IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije

18.5.2022 - (COM(2021)0556 – C9‑0322/2021 – 2021/0197(COD)) - ***I

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Jan Huitema

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije

(COM(2021)0556 – C9‑0322/2021 – 2021/0197(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0556),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0322/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje irskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. siječnja 2022.,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 27. lipnja 2022.,

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0150/2022),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

Amandman  1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke dogovorile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će uložiti napore da se povećanje temperature ograniči na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju.	(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke dogovorile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će uložiti napore da se povećanje temperature ograniči na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa u studenome 2021. njegove su stranke priznale da bi se zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. povećati svoje ciljeve za 2030. kako bi se u ovom presudnom desetljeću ubrzalo djelovanje u području zaštite klime te premostio jaz u ambicijama.

Amandman  2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Pronalaženje rješenja za pitanja povezana s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.23 Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana dodatno su se povećali s obzirom na vrlo ozbiljne učinke pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije.	(2) Pronalaženje rješenja za pitanja povezana s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.23 Europski parlament pozvao je u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu na nužni prijelaz na klimatski neutralno društvo najkasnije do 2050. te je u svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i ekološkoj krizi proglasio klimatsku i ekološku krizu. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana dodatno su se povećali s obzirom na vrlo ozbiljne učinke pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije.
_________________	_________________
23 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.	23 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.

Amandman  3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Istovremeno, ta tranzicija različito utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.	(3) EU-u do 2050. želi utvrditi novu strategiju rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom te dinamičnim gospodarskim granama koje ostaju svjetski predvodnici u svojim segmentima i globalni pokretači inovacija, osiguravajući istovremeno visoko plaćene kvalitetne poslove u Uniji. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. U tom smislu, u Osmom programu djelovanja za okoliš koji traje do 2030. postavljeni su cilj ubrzanja zelene tranzicije na klimatski neutralno, održivo, netoksično, otporno i konkurentno kružno gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa i koje se temelji na obnovljivoj energiji na pošten, pravedan i uključiv način te cilj zaštite, obnove i poboljšanja stanja okoliša, podržavanja i nadogradnje skupa mjera i inicijativa najavljenih u okviru europskog zelenog plana. Istodobno ta tranzicija različito djeluje na žene i muškarce, a posebno utječe na skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim ili ispodprosječnim dohotkom. Osim toga, tranzicija će različito utjecati na regije Unije, posebno na regije u strukturno nepovoljnom položaju, rubne i najudaljenije regije. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

Amandman  4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) U Uredbi (EU) [--] Europskog parlamenta i Vijeća24 Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj o klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. U Uredbi se utvrđuje i obveza Unije o domaćem smanjenju neto emisija stakleničkih plinova (emisija nakon što se odbije uklanjanje) do 2030. za najmanje 55 % ispod razina iz 1990.	(5) Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća24 u zakonodavstvo unijela cilj smanjenja emisija na nultu neto stopu najkasnije do 2050., kao i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Tom se Uredbom utvrđuje i obvezujući domaći srednjoročni klimatski cilj Unije od najmanje 55 % neto smanjenja emisija stakleničkih plinova (tj. emisija nakon odbitka uklanjanja). ispod razina iz 1990. do 2030.
_________________	_________________
24 Uredba (EU) […/…] od […] 2021. Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), [SL L, …/… .].	24 Uredba (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), [SL L 243, 9.7.2021., str. 1.].

Amandman  5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Od svih se gospodarskih sektora, pa tako i od sektora cestovnog prometa, očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija.	(6) Od svih se gospodarskih sektora, pa tako i od sektora cestovnog prometa, očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija. Prometni sektor jedini je sektor u kojem su emisije u porastu od 1990. To uključuje cestovni prijevoz lakim i teškim vozilima, koji zajedno čine više od 70 % ukupnih emisija iz prometa.

Amandman  6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) Individualna mobilnost mora ostati dostupna i cjenovno pristupačna svima, a posebno ljudima koji putuju na posao, a nemaju pristup kvalitetnom javnom prijevozu ili drugim rješenjima u pogledu mobilnosti.

 

Amandman  7

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6b) Na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu (Ujedinjena Kraljevina), poznatoj pod nazivom COP26, preuzeta je obveza kojom se ubrzava globalni prelazak na vozila s nultim emisijama. Na konferenciji je također preuzeta obveza da će tranzicija biti pravedna i održiva kako nijedna regija niti zajednica ne bi bila zapostavljena te je istaknuta važnost osiguravanja pravedne tranzicije radne snage i stvaranja dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta.

 

Amandman  8

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova.	(7) Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova, kao i ovisnosti Unije o uvoznim fosilnim gorivima, uključujući uvoz nafte koji je samo 2018. iznosio 227,5 milijardi EUR, što je i dalje prevladavajuća potrošnja energije automobila i kombija (94 %). Pri postupnom ukidanju potrošnje nafte ključno je da se ne prelazi s jedne ovisnosti na drugu. Kako bi se osigurala buduća održivost europske proizvodne industrije i ojačala strateška autonomija Unije, ključno je da Komisija surađuje s državama članicama i dionicima iz industrije kako bi se osigurao lanac opskrbe u strateškim materijalima i rijetkim zemnim elementima koji su potrebni za tehnologije s nultim i niskim emisijama ugljika.

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7a) Iako revizija ove Uredbe pridonosi ostvarenju okolišnih ciljeva dekarbonizacije cestovnog prometa u cilju borbe protiv klimatskih promjena, njome bi se u obzir trebale uzimati i znatne industrijske i društvene posljedice kako bi se osigurali radna mjesta i mobilnost koja je dostupna svima.

 

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća25 i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija.	(8) Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. te kako bi se utvrdio jasan put prema tom cilju i doprinijelo potrebnim smanjenjima emisija prije 2030. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća25 i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Za postizanje tog cilja potrebno je smanjenje emisija u cestovnom prometu od oko 90 % u skladu sa scenarijem koji je najviše troškovno učinkovit, a emisije stakleničkih plinova rastu samo u cestovnom prometu. Istodobno je iznimno važno da se dopunskim zakonskim aktima Unije, kao što je Direktiva (EU) 2018/200125a, osigura brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora kako bi se vozni park Unije mogao napajati dodatnom električnom energijom iz obnovljivih izvora. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija. U digitalnoj i zelenoj tranziciji trebalo bi uzeti u obzir i važnost socijalne dimenzije kako bi se osigurala mobilnost dostupna svima, uključujući učinak oporezivanja energije na cjenovnu pristupačnost, izravan i neizravan učinak viših cijena energije na promet u različitim regijama Unije, kao i industrijske posljedice za osiguravanje zapošljavanja i konkurentnosti industrije.
__________________	__________________
25 Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).	25 Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8a) Nedavne studije upućuju na to da su električna vozila na baterijski pogon već konkurentna konvencionalnim automobilima u nekoliko segmenata automobila kad se uzme u obzir ukupni trošak vlasništva. Povećani standardi za osobne automobile i laka gospodarska vozila povezani s CO2 ubrzat će smanjenje ukupnog troška vlasništva baterijskih električnih vozila, što će ih za sve skupine potrošača diljem Unije učiniti privlačnijima od vozila opremljenih motorima s unutarnjim izgaranjem. Ambiciozniji standardi za osobne automobile i laka gospodarska vozila povezani s CO2 za razdoblje od 2025. do 2030. također će ubrzati dekarbonizaciju tržišta rabljenih vozila u svim segmentima automobila, uz veće koristi za potrošače nižih i srednjih primanja.

Amandman  12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka i uštede energije, a održale bi se i inovacije u automobilskom vrijednosnom lancu. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.	(9) Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka, jačanja energetske sigurnosti i učinkovitosti te s tim povezane uštede energije, a održale bi se i inovacije u automobilskom vrijednosnom lancu. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje, pod uvjetom da su zajamčeni točni i potpuni podaci o emisijama tih vrsta vozila, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

Amandman  13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) U tom bi se kontekstu nove više ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 od 2030. trebale odrediti i za nova osobna vozila i za nova laka gospodarska vozila. Te bi ciljne vrijednosti trebalo postaviti na razini na kojoj će biti moguće znatno ubrzati primjenu vozila s nultim emisijama na tržištu Unije i poticati inovacije povezane s tehnologijama s nultim emisijama na troškovno učinkovit način.	(10) U tom bi se kontekstu nove više ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 od 2025. trebale odrediti i za nova osobna vozila i za nova laka gospodarska vozila. Te bi ciljne vrijednosti trebalo postaviti na razini na kojoj će biti moguće znatno ubrzati primjenu vozila s nultim emisijama na tržištu Unije i poticati inovacije povezane s tehnologijama s nultim emisijama na troškovno učinkovit način, pri čemu će se iskoristiti zamah koji pruža rekordno visoka prodaja vozila s nultim emisijama 2021.

 

Amandman  14

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10a) Tehnološke inovacije preduvjet su za dekarbonizaciju mobilnosti u Uniji te bi ih stoga trebalo podupirati. Suočene s povećanom međunarodnom konkurencijom, Unija i države članice trebale bi nastaviti ulagati napore u istraživanje i razvoj inicijativa kojima se promiču sinergije u tom sektoru, kao što je Europski savez za baterije, te podupirati javna i privatna ulaganja u europsko istraživanje i inovacije u području automobilske industrije. Time bi se trebalo nastojati zadržati europsko tehnološko vodstvo u tom sektoru, razviti industrijsku izvrsnost u tehnologijama budućnosti u Uniji i osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost njezine industrijske baze.

Amandman  15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10b) Određene države članice objavile su planove za ubrzanje uvođenja vozila s nultim emisijama utvrđivanjem roka za postupno ukidanje novih osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila s emisijama CO2 stavljenih na tržište na njihovu državnom području prije datuma utvrđenog na razini Unije. Komisija bi trebala utvrditi mogućnosti kako bi se državama članicama olakšao prijelaz na laka vozila s nultim emisijama u skladu s tim planovima.

 

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10c) Jasnim regulatornim signalima proizvođačima bi se trebalo omogućiti donošenje odluka o ulaganjima. Nepostojanje takvih signala moglo bi stvoriti rizik da automobilska industrija u Uniji izgubi i konkurentnost i tehnološko vodstvo zbog neulaganja brzog i tržišnog udjela na svjetskom i domaćem tržištu.

 

Amandman  17

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10d) Jačanje socijalnog dijaloga u automobilskom sektoru ključno je za pregovore o teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju i nacionalnim socijalnim planovima za klimatsku politiku te za njihovo donošenje na razini proizvođača te na regionalnoj i sektorskoj razini. Ključno je osigurati preobrazbu radne snage na konkretnom zemljopisnom području i na način koji odražava mogućnosti regije.

Amandman  18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti. Prema potrebi trebalo bi razmotriti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.	(11) Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, uzimajući u obzir specifičnosti svake države članice, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti uz zadržavanje broja radnih mjesta u automobilskom sektoru. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti utjecaju koji će ta tranzicija imati na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMSP) u cijelom lancu opskrbe. Prema potrebi trebalo bi dodijeliti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Nadalje, potreban je i namjenski tok financiranja na razini Unije za tranziciju u automobilskom sektoru, posebno kako bi se riješili svi negativni učinci na zapošljavanje. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.

Amandman  19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) U ažuriranoj se novoj industrijskoj strategiji26predviđa zajedničko stvaranje zelenih i digitalnih načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. U tom bi kontekstu trebalo razviti način tranzicije za ekosustav mobilnosti koji bi pratio tranziciju automobilskog vrijednosnog lanca. U primjeni tog načina trebalo bi posebno voditi računa o MSP-ovima u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, savjetovanju socijalnih partnera koje uključuje i savjetovanje država članica, te bi se on trebao temeljiti na Programu vještina za Europu s inicijativama kao što je Pakt za vještine radi mobiliziranja privatnog sektora i drugih dionika kako bi se europska radna snaga usavršila i prekvalificirala u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Trebalo bi i razmotriti odgovarajuće mjere i poticaje na europskoj i nacionalnoj razini kojima se potiče cjenovna privlačnost vozila s nultim emisijama. Napredak postignut tim sveobuhvatnim načinom tranzicije za ekosustav mobilnosti trebalo bi pratiti svake dvije godine u okviru izvješća o napretku koji Komisija podnosi i kojim se, među ostalim, promatra napredak u stavljanju vozila s nultim emisijama na tržište, razvoj njihovih cijena, razvoj primjene alternativnih goriva i uspostave infrastrukture u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, potencijal inovativnih tehnologija za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, međunarodna konkurentnost, ulaganje u automobilske vrijednosne lance, usavršavanje i prekvalifikacija radnika te preinaka aktivnosti. Izvješće o napretku temeljit će se i na dvogodišnjim izvješćima o napretku koje države članice podnose u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva. U izradi izvješća o napretku Komisija bi se trebala savjetovati sa socijalnim partnerima i uključiti rezultate u socijalni dijalog. Inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru i dalje traju. Inovativne tehnologije kao što je proizvodnja elektrogoriva s hvatanjem iz zraka mogle bi, ako se razrade, stvoriti povoljne izglede za cjenovno prihvatljivu i klimatski neutralnu mobilnost. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak stanja s inovacijama u tom sektoru u okviru svojeg izvješća o napretku.	(12) U ažuriranoj se novoj industrijskoj strategiji26 predviđa zajedničko stvaranje zelenih i digitalnih načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. U tom bi kontekstu trebalo razviti način tranzicije za ekosustav mobilnosti koji bi pratio tranziciju automobilskog vrijednosnog lanca, uz potpunu transparentnost i savjetovanje sa svim dionicima, među ostalim razmatranjem uspostave posebnog foruma za socijalni dijalog u automobilskom sektoru. U primjeni tog načina trebalo bi posebno voditi računa o MSP-ovima, uključujući mikropoduzeća, u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, savjetovanju socijalnih partnera koje uključuje i savjetovanje država članica, te bi se on trebao temeljiti na Preporuci Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i na Programu vještina za Europu s inicijativama kao što je Pakt za vještine radi mobiliziranja privatnog sektora i drugih dionika kako bi se europska radna snaga usavršila i prekvalificirala u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Trebalo bi i razmotriti odgovarajuće mjere i poticaje na europskoj i nacionalnoj razini kojima se potiče cjenovna privlačnost i održivost vozila s nultim emisijama. Trebalo bi razmotriti i ulogu koju javna nabava može imati u tom smjeru te bi u tom pogledu Komisija trebala razmotriti reviziju Direktive (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i Vijeća26a kako bi se osigurala njezina usklađenost s ciljevima Uredbe 2019/631. Napredak postignut tim sveobuhvatnim načinom tranzicije za ekosustav mobilnosti trebalo bi pratiti svake godine u okviru izvješća o napretku koji Komisija podnosi i kojim se, među ostalim, promatra napredak u stavljanju vozila s nultim emisijama na tržište, razvoj njihovih cijena, njihova potrošnja energije, učinak na potrošače, razvoj primjene alternativnih goriva i uspostave infrastrukture u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, razvoj udjela energije iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća26b, potencijal inovativnih tehnologija za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, međunarodna konkurentnost, ulaganje u automobilske vrijednosne lance, usavršavanje i prekvalifikacija radnika te preinaka aktivnosti, posebno u regijama s visokim postotkom radnih mjesta povezanih s vrijednosnim lancem automobilske industrije i emisijama povezanima sa starenjem lakih vozila, uzimajući u obzir mjere usmjerene na sinkronizirano, socijalno pravedno i ekološki prihvatljivo postupno ukidanje starijih vozila. Izvješće o napretku temeljit će se i na izvješćima o napretku koje države članice podnose u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva. U izradi izvješća o napretku Komisija bi se trebala savjetovati sa socijalnim partnerima i uključiti rezultate u socijalni dijalog. Komisija bi se također trebala savjetovati sa širokim rasponom neovisnih stručnjaka, dionika te nacionalnih i regionalnih uprava kako bi se osigurala sveobuhvatna baza znanja.  Inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru i dalje traju. Inovativne tehnologije kao što je proizvodnja elektrogoriva s hvatanjem iz zraka i tehnologija vozila na vodik s ugrađenim sustavom za pohranu vodika mogle bi, ako se razrade, stvoriti povoljne izglede za cjenovno prihvatljivu i klimatski neutralnu mobilnost. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak stanja s inovacijama u tom sektoru u okviru svojeg izvješća o napretku.
_________________	_________________
26 Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final od 5. svibnja 2021.	26 Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final od 5. svibnja 2021.
	26a Direktiva (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 188, 12.7.2019., str. 116.).
	26b Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.). (OJ L 328 21.12.2018, p. 82).

