinac, subjekt ili skupina na koju se primjenjuju ciljane mjere ograničavanja te kako bi utvrdio postoje li drugi rizici od pranja novca ili financiranja terorizma.

▌

4. Smatra se da je provjera iz stavaka 2. i 3. obavljena ako je primjenjivo jedno od sljedećeg:

(a) identitet korisnika prijenosa kriptoimovine provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 40. te direktive;

(b) članak 14. stavak 5. Direktive (EU) 2015/849 primjenjuje se na korisnika prijenosa kriptoimovine.

4.a Ako se kriptoimovina prenosi iz novčanika bez poslužitelja, korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine od svojeg klijenta prikuplja i zadržava informacije iz članka 14. stavaka 1. i 2., provjerava točnost tih informacija u skladu sa stavkom 2. ovog članka i člankom 14. stavkom 5., na zahtjev stavlja te informacije na raspolaganje nadležnim tijelima i osigurava da se prijenos kriptoimovine može pojedinačno identificirati. Kad je riječ o prijenosima kriptoimovine iz novčanika bez poslužitelja koji su već provjereni i imaju poznatog pošiljatelja, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine nisu obvezni provjeravati informacije o pošiljatelju priložene uz svaki prijenos kriptoimovine.

 Pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine vodi evidenciju svih prijenosa kriptoimovine iz novčanika bez poslužitelja i obavještava nadležno tijelo o svakom klijentu koji je primio iznos od 1 000 EUR ili više iz novčanika bez poslužitelja.

Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine donose učinkovite mjere kako bi osigurali da se namjeravani prijenosi neopravdano ne odgađaju provjerom informacija o vlasništvu u pogledu novčanika bez poslužitelja i postupcima izvješćivanja.

Članak 17.

Prijenosi kriptoimovine za koje informacije o pošiljatelju ili korisniku nedostaju ili su nepotpune

1. Korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine provodi djelotvorne postupke koji se temelje na riziku, uključujući postupke koji se temelje na procjeni rizika iz članka 13. Direktive (EU) 2015/849, uključujući postupke za utvrđivanje ishodišta ili odredišta prenesene kriptoimovine, kojima se utvrđuje treba li izvršiti ili odbiti prijenos kriptoimovine za koji nedostaju potrebne i potpune informacije o pošiljatelju i korisniku ili prijenos otkriven kao sumnjiv i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Ako korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine, prije nego što korisniku stavi na raspolaganje prijenose kriptoimovine, utvrdi da informacije iz članka 14. stavka 1. ili stavka 2. ili članka 15. nedostaju ili su nepotpune, ili utvrdi sumnjiv prijenos, pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine na temelju procjene rizika:

a) odmah odbija prijenos ili vraća prenesenu kriptoimovinu na račun za kriptoimovinu ili adresu novčanika pošiljatelja; ili

b) traži potrebne informacije o pošiljatelju i korisniku što je prije moguće prije ili nakon stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku;

c) izvješćuje nadležno tijelo odgovorno za praćenje usklađenosti s odredbama o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma i čuva prenesenu kriptoimovinu bez stavljanja na raspolaganje korisniku dok se čeka na provjeru nadležnog tijela, koje u najkraćem mogućem roku daje konkretne upute.

2. Ako pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine opetovano ne dostavi potrebne informacije o pošiljatelju ili korisniku, korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova te povrat prenesene kriptoimovine na račun ili adresu pošiljatelja.▌

Korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine također na temelju procjene rizika utvrđuje hoće li odbiti sve buduće prijenose kriptoimovine od pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji ne dostavi tražene informacije te hoće li s njim ograničiti ili prekinuti poslovni odnos.

 

Članak 18.

Procjena i prijavljivanje

Korisnikov pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine informacije o pošiljatelju ili korisniku koje nedostaju ili su nepotpune uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos kriptoimovine ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

 

Članak 18.a

Do ... [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] EBA izdaje smjernice kojima se pobliže određuje kako se relevantne obveze nametnute pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine primjenjuju i na posredničke pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine, uzimajući u obzir međunarodne standarde.

POGLAVLJE III.a

MJERE UBLAŽAVANJA ZA PRIJENOSE KRIPTOIMOVINE

 

 

Članak 18.aa

 

Zabrana prijenosa pružateljima usluga koji ne ispunjavaju zahtjeve ili od njih

 

1. Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine i posrednički pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine ne smiju omogućavati prijenos kriptoimovine pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve ili od njih.

 

Sljedeći pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine smatraju se pružateljima koji ne ispunjavaju zahtjeve:

 

a) pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine koji nemaju poslovni nastan ili središnju kontaktnu točku ili znatnu upravljačku prisutnost ni u jednoj jurisdikciji i koji nisu povezani s nekim reguliranim subjektom;

 

b) pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine koji djeluju u Uniji bez odobrenja u skladu s Uredbom [Uredba o tržištima kriptoimovine].

 

Uvjet iz točke (b) primjenjuje se od ... [datum početka primjene Uredbe o tržištima kriptoimovine], ne dovodeći u pitanje prijelazne mjere utvrđene u toj uredbi.

 

 

 

Članak 18.ab

Posebne pojačane mjere dubinske analize za pružatelje drugih strana

U pogledu odnosa s drugim stranama koji uključuju izvršenje prijenosa s pružateljem usluga prijenosa kriptoimovine izvan Unije i ne dovodeći u pitanje mjere dubinske analize klijenta utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine dužni su pri uspostavi odnosa s takvim pružateljem učiniti sve sljedeće:

(a) prikupiti dovoljno informacija o drugoj strani radi potpunog razumijevanja prirode njezina poslovanja i radi utvrđivanja iz javno dostupnih informacija ugleda druge strane i kvalitete nadzora poslovanja;

(b) ocijeniti kontrolu druge strane u pogledu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma;

(c) procijeniti sposobnost druge strane da primijeni sigurne mjere i odgovarajuće zaštitne mjere radi zaštite povjerljivosti osobnih podataka;

(d) dobiti odobrenje višeg rukovodstva prije uspostave novog odnosa s drugim pružateljem usluga prijenosa kriptoimovine.

 

Članak 18.ac

 

Posebni visokorizični čimbenici povezani s prijenosima kriptoimovine

 

1. Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine suzdržavaju se od izvršavanja ili omogućavanja prijenosa povezanih s visokim rizikom od pranja novca, financiranja terorizma i ostalih kriminalnih aktivnosti.

