IZVJEŠĆE o provedbi članka 17. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici
19.5.2022 - (2021/2168(INI))
Odbor za ribarstvo
Izvjestiteljica: Caroline Roose
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o provedbi članka 17. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji i članke 3., 11., 38., 120. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji)[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici (Uredba o ZRP-u), izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ[2], a posebno njezin članak 17.,
– uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, izmjeni uredbi (EZ) br. 1936/2001, (EU) 2017/2107 i (EU) 2019/833 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/1627[3],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004[4],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote[5],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ,od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav[6],
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 25. lipnja 2020. o provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji (Direktiva 2008/56/EZ) (COM(2020)0259),
– uzimajući u obzir izvješće Komisijinog Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) od 30. rujna 2019. naslovljeno „Social data in the EU fisheries sector” (Socijalni podaci u sektoru ribarstva EU-a),
– uzimajući u obzir izvješće STECF-a od 17. prosinca 2020. naslovljeno „Social dimension of the CFP” (Socijalna dimenzija ZRP-a),
– uzimajući u obzir izvješće STECF-a pod nazivom „The 2021 Annual Economic Report on the EU Fishing Fleet” (Godišnje gospodarsko izvješće o ribarskoj floti EU-a za 2021.), objavljeno 8. prosinca 2021.,
– uzimajući u obzir izvješće STECF-a od 28. travnja 2021. naslovljeno „Criteria and indicators to incorporate sustainability aspects for seafood products in the marketing standards under the Common Market Organisation” (Kriteriji i pokazatelji za uključivanje aspekata održivosti za morske prehrambene proizvode u tržišne standarde u okviru zajedničke organizacije tržišta),
– uzimajući u obzir studiju iz 2015. koju je zatražio Odbor za ribarstvo o kriterijima za dodjelu pristupa ribolovu u EU-u,
– uzimajući u obzir presudu Upravnog suda iz Montpelliera od 15. srpnja 2021. u predmetu br. 1801790,
– uzimajući u obzir izvješće zaklade New Economics Foundation (NEF) iz rujna 2021. naslovljeno „Who gets to fish in the EU? A 2021 update of how EU Member States allocate fishing opportunities” (Tko može ribariti u EU-u? Novosti iz 2021. o načinu na koji države članice EU-a dodjeljuju ribolovne mogućnosti),
– uzimajući u obzir izvješće organizacije World Wildlife Fund iz 2018. naslovljeno „Evaluating Europe’s course to sustainable fisheries by 2020” (Ocjena europskog puta do održivog ribarstva do 2020.),
– uzimajući u obzir izvješće organizacija Low Impact Fishers of Europe i Our Fish od 27. listopada 2021. naslovljeno „How the EU can Transition to Low Environmental Impact, Low Carbon, Socially Just Fishing” (Kako EU može prijeći na socijalno pravedno i niskougljično ribarstvo s malim utjecajem na okoliš),
– uzimajući u obzir izvješće Radne skupine za električno koćarenje Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) iz 2020. i posebni savjet ICES-a od 20. svibnja 2020. kao odgovor na zahtjev Nizozemske u pogledu učinka povlačnih mreža (koća) s električnim impulsima u ribolovu lista (Solea solea) na ekosustav i okoliš u Sjevernom moru,
– uzimajući u obzir članak 6.18 Kodeksa odgovornog ribarstva Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu o zaštiti prava artizanalnih i malih ribara te po potrebi njihova povlaštenog pristupa tradicionalnim ribolovnim područjima i resursima;
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9‑0152/2022),
A. budući da se među ciljevima ZRP-a navodi da ZRP „osigurava da su aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinos dostupnosti zaliha hrane”, da „primjenjuje predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i nastoji osigurati da iskorištavanje živih morskih bioloških resursa obnavlja i održava populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos” te se navodi i da ZRP„ provodi pristup upravljanja ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav budu najmanji mogući”, „pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte” te da „promiče aktivnosti obalnog ribolova, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte”;