 

Amandman  20

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12a) Iako se ova Uredba primjenjuje samo na nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila, važno je uključiti je u sveobuhvatniji akcijski plan na razini Unije za dekarbonizaciju postojećeg voznog parka kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje građana u svim državama članicama. Postojeća flota i dalje će pridonositi nezadovoljavajućim rezultatima u području okoliša tijekom duljeg razdoblja u budućnosti zbog spore obnove flote. Nadalje, postojeće tržište rabljenih vozila koja onečišćuju okoliš u srednjoj i istočnoj Europi stvara rizik od premještanja onečišćenja u gospodarski slabije razvijene regije Unije. Postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva do 2050. trebalo bi ići ruku pod ruku s pravom svih građana Unije na čišći zrak. Kako bi se ubrzalo smanjenje emisija iz postojećeg voznog parka, iznimno je važno da Komisija bez odgode predloži zakonodavne mjere kako bi se uspostavio okvir povoljan za naknadnu ugradnju i promicala upotreba trenutačno dostupnih tehnologija za smanjenje emisija CO2, kao što su niskougljična goriva ili svjetla koja troše manje energije, kako bi se ubrzala promjena načina prijevoza za teret i putnike, potaknule ekološki prihvatljivije prometne navike, kao što su dijeljenje automobila, održiva mobilnost i javni prijevoz u gradovima, te kako bi se riješio mogući rizik od istjecanja ugljika u automobilskoj industriji unutar Unije.

Amandman  21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12b) Kako bi se osigurala usklađenost s novim klimatskim ciljem Unije za 2030., kao i s pojačanim standardima za CO2, trebalo bi predložiti ažuriranje Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća26a, uključujući mogućnost proširenja njezina područja primjene na vozila koja su u vlasništvu ili najmu privatnog poduzeća određene veličine voznog parka, s ciljem promicanja povećanja potražnje za vozilima s nultim emisijama. S obzirom na to da vozila iz voznog parka trgovačkih društava brže ulaze na privatno tržište, time bi se omogućilo brže uspostavljanje tržišta rabljenih vozila za vozila s nultim emisijama, što će biti posebno važno za regije u kojima će se tranzicija pokazati težom, te bi se doprinijelo bržem postizanju pariteta cijena s konvencionalnim vozilima diljem Unije.
	____________
	1a Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu s ciljem podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija (SL L 120 15.5.2009., str. 5).

Amandman  22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Te ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a treba dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu kako je utvrđeno u Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća27.	(13) Te ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a trebalo bi dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu koje su ključne kako bi se postigli ojačani ciljevi. Zbog toga bi, s obzirom na slabu i sporu provedbu Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća27, pojačane ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 trebale bi biti popraćene ambicioznom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, kojom bi se predvidjeli ambiciozni obvezni ciljevi za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u 27 država članica. Te bi ciljeve trebalo dopuniti ambicioznim ciljevima za uvođenje privatnih mjesta za punjenje u zgradama iz Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća. 27a. U tom je kontekstu ključno da se nastave i povećaju ulaganja u potrebno uvođenje infrastrukture.
_________________	_________________
27 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).	27 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).
	27a Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

Amandman  23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(13a) Budući da u cijelom svijetu postoji više od jedne milijarde vozila na fosilna goriva, koja su odgovorna za više od 30 % globalnih emisija CO2, pretvorba vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem u električna vozila komplementarno je rješenje ponudi tradicionalnih proizvođača koje omogućuje ubrzanje ekološke tranzicije uz oslanjanje na kružno gospodarstvo;

Amandman  24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Proizvođačima bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi voznih parkova tijekom vremena kako bi se prelazak na vozila s nultim emisijama odvijao na troškovno učinkovit način pa je stoga primjereno zadržati pristup u kojemu se razine ciljnih vrijednosti smanjuju u intervalima od pet godina.	(14) Proizvođačima bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi voznih parkova tijekom vremena kako bi se prelazak na vozila s nultim emisijama odvijao na troškovno učinkovit način, koja podupire njihovu konkurentnost i priprema teren za daljanje inovacije uz istovremeno razmatranje potrebe za pružanjem jasnog puta za uvođenje tih vozila, čime se osigurava doprinos sektora cestovnog prometa klimatskom cilju Unije do 2030.

Amandman  25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Uz strože ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a od 2030. nadalje proizvođači će morati na tržište Unije staviti znatno više vozila s nultim emisijama. U tom kontekstu poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama („ZLEV”) više ne bi služio svojoj izvornoj svrsi te bi postojao rizik od ugrožavanja učinkovitosti Uredbe (EU) 2019/631. Poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama stoga bi od 2030. trebalo ukloniti. Prije tog datuma, pa stoga i u ovom desetljeću, poticajnim mehanizmom za vozila s nultim i niskim emisijama i dalje će se podržavati stavljanje na tržište vozila s nultim emisijama od nula do 50 g CO2/km, uključujući baterijska električna vozila, električna vozila s gorivnim ćelijama koja upotrebljavaju vodik i učinkovita hibridna vozila na punjenje. Nakon tog će se datuma hibridna vozila na punjenje i dalje uzimati u obzir za ciljne vrijednosti za cijeli vozni park koje proizvođači vozila moraju ispuniti.	(15) Uz strože ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a proizvođači će morati na tržište Unije staviti znatno više vozila s nultim emisijama. U tom kontekstu poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama („ZLEV”) više ne bi služio svojoj izvornoj svrsi te bi postojao rizik od ugrožavanja učinkovitosti Uredbe (EU) 2019/631. Poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama stoga bi trebalo ukloniti. Hibridna vozila na punjenje i dalje će se uzimati u obzir za ciljne vrijednosti za cijeli vozni park koje proizvođači vozila moraju ispuniti.

Amandman  26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(15a)  U skladu s Uredbom (EU) 2019/631 smanjenja emisija koja se postižu inovacijama koje se ne uračunavaju u ispitivanje homologacije tipa trenutačno se uzimaju u obzir u okviru olakšica za eko-inovaciju, koje se mogu uračunavati u cilj smanjenja proizvođača. Gornja vrijednost smanjenja emisija za koje se može tražiti olakšica trenutačno iznosi 7 g/km po proizvođaču. Tu gornju granicu trebalo bi prilagođavati na nižu razinu u skladu sa strožim ciljnim vrijednostima kako bi taj sustav ostao ograničen na istinske inovacije i kako se njime ne bi poticale smanjene ambicije u pogledu prodaje vozila s nultim emisijama.

Amandman  27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(15b) Podupiranje tehnoloških i socijalnih inovacija važan je element poticanja bržeg prelaska na mobilnost s nultom stopom emisija. Već su dostupna ozbiljna financijska sredstva za inovacije u ekosustavu mobilnosti putem različitih instrumenata financiranja Unije, posebno Obzora Europa, InvestEU-a, Fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Inovacijskog fonda i Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako se očekuje da će ambiciozne godišnje ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 potaknuti inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, glavni cilj ove Uredbe postići je stvarno, učinkovito i provjerljivo smanjenje emisija CO2. Stoga u ciljevima smanjenja proizvođača u obzir treba uzeti samo mjerenje emisija CO2 iz ispušne cijevi.

Amandman  28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16a) Ciljne vrijednosti utvrđene Uredbom (EU) 2019/631 djelomično se postižu prodajom hibridnih električnih vozila s punjenjem iz vanjskog izvora. Emisije tih vozila trenutačno se obračunavaju primjenom faktora korisnosti utvrđenog Uredbom Komisije EU/2017/11511a, koji predstavlja udio udaljenosti prijeđene s pomoću baterije u usporedbi s udaljenošću prijeđenom s pomoću motora s unutarnjim izgaranjem. Međutim, taj se faktor korisnosti ne temelji na reprezentativnim stvarnim podacima, već na procjeni. Komisija od 1. siječnja 2021. prikuplja stvarne podatke o potrošnji goriva putem mjerača potrošnje goriva koji se nalaze u osobnim vozilima u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/631. Faktor korisnosti za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora trebalo bi bez odgode revidirati na temelju tih podataka kako bi odražavao stvarne emisije tijekom vožnje. Ažurirani faktor korisnosti trebao bi se primjenjivati najkasnije od 2025. i trebalo bi ga redovito preispitivati kako bi uvijek predstavljao stvarne emisije.
	__________________
	1a Uredba Komisije (EU) 2017/1151 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 692/2008 (SL L 175, 7.7.2017., str. 1.).

Amandman  29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Aktivnosti usmjerene na smanjenje emisija kako bi se postigle ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a raspoređene su među proizvođačima upotrebom krivulje graničnih vrijednosti koja se temelji na prosječnoj masi novih vozila cijelog voznog parka EU-a i novog voznog parka proizvođača. Iako je primjereno održavati taj mehanizam, treba spriječiti da ciljne vrijednosti specifičnih emisija ne postanu negativne za proizvođača zbog strožih ciljnih vrijednosti cijelog voznog parka EU-a. Zbog toga je potrebno pojasniti da bi u slučaju takvih rezultata ciljnu vrijednost specifičnih emisija trebalo postaviti na 0 g CO2/km.	Briše se.

Obrazloženje

Prilagođavanje posebnih ciljnih vrijednosti proizvođača prosječnoj masi novih vozila u voznom parku potaknulo je rast prodaje težih vozila s većim emisijama u cijeloj Europi, kao što su sportska terenska vozila (SUV), o čemu redovito izvješćuje Agencija EU-a za okoliš, što narušava okolišni integritet ove Uredbe. Uklanjanje tog naopakog poticaja potrebno je kako bi se osiguralo da ova Uredba u potpunosti pridonosi cilju kretanja prema potpuno dekarboniziranom i visoko energetski učinkovitom gospodarstvu.

Amandman  30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Kako bi se omogućila pravedna raspodjela aktivnosti usmjerenih na smanjenje, potrebno je prilagoditi dvije krivulje graničnih vrijednosti za lakša i teža laka gospodarska vozila kako bi se time odrazile više ciljne vrijednosti smanjenja CO2.	Briše se.

Amandman  31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2026. Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom dvogodišnjeg izvješćivanja.	(23) Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2027. godine. Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom godišnjeg izvješćivanja.

Amandman  32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(23a) Važno je na razini Unije procijeniti emisije tijekom cijelog životnog ciklusa iz lakih vozila. U tu bi svrhu Komisija najkasnije do 31. prosinca 2023. trebala razviti zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa lakih vozila stavljenih na tržište Unije kako bi se dobio opći pregled njihova utjecaja na okoliš. Komisija bi trebala donijeti daljnje mjere, uključujući, prema potrebi, zakonodavne prijedloge za potporu napretku Unije u ostvarivanju njezinih klimatskih ambicija. Nadalje, važno je razviti metodologiju za procjenu ukupne ekološke učinkovitosti vozila koja se izračunava ne samo s obzirom na emisije CO2, nego i uzimajući u obzir sveukupne ekološke otiske.

Amandman  33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(24) Mogućnost dodjele prihoda od premija za prekomjerne emisije posebnom fondu ili relevantnom programu ocijenjena je kao potrebna u skladu s člankom 15. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/631, uz zaključak da bi se time znatno povećalo administrativno opterećenje, a da pritom automobilski sektor ne bi imao izravne koristi u toj tranziciji. Stoga će se prihod od premija za prekomjerne emisije i dalje smatrati prihodom općeg proračuna Unije u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/631.	(24) Raspodjela prihoda od premija za prekomjerne emisije trebala bi se dodijeliti za potporu pravednoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu, a posebno za ublažavanje svih negativnih učinaka tranzicije u automobilskom sektoru na zapošljavanje. Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti prijedlog za uspostavu takvog instrumenta financiranja. Pritom bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pogođenim regijama i zajednicama koje bi mogle biti ranjivije zbog prisutnosti intenzivne automobilske industrije ili zbog njihovih posebnih značajki koje otežavaju prelazak na cestovni promet s nultom stopom emisija, kao što su najudaljenije regije.

Amandman  34

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka -a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 4. – točka a

Tekst na snazi	Izmjena
	(-a)  stavak 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a) za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela A Priloga I.;	za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 20 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela A Priloga I.;”

Amandman  35

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka -aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 4. – točka (b)

Tekst na snazi	Izmjena
	(-aa) stavak 4. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b) za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela B Priloga I.	„(b) za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela B Priloga I. kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2019/631.”

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32019R0631)

Amandman  36

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) u stavku 6. riječi „Od 1. siječnja 2025.” zamjenjuju se riječima „Od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029.”;	(c) stavak 6. briše se

Amandman  37

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka -aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – podtočka -aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) umeće se sljedeća točka:
	„(aa) „hibridno električno vozilo na punjenje” ili „PHEV” znači vozilo koje se pokreće kombinacijom elektromotora s baterijom koja se može puniti i motorom s unutarnjim izgaranjem, koji mogu raditi zajedno ili odvojeno.”