 

2. Ne dovodeći u pitanje članak 18.ad i slučajeve većeg rizika iz Direktive (EU) 2015/849, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine provode učinkovite mjere kako bi otkrili treba li prijenos kriptoimovine smatrati visokorizičnim, uzimajući u obzir barem sljedeće čimbenike:

 

(1) čimbenike geografskog rizika:

 

a) pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine koji je registriran ili ima sjedište u zemlji uvrštenoj na EU-ov popis visokorizičnih trećih zemalja u području pranja novca i financiranja terorizma ili u trećoj zemlji koja podliježe mjerama ograničavanja, ili u zemlji koja je uvrštena na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe iz Priloga I. ili II.;

 

(2) čimbenike rizika povezane s drugom ugovornom stranom:

 

a) pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine za kojeg je utvrđeno da ne primjenjuje odgovarajuće postupke identifikacije i provjere klijenta;

 

b) pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine za kojeg je utvrđeno da ne primjenjuje sigurne mjere i odgovarajuće zaštitne mjere radi zaštite povjerljivosti osobnih podataka;

 

c) pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine za kojeg je utvrđeno da je povezan s pranjem novca, financiranjem terorizma i ostalim nezakonitim aktivnostima;

 

(3) čimbenike rizika povezane s uslugama novčanika:

 

a) privatni novčanici, miješanje ili druge usluge anonimizacije za prijenos kriptoimovine;

 

b) adrese novčanika za kriptoimovinu, uključujući novčanike bez poslužitelja, za koje je utvrđeno da su povezane s pranjem novca i financiranjem terorizma.

 

3. Pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine također na temelju procjene rizika utvrđuje hoće li odbiti sve buduće prijenose kriptoimovine od pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji je povezan s visokim rizikom od pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti te hoće li s njim ograničiti ili prekinuti poslovni odnos.

 

4. Neovisno o stavku 1., u pogledu privatnih novčanika, miješanja ili drugih usluga anonimizacije za prijenose kriptoimovine, pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine pribavlja dodatne informacije o svrsi namjeravanog prijenosa i obrazloženje za legitimnu upotrebu, i to prije donošenja odluke o odbijanju ili suspenziji prijenosa te o svojoj odluci obavješćuje nadležno tijelo.

 

 

Članak 18.ad

Javni registar pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve ili su visokorizični te visokorizičnih adresa novčanika

1. Kako bi se olakšala usklađenost s člancima 18.aa i 18.ab, EBA uspostavlja i vodi neiscrpan javni registar radi omogućavanja centraliziranog pristupa svim informacijama o sljedećem:

a) pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve te koji posluju unutar i izvan Unije kako je navedeno u članku 18.aa; i

b) visokorizičnim pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine;

c) visokorizičnim uslugama povezanima s kriptoimovinom i adresama novčanika.

2. EBA redovito preispituje javni registar uzimajući u obzir sve promjene okolnosti koje se odnose na pružatelje usluga, usluge i adrese novčanika uključene u registar ili sve informacije o kojima je obaviještena.

3. Informacije sadržane u javnom registru EBA-e dostupne su u strojno čitljivom formatu te pružatelju usluga prijenosa kriptoimovine omogućuju izvlačenje podataka.

 

4. Ako pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine postane svjestan da bi pružatelj usluga koji je druga ugovorna strana ili neki drugi pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine koji posluje u Uniji ili izvan nje mogao biti pružatelj koji ne ispunjava zahtjeve u skladu s člankom 18.aa ili se taj pružatelj ili adresa novčanika mogu smatrati visokorizičnima u skladu s člankom 18.ab, on o tim informacijama odmah izvješćuje nadležno tijelo odgovorno za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

5. Ako nadležno tijelo nakon evaluacije zaključi da pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji posluje u Uniji ili izvan nje treba smatrati pružateljem usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjava zahtjeve u skladu s člankom 18.aa ili da pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili adresu novčanika treba smatrati visokorizičnima u skladu s člankom 18.ab, ono o tome odmah obavješćuje EBA-u, a EBA te informacije unosi u registar.

EBA može i na vlastitu inicijativu provesti analizu u svrhu utvrđivanja pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve ili visokorizične usluge povezane s kriptoimovinom ili visokorizične adrese novčanika koju treba uvrstiti u registar.

6. Pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine ne oslanjaju se isključivo na središnji registar kako bi ispunili zahtjeve za provedbu pojačane dubinske analize u skladu s ovim poglavljem.

 

POGLAVLJE IV.

INFORMIRANJE, ZAŠTITA PODATAKA I ČUVANJE EVIDENCIJE

Članak 19.

Dostava informacija

Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u cijelosti i bez odgode, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima u nacionalnom pravu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, odgovaraju na upite isključivo tijela nadležnih za sprečavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u toj državi članici koji se odnose na informacije propisane ovom Uredbom.

Članak 20.

Zaštita podataka

1. Obrada osobnih podataka iz ove Uredbe podliježe Uredbi (EU) 2016/679. Osobni podaci koje Komisija ili EBA obrađuje na temelju ove Uredbe podliježu Uredbi (EU) 2018/1725.

 

2. Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine obrađuju osobne podatke na temelju ove Uredbe samo za potrebe sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i ti se podaci ne smiju dodatno obrađivati na način koji nije u skladu s tim potrebama. Zabranjuje se obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe u komercijalne svrhe.

 

3. Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine novim klijentima dostavljaju informacije propisane člankom 13. Uredbe (EU) 2016/679 prije zasnivanja poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije. Te informacije moraju biti pristupačne, jasne i transparentne te posebno uključivati opću obavijest o pravnim obvezama pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine na temelju ove Uredbe pri obradi osobnih podataka za potrebe sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

 

4. Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine dužni su osigurati da se poštuje povjerljivost podataka koji se obrađuju.

Članak 21.

Čuvanje evidencije

1. Informacije o platitelju i primatelju , ili, za prijenose kriptoimovine, o pošiljatelju i korisniku, ne čuvaju se dulje negoli je nužno potrebno. Platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga evidenciju o informacijama iz članaka od 4. do 7., a pošiljateljevi i korisnikovi pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine evidenciju o informacijama iz članaka od 14. do 16. čuvaju pet godina.

 

2. Nakon isteka razdoblja čuvanja iz stavka 1. pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine osiguravaju trajno brisanje osobnih podataka.

 

3. Ako je u državi članici u tijeku pravni postupak u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom ili progonom mogućeg pranja novca ili financiranja terorizma te ako pružatelj platnih usluga ili pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine posjeduje informacije ili dokumente u vezi s tim postupkom koji je u tijeku, pružatelj platnih usluga ili pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine može čuvati te informacije ili dokumente u skladu s nacionalnim pravom tijekom dodatnog razdoblja od pet godina.

 

 

Članak 21.a

Suradnja među nadležnim tijelima

 

Na razmjenu informacija među nadležnim nacionalnim tijelima i s relevantnim tijelima iz trećih zemalja u skladu s ovom Uredbom primjenjuju se odredbe iz Direktive (EU) 2015/849.

 

POGLAVLJE V.

SANKCIJE I PRAĆENJE

Članak 22.