Amandman  38

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) umeće se sljedeća točka:
	„(ba) korporativno vozilo” znači vozilo u vlasništvu ili najmu privatnog poduzeća, kako je definirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2157/20011a, koje se upotrebljava u poslovne svrhe
	__________________
	1aUredba Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o Statutu europskog društva (SE) (SL L 294, 10.11.2001., str. 1.).

Amandman  39

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) Dodaje se sljedeći članak:
	„3.a  Ograničenje za osobne automobile koji uzrokuju veliko onečišćenje.
	Od 2030. proizvođači ne smiju registrirati osobne automobile sa specifičnim emisijama CO2 većima od 123 g CO2/km.”

Amandman  40

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:
	„3.a  Nova vozila opremljena motorima s izgaranjem vodika definirana su kao vozila s nultim emisijama, odnosno s vrijednošću emisija CO2 iz ispušne cijevi prema WLTP-u od nula grama.”

Obrazloženje

Vodik je gorivo bez ugljika čija upotreba u motorima s unutarnjim izgaranjem može znatno doprinijeti smanjenju emisija CO2 u cestovnom prometu, čime se omogućuje dekarbonizacija u slučajevima u kojima je teško smanjiti upotrebu, primjerice u lakim gospodarskim vozilima u kojima se teški tereti moraju brzo prevesti, često na velikim udaljenostima, te stoga može pomoći u ubrzanju smanjenja emisija CO2 u cestovnom prometu. To se pravilo primjenjuje i u uredbi o CO2 emisijama za teška vozila.

Amandman  41

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.

Tekst na snazi	Izmjena
	(aa) stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:
10. Komisija najkasnije 2023. ocjenjuje mogućnost razvoja zajedničke metodologije Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište Unije. Komisija tu ocjenu dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.	10. Komisija najkasnije 2023. objavljuje izvješće u kojem iznosi zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište Unije, uključujući metodologiju za procjenu emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa goriva i energije koju takva vozila troše. Komisija to izvješće dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.

Amandman  42

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka ab (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) umeće se sljedeći stavak 10.a:
	„10.a Od 1. siječnja 2024. proizvođači mogu na dobrovoljnoj osnovi dostaviti podatke o emisijama CO2 tijekom životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na tržištu Unije iz stavka 10. ovog članka nadležnim tijelima iz stavka 6. ovog članka i državama članicama, koji ih zatim dostavljaju Komisiji u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Od 1. siječnja 2028. ti se podaci uključuju u informacije navedene u dijelu A priloga II. i III.;”

Amandman  43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 8. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	(5a) U članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4. Iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju se prihodom općeg proračuna Unije.	4. Iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju se prihodom općeg proračuna Unije.
	Komisija do 31. prosinca 2023. predstavlja izvješće u kojem se detaljno navodi potreba za ciljanim financiranjem kako bi se osigurala pravedna tranzicija u automobilskom sektoru u cilju ublažavanja negativnih učinaka na zapošljavanje i drugih gospodarskih učinaka u svim pogođenim državama članicama, posebno u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Izvješću se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za uspostavu instrumenta financiranja Unije za rješavanje te potrebe, a posebno za koordinaciju i financiranje preventivnih i reaktivnih mjera za rješavanje problema restrukturiranja na lokalnoj i regionalnoj razini te za financiranje osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja radnika u automobilskom sektoru, uključujući proizvođače automobila, njihove dobavljače komponenata i pomoćne usluge održavanja i popravka, posebno u malim i srednjim poduzećima.
	Instrument financiranja može biti u obliku namjenskog instrumenta financiranja ili dio Socijalnog fonda za klimatsku politiku ili revidiranog Fonda za pravednu tranziciju. Svi prihodi od premija za prekomjerne emisije dodjeljuju se u tu svrhu.

Amandman  44

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst na snazi	Izmjena
	(6a) Članak 10. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Zahtjev za odstupanje od ciljne vrijednosti specifičnih emisija izračunane u skladu s točkama od 1. do 4. i 6.3. dijela A Priloga I. može podnijeti proizvođač koji je zajedno sa svim svojim povezanim poduzećima odgovoran za između 10 000 i 300 000 novih osobnih automobila registriranih u Uniji u svakoj kalendarskoj godini.	„4.  Zahtjev za odstupanje od ciljne vrijednosti specifičnih emisija izračunane u skladu s točkama od 1. do 4. i 6.3. dijela A Priloga I. može za godine do 2028. podnijeti proizvođač koji je zajedno sa svim svojim povezanim poduzećima odgovoran za između 10 000 i 300 000 novih osobnih automobila registriranih u Uniji u svakoj kalendarskoj godini.

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32019R0631)

Amandman  45

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 11. – stavak 1.

Tekst na snazi	Izmjena
	(6 b) U članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  Na zahtjev dobavljača ili proizvođača razmatraju se uštede CO2 koje je moguće postići primjenom inovativnih tehnologija ili kombinacijom inovativnih tehnologija („paketi inovativnih tehnologija”).	1.  Na zahtjev dobavljača ili proizvođača razmatraju se uštede CO2 koje je moguće postići primjenom inovativnih tehnologija ili kombinacijom inovativnih tehnologija („paketi inovativnih tehnologija”).
Takve se tehnologije uzimaju u obzir samo ako metodologija koja se koristi za njihovu procjenu može proizvesti provjerljive, ponovljive i usporedive rezultate.	Takve se tehnologije uzimaju u obzir samo ako metodologija koja se koristi za njihovu procjenu može proizvesti provjerljive, ponovljive i usporedive rezultate.
Ukupan doprinos tih tehnologija smanjivanju prosječnih specifičnih emisija CO2 jednog proizvođača može biti do 7 g CO2/km.	Ukupan doprinos tih tehnologija smanjivanju prosječnih specifičnih emisija CO2 jednog proizvođača može biti do 7 g CO2/km do 2024.;
	– 5 g CO2/km od 2025.;
	– 4 g CO2/km od 2027.;
	– 2 g CO2/km od 2030. do 2034. godine i uključujući tu godinu.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom ograničenja iz trećeg podstavka ovog stavka s učinkom od 2025. nadalje, kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, istodobno osiguravajući uravnoteženi omjer razine tog ograničenja u odnosu na prosječne specifične emisije CO2 proizvođača.	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom ograničenja iz trećeg podstavka ovog stavka na nižu razinu s učinkom od 2025. nadalje, kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, istodobno osiguravajući uravnoteženi omjer razine tog ograničenja u odnosu na prosječne specifične emisije CO2 proizvođača.

Amandman  46

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.c (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6c) umeće se sljedeći članak:
	Članak 11.a
	Ekološki dizajn
	Kako bi se osiguralo da se prijelazom na mobilnost s nultim emisijama u potpunosti doprinosi ciljevima Unije u pogledu energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva, Komisija do 31. prosinca 2023. podnosi prijedloge, prema potrebi, o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za ekološki dizajn za sve nove osobne automobile i laka gospodarska vozila, uključujući zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti, ugrađenih emisija, trajnosti i mogućnosti popravka kada je riječ o osnovnim dijelovima kao što su svjetla, elektroničke komponente i baterije, minimalne zahtjeve za oporabu metala, plastike i kritičnih sirovina, uzimajući u obzir načela koja se primjenjuju na druge proizvode povezane s energijom u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.
	_________________
	1a Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

Obrazloženje

Mjere ekološkog dizajna pokazale su se učinkovitim alatom za potporu industrijskoj konkurentnosti i inovacijama, a istodobno doprinose i ciljevima EU-a u pogledu klimatskih promjena i kružnog gospodarstva na temelju promicanja veće ekološke učinkovitosti proizvoda na unutarnjem tržištu. Utvrđivanje minimalnih zahtjeva u pogledu ekološkog dizajna osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila bilo bi učinkovitije u promicanju inovacija u automobilskom sektoru, između ostalog za elektroničke komponente, od primjene programa ekoloških inovacija.

Amandman  47

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 12. – stavak 3.

Tekst na snazi	Izmjena
	(6d) U članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3. Kako bi se spriječilo povećavanje razlike u odnosu na stvarne emisije Komisija najkasnije 1. lipnja 2023. ocjenjuje kako se podaci o potrošnji goriva i energije mogu koristiti da bi se osiguralo da vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije vozila utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 ostanu reprezentativne za stvarne emisije tijekom vremena za svakog proizvođača.	3.  Kako bi se spriječilo povećavanje razlike u odnosu na stvarne emisije Komisija najkasnije 1. lipnja 2023. ocjenjuje kako se podaci o stvarnoj potrošnji goriva i energije koji se prikupljaju u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/392 mogu koristiti da bi se osiguralo da vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije vozila utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 ostanu reprezentativne za stvarne emisije tijekom vremena za svakog proizvođača.
Komisija prati i svake godine izvješćuje o tome kako se razlika iz prvog podstavka razvija u razdoblju od 2021. do 2026. te, s ciljem sprečavanja povećanja te razlike, tijekom 2027. ocjenjuje izvedivost mehanizma prilagodbe prosječnih specifičnih emisija CO2 proizvođača od 2030. i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog za uvođenje takvog mehanizma.	Komisija prati i svake godine izvješćuje o tome kako se razlika iz prvog podstavka razvija od 2021. nadalje te, prema potrebi, čim bude dostupno dovoljno podataka, ali najkasnije 31. prosinca 2026. podnosi zakonodavni prijedlogs ciljem uklanjanja navedene razlike na temelju prilagodbe mehanizma prosječnih specifičnih emisija CO2 proizvođača uporabom stvarnih podataka koji su prikupljeni u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/392.
	Osim toga, Komisija posebno ocjenjuje uporabu podataka o potrošnji goriva i energije iz stavka 1. ovog članka za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora. Komisija na temelju tih podataka donosi delegirane akte u skladu s člankom 17. radi prilagodbe faktora korisnosti za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora kako bi njihove emisije od 2025. predstavljale stvarnu vožnju.
	_______________
	1aProvedbena uredba Komisije (EU) 2021/392 оd 4. ožujka 2021. o praćenju i izvješćivanju o podacima povezanim s emisijama CO2 iz osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na temelju Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage provedbenih uredbi Komisije (EU) br. 1014/2010, (EU) br. 293/2012, (EU) 2017/1152 i (EU) 2017/1153 (SL L 77, 5.3.2021., str. 8.).

Amandman  48

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.e (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 12. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6e) U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:
	„4.a Komisija do 31. prosinca 2023. mora donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za mjerenje i usporedbu učinkovitosti vozila s nultim i niskim emisijama na temelju količine električne energije koja im je potrebna za vožnju na udaljenost od sto kilometara. Tom se metodologijom posebno uzimaju u obzir posljedice potrošnje električne energije na količinu resursa koje zahtijevaju baterije za unutarnje skladištenje energije takvih vozila.
	Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja zakonodavni prijedlog o utvrđivanju minimalnih pragova energetske učinkovitosti za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila s nultim emisijama koji se stavljaju na tržište Unije.”

Amandman  49

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.

Tekst na snazi	Izmjena
	(7a) Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 14.	„Članak 14.
Prilagodba vrijednosti M0 i TM	Prilagodba vrijednosti M0
1.  Vrijednosti M i TM0 iz dijelova A i B Priloga I. prilagođavaju se kako slijedi:	1.  Vrijednosti M0 iz dijelova A i B Priloga I. prilagođavaju se kako slijedi:
(a)  do 31. listopada 2020. vrijednost M0 u točki 4. dijela A Priloga I. prilagođava se prosječnoj masi u voznom stanju svih novih osobnih automobila registriranih u 2017., 2018. i 2019. Ta nova vrijednost M0 primjenjuje se od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2024.;	(a)  do 31. listopada 2020. vrijednost M0 u točki 4. dijela A Priloga I. prilagođava se prosječnoj masi u voznom stanju svih novih osobnih automobila registriranih u 2017., 2018. i 2019. Ta nova vrijednost M0 primjenjuje se od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2024.;
(b)  do 31. listopada 2022. vrijednost M0 u točki 4. dijela B Priloga I. prilagođava se prosječnoj masi u voznom stanju svih novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2019., 2020. i 2021. Ta nova vrijednost M0 primjenjuje se 2024.;	(b)  do 31. listopada 2022. vrijednost M0 u točki 4. dijela B Priloga I. prilagođava se prosječnoj masi u voznom stanju svih novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2019., 2020. i 2021. Ta nova vrijednost M0 primjenjuje se 2024.;
(c)  do 31. listopada 2022. indikativna vrijednost TM0 za 2025. određuje se kao odgovarajuća prosječna ispitna masa svih novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2021.;
(d)  do 31. listopada 2024. i svake druge godine nakon toga vrijednosti TM0 u točki 6.2. dijela A i točki 6.2. dijela B Priloga I. prilagođavaju se odgovarajućoj prosječnoj ispitnoj masi svih novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila registriranih u prethodne dvije kalendarske godine, počevši od 2022. i 2023. Nove vrijednosti TM0 primjenjuju se od 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi nakon datuma prilagodbe.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi dopune ove Uredbe uspostavom mjera iz stavka 1. ovog članka.

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32019R0631)

Amandman  50

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 14.a	Članak 14.a
Izvješće o napretku	Izvješće o napretku
Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak.	Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao pravedan prelazak.
Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje uvođenje vozila s nultim i niskim emisijama, napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, učinak na potrošače, napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama.”;	Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje:
	(a)  napredak u uvođenju vozila s nultim i niskim emisijama te u njihovoj cjenovnoj pristupačnosti i energetskoj učinkovitosti;
	(b)  učinke na potrošače, posebno one s niskim i srednjim prihodima, te brzinu uvođenja vozila s nultim i niskim emisijama u tim segmentima potrošača, kao i dostupnost i opseg mjera na razini Unije, država članica i na lokalnoj razini kojima se podupire ta primjena;
	(c)  tržište rabljenih vozila;
	(d)  napredak u postizanju dostatnog uvođenja javne i privatne infrastrukture za punjenje i opskrbu, uključujući, ali ne ograničavajući se na, napredak u postizanju ciljeva u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva i Direktivom 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a;
	(e)  napredak u povećanju količine energije iz obnovljivih izvora u Uniji u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001;
	(f)  mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva, uključujući sintetička goriva, za postizanje klimatske neutralnosti u prometnom sektoru;
	(g)  emisije tijekom životnog ciklusa novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište primjenom metodologije donesene u skladu s člankom 7. stavkom 10.
	(h)  napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte za daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska, uzimajući u obzir zapošljavanje i konkurentnost, na cestovnu mobilnost s nultim emisijama;
	(i)  učinke na zapošljavanje, koji se procjenjuju detaljnim mapiranjem razvoja radnih mjesta u automobilskoj industriji i učinak na regije u kojima se te industrije nalaze, kao i mjere, uključujući financijske mjere, na razini Unije, države članice ili na lokalnoj razini za ublažavanje socioekonomskih učinaka u tim regijama, uključujući programe usavršavanja i prekvalifikacije;
	(k)  potencijalni doprinos dodatnih nacionalnih mjera i mjera Unije usmjerenih na smanjenje prosječne starosti, a time i emisija voznog parka lakih vozila, kao što su mjere za potporu postupnom ukidanju starijih vozila na društveno pravedan i ekološki prihvatljiv način;
	________
	1aDirektiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

Amandman  51

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	U skladu s Preporukom Vijeća (EU).../... [ Preporuka Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti] države članice pozvane su da pripreme teritorijalne planove za pravednu tranziciju za svoju automobilsku industriju u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima kako bi se strukturne promjene usmjerile na društveno prihvatljiv način i izbjegli socijalni poremećaji.

Amandman  52

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.aa (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Umeće se sljedeći članak 14.aa:
	„Članak 14.aa
	Dodatne mjere za potporu potražnji za osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima s nultim emisijama na tržištu Unije
	Do ... Komisija do [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] poduzima dodatne mjere kako bi poduprla potražnju za osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima s nultim emisijama na tržištu Unije, među ostalim, poticanjem privatnih poduzeća određene veličine voznog parka da prijeđu na mobilnost s nultim emisijama. Konkretno, ona mora podnijeti prijedlog izmjene Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu1akako bi se ciljevi koji su u njoj utvrđeni uskladili s povećanim standardima u smislu emisija CO2 za osobne automobile i gospodarska vozila.
	_________________
	1a Kako je izmijenjena Direktivom 2001/2019/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. (SL L 188, 12.7.2019., str. 116.).

 

Amandman  53

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) umeće se sljedeći članak 14.b:
	„Članak 14.b
	U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive (EU).../... [Preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] države članice uzimaju u obzir načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu u odlukama o politikama, planiranju i ulaganju koje se odnose na uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima, među ostalim u pogledu energetske učinkovitosti od naftnog izvora do upravljača različitih tehnologija s nultim emisijama.”

Amandman  54

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.ab (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9b) Umeće se sljedeći članak 14.ab:
	Članak 14.ab
	Dodatne mjere za potporu tranziciji prema osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima s nultim emisijama na tržištu Unije
	Do ... [6 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 17. radi usklađivanja pravila o homologaciji za vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem pretvorenima u električni pogon akumulatora ili gorivnih ćelija kako bi se omogućila homologacija serija. Komisija također ocjenjuje uvođenje pravila za izračun ekvivalenta CO2 vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem pretvorenih u električni pogon akumulatora ili gorivih ćelija u kontekstu primjene ove Uredbe.

Amandman  55

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka a

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija 2028. preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju dvogodišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.	1. Komisija do 2027. detaljno preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju godišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.
Izvješću se po potrebi prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.	Izvješću se po potrebi prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.

Amandman  56

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) U članku 15. umeće se sljedeći stavak:
	1a.  U preispitivanju iz stavka 1. Komisija također izvješćuje o emisijama CO2 tijekom životnog ciklusa novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila na temelju metodologije utvrđene u članku 7. stavku 10. Izvješću se po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog dopune ove Uredbe za rješavanje pitanja tih emisija.

Amandman  57

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 6.

Tekst na snazi	Izmjena
	(ba) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
6. Komisija do 31. prosinca 2020. preispituje Direktivu 1999/94/EZ uzimajući u obzir potrebu da se potrošačima pruže točne, pouzdane i usporedive informacije o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćivača zraka novih osobnih automobila koji se stavljaju na tržište te ocjenjuje mogućnosti uvođenja oznake ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO2 za nova laka gospodarska vozila. Preispitivanju se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.	„6.  Komisija do [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] preispituje Direktivu 1999/94/EZ uzimajući u obzir potrebu da se potrošačima pruže točne, pouzdane i usporedive informacije o stvarnoj potrošnji goriva, emisijama CO2, emisijama onečišćivača zraka i energetskoj učinkovitosti novih osobnih automobila koji se stavljaju na tržište te ocjenjuje mogućnosti uvođenja oznake ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO2 za nova laka gospodarska vozila.

Obrazloženje

Revizija Direktive o označivanju automobila u dobi od 20 godina ključna je kako bi se potrošačima pružile prave informacije pri ulasku na tržište. Ta je odredba uključena u prethodne pregovore o standardima za emisije CO2 za automobile, ali Komisija nije predstavila reviziju te Direktive. Stvarni podaci od tada su stavljeni na raspolaganje u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2021/392. S obzirom na nedavni i očekivani rast prodaje električnih vozila na baterijski pogon, također će biti važno da potrošači mogu razlikovati takva vozila na temelju njihove relativne energetske učinkovitosti kako bi se potrošače usmjerilo prema vozilima s najboljim operativnim svojstvima i time pomoglo smanjiti troškove energije i potrošnju energije.

Amandman  58

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka d

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.2

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) u točki 6.2. naslov se zamjenjuje sljedećim:	(d) točka 6.2. briše se.
„Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija”

Obrazloženje

Povezano s brisanjem mase kao parametra korisnosti.

 

Amandman  59

 

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka da (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.2.1

Tekst na snazi	Izmjena
	(da) točka 6.2.1. zamjenjuje se sljedećim:
6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029.	„6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029.
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025 + a2025· (TM – TM0)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025
pri čemu je:	pri čemu je:
EU fleet-wide target2025kako je definiran u točki 6.1.1.;	EU fleet-wide target2025 kako je definiran u točki 6.1.1.”
a2025 =
pri čemu je:
a2021 nagib najbolje prilagođenog pravca utvrđenog primjenom linearne prilagodbe metodom najmanjih kvadrata na ispitnu masu (neovisna varijabla) i specifičnih emisija CO2 (ovisna varijabla) svakog novog osobnog automobila registriranog u 2021.;
average emissions2021 je prosjek specifičnih emisija CO2 svih novih osobnih automobila registriranih u 2021. onih proizvođača za koje se izračunava ciljna vrijednost specifičnih emisija u skladu s točkom 4.;
TM je prosječna ispitna masa u kilogramima (kg) svih novih osobnih automobila određenog proizvođača registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini;
TM0 vrijednost u kilogramima (kg) utvrđena u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (d).

(32019R0631)

Amandman  60

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka t

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.1 – podstavci 1. i 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ciljna vrijednost specifičnih emisija = specific emissions reference target ZLEV factor	ciljna vrijednost specifičnih emisija = specific emissions reference target
pri čemu je:	pri čemu je:
specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;	specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;
ZLEV factor (1 + y – x), osim ako je taj zbroj veći od 1,05 ili manji od 1,0, u kojem slučaju je ZLEV factor određen kao 1,05 ili 1,0, ovisno o slučaju;
pri čemu je:
y udio vozila s nultim i niskim emisijama u proizvođačevu voznom parku novih osobnih automobila izračunan kao ukupni broj novih vozila s nultim i niskim emisijama, od kojih se svako broji kao ZLEVspecific u skladu sa sljedećom formulom, podijeljen s ukupnim brojem novih osobnih automobila registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini:
ZLEVspecific = 1 –
nevažeće
Za nove osobne automobile registrirane u državama članicama s udjelom vozila s nultim i niskim emisijama u njihovu voznom parku koji je manji od 60 % prosjeka Unije u 2017. i s manje od 1 000 novih vozila s nultim i niskim emisijama registriranih u 2017.*, ZLEVspecific do 2029. i uključujući 2029. izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:
ZLEVspecific =
nevažeće
Ako udio vozila s nultim i niskim emisijama u voznom parku novih osobnih automobila registriranih u određenoj državi članici u jednoj godini u razdoblju od 2025. do 2028. premašuje 5 %, ta država članica ne ispunjava uvjete za primjenu multiplikatora od 1,85 u sljedećim godinama;
x 15 % u razdoblju od 2025. do 2029.
________	________
* Udio vozila s nultim i niskim emisijama u voznom parku novih osobnih automobila određene države članice u 2017. računa se kao ukupan broj novih vozila s nultim i niskim emisijama registriranih u 2017., podijeljen s ukupnim brojem novih osobnih automobila registriranih u istoj godini.”;	* Udio vozila s nultim i niskim emisijama u voznom parku novih osobnih automobila određene države članice u 2017. računa se kao ukupan broj novih vozila s nultim i niskim emisijama registriranih u 2017., podijeljen s ukupnim brojem novih osobnih automobila registriranih u istoj godini.”;

Amandman  61

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka t

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.1 – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;	EU fleet-wide target2025 definiran je u skladu s točkom 6.1.1.;

Obrazloženje

Povezano s brisanjem mase kao parametra korisnosti.

 

 

Amandman  62

 

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka t

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.2

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6.3.2 Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.	6.3.2 Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.
Ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030 + a2030 · (TM-TM0)	ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030
pri čemu je
EU fleet-wide target2030 kako je definiran u točki 6.1.2;
a2030 =
pri čemu je
a2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
TM kako je definirano u točki 6.2.1.
TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.

Amandman  63

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka t

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.3

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6.3.3. Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2035. nadalje	6.3.3. Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2035. nadalje
Ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035 + a2035 · (TM-TM0)	ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035
pri čemu je
a2035=
pri čemu je
a2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
TM kako je definirano u točki 6.2.1.
TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.

Amandman  64

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka ca (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.2.1

Tekst na snazi	Izmjena
	(ca) Točka 6.2.1. zamjenjuje se sljedećim:
6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029.	„6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2026.
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025+ a · (TM – TM)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025
pri čemu je:	pri čemu je:
EU fleet-wide target2025kako je definiran u točki 6.1.1.;	EU fleet-wide target2025 kako je definiran u točki 6.1.1.;”
α ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM utvrđene u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (d) i ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM utvrđene u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (d);
pri čemu je:
a =
a nagib najbolje prilagođenog pravca utvrđenog primjenom linearne aproksimacije metodom najmanjih kvadrata na ispitnu masu (neovisna varijabla) i specifičnih emisija CO2 (ovisna varijabla) svakog novog lakoga gospodarskog vozila registriranog u 2021.;
average emissions prosječna vrijednost specifičnih emisija CO2 svih novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2021. onih proizvođača za koje se izračunava ciljna vrijednost specifičnih emisija u skladu s točkom 4.;
TM prosječna ispitna masa u kilogramima (kg) svih novih lakih gospodarskih vozila određenog proizvođača registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini;

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32019R0631)

Amandman  65

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka d

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.2.2

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030 + α · (TM – TM0)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030
pri čemu je	pri čemu je
EU fleet-wide target2030kako je definiran u točki 6.1.3.;	EU fleet-wide target2030kako je definiran u točki 6.1.3.;
α a2030,L ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a2030,H ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;	α a2030,L ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a2030,H ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;
pri čemu je:
a2030,L
a2030,H
average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
TM kako je definirano u točki 6.2.1.
TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.

Amandman  66

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka e

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.2.3

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035 + α · (TM – TM0)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035

Amandman  67

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka d

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.2.3

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
a2035,L ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a2035,H ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;	Briše se.
pri čemu je:
a2035,L
a2035,H
average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
TM kako je definirano u točki 6.2.1.
TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.

Amandman  68

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka ea (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.3.1

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ea) točka 6.3.1. zamjenjuje se sljedećim:
	„6.3.1 Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za 2025.
	ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025
	pri čemu je:
	EU fleet-wide target2025 definiran je u skladu s točkom 6.1.1.;

Obrazloženje

Povezano s brisanjem mase kao parametra korisnosti i uvođenjem linearnog smanjenja emisija između 2025. i 2030.

Amandman  69

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka ea (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.3.1

Tekst na snazi	Izmjena
	(ea) U stavku 1. podstavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
Specific emissions target = (specific emissions reference target – (øtargets - EU fleet-wide target2025))· ZLEVfactor	Specific emissions target = (specific emissions reference target – (øtargets - EU fleet-wide target2025))
pri čemu je:	pri čemu je:
specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;	specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;
øtargets prosjek svih referentnih ciljnih vrijednosti specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 6.2.1., ponderiran na broj novih lakih gospodarskih vozila svakog pojedinačnog proizvođača;	øtargets prosjek svih referentnih ciljnih vrijednosti specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 6.2.1., ponderiran na broj novih lakih gospodarskih vozila svakog pojedinačnog proizvođača;
ZLEV factor (1 + y – x), osim ako je taj zbroj veći od 1,05 ili manji od 1,0, u kojem slučaju je ZLEV factor određen kao 1,05 ili 1,0, ovisno o slučaju;
pri čemu je:
udio vozila s nultim i niskim emisijama u proizvođačevu voznom parku novih lakih gospodarskih vozila izračunan kao ukupni broj novih vozila s nultim i niskim emisijama, od kojih se svako broji kao ZLEVspecific u skladu sa sljedećom formulom, podijeljen s ukupnim brojem novih lakih gospodarskih vozila registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini: [JEDNADŽBA]
x 15 %.

Amandman  70

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka f

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.3.2

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Specific emissions target = specific emissions reference target – (øtargets - EU fleet-wide target2030)	ciljna vrijednost specifičnih emisija = specific emissions reference target
pri čemu je:
Specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.2.;
øtargets prosjek svih referentnih ciljnih vrijednosti specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 6.2.2., ponderiran na broj novih lakih gospodarskih vozila svakog pojedinačnog proizvođača;
EU fleet-wide target2030 kako je definiran u točki 6.1.2.	EU fleet-wide target2030 kako je definiran u točki 6.1.2.

Amandman  71

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka g

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.3.3

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Specific emissions target = specific emissions reference target – (øtargets - EU fleet-wide target2035)	Specific emissions target = EU fleet-wide target2030
pri čemu je:
Specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.3.;
øtargets prosjek svih referentnih ciljnih vrijednosti specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 6.2.3., ponderiran na broj novih lakih gospodarskih vozila svakog pojedinačnog proizvođača;
EU fleet-wide target2035 kako je definiran u točki 6.1.3.

Obrazloženje

Povezano s brisanjem mase kao parametra korisnosti.

OBRAZLOŽENJE

Novi zakonodavni prijedlog Europske komisije o vrijednostima emisija CO2 za automobile i kombije dio je paketa „Spremni za 55 %” i izravno utječe ne samo na emisije, već i na potrošače i automobilsku industriju. Izvjestitelj u nastavku iznosi najvažnija pitanja.