Administrativne sankcije i mjere

1. Ne dovodeći u pitanje pravo da propišu i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o administrativnim sankcijama i mjerama koje se primjenjuju na povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Predviđene sankcije i mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te usklađene s onima utvrđenima u skladu s poglavljem V. odjeljkom 4. Direktive (EU) 2015/849.

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama ili mjerama za povredu odredaba ove Uredbe koje u njihovu nacionalnom pravu podliježe kaznenim sankcijama. U tom slučaju države članice Komisiji priopćuju relevantne odredbe kaznenog prava.

 

2. Kada se obveze primjenjuju na pružatelje platnih usluga i pružatelje usluga prijenosa kriptoimovine, države članice u slučaju povrede odredaba ove Uredbe osiguravaju da se sankcije ili mjere mogu, podložno uvjetima utvrđenima u nacionalnom pravu, primijeniti na članove upravljačkog tijela i druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za povredu.

 

3. Države članice obavješćuju Komisiju i Zajednički odbor europskih nadzornih tijela o pravilima iz stavka 1. Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju i ESMA-u o svim daljnjim izmjenama tih pravila.

 

4. U skladu s člankom 58. stavkom 4. Direktive (EU) 2015/849 nadležna tijela moraju imati odgovarajuće resurse te sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija. Pri izvršavanju svojih ovlasti izricanja administrativnih sankcija i mjera nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da te administrativne sankcije ili mjere proizvode željene rezultate i koordiniraju svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.

 

5. Države članice osiguravaju da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima za povrede iz članka 23. koje u njihovu korist počini bilo koja osoba djelujući samostalno ili kao dio tijela te pravne osobe i čija se vodeća pozicija u pravnoj osobi temelji na bilo čemu od sljedećega:

 (a) ovlaštenju za zastupanje pravne osobe;

 (b) ovlaštenju za donošenje odluka u ime pravne osobe; ili

 (c) ovlaštenju za obavljanje kontrole u pravnoj osobi.

 

6. Države članice također osiguravaju da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima ako je nedostatak nadzora ili kontrole od strane osobe iz stavka 5. omogućio da osoba koja je podređena toj pravnoj osobi počini povredu iz članka 23. u korist te pravne osobe.

 

7. Nadležna tijela izvršavaju svoje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i mjera u skladu s ovom Uredbom na bilo koji od sljedećih načina:

 (a) izravno;

 (b) u suradnji s drugim tijelima;

 (c) u okviru svoje odgovornosti delegiranjem na ta druga tijela;

 (d) podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

Pri izvršavanju svojih ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i mjera nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da te administrativne sankcije ili mjere daju željene rezultate te koordiniraju svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.

Članak 23.

Posebne odredbe

Države članice osiguravaju da njihove administrativne sankcije i mjere uključuju barem one utvrđene člankom 59. stavcima 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 u slučaju sljedećih kršenja ove Uredbe:

 (a) pružatelj platnih usluga opetovano ili sustavno ne uključuje propisane informacije o platitelju ili primatelju, kršeći članak 4., 5. ili 6. ili pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ne uključuje propisane informacije o pošiljatelju i korisniku, kršeći članke 14. i 15.;

 (b) opetovan, sustavan ili ozbiljan propust pružatelja platnih usluga ili pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine u čuvanju evidencije, povredom članka 21.;

 (c) pružatelj platnih usluga ne provodi djelotvorne postupke na temelju rizika, povredom članka 8. ili 12. ili pružatelj usluga prijenosa kriptoimovine ne provodi djelotvorne postupke na temelju rizika, povredom članka 17. ili članka 18.ab;

 (d) ozbiljna neusklađenost posredničkog pružatelja platnih usluga s člankom 11. ili 12;

(da) nepoštovanje zabrane omogućavanja prijenosa pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine koji ne ispunjavaju zahtjeve, čime se krši članak 18.aa, ili nepoštovanje zabrane iz članka 18.ac.

Članak 24.

Objavljivanje sankcija i mjera

Nadležna tijela u skladu s člankom 60. stavcima 1., 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 objavljuju administrativne sankcije i mjere izrečene u slučajevima iz članaka 22. i 23. ove Uredbe bez neopravdane odgode, uključujući informacije o vrsti i naravi kršenja te identitetu osoba odgovornih za kršenje, ako je to potrebno i proporcionalno nakon pojedinačne evaluacije.

Članak 25.

Primjena sankcija i mjera od strane nadležnih tijela

1. Pri utvrđivanju vrste administrativnih sankcija ili mjera i razine administrativnih novčanih kazni nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući one navedene u članku 60. stavku 4. Direktive (EU) 2015/849.

 

2. U pogledu administrativnih sankcija i mjera izrečenih u skladu s ovom

Uredbom primjenjuje se članak 62. Direktive (EU) 2015/849.

Članak 26.

Prijavljivanje kršenja

1. Države članice uvode djelotvorne i proporcionalne mehanizme kojima se potiče prijavljivanje kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima.

Ti mehanizmi uključuju barem one navedene u članku 61. stavku 2. Direktive (EU) 2015/849.  Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine u suradnji s nadležnim tijelima uvode za svoje zaposlenike ili osobe u sličnom položaju primjerene interne postupke za interno prijavljivanje kršenja sigurnim, neovisnim, posebnim i anonimnim kanalom, razmjerno prirodi i veličini dotičnog pružatelja platnih usluga ili pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine.

Članak 27.

Praćenje

1. Države članice od nadležnih tijela zahtijevaju da djelotvorno prate i poduzimaju mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom te da djelotvornim i proporcionalnim mehanizmima potiču prijavljivanje kršenja odredaba ove Uredbe nadležnim tijelima.

 

2. Dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a zatim svake tri godine, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni poglavlja IV., uzimajući posebno u obzir prekogranične slučajeve.

 

POGLAVLJE VI.

PROVEDBENE OVLASTI

Članak 28.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

 

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VII.

ODSTUPANJA

Članak 29.

Sporazumi sa zemljama i područjima koji nisu dio područja Unije

1. Komisija može ovlastiti bilo koju državu članicu da sklopi sporazum s trećom zemljom ili s područjem izvan teritorijalnog područja primjene UEU-a i UFEU-a, kako je ono određeno u članku 355. UFEU-a („dotična zemlja ili područje”), koji sadrži odstupanja od ove Uredbe, ne bi li se omogućilo da se prijenose novčanih sredstava između te zemlje ili područja i predmetne države članice tretira kao prijenose novčanih sredstava unutar te države članice.

Takvi se sporazumi mogu odobriti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

 (a) predmetna zemlja ili područje dijeli monetarnu uniju s predmetnom državom članicom, dio je valutnog područja te države članice ili je potpisala monetarnu konvenciju s Unijom koju predstavlja država članica;

 (b) pružatelji platnih usluga u predmetnoj zemlji ili području izravno ili neizravno sudjeluju u platnim sustavima i sustavima namire u toj državi članici;

 (c) predmetna zemlja ili područje propisuje da pružatelji platnih usluga u njezinoj nadležnosti primjenjuju ista pravila kao što su ona utvrđena ovom Uredbom.