 

1. Klima i čisti zrak

Izvjestitelj u potpunosti podržava obvezu Unije da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. te da će do 2050. postići klimatsku neutralnost. Velik dio emisija Unije otpada na cestovni promet, čiji je udio u ukupnim emisijama u 2019. iznosio više od 20 %. Više od 70 % emisija cestovnog prometa potječe od automobila i kombija.  Dok se emisije u drugim sektorima smanjuju, emisije iz prometa i dalje se povećavaju. Uz emisije stakleničkih plinova, cestovni promet značajan je izvor emisija i drugih tvari koje onečišćuju zrak kao što su NOx, SO2 i sitne lebdeće čestice. Stoga su potrebne zakonodavne mjere kojima će se prometni sektor uključiti u prijelaz na klimatsku neutralnost i kojima će se smanjiti emisije onečišćujućih tvari.

 

Izvjestitelj smatra da su se standardi za CO2 za automobile i kombije pokazali djelotvornom mjerom za smanjenje emisija iz cestovnog prometa. Otkad su stupili na snagu, standardi služe kao poticaj proizvođačima automobila za veća ulaganja u razvoj vozila s nultim emisijama. To je rezultiralo stavljanjem većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište nego što se prethodno očekivalo. Izvjestitelj stoga pozdravlja postrožavanje standarda koje je predložila Komisija kako bi se ti standardi uskladili s klimatskim ambicijama Unije.

 

Međutim, s obzirom na to da su novi automobili često u prometu mnogo duže od 10 – 15 godina, koliko je procijenila Komisija, ciljne vrijednosti trebale bi biti ambicioznije kako bi EU dostigao svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. Postrožavanjem ciljnih vrijednosti za 2025. i 2030. te uvođenjem prijelazne ciljne vrijednosti zajamčit će se da standardi nastave služiti kao poticaj za stavljanje više vozila s nultim emisijama na tržište.

 

2. Interesi potrošača i poticanje inovacija i ulaganja

Izvjestitelj smatra da penaliziranje vožnje povećavanjem troškova za potrošače nije pravi način za postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. Umjesto toga, smatra da bi vožnja trebala biti bez emisija i cjenovno pristupačna. Kupovna cijena automobila i kombija jedan je od glavnih kriterija na temelju kojih potrošači donose odluke o kupnji. Vozila s nultim emisijama proteklih se godina brzo razvijaju. Na tržištu se sada nudi sve više i više vozila s nultim emisijama, uključujući i cjenovno pristupačnije modele. Troškovi održavanja električnih vozila na baterije manji su jer ona imaju manje pomičnih dijelova. Električna vozila na baterije dugoročno su konkurentna u smislu ukupnog troška njihovog posjedovanja. Kako bi nova i rabljena vozila s nultim emisijama bila cjenovno pristupačnija i dostupnija za kupnju, izvjestitelj smatra da bi trebalo poticati inovacije, natjecanje i razvoj vozila s nultim emisijama.

Ciljna vrijednost za 2035. i povećane prijelazne ciljne vrijednosti trebale bi poslati jasnu poruku tržištu i pružiti proizvođačima sigurnost za daljnja ulaganja u razvoj vozila s niskim emisijama kako bi ona s vremenom postala prilagođenija potrošačima i cjenovno povoljnija. Osim toga, potrebna su daljnja ulaganja u infrastrukturu za punjenje kako bi kupnja vozila s nultim emisijama postala što atraktivnija. Trebalo bi povećati razinu ambicioznosti Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva koju je predložila Komisija u pogledu infrastrukture za punjenje automobila i kombija kako bi ona odgovarala razini ambicioznosti u pogledu standarda emisija CO2. Druge politike kojima se može dodatno poduprijeti prelazak na klimatski neutralan promet trebalo bi uskladiti sa strožim standardima emisija CO2, na primjer, revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o čistim vozilima.

 

3. Pravedni prelazak za mala i srednja poduzeća i njihove radnike

Iako se očekuje da će ukupni utjecaj prelaska na vozila s nultim emisijama na zaposlenost biti pozitivan, u određenim sektorima i regijama može se očekivati smanjenje zaposlenosti. Izvjestitelj smatra da bi Komisija trebala temeljito razmotriti te učinke i ocijeniti moguće mjere tijekom tog prelaska. Posebnu pozornost trebalo bi pridati MSP-ovima u cijelom lancu opskrbe, koji nemaju uvijek iste mogućnosti ni sredstva za usavršavanje i prekvalifikaciju kao veliki proizvođači.

 

4. Jednostavno i usklađeno zakonodavstvo

Izvjestitelj smatra da bi odredbe ove uredbe koje imaju destimulirajući utjecaj na prodaju vozila s nultim emisijama trebalo što prije ukinuti kako bi zakonodavstvo bilo jednostavno i usklađeno. Stoga bi sustav olakšica za vozila s nultim i niskim emisijama trebalo ukinuti ranije nego što je to predložila Komisija. Osim toga, ograničenje smanjenja emisija koja se mogu nagraditi putem eko-inovacija trebalo bi prilagoditi na nižu razinu u skladu s novim standardima kako se njima ne bi poticalo smanjenje razine ambicioznosti u pogledu prodaje vozila s nultim emisijama.

 

Izvjestitelj ključnim smatra postizanje ciljnih vrijednosti na temelju stvarnih emisija. Trebalo bi izbjegavati nenamjerne razlike između teoretskih emisija i stvarnih emisija tijekom vožnje, kao i pravne nedostatke. Iako će prelazak s novog europskog ciklusa vožnje na globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila dovesti do reprezentativnijih brojki za emisije CO2 pri homologaciji tipa, hibridna vozila na punjenje i dalje se uzimaju u obzir na zavaravajući način. Emisije tih vozila trenutačno se obračunavaju primjenom faktora korisnosti koji predstavlja udio udaljenosti prijeđene s pomoću baterije u usporedbi s udaljenošću prijeđenom s pomoću motora s unutarnjim izgaranjem. Međutim, taj se faktor korisnosti ne temelji na reprezentativnim stvarnim podacima, već na procjeni koja ne odražava točno stvarne načine vožnje. S obzirom na to da Komisija od 2021. prikuplja podatke praćenjem potrošnje goriva i energije mjeračima koji se nalaze u vozilima, taj bi faktor korisnosti trebalo što prije revidirati kako bi on odražavao stvarne emisije.

 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (21.4.2022)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća  o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije

(COM(2021)0556 – C9‑0322/2021 – 2021/0197(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Dominique Riquet

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. utvrđena zelenim planom, svi sektori u Uniji moraju smanjiti svoje emisije, što uključuje cestovni promet, koji je odgovoran za 20 % emisija, a posebno automobile i kombije, koji ispuštaju tri četvrtine tih emisija. Ta će tranzicija istovremeno utjecati na kućanstva, državna područja, radnike i automobilski sektor te će biti zahtijevati znatna javna i privatna ulaganja.

Za uspješno rješavanje tih pitanja Komisija predlaže zabranu de facto svih tehnologija motora s unutarnjih izgaranjem za automobile i kombije u EU-u od 2035. Izvjestitelj podržava opći cilj dekarbonizacije voznog parka u cilju postizanja klimatske neutralnosti. No želi dati nekoliko preporuka kako bi se prevladale moguće zamke te strategije, koje se mogu pojaviti zbog njezine metodologije, stupnja izvedivosti i posljedica:

1. Za sveobuhvatno smanjenje emisija

Izvjestitelj smatra da fokusiranjem samo na emisije iz ispušnih cijevi ova Uredba ne uspijeva uspostaviti pristup kojim se uzima u obzir ukupni ugljični otisak automobila i kombija. Davanjem prednosti određenim izvorima emisija narušava se ravnopravnost među tehnologijama, čime se krši načelo tehnološke neutralnosti.

Zbog rasta broja vozila s nultim i niskim emisijama iz ispušnih cijevi, postupnim premještanjem izvora emisija na više razine lanca vrijednosti, koji su obuhvaćeni drugim zakonodavstvom, ta će Uredba postati zastarjela. Kako bi se umanjio rizik od regulatorne rascjepkanosti, izvjestitelj daje prednost proširenom obračunu ugljika kojim se uzima u obzir životni ciklus vozila i goriva, odnosno izvora energije, čime bi se omogućilo bolje izvješćivanje o stvarnom utjecaju različitih tehnologija na okoliš.

2. Neizvjesnosti povezane s električnom tehnologijom

Iako izvjestitelj podržava elektrifikaciju voznog parka i put prema nultim emisijama, zabrinut je zbog toga što će se pri donošenju ranih političkih odluka podcijeniti gospodarski, industrijski, društveni i ekološki troškovi tranzicije. Vozila s baterijom nemaju nultu stopu emisija za okoliš (ugljična bilanca proizvodnje, težina vozila, podrijetlo električne energije, vađenje materijala i opskrba materijalima, posebno u kontekstu sve većeg nadmetanja za te resurse i predviđenom rastu proizvodnje baterija za dvadeset puta do 2050.). Javljaju se i ozbiljna pitanja o našim elektroenergetskim mrežama (u pogledu dekarbonizacije, dostupnosti, učinkovitosti i normizacije) ili infrastrukturi za punjenje (pokrivenost u odnosu na autonomiju, velike potrebe za ulaganjima jer će se države članice suočiti s gubicima i prijenosima prihoda od poreza na goriva).

Oslanjanje samo na jednu tehnologiju istovremeno bi naštetilo drugim sektorima jer bi prouzročilo velike poremećaje u industrijama u pogledu istraživanja i razvoja, zapošljavanja i europske konkurentnosti. Bez prethodnog razvoja konkurentnog industrijskog ekosustava EU-a, uspostave odgovarajuće infrastrukture, dekarbonizacije i konsolidacije proizvodnje električne energije te sigurnih lanaca opskrbe pogoršale bi se naše strukturne slabosti. Unija se suočava s međunarodnim divovima, koji u odnosu na nas nemaju jednake uvjete u području zaštite okoliša ili tržišnog natjecanja, i stoga postoji stvaran rizik od povećanja uvoza stranih tehnologija, što bi za EU značilo dvostruki neuspjeh u području smanjenja svojeg ugljičnog otiska i konsolidacije industrije.

3. Potrebna potpora za komplementarne tehnologije

Uzimajući u obzir te nesigurnosti, ne bi trebalo u tako ranoj fazi i tako radikalno zabraniti jednu ili više tehnoloških opcija koje bi mogle biti relevantne u budućnosti, nego bi trebalo poticati inovacije i komplementarnosti različitih učinkovitih tehnologija. Te prijelazne tehnologije mogu pridonijeti ostvarenju ekoloških ciljeva i ponuditi komplementarna rješenja državama članicama, koje moraju balansirati velike gospodarske, geografske, društvene i infrastrukturne raznolikosti. 

Za to je potrebna manja izmjena cilja do 2035. kako bi se održala čvrsta putanja prema dekarbonizaciji tog sektora, a istodobno zadržao stupanj fleksibilnosti za razvoj učinkovitih alternativnih tehnologija. Stoga se uvodi klauzula o preispitivanju 2027., kada će zakonodavac moći bolje prosuditi o tim nesigurnostima, tehnološkom napretku i razvoju tržišta. Na kraju, potrebno je uspostaviti fond za automobilski sektor kojim bi se pružila potpora prekvalifikaciji i osposobljavanju radnika kako bi se osigurala održivost europske industrijske proizvodnje kao učinkovite i konkurentne na svjetskom tržištu.

Izvjestitelj za mišljenje uvjeren je da će uz ove preporuke Unija ispuniti svoje ekološke ciljeve te zadovoljiti društvene i industrijske potrebe kako bi europsko gospodarstvo postalo održivije i otpornije.

AMANDMANI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke dogovorile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će uložiti napore da se povećanje temperature ograniči na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju.	(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke dogovorile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će uložiti napore da se povećanje temperature ograniči na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa u studenome 2021. njegove su stranke prepoznale da bi se zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena te su se obvezale na jačanje svojih ciljeva za 2030. do kraja 2022. kako bi se ubrzalo djelovanje u području klime u ovom kritičnom desetljeću i premostio jaz u ambicioznosti u odnosu na cilj od 1,5 °C.

Amandman  2

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istodobno ta tranzicija različito djeluje na žene i muškarce, a posebno utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.	(3) U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. Kako bi se to postiglo, potrebno je osigurati usklađenost zakonodavnih akata koji se preklapaju s obzirom na međusektorsku prirodu tema kao što su infrastruktura za alternativna goriva, standardi za CO2 za automobile i kombije, baterije, obnovljiva energija, korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo te Osmi program djelovanja za okoliš. Trebalo bi izbjegavati bilo kakvu regulatornu rascjepkanost koja bi poslala proturječne signale i postavila međusobno nespojive ciljeve. Zelenim planom se utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom i ojačati vodeći položaj industrije u svim ključnim sektorima, uz istodobno poticanje inovacija i kvalitetnih radnih mjesta u Europi. Strategijom se isto tako nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, uzimajući u obzir nacionalne i regionalne specifičnosti i razne društvene posljedice. Istodobno ta tranzicija različito djeluje na žene i muškarce, a posebno utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.

Amandman  3

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Od svih se gospodarskih sektora, pa tako i od sektora cestovnog prometa, očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija.	(6) Od svih se gospodarskih sektora očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija, uključujući sektor cestovnog prometa, koji je jedini sektor u Uniji u kojem su emisije u porastu od 1990-ih i koji ima velik ekološki otisak odgovoran za 70 % ukupnih emisija Unije iz prometa i za više od 27 % svih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Zelenim planom postavljen je ambiciozan cilj smanjenja emisija iz prometa za 90 % kako bi se postigla ugljična neutralnost u EU-u do 2050.

Amandman  4

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova.	(7) Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova, kao i ovisnosti Unije o uvoznim fosilnim gorivima, uključujući uvoz nafte koji je samo 2018. iznosio 227,5 milijardi EUR, što je i dalje prevladavajuća potrošnja energije automobila i kombija (94 %). Pri postupnom ukidanju potrošnje nafte ključno je da se ne prelazi s jedne ovisnosti na drugu. Kako bi se osigurala buduća održivost europske proizvodne industrije i ojačala strateška autonomija Unije, ključno je da Komisija surađuje s državama članicama i dionicima iz industrije kako bi se osigurao lanac opskrbe u strateškim materijalima i rijetkim zemnim elementima koji su potrebni za tehnologije s nultim i niskim emisijama ugljika.