2. Država članica koja želi sklopiti sporazum iz stavka 1. Komisiji podnosi zahtjev kojem prilaže sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

 

3. Nakon što Komisija zaprimi takav zahtjev, prijenosi novčanih sredstava između te države članice i predmetne zemlje ili područja privremeno se tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar te države članice, dok se ne donese odluka u skladu s ovim člankom. Takve se odluke donose bez nepotrebne odgode.

 

4. Ako unutar roka od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva Komisija smatra da nema sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva, kontaktira s dotičnom državom članicom i navodi dodatne informacije koje su joj potrebne.

 

5. U roku od mjesec dana od primitka svih informacija koje smatra potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i prosljeđuje kopije zahtjeva drugim državama članicama.

 

6. U roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 5. ovog članka Komisija bez nepotrebne odgode odlučuje hoće li ovlastiti dotičnu državu članicu za sklapanje sporazuma koji je predmet zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 28. stavka 2.

Komisija u svakom slučaju donosi odluku iz prvog podstavka u roku od 18 mjeseci od primitka zahtjeva.

 

Članak 30.

Smjernice

Europska nadzorna tijela izdaju smjernice upućene nadležnim tijelima, pružateljima platnih usluga i pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o mjerama koje treba poduzeti u skladu s ovom Uredbom, posebno u pogledu provedbe njezinih članaka 7., 8., 11., 12., 14., 16. i 17. Od 1. siječnja 2020. EBA prema potrebi izdaje takve smjernice.

 

EBA izdaje smjernice kojima se utvrđuju tehnički aspekti primjene ove Uredbe na izravna terećenja i mjere koje trebaju poduzeti pružatelji usluga iniciranja plaćanja u skladu s ovom Uredbom, pri čemu se uzima u obzir njihova ograničena uloga u platnim transakcijama.

 

 

Članak 30.a

Klauzula o preispitivanju

 

1. Najkasnije 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe [Uredba o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] Komisija preispituje ovu Uredbu i prema potrebi predlaže izmjene kako bi se osigurao dosljedan pristup i usklađenost s [Uredbom o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

 

2. Do ... [12 mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] Komisija procjenjuje potrebu za posebnim mjerama za ublažavanje rizikâ koje predstavljaju prijenosi iz novčanikâ bez poslužitelja ili u njih, uključujući analizu učinkovitosti i proporcionalnosti mehanizama za dobivanje i provjeru točnosti informacija o vlasništvu novčanikâ bez poslužitelja i potrebe za primjenom ograničenja na prijenose iz novčanikâ bez poslužitelja ili u njih te prema potrebi predlaže izmjene ove Uredbe.

 

3. Do ... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni i izvršavanju ove Uredbe, kojemu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

 

Izvješće sadrži sljedeće elemente:

 

(a) procjenu učinkovitosti mjera predviđenih ovom Uredbom i usklađenosti pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga prijenosa kriptoimovine s ovom Uredbom;

 

(aa) procjenu razvoja tehnoloških rješenja za ispunjavanje obveza nametnutih pružateljima usluga prijenosa kriptoimovine na temelju ove Uredbe, uključujući najnovija kretanja na području inicijativa za utvrđivanje standarda u sektoru kriptoimovine koje odražavaju postojeće standarde za razmjenu poruka i izvješćivanje o podacima te upotrebu analize lanca blokova za utvrđivanje podrijetla i odredišta prijenosa kriptoimovine, kao i procjenu uspješnosti alata poznavanja transakcije (engl. know your transaction – KYT);

 

ab) procjenu učinkovitosti i primjerenosti pragova de minimis povezanih s prijenosima financijskih sredstava, posebno u pogledu područja primjene i skupa informacija priloženih prijenosima, te procjenu potrebe za snižavanjem ili uklanjanjem takvog praga povezanog s prijenosom financijskih sredstava;

 

ac) procjenu troškova i koristi uvođenja pragova de minimis povezanih sa skupom informacija koje su priložene prijenosima kriptoimovine, uključujući procjenu povezanih rizika od pranja novca i financiranja terorizma;

 

(b) procjenu učinkovitosti međunarodne suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica;

 

(c) učinak mjera predviđenih ovom Uredbom na zaštitu podataka i temeljna prava;

 

(d) procjenu u pogledu primjene sankcija, posebno procjenu o tome jesu li one učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te procjenu potrebe za daljnjim usklađivanjem administrativnih sankcija koje su određene u poglavlju V. za povrede zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom;

 

(e) analizu trendova u uporabi novčanika bez poslužitelja za izvršavanje prijenosa bez sudjelovanja treće strane, zajedno s procjenom povezanih rizikâ od pranja novca i financiranja terorizma te evaluaciju nužnosti, učinkovitosti i provedivosti dodatnih mjera za ublažavanje, uključujući konkretne obveze pružatelja hardverskih i softverskih novčanika te ograničenja, nadziranje ili zabranu prijenosa koji uključuju novčanike bez poslužitelja;

 

(f) procjenu sustavne usklađenosti ove Uredbe sa zakonodavnim aktima Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

 

Izvješćem se obuhvaćaju promjene i relevantne evaluacije, procjene i izvješća koje sastavljaju međunarodne organizacije i stručnjaci za utvrđivanje standarda u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, tijela za izvršavanje zakonodavstva i obavještajne agencije te sve informacije koje se dobivaju od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili pouzdanih izvora.

 

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.b

Izmjene Direktive (EU) 2015/849

 

 

Direktiva (EU) 2015/849 mijenja se kako slijedi:

 

(1)  članak 2. stavak 1. točka (3) mijenja se kako slijedi:

 

(a)  točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

 

„(g)  pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom;”;

 

(b)  točka (h) briše se;

 

(2)  članak 3. mijenja se kako slijedi:

 

(a) točka 18. zamjenjuje se sljedećim:

 

„(18)   „kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 2. [Uredbe o tržištima kriptoimovine], osim ako je obuhvaćena kategorijama iz članka 2. stavka 2. i stavka 2.a te Uredbe ili se inače smatra financijskim sredstvom;”;

 

(b)  točka 19. zamjenjuje se sljedećim:

 

„(19)   „pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom” znači pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kako su definirani u članku 3. stavku 1. točki 8. Uredbe [Uredba o tržištima kriptoimovine] ako pružaju jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 9. te uredbe, uz iznimku pružanja usluge savjetovanja o kriptoimovini kako je definirano točkom 9.h tog članka.”;

 

(3) u članku 67. dodaje se sljedeći stavak:

 

„2.a  Države članice do... [datuma početka primjene Uredbe o tržištima kriptoimovine] donose zakone, propise i upravne odredbe potrebne radi usklađivanja s prethodnim stavkom. One tekst tih odredaba odmah dostavljaju Komisiji.”