Amandman  5

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7a) Ova je Uredba dio cilja Unije da smanji emisije iz osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila kao dio dugoročnog cilja postizanja automobilskog sektora s nultim emisijama. Međutim, zbog sve veće upotrebe vozila s niskom i nultom razinom emisija postoji opasnost da se izvori emisija premjeste u ranije faze lanca vrijednosti automobilske industrije. Zbog toga je potrebno razviti metodologije cijelog životnog ciklusa kako bi se dopunio pristup koji se temelji na emisijama iz ispušne cijevi kako bi se osigurala učinkovitost tog zakonodavstva u smanjenju emisija na razini Unije i promicala proizvodnja održivih baterija, posebno u pogledu trajnosti, učinkovitosti, ponovne uporabe i recikliranja. S obzirom na tu situaciju, Komisija bi najkasnije do 31. prosinca 2023. trebala izraditi usklađenu metodologiju za izvješćivanje o ugljičnoj bilanci u životnom ciklusu takvih vozila („proizvodnja – uporaba – uništavanje”) i potrošnji energije („ekstrakcija/proizvodnja – transport – potrošnja” ili „od izvora do spremnika”) kako bi se dobio pregled i na taj način osigurala dosljednost sredstava za ostvarivanje klimatskih ciljeva Unije. Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2027. kako bi se taj prošireni obračun ugljika uključio kao novi pokazatelj za smanjenje emisija iz sektora koji najbolje može odražavati pravu ravnotežu ugljika osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila.

Amandman  6

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća25 i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija.	(8) Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća25 i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Istodobno je iznimno važno da se dopunskim zakonodavstvom Unije, kao što je Direktiva (EU) 2018/200125a, osigura brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora kako bi se vozni park Unije napajao dodatnom električnom energijom iz obnovljivih izvora. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija. U digitalnoj i zelenoj tranziciji trebalo bi uzeti u obzir i važnost socijalne dimenzije kako bi se osigurala mobilnost dostupna svima, uključujući učinak oporezivanja energije na cjenovnu pristupačnost, izravan i neizravan učinak viših cijena energije na promet u različitim regijama Unije, kao i industrijske posljedice za osiguravanje zapošljavanja i konkurentnosti industrije.
__________________	__________________
25 Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).	25 Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).
	25a Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

Amandman  7

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka i uštede energije, a održale bi se i inovacije u automobilskom vrijednosnom lancu. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.	(9) Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim i niskim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka i uštede energije, a održale bi se i inovacije, međunarodna konkurentnost i razine zaposlenosti u automobilskom vrijednosnom lancu i očuvanja pristupačnosti i cijena mobilnosti za sve. Automobilska industrija i dalje je jedan od stupova gospodarstva Unije, čini 7 % njezina BDP-a, osigurava 4,6 milijuna radnih mjesta i ostaje na vrhuncu tehnoloških inovacija sa 60 milijardi EUR godišnje uloženih u istraživanje i razvoj. Industriji je potrebno pružiti potporu u ekološkoj i digitalnoj tranziciji jer se europski proizvođači sada suočavaju s trostrukim problemom – ambicioznim propisima o zaštiti okoliša, sve većim potrebama za ulaganjima u inovacije i povećanom međunarodnom konkurencijom. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora i dalje biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 trebali bi ostati tehnološki neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Trebalo bi koristiti razne tehnologije čiji je cilj dugoročno pridonijeti ciljnoj vrijednosti od nula emisija za cijeli vozni park, kao što su vodik, biogoriva i druga obnovljiva goriva, te koje bi kratkoročno i srednjoročno mogle doprinijeti smanjenju emisija CO2 iz prometnog sektora, osiguravajući pritom cjenovnu pristupačnost, dostupnost, sigurnost i uključivost. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje ili vozila na alternativna goriva, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

Amandman  8

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Električna vozila na baterije imaju velik potencijal za dekarbonizaciju voznog parka i trebalo bi ih poticati, uzimajući u obzir načelo tehnološke neutralnosti, kako bi se upotrebljavala zajedno s drugim učinkovitim tehnologijama. Važno je naglasiti da, s obzirom na ugljični otisak baterije, veću masu vozila, podrijetlo električne energije i vađenje sirovina, nijedna tehnologija nema nultu stopu emisija i da svaka tehnologija utječe na okoliš, uključujući tu vrstu vozila. U tom bi pogledu trebalo procijeniti i smanjiti rizik od napetosti u opskrbi kako bi se zadovoljila europska potražnja u kontekstu povećanog međunarodnog pritiska da se ekstrahiraju resursi potrebni za proizvodnju baterija, pri čemu se predviđa da će se proizvodnja baterija do 2050. udvadeseterostručiti. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir učinke na elektroenergetske mreže u smislu dekarbonizacije, dostupnosti, učinkovitosti, pametnih mreža i normizacije ili na uvođenje infrastrukture za punjenje, u smislu veličine mreže povezane s autonomijom, visokim zahtjevima za privatna i javna ulaganja.

Amandman  9

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) U tom bi se kontekstu nove više ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 od 2030. trebale odrediti i za nova osobna vozila i za nova laka gospodarska vozila. Te bi ciljne vrijednosti trebalo postaviti na razini na kojoj će biti moguće znatno ubrzati primjenu vozila s nultim emisijama na tržištu Unije i poticati inovacije povezane s tehnologijama s nultim emisijama na troškovno učinkovit način.	(10) U tom bi se kontekstu nove više ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 od 2030. trebale odrediti i za nova osobna vozila i za nova laka gospodarska vozila. Te bi ciljne vrijednosti trebalo postaviti na razini kojom se poštuje načelo tehnološke neutralnosti i na kojoj će biti moguće znatno ubrzati primjenu vozila s nultim i niskim emisijama na tržištu Unije radi snižavanja njihove cijene i povećanja pristupačnosti za sve te poticati inovacije povezane s tehnologijama s nultim emisijama i ojačati europsku konkurentnost na troškovno učinkovit način. Načelo tehnološke neutralnosti ključno je kako bi se osiguralo postojanje više rješenja, očuvale inovacije i razvoj, među ostalim u području disruptivnih tehnologija, te omogućila fleksibilnost tržišta i raznolik raspon društvenih ponašanja. Stoga je važno ne ograničiti cestovni promet na jednu tehnologiju, već poticati inovacije i komplementarnosti između učinkovitih alternativnih tehnologija, kao što je kombinirana upotreba hibridnih vozila i goriva s niskim emisijama ugljika, bez odgađanja usvajanja čistih tehnologija koje su u skladu s klimatskim ciljevima Unije. Nadalje, univerzalni pristup na razini Unije bio bi ugrožen velikom gospodarskom, socijalnom, geografskom i infrastrukturnom raznolikošću unutar država članica i među njima, dok kombinacija komplementarnih tehnologija svakoj regiji omogućuje provedbu rješenja koja smatra najprikladnijima za smanjenje svojih emisija.

Amandman  10

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10a) Tehnološke inovacije preduvjet su za dekarbonizaciju mobilnosti u Uniji te bi ih stoga trebalo podupirati. Suočene s povećanom međunarodnom konkurencijom, Unija i države članice trebale bi nastaviti ulagati napore u istraživanje i razvoj inicijativa kojima se promiču sinergije u tom sektoru, kao što je Europski savez za baterije, te podupirati javna i privatna ulaganja u europsko istraživanje i inovacije u području automobilske industrije. Time bi se trebalo nastojati zadržati europsko tehnološko vodstvo u tom sektoru, razviti industrijsku izvrsnost u tehnologijama budućnosti u Uniji i osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost njezine industrijske baze.

Amandman  11

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti. Prema potrebi trebalo bi razmotriti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.	(11) Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim i niskim emisijama i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti, posebice za MSP-ove. Trebalo bi stoga povećati financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost, Socijalni fond za klimatsku politiku te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije. Ta financijska potpora trebala bi biti uvjetovana time da poduzeća koja je primaju očuvaju radna mjesta.

Amandman  12

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) U ažuriranoj se novoj industrijskoj strategiji26 predviđa zajedničko stvaranje zelenih i digitalnih načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. U tom bi kontekstu trebalo razviti način tranzicije za ekosustav mobilnosti koji bi pratio tranziciju automobilskog vrijednosnog lanca. U primjeni tog načina trebalo bi posebno voditi računa o MSP-ovima u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, savjetovanju socijalnih partnera koje uključuje i savjetovanje država članica, te bi se on trebao temeljiti na Programu vještina za Europu s inicijativama kao što je Pakt za vještine radi mobiliziranja privatnog sektora i drugih dionika kako bi se europska radna snaga usavršila i prekvalificirala u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Trebalo bi i razmotriti odgovarajuće mjere i poticaje na europskoj i nacionalnoj razini kojima se potiče cjenovna privlačnost vozila s nultim emisijama. Napredak postignut tim sveobuhvatnim načinom tranzicije za ekosustav mobilnosti trebalo bi pratiti svake dvije godine u okviru izvješća o napretku koji Komisija podnosi i kojim se, među ostalim, promatra napredak u stavljanju vozila s nultim emisijama na tržište, razvoj njihovih cijena, razvoj primjene alternativnih goriva i uspostave infrastrukture u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, potencijal inovativnih tehnologija za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, međunarodna konkurentnost, ulaganje u automobilske vrijednosne lance, usavršavanje i prekvalifikacija radnika te preinaka aktivnosti. Izvješće o napretku temeljit će se i na dvogodišnjim izvješćima o napretku koje države članice podnose u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva. U izradi izvješća o napretku Komisija bi se trebala savjetovati sa socijalnim partnerima i uključiti rezultate u socijalni dijalog. Inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru i dalje traju. Inovativne tehnologije kao što je proizvodnja elektrogoriva s hvatanjem iz zraka mogle bi, ako se razrade, stvoriti povoljne izglede za cjenovno prihvatljivu i klimatski neutralnu mobilnost. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak stanja s inovacijama u tom sektoru u okviru svojeg izvješća o napretku.	(12) U ažuriranoj se novoj industrijskoj strategiji26 predviđa zajedničko stvaranje zelenih i digitalnih načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. U tom bi kontekstu trebalo razviti način tranzicije za ekosustav mobilnosti koji bi pratio tranziciju automobilskog vrijednosnog lanca, pružajući pritom potporu najpogođenijim regijama i zajednicama u cilju zatvaranja jaza među razvijenim i slabije razvijenim gospodarstvima Unije. U primjeni tog načina trebalo bi posebno voditi računa o MSP-ovima u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, savjetovanju socijalnih partnera koje uključuje i savjetovanje država članica, te bi se on trebao temeljiti na Programu vještina za Europu s inicijativama kao što je Pakt za vještine radi mobiliziranja privatnog sektora i drugih dionika kako bi se europska radna snaga usavršila i prekvalificirala u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Trebalo bi i razmotriti odgovarajuće mjere i poticaje na europskoj i nacionalnoj razini kojima se potiče cjenovna privlačnost vozila s nultim i niskim emisijama. Individualna mobilnost trebala bi ostati dostupna i cjenovno pristupačna za sve, posebno za građane ruralnih, udaljenih i otočnih područja, s ograničenim pristupom kvalitetnom javnom prijevozu ili drugim rješenjima za mobilnost. Napredak postignut tim sveobuhvatnim načinom tranzicije za ekosustav mobilnosti trebalo bi pratiti svake dvije godine u okviru izvješća o napretku koji Komisija podnosi i kojim se, među ostalim, promatra napredak u stavljanju vozila s nultim i niskim emisijama na tržište, razvoj njihovih cijena, razvoj primjene alternativnih goriva i uspostave infrastrukture u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, potencijal inovativnih tehnologija za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, međunarodna konkurentnost, ulaganje u automobilske vrijednosne lance, usavršavanje i prekvalifikacija radnika te preinaka aktivnosti. Izvješće o napretku temeljit će se i na godišnjim izvješćima o napretku koje države članice podnose u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva. U izradi izvješća o napretku Komisija bi se trebala savjetovati sa socijalnim partnerima i uključiti rezultate u socijalni dijalog. Inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru i dalje traju. Inovativne tehnologije kao što su napredna biogoriva i proizvodnja elektrogoriva s hvatanjem iz zraka mogle bi, ako se razrade, stvoriti povoljne izglede za cjenovno prihvatljivu i klimatski neutralnu mobilnost. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak stanja s inovacijama u tom sektoru u okviru svojeg izvješća o napretku.
__________________	__________________
26 Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final od 5. svibnja 2021.	26 Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final od 5. svibnja 2021.

Amandman  13

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12a) Iako se ova Uredba primjenjuje samo na nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila, važno je uključiti je u sveobuhvatniji akcijski plan na razini Unije za dekarbonizaciju postojećeg voznog parka kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje građana u svim državama članicama. Postojeća flota i dalje će pridonositi nezadovoljavajućim rezultatima u području okoliša tijekom duljeg razdoblja u budućnosti zbog spore obnove flote. Nadalje, postojeće tržište rabljenih vozila koja onečišćuju okoliš u srednjoj i istočnoj Europi stvara rizik od premještanja onečišćenja u gospodarski slabije razvijene regije Unije. Postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva do 2050. trebalo bi ići ruku pod ruku s pravom svih građana Unije na čišći zrak. Kako bi se ubrzalo smanjenje emisija iz postojećeg voznog parka, iznimno je važno da Komisija bez odgode predloži zakonodavne mjere kako bi se uspostavio okvir povoljan za naknadnu ugradnju i promicala upotreba trenutačno dostupnih tehnologija za smanjenje emisija CO2, kao što su niskougljična goriva ili svjetla koja troše manje energije, kako bi se ubrzala promjena načina prijevoza za teret i putnike, potaknule ekološki prihvatljivije prometne navike, kao što su dijeljenje automobila, održiva mobilnost i javni prijevoz u gradovima, te kako bi se riješio mogući rizik od istjecanja ugljika u automobilskoj industriji unutar Unije.

Amandman  14

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Te ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a treba dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu kako je utvrđeno u Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća27.	(13) Poboljšanje pristupa potrošača prikladnoj infrastrukturi za punjenje električnih vozila i opskrbu alternativnim gorivima ključan je preduvjet za razvoj tržišta vozila s nultim i niskim emisijama, a time i za uspjeh ove Uredbe. Ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a trebalo bi dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu, koja se dosad suočava s nedovoljnom provedbom diljem Unije. Stoga bi ovu Uredbu trebalo popratiti ambicioznim obveznim ciljevima za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva u svim državama članicama, kao i ambicioznim ciljevima za uspostavu privatnih mjesta za punjenje kako je utvrđeno u Direktivi 2014/94/EU27 i Direktivi 2010/31/EU, u tom bi pogledu svako povećanje ciljeva smanjenja emisija utvrđenih u ovoj Uredbi, uključujući privremene ciljeve, trebalo ići ruku pod ruku s povećanjem ciljeva uvođenja. Infrastrukturu za punjenje trebalo bi uvesti tamo gdje ljudi žive, rade i obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti. Nužno je da nijedna regija ili područje Unije ne bude zapostavljeno i da se na odgovarajući način riješe regionalne razlike u uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, posebno u slabije razvijenim regijama ili regijama s posebnim potrebama i okolnostima, kao što su ruralne i rijetko naseljene, udaljene i najudaljenije regije, otočne i planinske regije. Državama članicama trebalo bi pružiti dostatnu potporu i pomoć za postizanje tog cilja zbog njihovih znatnih potreba za ulaganjima u desetljeću u kojem će se povećati njihovi porezni gubici i prijenosi poreznih prihoda na alternativna goriva. U tom je kontekstu važno naglasiti da je pitanje punjenja gorivom neodvojivo povezano s autonomijom vozila, u smislu da s većom autonomijom nije potrebno tako često punjenje gorivom te da bi Komisija stoga trebala uzeti u obzir tehnološki razvoj, posebno u pogledu autonomije baterija, koji utječe na uvođenje infrastrukture. Cestovni promet čini znatan udio konačne potrošnje energije u Uniji. Direktiva (EU).../... [Preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] sadržava načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kao sveobuhvatno načelo koje bi trebalo uzeti u obzir u svim sektorima na svim razinama, a ne samo u energetskom sustavu. Načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” trebalo bi stoga uzeti u obzir u odlukama o politikama, planiranju i ulaganju povezanima s uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima, među ostalim u pogledu energetske učinkovitosti od naftnog izvora do automobilskog upravljača različitih tehnologija s nultim emisijama.
__________________	__________________
27 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).	27 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

Amandman  15

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Proizvođačima bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi voznih parkova tijekom vremena kako bi se prelazak na vozila s nultim emisijama odvijao na troškovno učinkovit način pa je stoga primjereno zadržati pristup u kojemu se razine ciljnih vrijednosti smanjuju u intervalima od pet godina.	(14) Proizvođačima, posebno MSP-ovima u lancu opskrbe u automobilskoj industriji, bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi njihovih voznih parkova tijekom vremena s obzirom na to da se osobni automobili proizvode i dizajniraju u najmanje petogodišnjim ciklusima, a laka gospodarska vozila još dulje, kako bi se na troškovno učinkovit način upravljalo prelaskom na vozila s nultim i niskim emisijama. Stoga je primjereno zadržati pristup u kojemu se razine ciljnih vrijednosti smanjuju u intervalima. Kako bi se osigurala učinkovitost ove Uredbe s obzirom na razvoj tržišta, tehnološki napredak i cilj Unije u pogledu smanjenja emisija, ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2027. godine.

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Aktivnosti usmjerene na smanjenje emisija kako bi se postigle ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a raspoređene su među proizvođačima upotrebom krivulje graničnih vrijednosti koja se temelji na prosječnoj masi novih vozila cijelog voznog parka EU-a i novog voznog parka proizvođača. Iako je primjereno održavati taj mehanizam, treba spriječiti da ciljne vrijednosti specifičnih emisija ne postanu negativne za proizvođača zbog strožih ciljnih vrijednosti cijelog voznog parka EU-a. Zbog toga je potrebno pojasniti da bi u slučaju takvih rezultata ciljnu vrijednost specifičnih emisija trebalo postaviti na 0 g CO2/km.	(17) Aktivnosti usmjerene na smanjenje emisija kako bi se postigle ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a raspoređene su među proizvođačima upotrebom krivulje graničnih vrijednosti koja se temelji na prosječnoj masi novih vozila cijelog voznog parka EU-a i novog voznog parka proizvođača. Treba spriječiti da ciljne vrijednosti specifičnih emisija ne postanu negativne za proizvođača zbog strožih ciljnih vrijednosti cijelog voznog parka EU-a. Zbog toga je potrebno pojasniti da bi u slučaju takvih rezultata ciljnu vrijednost specifičnih emisija trebalo postaviti na 0 g CO2/km. Parametar korisnosti temeljen na masi za izračun ciljnih vrijednosti specifičnih emisija za proizvođače trebalo bi zadržati do 2025. za osobne automobile. Sve veća masa automobila upotrebljava se kao opcija smanjenja emisija kojom se proizvođačima omogućuje da postave manje ambiciozne ciljeve, iako smanjenje veličine i težine vozila može donijeti znatne koristi u smislu energetske učinkovitosti, učinkovitog korištenja gradskog prostora, sigurnosti na cestama i ljudskog zdravlja. Komisija bi stoga trebala izraditi prijedloge za poticanje smanjenja mase, među ostalim za vozila s nultim i niskim emisijama, kako bi se potaknula proizvodnja materijalno učinkovitijih vozila.

Amandman  17

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(21) S obzirom na povećane ukupne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i radi izbjegavanja mogućih učinaka narušavanja tržišta, trebalo bi uskladiti zahtjeve koji se odnose na smanjenje za sve proizvođače u Uniji osim onih proizvođača koji su odgovorni za manje od 1 000 novih vozila registriranih u kalendarskoj godini. Zato se od 2030. nadalje uklanja mogućnost da proizvođači odgovorni za od 1 000 do 10 000 osobnih vozila ili od 1 000 do 22 000 lakih gospodarskih vozila novoregistriranih u kalendarskoj godini podnesu zahtjev za odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija.	(21) S obzirom na povećane ukupne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i radi izbjegavanja mogućih učinaka narušavanja tržišta, trebalo bi uskladiti zahtjeve koji se odnose na smanjenje za sve proizvođače u Uniji osim onih proizvođača koji su odgovorni za manje od 1 000 novih vozila registriranih u kalendarskoj godini. Zato se od 2030. nadalje uklanja mogućnost da proizvođači odgovorni za od 1 000 do 10 000 osobnih vozila ili od 1 000 do 22 000 lakih gospodarskih vozila novoregistriranih u kalendarskoj godini podnesu zahtjev za odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija. To bi se odstupanje trebalo primjenjivati samo na proizvođače posebnih vozila od društvene koristi, kao što su vozila za hitne službe, vatrogasna vozila, vozila hitne pomoći, a ne na proizvođače najluksuznijih automobila, kako bi se osigurala pravedna tranzicija.

Amandman  18

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2026. Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom dvogodišnjeg izvješćivanja.	(23) Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2027. godine. Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom godišnjeg izvješćivanja.

Amandman  19

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(24) Mogućnost dodjele prihoda od premija za prekomjerne emisije posebnom fondu ili relevantnom programu ocijenjena je kao potrebna u skladu s člankom 15. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/631, uz zaključak da bi se time znatno povećalo administrativno opterećenje, a da pritom automobilski sektor ne bi imao izravne koristi u toj tranziciji. Stoga će se prihod od premija za prekomjerne emisije i dalje smatrati prihodom općeg proračuna Unije u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/631.	(24) Strukturni učinak konačnog prelaska na vozila s nultim emisijama bit će znatan gubitak radnih mjesta u automobilskoj industriji, od proizvođača i njihovih dobavljača do pomoćnih usluga održavanja i popravka. Stoga bi se u nastojanjima da se cestovni promet dekarbonizira u obzir trebale uzeti i moguće znatne socijalne posljedice tog procesa kako bi se taj prijelaz ublažio i kako bi se njime u konačnici upravljalo. Iznose premije za prekomjerne emisije trebalo bi smatrati prihodom namijenjenim posebnoj proračunskoj liniji „potpora automobilskom sektoru” Socijalnog fonda za klimatsku politiku s ciljem osiguravanja pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu, potpore osposobljavanju, prekvalifikaciji, usavršavanju i daljnjim mjerama za kvalifikacije pogođenih radnika, posebno u malim i srednjim poduzećima. Ova proračunska linija trebala bi se financirati iz općeg proračuna Unije i iz prihoda koji proizlaze iz premija za prekomjerne emisije.

Amandman  20

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka -a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(-a) umeće se sljedeći stavak 3.a:
	„3.a  Komisija do 31. prosinca 2027. preispituje ovu Uredbu i, prema potrebi, predstavlja prijedlog za njezinu dopunu dodatnim mjerama kako bi se, uz ispušne emisije, uključila ukupna bilanca ugljika vozila i upotrijebljenog goriva, na temelju metodologija utvrđenih u članku 7. stavku 10. i članku 12. stavku 3.a, kako bi se osiguralo da su emisije iz sektora u skladu s ciljem Unije u pogledu ugljične neutralnosti.”

Amandman  21

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – točka b

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 5.a – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 100 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.3. dijela A Priloga I.;	(a) za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 90 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.3. dijela A Priloga I.;

Amandman  22

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – točka b

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 5.a – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 100 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.3. dijela B Priloga I.;	(b) za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 90 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.3. dijela B Priloga I.;

Amandman  23

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – točka c

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) u stavku 6. riječi „Od 1. siječnja 2025.” zamjenjuju se riječima „Od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029.”;	(c) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
	“6. Od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029. primjenjuje se referentna vrijednost vozila s nultim i niskim emisijama jednaka 20 %–tnom udjelu odgovarajućih voznih parkova novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila, u skladu s točkom 6.3. dijela A i točkom 6.3. dijela B Priloga I.”

Amandman  24

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – točka na (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) dodaje se sljedeća točka 6.1.3.:
	‘(na) „hibridno električno vozilo na punjenje” (PHEV) znači vozilo koje se pokreće kombinacijom elektromotora s baterijom koja se može puniti i motorom s unutarnjim izgaranjem, koji mogu raditi zajedno ili odvojeno.”

Amandman  25

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka bb (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – točka nb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bb) dodaju se sljedeće točke:
	‘(nb) „biogoriva” znači biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2018/2001;
	(nc) „napredna biogoriva” znači napredna biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 34. Direktive (EU) 2018/2001;
	(nd) „obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla” znači obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla kako su definirana u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2018/2001;”

Amandman  26

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.

Tekst na snazi	Izmjena
	(aa) stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:
10. Komisija najkasnije 2023. ocjenjuje mogućnost razvoja zajedničke metodologije Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište Unije. Komisija tu ocjenu dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.	"10. Komisija najkasnije 31. prosinca 2023. izrađuje zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na tržištu Unije. Komisija tu metodologiju dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.”

(32019R0631)

Amandman  27

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – točka ab (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) umeće se sljedeći stavak 10.a:
	‘10a. Od 1. siječnja 2024. proizvođači mogu na dobrovoljnoj osnovi dostaviti podatke o emisijama CO2 tijekom životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na tržištu Unije iz stavka 10. ovog članka nadležnim tijelima iz stavka 6. ovog članka i državama članicama, koji ih zatim dostavljaju Komisiji u skladu sa stavkom 2. Od 1. siječnja 2028. ti se podaci uključuju u informacije navedene u dijelu A priloga II. i III.;”

Amandman  28

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 8. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	(5a) u članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4. Iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju se prihodom općeg proračuna Unije.	"4. Iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju se prihodom i dodjeljuju se posebnoj proračunskoj liniji „potpora automobilskom sektoru” Socijalnog fonda za klimatsku politiku s ciljem osiguravanja pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu ublažavanjem svih negativnih učinaka tranzicije u automobilskom sektoru na zapošljavanje u svim pogođenim državama članicama, posebno u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Posebno se financiraju osposobljavanje, prekvalifikacija, usavršavanje i daljnje kvalifikacije radnika u automobilskom sektoru, uključujući proizvođače automobila, njihove dobavljače komponenata i pomoćne usluge održavanja i popravka, posebno za MSP-ove.
	Ovom posebnom proračunskom linijom Socijalnog fonda za klimatsku politiku podupire se cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” u svim državama članicama. Pruža potporu državama članicama u svrhu financiranja mjera i ulaganja za rješavanje gospodarskih i socijalnih posljedica tranzicije, posebno u pogledu očekivane potrebe za prekvalifikacijom i gubitka radnih mjesta u automobilskom sektoru, uključujući u malim i srednjim poduzećima.
	Dodijeljena sredstva dolaze iz proračuna Unije i prihoda od premije za prekomjerne emisije, kako je definirano u članku 8. ove Uredbe. Podupiru sljedeće aktivnosti: prekvalifikaciju radnika; pomoć tražiteljima zaposlenja pri traženju posla i aktivno uključivanje; ulaganje u preobrazbu europske industrijske strukture.”

(32019R0631)

Amandman  29

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
„Odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija za koje je podnesen zahtjev na temelju stavka 1. može se odobriti do kalendarske godine 2029. i uključujući kalendarsku godinu 2029.”;	„Odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija za koje je podnesen zahtjev na temelju stavka 1. može se odobriti do kalendarske godine 2029. i uključujući kalendarsku godinu 2029.”;
	Proizvođač posebnih vozila od društvene koristi, kao što su vozila hitnih službi, vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći, može podnijeti zahtjev za odstupanje. Odstupanje se ne može odobriti proizvođaču automobila obuhvaćenih segmentima F, S i SUV u klasifikacijskoj shemi Europske komisije (Euro Car Segment).

Amandman  30

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 6.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) umeće se sljedeći članak:
	„Članak 11.a
	Ekološki dizajn
	Kako bi se osiguralo da se prijelazom na mobilnost s nultim emisijama u potpunosti doprinosi ciljevima Unije u pogledu energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva, Komisija do 31. prosinca 2023. podnosi prijedloge, prema potrebi, o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za ekološki dizajn za sve nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila, uključujući zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti, ugrađenih emisija, trajnosti i mogućnosti popravka za osnovne dijelove kao što su svjetla, elektroničke komponente i baterije, minimalne zahtjeve za oporabu metala, plastike i kritičnih sirovina, uzimajući u obzir načela koja se primjenjuju na druge proizvode povezane s energijom u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.
	__________________
	1a Direktiva 2009/125/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 285, 28.10.2014., str. 10.).

Amandman  31

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 12. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6b) u članku 12. umeće se sljedeći stavak 3.a:
	‘3a. Komisija najkasnije do 31. prosinca 2023. sastavlja zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 goriva i energije potrošenih u vozilima na tržištu Unije tijekom cijelog životnog ciklusa.
	Trebala bi uključiti i metodologiju za mjerenje i usporedbu učinkovitosti vozila s nultim i niskim emisijama na temelju količine električne energije koja im je potrebna za vožnju sto kilometara. Tom se metodologijom posebno uzimaju u obzir posljedice električne energije koja se upotrebljava na količinu resursa koji su potrebni baterijama za unutarnje skladištenje energije ili za proizvodnju alternativnih goriva takvih vozila.
	Komisija posebno ocjenjuje uporabu podataka o potrošnji goriva i energije iz stavka 1. za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora (OVC-HEV). Na temelju te procjene Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 17. kako bi prilagodila faktore korisnosti koji se upotrebljavaju za OVC-HEV-ove kako bi osigurala da su njihove emisije reprezentativne za vožnju u stvarnim uvjetima od 2025. nadalje.”

Amandman  32

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14. – stavak 1. – točka c

Tekst na snazi	Izmjena
	(7a) u članku 14. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
(c)  do 31. listopada 2022. indikativna vrijednost TM0 za 2025. određuje se kao odgovarajuća prosječna ispitna masa svih novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2021.;	"(c)  do 31. listopada 2022. indikativna vrijednost TM0 za 2025. određuje se kao odgovarajuća prosječna ispitna masa svih novih lakih gospodarskih vozila registriranih u 2021.”