 

Članak 30.c

Prijelazne odredbe

 

1. Države članice osiguravaju da pružatelji platnih usluga, pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine i posrednički pružatelji platnih usluga, kao i posrednički pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine imaju dozvolu za rad ili da su registrirani, podložno odgovarajućem nadzoru u skladu s člankom 47. Direktive 2015/849.

2. Države članice zahtijevaju da nadležna tijela osiguraju da su osobe na upravljačkom položaju u subjektima iz stavka 1. ili stvarni vlasnici tih subjekata stručne i primjerene osobe.

 

3. EBA pruža smjernice i pomaže relevantnim nadzornim tijelima do datuma na koji Tijelo za suzbijanje pranja novca osnovano [Uredbom o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca] postane operativno u skladu s tom uredbom.

 

4. Za potrebe stavka 2. te kako bi se olakšala i promicala učinkovita suradnja, a posebno razmjena informacija, EBA izdaje smjernice upućene nadležnim tijelima o značajkama pristupa nadzoru koji se temelji na riziku i o koracima koje treba poduzeti pri provedbi nadzora na temelju rizika.

Do... [tri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe] EBA izdaje takve smjernice, uzimajući pritom u obzir relevantne informacije o rizicima povezanima s korisnicima, proizvodima i uslugama koje nude ti pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine te o čimbenicima geografskog rizika.

 

Do ... [datuma primjene Uredbe o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca] smatra se da je Tijelo za suzbijanje pranja novca preuzelo odgovornosti dodijeljene EBA-i na temelju ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje dodatne nadležnosti dodijeljene Tijelu za suzbijanje pranja novca na temelju te uredbe.

 

 

Članak 30.d

Usklađivanje s Uredbom [Uredba o tržištima kriptoimovine]

 

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu [Uredbe o tržištima kriptoimovine] radi izmjene ove Uredbe ažuriranjem i usklađivanjem definicija iz članka 3. stavka 1. točaka 10., 13., 14. i 15. ove Uredbe s relevantnim definicijama iz te uredbe, prema potrebi.

 

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) 2015/847 stavlja se izvan snage. Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

 

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

 

Pružatelji usluga povezanih s prijenosima kriptoimovine koji su obveznici u skladu s člankom 2. stavkom 1. Direktive (EU) 2015/849 do ... [devet mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe] donose plan za postupnu primjenu ove Uredbe u skladu sa smjernicama EBA-e kako bi se osigurala potpuna usklađenost s obvezama iz ove Uredbe do ...  [18 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

 

EBA do ... [tri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe] donosi smjernice kojima se određuju uvjeti za olakšavanje postupne primjene ove Uredbe.

 

 

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

 

Sastavljeno u Bruxellesu,

 

 

Za Europski parlament   Za Vijeće

Predsjednica   Predsjednik

PRILOG I.

Uredba stavljena izvan snage i njezina izmjena

Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 141, 5.6.2015, str. 1)
	Uredba (EU) 2019/2175 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 334, 27.12.2019, str. 1)		(samo članak 6.)

_____________

PRILOG II.

Korelacijska tablica

Uredba (EU) 2015/847	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. stavci 1., 2. i 3.	Članak 2. stavci 1., 2. i 3.
Članak 2. stavak 4. prvi i drugi podstavak	Članak 2. stavak 4. prvi i drugi podstavak
-	Članak 2. stavak 4. treći i četvrti podstavak
Članak 2. stavak 5.	Članak 2. stavak 5.
Članak 3. uvodni tekst	Članak 3. uvodni tekst
Članak 3. točke od 1. do 9.	Članak 3. točke od 1. do 9.
-	Članak 3. točka 10.
Članak 3. točka 10.	Članak 3. točka 11.
Članak 3. točka 11.	Članak 3. točka 12.
Članak 3. točka 12.	Članak 3. točka 13.
-	Članak 3. točke od 14. do 21.
Članak 4. stavak 1., uvodni tekst	Članak 4. stavak 1., uvodni tekst
Članak 4. stavak 1. točke (a), (b) i (c)	Članak 4. stavak 1. točke (a), (b) i (c)
-	Članak 4. stavak 1. točka (d)
Članak 4. stavak 2., uvodni tekst	Članak 4. stavak 2., uvodni tekst
Članak 4. stavak 2. točke (a) i (b)	Članak 4. stavak 2. točke (a) i (b)
-	Članak 4. stavak 2. točka (c)
Članak 4. stavci od 3. do 6.	Članak 4. stavci od 3. do 6.
Članci od 5. do 13.	Članci od 5. do 13.
-	Članci od 14. do 18.
Članak 14.	Članak 19.
Članak 15.	Članak 20.
Članak 16.	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
Članak 18.	Članak 23.
Članak 19.	Članak 24.
Članak 20.	Članak 25.
Članak 21.	Članak 26.
Članak 22.	Članak 27.
Članak 23.	Članak 28.
Članak 24. stavci od 1. do 6.	Članak 29. stavci od 1. do 6.
Članak 24. stavak 7.	-
Članak 25.	Članak 30.
Članak 26.	Članak 31.
Članak 27.	Članak 32.
Prilog	-
-	Prilog I.
-	Prilog II.

___________

 

OBRAZLOŽENJE

Uredba o prijenosu novčanih sredstava (EU) 2015/847 donesena je radi povećanja sljedivosti prijenosa novčanih sredstava na način da se od pružatelja platnih usluga zahtjeva da osiguraju dostavljanje informacija o platitelju i primatelju u cijelom lancu plaćanja (takozvano „putno pravilo”), u cilju sprječavanja, otkrivanja i istraživanja moguće zloupotrebe sredstava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Kriptoimovina do sada nije bila obuhvaćena spomenutom Uredbom koja se primjenjuje samo na uobičajena novčana sredstva koja su definirana kao „novčanice i kovanice, knjižni novac i elektronički novac”, ali ne i na prijenose kriptoimovine.

Taj nedostatak omogućuje upotrebu kriptoimovine za olakšavanje, financiranje i prikrivanje kriminalnih aktivnosti i pranje prihoda jer se nezakoniti financijski tokovi kreću lako, anonimno, uz manje smetnji, većom brzinom i bez ikakvih geografskih ograničenja među jurisdikcijama te imaju više šanse da ostanu neometani i neotkriveni.

To rezultira ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom europskim građanima, šteti integritetu našeg financijskog sustava i narušava ugled zakonitog ekosustava kriptoimovine u cjelini jer i korisnike i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom izlaže značajnim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF) je u listopadu 2018. revidirala svoje preporuke iz 2012. kako bi osigurala da se primjenjuju na virtualnu imovinu i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Izmijenjenom preporukom br. 15 FATF-a o novim tehnologijama zahtijeva se reguliranje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma te se zahtijeva da imaju dozvolu za rad ili da su registrirani te da su podložni nadzoru.