(32019R0631)

Amandman  33

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14. – stavak 1. – točka d

Tekst na snazi	Izmjena
	(7b ) u članku 14. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
(d) do 31. listopada 2024. i svake druge godine nakon toga vrijednosti TM0 u točki 6.2. dijela A i točki 6.2. dijela B Priloga I. prilagođavaju se odgovarajućoj prosječnoj ispitnoj masi svih novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila registriranih u prethodne dvije kalendarske godine, počevši od 2022. i 2023. Nove vrijednosti TM0 primjenjuju se od 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi nakon datuma prilagodbe.	„(d) do 31. listopada 2024. i svake druge godine nakon toga vrijednosti TM0 u točki 6.2. dijela B Priloga I. prilagođavaju se odgovarajućoj prosječnoj ispitnoj masi svih novih lakih gospodarskih vozila registriranih u prethodne dvije kalendarske godine, počevši od 2022. i 2023. Nove vrijednosti TM0 primjenjuju se od 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi nakon datuma prilagodbe.”

(32019R0631)

Amandman  34

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak.	Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak.

Amandman  35

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje uvođenje vozila s nultim i niskim emisijama, napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, učinak na potrošače, napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama.”;	Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje:
	(a) uvođenje i trošak vozila s nultim i niskim emisijama,
	(b) prijelaz s pristupa koji se temelji isključivo na emisijama ispušnih plinova na holistički pristup analizi životnog ciklusa na temelju metodologija utvrđenih u članku 7. stavku 10. i članku 12. stavku 3.a, uzimajući u obzir i intenzitet stakleničkih plinova u vađenju minerala, proizvodnji i na kraju životnog vijeka, kao i kombinaciju izvora energije u odgovarajućoj državi članici u kojoj prometuju,
	(c) prag CO2 koji se upotrebljava za definiranje vozila s niskom razinom emisija i, prema potrebi, za njegovu reviziju,
	(d) napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva,
	(e) mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti
	(f) učinak na ciljeve država članica u pogledu emisija stakleničkih plinova i kvalitete zraka, godišnju kupnju novih vozila s nultim i niskim emisijama te rabljenih vozila,
	(g) napredak i učinak na regionalnoj razini (NUTS II),
	(h) učinak na potrošače, posebno one s niskim prihodima, kao i razvoj prometnog siromaštva u svakoj državi članici, kako je definirano u Uredbi (EU).../... [Uredba o uspostavi socijalnog fonda za klimatsku politiku],
	(i) napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama,
	(j) napredak u uvođenju dodatnog kapaciteta za električnu energiju iz obnovljivih izvora koji je razmjeran rastu prodaje vozila s nultim emisijama kako bi se osiguralo da emisije ne budu samo premještene drugdje.

Amandman  36

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 9.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) umeće se sljedeći stavak 14.b:
	„Članak 14.b
	U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive (EU).../... [Preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] države članice uzimaju u obzir načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu u odlukama o politikama, planiranju i ulaganju koje se odnose na uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima, među ostalim u pogledu energetske učinkovitosti od naftnog izvora do upravljača različitih tehnologija s nultim emisijama.”

Amandman  37

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – točka a

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija 2028. preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju dvogodišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.	Komisija 2027. preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju godišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.

Amandman  38

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – točka a

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Izvješću se po potrebi prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.”;	Izvješću se prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe i utvrđivanje jasnog puta za daljnja smanjenja emisija uvođenjem ciljnih vrijednosti za vozni park novih osobnih automobila na razini cijelog vozno parka EU-a i za vozni park novih lakih gospodarskih vozila nakon 2035., uključujući moguću dodjelu hibridnih vozila na punjenje ciljnim vrijednostima voznog parka, na temelju metodologije procjene životnog ciklusa koju je razvila Europska komisija najkasnije 31. prosinca 2023.

Amandman  39

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10 – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 2.

Tekst na snazi	Izmjena
	(aa) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. U izvješću iz stavka 1. Komisija razmatra, među ostalim, stvarnu reprezentativnost vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije utvrđenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007; stavljanje na tržište Unije vozila s nultim i niskim emisijama, posebno u pogledu lakih gospodarskih vozila; uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu na temelju Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća20, uključujući njihovo financiranje; potencijalni doprinos uporabe sintetičkih i naprednih alternativnih goriva proizvedenih s pomoću obnovljive energije smanjenju emisija; smanjenje emisija CO2 koje je stvarno zabilježeno na razini postojećeg voznog parka; funkcioniranje poticajnog mehanizma za vozila s nultim i niskim emisijama; potencijalne učinke prijelazne mjere iz točke 6.3. dijela A Priloga I; učinak ove Uredbe na potrošače, osobito na one s niskim i srednje visokim prihodima; kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na čistu, konkurentnu i cjenovno prihvatljivu mobilnost u Uniji.	"2. U izvješću iz stavka 1. Komisija razmatra, među ostalim, stvarnu reprezentativnost vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije utvrđenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007; stavljanje na tržište Unije vozila s nultim i niskim emisijama, posebno u pogledu lakih gospodarskih vozila; uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu na temelju Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva20, uključujući njihovo financiranje; provedbu Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i njezinu predviđenu reviziju; potencijalni doprinos uporabe sintetičkih i naprednih alternativnih goriva proizvedenih s pomoću obnovljive energije smanjenju emisija; smanjenje emisija CO2 koje je stvarno zabilježeno na razini postojećeg voznog parka; funkcioniranje poticajnog mehanizma za vozila s nultim i niskim emisijama; potencijalne učinke prijelazne mjere iz točke 6.3. dijela A Priloga I; učinak ove Uredbe na potrošače, osobito na one s niskim i srednje visokim prihodima; kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na čistu, konkurentnu i cjenovno prihvatljivu mobilnost u Uniji.”
__________________	__________________
20 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).	20 Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(32019R0631)

Amandman  40

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – točka b

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavci  2. do 5.

Tekst na snazi	Izmjena
(b) stavci od 2. do 5. brišu se;	(b) stavci od 3. do 5. brišu se;

(32019R0631)

Amandman  41

 

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 1. – podtočka da (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.2.1

Tekst na snazi	Izmjena
	(da) točka 6.2.1. zamjenjuje se sljedećim:
6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029.	"6.2.1. Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2025. do 2029.
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025 + a2025· (TM – TM0)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2025
pri čemu je:	pri čemu je:
EU fleet-wide target2025 kako je utvrđeno u skladu s točkom 6.1.1.;	EU fleet-wide target2025 kako je utvrđeno u skladu s točkom 6.1.1.”
a 2025 =
pri čemu je:
a2021 nagib najbolje prilagođenog pravca utvrđenog primjenom linearne aproksimacije metodom najmanjih kvadrata na ispitnu masu (neovisna varijabla) i specifičnih emisija CO2 (ovisna varijabla) svakog novog osobnog automobila registriranog u 2021.;
average emissions2021 je prosjek specifičnih emisija CO2 svih novih osobnih automobila registriranih u 2021. onih proizvođača za koje se izračunava ciljna vrijednost specifičnih emisija u skladu s točkom 4.
TM prosječna ispitna masa u kilogramima (kg) svih novih osobnih automobila određenog proizvođača registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini
TM0 je vrijednost u kilogramima (kg) utvrđena u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (d).

(32019R0631)

Amandman  42

 

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 1. – podtočka f

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.2

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6.3.2 Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.	6.3.2 Ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.
referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030 + a2030 · (TM-TM0)	referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030
Pri čemu je
EU fleet-wide target2030 kako je utvrđeno u skladu s točkom 6.1.2.
a 2030 =
pri čemu je
a2021 kako je definirano u točki 6.2.1.;
average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.
TM kako je definirano u točki 6.2.1.
TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.

 

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Izmjena Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije
Referentni dokumenti	COM(2021)0556 – C9-0322/2021 – 2021/0197(COD)
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 13.9.2021
Odbori koji su dali mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	ITRE 13.9.2021
Izvjestitelj(ica) za mišljenje  Datum imenovanja	Dominique Riquet 7.10.2021
Razmatranje u odboru	26.1.2022
Datum usvajanja	20.4.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 17 19
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Matteo Adinolfi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Vasile Blaga, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Niklas Nienaß, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Pina Picierno, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Manuela Ripa, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, Cornelia Ernst, Klemen Grošelj, Alicia Homs Ginel, Nora Mebarek, Jutta Paulus, Ernő Schaller-Baross, Susana Solís Pérez

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40	+
ECR	Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski
ID	Matteo Adinolfi, Paolo Borchia, Isabella Tovaglieri
NI	András Gyürk, Ernő Schaller-Baross
PPE	Pascal Arimont, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss
Renew	Nicola Beer, Nicola Danti, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Susana Solís Pérez
S&D	Jens Geier, Eva Kaili, Łukasz Kohut

 

17	-
ECR	Robert Roos, Jessica Stegrud
ID	Markus Buchheit, Georg Mayer
The Left	Manuel Bompard, Marc Botenga, Cornelia Ernst, Marisa Matias
Verts/ALE	Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Niklas Nienaß, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Manuela Ripa

 

19	0
ID	Thierry Mariani, Joëlle Mélin
NI	Clara Ponsatí Obiols
Renew	Claudia Gamon, Bart Groothuis, Morten Petersen
S&D	Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Robert Hajšel, Alicia Homs Ginel, Ivo Hristov, Miapetra Kumpula-Natri, Nora Mebarek, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Pina Picierno, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (28.4.2022)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije

(COM(2021)0556 – C9-0322/2021 – 2021/0197(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Karima Delli

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Poboljšanim standardnim vrijednostima emisija za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila mogu se smanjiti emisije CO2. Istodobno tim se standardnim vrijednostima doprinosi i postizanju pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisija do 2030. i cilja klimatske neutralnosti u okviru Europskog zakona o klimi. Nadalje, nove strože ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 mogu dovesti do znatnih ušteda goriva za potrošače, kao i do poboljšanja kvalitete zraka za naše građane.

Trenutačna ciljna razina na temelju Uredbe (EU) 2019/631 ukazuje na nedovoljan doprinos lakih vozila povećanju ambicija u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Emisije stakleničkih plinova uz cestovnog prometa čine gotovo 20 % ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a, a od 1990. znatno su se povećale. Izvjestitelj razmatra potrebu za znatno ambicioznijim standardima CO2 za automobile i kombije te podržava određivanje 2035. kao krajnjeg roka do kojeg bi svi novi automobili i kombiji na tržištu EU-a trebali imati nultu stopu emisija. Stoga izvjestitelj predlaže jačanje ciljnih vrijednosti emisija CO2 počevši od 2025., prijelaznih ciljeva od 2027. i ambicioznijih ciljeva od 2030.

Prijelaz s vozila na fosilna goriva na vozila s nultim emisijama mora se provesti odgovarajućim mjerama kako bi bio cjenovno pristupačan i dostupan ne samo građanima s visokim prihodima, već i građanima s nižim dohotkom. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti, glavni pokretač smanjenja troškova su ulaganja proizvođača u vozila s nultim emisijama, čime se osigurava daljnje smanjenje troškova i potiče potražnja. Poboljšane standardne vrijednosti emisija i strože ciljne vrijednosti primarne su mjere za učinkovito povećanje ulaganja u opskrbu vozilima s nultim emisijama i osiguravanje njihove cjenovne pristupačnosti za sve. Dugoročno će potrošači, kako vlasnici novih tako i vlasnici rabljenih vozila, imati koristi od znatnog smanjenja ukupnih troškova vlasništva vozila jer će plaćati mnogo manje za opskrbu gorivom i održavanje svojih vozila.

Posljednje obveze proizvođača automobila u pogledu vozila s nultim emisijama pokazuju da je industrija spremna za taj prijelaz, a ciljne razine ne smiju zaostajati za tržišnim potencijalom. U današnjem globalnom automobilskom okruženju golema tranzicija odvija se brzo, a tehnologije s nultom stopom emisija brzo se razvijaju. Novi sudionici sada su usredotočeni na vozila s nultom stopom emisija, a svako kašnjenje u donošenju regulatornih mjera moglo bi stvoriti rizik u pogledu toga da automobilska industrija u EU-u izgubi svoju konkurentnost.

Prijelaz na vozila s nultim emisijama zahtijevat će strukturne promjene u automobilskom vrijednosnom lancu. Zbog toga se socijalni učinci tranzicije u automobilskom sektoru moraju ozbiljno uzeti u obzir. Izvjestitelj smatra da postupak postupnog ukidanja vozila na fosilna goriva mora ići ruku pod ruku s mjerama za radnike u automobilskom sektoru. Takve mjere treba predvidjeti u planovima za pravednu tranziciju i socijalnim planovima za klimatsku politiku u skladu s novom Uredbom o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Stoga izvjestitelj predlaže da se iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju prihodima namijenjenima Socijalnom fondu za klimatsku politiku kako bi se ublažio negativan učinak tranzicije u tom sektoru na zapošljavanje.

Uspješan prijelaz na mobilnost s nultim emisijama zahtijeva usklađeni politički okvir za vozila, infrastrukture, elektroenergetske mreže, programe zapošljavanja i gospodarske poticaje na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To ide ukorak s odgovarajućim uvođenjem infrastrukture za alternativna goriva. Takva se infrastruktura mora uspostaviti bez odgode. Veća infrastruktura povećat će tržišno natjecanje i vjerojatno smanjiti troškove punjenja i opskrbe gorivom. Time će se omogućiti i da na tržište dođe više vozila s nultim i niskim emisijama, čime će se smanjiti troškovi vozila. 

Ovim mišljenjem izvjestitelj želi dati jamstva o tome da će budući vozni park pridonijeti postizanju smanjenja neto emisija od najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050.

 

AMANDMANI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istodobno ta tranzicija različito djeluje na žene i muškarce, a posebno utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.	(3) U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te za koje je potrebna međusobna usklađenost kako bi se izbjegla regulatorna rascjepkanost i mjere koje se kose s drugim zakonskim aktima u pogledu emisija te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom i žive industrije koje su i dalje svjetski predvodnici u svojim sektorima i globalni pokretači inovacija, osiguravajući pritom visokokvalitetno plaćene poslove u Europi. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.

Amandman  2

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) U Uredbi (EU) [--] Europskog parlamenta i Vijeća Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj o klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. U Uredbi se utvrđuje i obveza Unije o domaćem smanjenju neto emisija stakleničkih plinova (emisija nakon što se odbije uklanjanje) do 2030. za najmanje 55 % ispod razina iz 1990.	(5) U Uredbi (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj o klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. te, gdje je to prikladno, cilj postizanja negativnih emisija nakon te godine. U Uredbi se povećava prijelazni cilj Unije do 2030. na najmanje 55 % neto emisija ispušnih plinova iz 1990.
__________________