FATF je u lipnju 2019. donio napomenu o tumačenju preporuke br. 15 radi dodatnog pojašnjenja o tome na koji se način njegovi zahtjevi trebaju primjenjivati u pogledu kriptoimovine. Napomenom o tumačenju preporuke br. 15 pojašnjava se da se preventivne mjere utvrđene preporukama br. 10 do br. 21 primjenjuju na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Napomenom o tumačenju preporuke br. 15 daje se i kvalifikacija za primjenu preporuke br. 16 („putno pravilo”) za prijenose kriptoimovine. Obveznici bi posebno trebali dobiti i zadržati propisane informacije o pošiljatelju i korisniku u pogledu prijenosa kriptoimovine, provjeriti te informacije koje se odnose na vlastitog klijenta, dostaviti ih drugoj ugovornoj strani te ih staviti na raspolaganje nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

Europska komisija je u lipnju 2021. predstavila paket prijedloga za daljnje poboljšanje pravila Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Suizvjestitelji pozdravljaju prijedlog Komisije za preinaku Uredbe o prijenosu novčanih sredstava u okviru paketa. Cilj prijedloga jest uklanjanje velikog nedostatka u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma proširenjem postojećeg režima koji se primjenjuje na elektroničke prijenose na prijenose kriptoimovine. Međutim, suizvjestitelji vjeruju da bi prijedlog trebalo ojačati i da bi trebao bolje odražavati posebne značajke kriptoimovine. Suizvjestitelji su uvjereni da će jačanje Uredbe o prijenosu novčanih sredstava pomoći u zaštiti građana EU-a od kriminala i terorizma.

 U nacrtu izvješća izneseni su sljedeći ključni prijedlozi.

1. Bez iznimaka na temelju vrijednosti prijenosa

U pogledu elektroničkih prijenosa, Uredbom o prijenosu novčanih sredstava zahtijeva se da pružatelj platnih usluga osigura da prijenosima novčanih sredstava budu priložene potpune informacije o pošiljatelju i korisniku te da provjeri informacije o vlastitom klijentu samo ako iznos prijenosa premašuje 1 000 EUR, individualno ili kao dio malih povezanih transfera koji zajedno premašuju iznos od 1 000 EUR, osim ako su sredstva koja se prenose primljena u gotovini ili anonimnom elektroničkom novcu ili ako postoji opravdana osnova za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Zbog posebnih značajki i profila rizika kriptoimovine, obveza informiranja trebala bi se primjenjivati na prijenose kriptoimovine bez obzira na vrijednost prijenosa. Postoje jasni pokazatelji da su aktivnosti u pogledu kriptoimovine povezane s kriminalnim aktivnostima i financiranjem terorizma često prijenosi male vrijednosti. Nadalje, kriptoimovina i povezane tehnologije omogućuju kriminalcima da podijele prijenose velikih vrijednosti na male iznose na više adresa novčanika kako ih ne bi otkrili sustavi nadzora za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te kako bi mogli provoditi nezakonite aktivnosti putem strukturiranih transakcija u mjeri i globalnom dosegu koji nije dostupan elektroničkim prijenosima. Suizvjestitelji smatraju da bi uklanjanje praga de minimis za prijenose kriptoimovine pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom. olakšalo, a ne zakompliciralo usklađivanje i upravljanje rizikom. To je posebno važno u kontekstu poteškoća u utvrđivanju povezanih prijenosa koji se izvršavaju putem višestrukih adresa novčanika koje su naizgled nepovezane kao i izrazite promjenjivosti vrijednosti većine kriptoimovine.

2. Prijenosi iz novčanika ili u novčanike bez poslužitelja

Kao drugo, trebalo bi pojasniti da se ova Uredba primjenjuje i na prijenose iz novčanika ili u novčanike za kriptoimovinu na temelju softvera ili hardvera koji nisu smješteni na poslužiteljima treće strane, poznatijih pod nazivom „novčanici bez poslužitelja”, pod uvjetom da sudjeluje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugi obveznik. Međutim, u takvim se okolnostima informacije ne bi trebale dostavljati u novčanik bez poslužitelja. Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi dobiti informacije izravno od svojeg klijenta te bi ih trebao zadržati i staviti na raspolaganje nadležnim tijelima.

3. Poznavanje transakcije

Uz dobivanje točnih informacija o pošiljatelju i korisniku, od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom trebalo bi se očekivati i da dobiju informacije o izvorištu i odredištu kriptoimovine koja sudjeluje u prijenosu. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom posebno bi trebali uspostaviti učinkovite postupke za otkrivanje sumnjive kriptoimovine, posebno bilo kakvu povezanost s nezakonitim aktivnostima, uključujući prijevaru, iznudu, ucjenu i kriptotržišta, ili je li kriptoimovina prošla kroz miješanje ili druge usluge anonimiziranja. To je osobito važno kad se radi o prijenosima u kojima sudjeluju novčanici bez poslužitelja ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom izvan EU-a koji ne ispunjavaju iste obveze putnog pravila.

4. Dubinska analiza druge ugovorne strane i zaštita osobnih podataka

Od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom očekuje se da dostave propisane informacije i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom izvan Unije. Međutim, prije dostavljanja takvih informacija, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi identificirati svoju drugu ugovornu stranu i procijeniti može li se opravdano očekivati da se ta strana pridržava putnog pravila i štiti povjerljivost osobnih podataka. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi izbjegavati interakciju s nezakonitim ili nepouzdanim akterima.

5. Javni registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju zahtjeve

U cilju olakšavanja identifikacije nezakonitih aktera koji predstavljaju velik rizik iz perspektive sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) trebalo bi voditi registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju zahtjeve u koji će biti upisani subjekti koji se ne mogu povezati s nekom od priznatih jurisdikcija, ne primjenjuju nikakve mjere identifikacije svojih klijenata i nude usluge anonimiziranja, s obzirom na njihovu ulogu u narušavanju učinkovitosti sustava i kontrole sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

6. Ubrzavanje postupka

Naposljetku, u cilju ubrzavanja njegova donošenja i osiguravanja da pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i drugi obveznici uspostavljaju mehanizme za usklađivanje s putnim pravilom za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, postojeći prijedlog preinake trebalo bi odvojiti od ostatka novog paketa za sprječavanje pranja novca te bi ga trebalo povezati s postojećim okvirom Direktive o sprečavanju pranja novca do stupanja na snagu novog režima, uz očuvanje usklađenosti s nadolazećom Uredbom o tržištima kriptoimovine.

Suizvjestitelji su uvjereni da je za zaštitu građana EU-a od terorizma i organiziranog kriminala potreban učinkovit i ojačan okvir za sprječavanje zloupotrebe kriptoimovine u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, uz istovremeni doprinos razvoju sigurnog, zakonitog prostora koji dobro funkcionira za korisnike kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom u cijeloj Uniji. Suizvjestitelji pozivaju države članice i nadležna tijela EU-a da osiguraju pravilnu provedbu i primjenu i u cilju izbjegavanja nepravednog i nereguliranog tržišnog natjecanja koje uključuje i sudionike izvan EU-a.

STAJALIŠTE MANJINE

Zastupnik Gunnar BECK

 

Stajalište manjine u skladu s člankom 55. stavkom 4. Poslovnika

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine

 

 

Iako u potpunosti podupirem namjeru prijedloga da se ojačaju informiranost i konkretno djelovanje za borbu protiv pranja novca u Europi, protivim se Izvješću jer se njime briše prag de minimis koji je preporučio FATF te se nameće nerealno opterećujuće izvješćivanje, kao i nepoštena odgovornost za usklađene pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno u vezi s novčanicima bez poslužitelja.

 

Nadilazeći pravila FATF-a, korisnici kriptomaterijala s privatnim novčanicima pod vlastitom kontrolom bit će diskriminirani te će se prema njima postupati drugačije nego s osobama s gotovinom. Na svaku pojedinu transakciju potencijalno moglo bi se primjenjivati „putno pravilo” te bi je trebalo prijaviti. To je očito kršenje prava o zaštiti podataka i podsjeća na ponašanje država s totalitarnim nadzorom.

PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA

 

 

Europski parlament 2019-2024

 

Odbor za pravna pitanja

Predsjednik

 

2.3.2022

gđa Irene Tinagli

Predsjednica

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

BRUXELLES

 

 

g. Juan Fernando LÓPEZ AGUILAR

Predsjednik

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

BRUXELLES

 

Predmet: Mišljenje o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka) (COM(2021)422 – C9  0341/2021 – 2021/0241(COD))

Poštovana gđo predsjednice,

Odbor za pravna pitanja razmotrio je navedeni prijedlog u skladu s člankom 110. Poslovnika Parlamenta o preinakama.

Stavak 3. tog članka glasi:

 

„Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, o tome obavještava odbor nadležan za predmet.

 

U tom slučaju, pored uvjeta utvrđenih člancima 180. i 181., amandmani su dopušteni u odboru nadležnom za dotični predmet samo ako se odnose na dijelove prijedloga koji sadrže promjene.

 

Međutim, predsjednik odbora nadležnog za dotični predmet iznimno i razmatrajući svaki slučaj zasebno može dopustiti amandmane na dijelove prijedloga koji su ostali nepromijenjeni ako smatra da je to potrebno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta ili zbog toga što su amandmani neodvojivo povezani s ostalim dopuštenim amandmanima. Ti razlozi moraju se navesti u pisanom obrazloženju amandmana.”

 

U skladu s mišljenjem savjetodavne skupine pravnih službi Parlamenta, Vijeća i Komisije, koja je proučila prijedlog preinake, te u skladu s preporukama izvjestitelja, Odbor za pravna pitanja smatra da dotični prijedlog ne sadržava suštinske promjene osim onih koje su navedene kao takve, te da se prijedlog, u pogledu kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnog akta s tim suštinskim izmjenama, ograničava samo na kodifikaciju postojećeg akta bez njegove suštinske promjene.

Zaključno, na sjednici održanoj 28. veljače 2022. Odbor za pravna pitanja, s 20 glasova za, nijednim protiv i 3 suzdržana[28], odlučio je preporučiti da Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove kao nadležni odbori mogu nastaviti razmatrati navedeni prijedlog u skladu s člankom 110.

 

S poštovanjem,

Adrián VÁZQUEZ LÁZARA

 

 

PRILOG: MIŠLJENJE SAVJETODAVNE SKUPINE PRAVNIH SLUŽBI EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE

 

 

SAVJETODAVNA SKUPINA PRAVNIH SLUŽBI

Bruxelles, 4. veljače 2022.

MIŠLJENJE

 ZA  EUROPSKI PARLAMENT

  VIJEĆE

  KOMISIJU

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine

COM(2021)422 od 20.7.2021. – 2021/0241(COD)

Uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata, a posebno njegovu točku 9., savjetodavna skupina koju čine pravne službe Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sastala se 22. i 27. rujna 2021. kako bi, među ostalim, razmotrila navedeni Prijedlog koji je podnijela Komisija.

 

Na tim je sastancima[29], nakon razmatranja Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća kojom se preinačuje Uredba (EZ) br. 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora savjetodavna skupina suglasno utvrdila da je sljedeće dijelove teksta trebalo zasjeniti sivom bojom koja se u načelu koristi za upućivanje na suštinske izmjene:

– u uvodnoj izjavi 6. zamjenu riječi „za njezinu provedbu” riječima „tumačenja tih preporuka”;

– u uvodnoj izjavi 7. zamjenu riječi „posebiceˮ s riječi „osobito”;

– u uvodnoj izjavi 26. dodavanje riječi „i na razini Unije”;

– u članku 7. stavku 2., uvodnom dijelu, zamjena riječi „ex-post praćenje nakon ili praćenje u stvarnom vremenu tijekom prijenosa” riječima „praćenje nakon ili tijekom prijenosa”.

 

Stoga je savjetodavna skupina nakon razmatranja prijedloga jednoglasno zaključila da prijedlog ne sadržava suštinske izmjene, osim onih koje su kao takve označene. Savjetodavna je skupina također zaključila da se u pogledu kodifikacije neizmijenjenih odredaba ranijeg akta sa spomenutim izmjenama prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećeg pravnog akta bez suštinskih promjena.

 

 

 

F. DREXLER  T. BLANCHET  D. CALLEJA CRESPO

Pravni savjetnik  Pravna savjetnica  Glavni direktor

 

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Informacije koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka)
Referentni dokumenti	COM(2021)0422 – C9-0341/2021 – 2021/0241(COD)
Datum podnošenja EP-u	22.7.2021
Nadležni odbori  Datum objave na plenarnoj sjednici	ECON 4.10.2021	LIBE 4.10.2021
Izvjestitelji  Datum imenovanja	Ernest Urtasun 25.11.2021	Assita Kanko 25.11.2021
Članak 58. – Postupak u zajedničkom odboru  Datum objave na plenarnoj sjednici	16.12.2021
Razmatranje u odboru	14.3.2022
Datum usvajanja	31.3.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	93 14 14
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Abir Al-Sahlani, Malik Azmani, Katarina Barley, Pietro Bartolo, Gunnar Beck, Marek Belka, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Gilles Boyer, Karolin Braunsberger-Reinhold, Patrick Breyer, Saskia Bricmont, Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Carlo Calenda, Damien Carême, Caterina Chinnici, Clare Daly, Marcel de Graaff, Anna Júlia Donáth, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Cornelia Ernst, Engin Eroglu, Jonás Fernández, Laura Ferrara, Nicolaus Fest, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Jean-Paul Garraud, Valentino Grant, Maria Grapini, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Michiel Hoogeveen, Danuta Maria Hübner, Evin Incir, Sophia in ‘t Veld, Stasys Jakeliūnas, Patryk Jaki, France Jamet, Marina Kaljurand, Assita Kanko, Othmar Karas, Billy Kelleher, Fabienne Keller, Peter Kofod, Łukasz Kohut, Moritz Körner, Ondřej Kovařík, Alice Kuhnke, Georgios Kyrtsos, Aurore Lalucq, Philippe Lamberts, Jeroen Lenaers, Juan Fernando López Aguilar, Aušra Maldeikienė, Lukas Mandl, Pedro Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Nadine Morano, Javier Moreno Sánchez, Siegfried Mureşan, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Maite Pagazaurtundúa, Dimitrios Papadimoulis, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Dragoş Pîslaru, Emil Radev, Paulo Rangel, Evelyn Regner, Terry Reintke, Karlo Ressler, Diana Riba i Giner, Antonio Maria Rinaldi, Dorien Rookmaker, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Ralf Seekatz, Pedro Silva Pereira, Sara Skyttedal, Vincenzo Sofo, Martin Sonneborn, Tineke Strik, Ramona Strugariu, Paul Tang, Annalisa Tardino, Irene Tinagli, Tomas Tobé, Yana Toom, Milan Uhrík, Ernest Urtasun, Inese Vaidere, Tom Vandendriessche, Bettina Vollath, Jadwiga Wiśniewska, Stéphanie Yon-Courtin, Marco Zanni, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Bartosz Arłukowicz, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Roman Haider, Andżelika Anna Możdżanowska, Ville Niinistö, Anne-Sophie Pelletier, Thijs Reuten, Domènec Ruiz Devesa, Sven Simon, Jessica Stegrud, Miguel Urbán Crespo, Nils Ušakovs, Mick Wallace
Datum podnošenja	6.4.2022

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

93	+
ECR	Assita Kanko
ID	Jean-Paul Garraud, France Jamet
NI	Laura Ferrara, Enikő Győri
PPE	Magdalena Adamowicz, Bartosz Arłukowicz, Isabel Benjumea Benjumea, Vladimír Bilčík, Vasile Blaga, Karolin Braunsberger-Reinhold, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Jeroen Lenaers, Aušra Maldeikienė, Lukas Mandl, Nadine Morano, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Lídia Pereira, Emil Radev, Paulo Rangel, Karlo Ressler, Ralf Seekatz, Sven Simon, Sara Skyttedal, Tomas Tobé, Inese Vaidere
Renew	Abir Al-Sahlani, Malik Azmani, Gilles Boyer, Carlo Calenda, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Engin Eroglu, Luis Garicano, Sophia in 't Veld, Fabienne Keller, Ondřej Kovařík, Caroline Nagtegaal, Maite Pagazaurtundúa, Dragoş Pîslaru, Ramona Strugariu, Yana Toom, Stéphanie Yon-Courtin
S&D	Katarina Barley, Pietro Bartolo, Marek Belka, Caterina Chinnici, Jonás Fernández, Maria Grapini, Eero Heinäluoma, Evin Incir, Marina Kaljurand, Łukasz Kohut, Aurore Lalucq, Juan Fernando López Aguilar, Pedro Marques, Costas Mavrides, Csaba Molnár, Javier Moreno Sánchez, Evelyn Regner, Thijs Reuten, Domènec Ruiz Devesa, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Nils Ušakovs, Bettina Vollath
The Left	Clare Daly, Cornelia Ernst, Dimitrios Papadimoulis, Anne-Sophie Pelletier, Martin Schirdewan, Miguel Urbán Crespo, Mick Wallace
Verts/ALE	Saskia Bricmont, Damien Carême, Stasys Jakeliūnas, Alice Kuhnke, Philippe Lamberts, Ville Niinistö, Piernicola Pedicini, Kira Marie Peter-Hansen, Terry Reintke, Diana Riba i Giner, Tineke Strik, Ernest Urtasun

 

14	-
ECR	Michiel Hoogeveen, Dorien Rookmaker, Jessica Stegrud
ID	Gunnar Beck, Nicolaus Fest, Marcel de Graaff, Roman Haider
NI	Lefteris Nikolaou-Alavanos, Martin Sonneborn, Milan Uhrík
PPE	Stefan Berger
Renew	Billy Kelleher, Moritz Körner
Verts/ALE	Patrick Breyer

 

14	0
ECR	Joachim Stanisław Brudziński, Jorge Buxadé Villalba, Patryk Jaki, Andżelika Anna Możdżanowska, Vincenzo Sofo, Jadwiga Wiśniewska, Roberts Zīle
ID	Valentino Grant, Peter Kofod, Antonio Maria Rinaldi, Annalisa Tardino, Tom Vandendriessche, Marco Zanni
Renew	Anna Júlia Donáth

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

• [1] SL C 0, 0.0.0000, str. 0. (još nije objavljeno u Službenom listu).
• [2] SL C 0, 0.0.0000, str. 0. (još nije objavljeno u Službenom listu).
• [3] SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
   
• [4]Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.
   
• [5] SL C […], […], str. […].
• [6] SL C […], […], str. […].
• [7] Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20 svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).
• [8] Vidjeti Prilog I.
• [9] Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.).
• [10] Treba dodati upućivanja na MiCA nakon donošenja teksta.
• [11] Komunikacija Komisije o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (C(2020) 2800 final).
• [12] Uredba Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 70.).
• [13] Uredba Vijeća (EZ) br. 881/2002 od 27. svibnja 2002. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom (SL L 139, 29.5.2002., str. 9.).
• [14] Uredba Vijeća (EU) br. 356/2010 od 26. travnja 2010. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja usmjerenih protiv određenih fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela, s obzirom na stanje u Somaliji (SL L 105, 27.4.2010., str. 1.).
• [15] Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
• [16]  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
• [17] Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).
• [18] Uredba (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001 (SL L 266, 9.10.2009., str. 11.).
• [19] Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).
• [20] Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
• [21] Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).
• [22] Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
• [23] Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
• [24] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
• [25] Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
• [26] [SL upućivanje na to mišljenje]
• [27] Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).
• [28] Na konačnom glasovanju nazočni su bili: Adrián Vázquez Lázara (predsjednik), Sergey Lagodinsky (potpredsjednik), Marion Walsman (potpredsjednica), Lara Wolters (potpredsjednica), Raffaele Stancanelli (potpredsjednik), Pascal Arimont, Manon Aubry, Gunnar Beck, Daniel Buda, Pascal Durand, Ibán García del Blanco, Jean-Paul Garraud, Heidi Hautala, Gilles Lebreton, Maria-Manuel Leitão-Marques, Antonius Manders, Sabrina Pignedoli, Jiří Pospíšil, Luisa Regimenti, René Repasi, Franco Roberti, Yana Toom, Marie Toussaint, Axel Voss, Tiemo Wölken, Francisco Javier Zarzalejos Nieto.
• [29] Savjetodavna radna skupina radila je na temelju engleske jezične verzije Prijedloga, to jest na temelju izvorne verzije razmatranog teksta.