B. budući da se u UN-ovom cilju održivog razvoja 14.b stranke pozivaju da malim artizanalnim ribarima omoguće pristup morskim resursima i tržištima;
C. budući da je Vijeće odgovorno za određivanje ribolovnih mogućnosti (godišnji ukupni dopušteni ulovi i ukupni ribolovni napori), koje se zatim dodjeljuju državama članicama uz poštovanje načela relativne stabilnosti; budući da je relativna stabilnost važan element ZRP-a koji se pokazao dugoročno pouzdanim i ribarima omogućuje vidljivost te se ne bi smio ugroziti; budući da svaka država članica raspodjeljuje te ribolovne mogućnosti među svojim ribarima i organizacijama proizvođača, u skladu s načelom supsidijarnosti;
D. budući da su u skladu s načelom supsidijarnosti države članice odgovorne za dodjelu ribolovnih mogućnosti; budući da među sektorima u različitim državama mogu postojati velike razlike, zbog čega univerzalni pristup nije poželjan;
E. budući da u skladu s člankom 17. Uredbe o ZRP-u države članice moraju koristiti transparentne i objektivne kriterije, uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode, pri dodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im na raspolaganju, kako je navedeno u članku 16. Uredbe o ZRP-u; budući da ti kriteriji mogu uključivati utjecaj ribolova na okoliš, prijašnje poštovanje propisa, doprinos lokalnom gospodarstvu i prijašnje razine ulova;
F. budući da rekreacijski ribolov nije isključen iz područja primjene članka 17. te da države članice trebaju odlučiti o načinu dodjele ribolovnih mogućnosti na nacionalnoj razini;
G. budući da se u članku 17. navodi da „države članice nastoje pružiti poticaje za ribarska plovila koja koriste alate za selektivni ribolov ili ribolovne tehnike koje imaju manje štetan utjecaj na okoliš, poput smanjene potrošnje energije ili nanošenja štete staništima”;
H. budući da prema članku 16. države članice moraju odlučiti o načinu dodjele ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene i koje nisu podložne sustavu prenosivih ribolovnih koncesija te da svaka država članica mora obavijestiti Komisiju o načinu dodjele;
I. budući da bi se podaci o dodjeli ribolovnih kvota trebali objavljivati u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka;
J. budući da se u procjeni socijalne dimenzije ZRP-a koju je izradio STECF navodi da je 2020. godine 16 obalnih država članica od njih 23 odgovorilo na zahtjev Komisije da je obavijeste o korištenom načinu dodjele;
K. budući da EU nije poštovao rok za postizanje dobrog stanja okoliša svojih morskih voda do 2020., kako je utvrđen u članku 1. stavku 1. Okvirne direktive o morskoj strategiji; budući da je u izvješću koje je Komisija usvojila 2020. o prvom ciklusu provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji, uzimajući u obzir njezinu holističku prirodu, utvrđeno da je EU-ov sustav zaštite jedan od najambicioznijih na svijetu te zaključeno da ga je potrebno poboljšati kako bi se rješavali problemi kao što su prelov u nekim morima i neodržive ribolovne prakse, plastični otpad, višak hranjivih tvari, podvodna buka i druge vrste onečišćenja;
L. budući da EU nije poštovao rok za postizanje stope iskorištavanja najvišeg održivog prinosa (MSY) za sve riblje stokove do 2020.; budući da je, međutim, ostvaren znatan napredak u postizanju cilja najvišeg održivog prinosa, posebno u sjeveroistočnom Atlantiku i Baltičkom moru, gdje se 2020. godine 99 % iskrcaja kojima upravlja isključivo EU i za koje su bili dostupni znanstveni savjeti odnosilo na „stokove kojima se održivo upravlja”;
M. budući da se EU obvezao da će ostvariti ciljeve UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030., koji uključuje cilj održivog razvoja 14: „očuvati i održivo iskorištavati oceane, mora i morske resurse u cilju održivog razvoja”;
N. budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji o strategiji „od polja do stola” pozvao Komisiju i države članice da pruže „odgovarajuću potporu za prijelaz na ribarstvo [ ] s niskim učinkom”, među ostalim „povećanjem postotka nacionalnih kvota dodijeljenih malom priobalnom ribarstvu”;
O. budući da se „mali priobalni ribolov” u Uredbi o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) definira kao ribolovne aktivnosti koje obavljaju plovila za ribolov na moru i na unutarnjim vodama čija je duljina preko svega manja od 12 metara na kojima se ne upotrebljavaju povlačni alati ili koje obavljaju ribari bez plovila, uključujući sakupljače školjkaša;
P. budući da Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. uključuje cilj smanjenja negativnih učinaka ribarstva i rudarskih aktivnosti na osjetljiva morska staništa i vrste, uključujući morsko dno, radi postizanja dobrog stanja okoliša;
Q. budući da ciljevi Strategije EU-a za bioraznolikost uključuju smanjenje usputnog ulova vrsta na razinu koja omogućuje njihov oporavak i očuvanje;
R. budući da je ribarstvo EU-a strateški sektor Unije koji osigurava velik broj izravnih i neizravnih radnih mjesta u ribarstvu i obalnim područjima i istodobno osigurava održivo gospodarstvo jer se radna mjesta i sredstva za život ljudi povezuju s područjem i očuvanjem kulturnih tradicija;
S. budući da EFPRA pruža financijsku potporu za mlade ribare koji se počinju baviti ribarstvom, ali bez ikakvog jamstva da će im kasnije biti dodijeljene ribolovne mogućnosti;
T. budući da ribolov znatno doprinosi sigurnosti opskrbe hranom u Uniji;
U. budući da se zahvaljujući ribolovu otvaraju radna mjesta na moru i na kopnu; budući da neke regije ovise o lokalnom iskrcaju ulova kako bi se osiguralo uspješno poslovanje mnogih poduzeća i očuvala dinamičnost obalnih zajednica;
V. budući da ne postoji sveobuhvatno izvješće Komisije o provedbi članka 17. ZRP-a, što znači da su jedine dostupne evaluacije za tu ocjenu početne provedbe one koje su objavili STECF, dobrotvorne organizacije, sam sektor ribarstva, nevladine organizacije i dionici;
W. budući da je prema posljednjoj procjeni socijalne dimenzije ZRP-a koju je izradio STECF zahtjev Komisije iz 2020. u kojem se od država članica traži da dostave informacije o svojem sustavu dodjele uključivao pitanje o procjeni učinka i samo su dvije države članice (Švedska i Danska) izjavile da su provele takvu procjenu; budući da se u istom izvješću navodi da je 2020. godine samo 16 obalnih država članica od njih 23 odgovorilo na zahtjev Komisije da je obavijeste o korištenom načinu dodjele; budući da je nekoliko tih odgovora bilo tek djelomično korisno jer su sadržavali tek vrlo općenite opise nacionalne ribarske flote ili su države članice samo naglasile svoju namjeru dodjele bez navođenja „transparentnih i objektivnih kriterija”;
X. budući da je za ribolovnu sezonu 2020. kvota za plavoperajnu tunu za mala plovila iznosila 3,03 % u Italiji, 11,6 % u Hrvatskoj, 11,89 % u Francuskoj, 13,68 % u Portugalu te 36,93 % u Španjolskoj;
Y. budući da većinu stokova uglavnom love različite vrste flota, ali neke od njih love i male i velike flote;
Z. budući da EU može postići pravednu tranziciju na niskougljičnu ribarsku flotu s niskim učinkom na okoliš provedbom članka 17. ZRP-a i dodjelom ribolovnih kvota na temelju transparentnih i objektivnih kriterija ekološke, društvene ili gospodarske prirode; budući da taj cilj mora ići ruku pod ruku s ciljem postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinošenja dostupnosti opskrbe hranom;
AA. budući da Komisija izrađuje akcijski plan za očuvanje ribolovnih resursa i zaštitu morskih ekosustava koji mora doprinijeti jednom od glavnih ciljeva europskog zelenog plana osiguravanjem održivosti ribarstva i odgovarajuće zaštite morskih ekosustava i njihove bioraznolikosti;
AB. budući da su 10. studenog 2020. Parlament, Vijeće i Komisija postigli dogovor o Uredbi o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru; budući da je Vijeće zatim glasovalo protiv tog dogovora, što je u suprotnosti s odlukom koja je već donesena u dogovoru s druge dvije institucije;
AC. budući da je i Brexit imao utjecaj na raspodjelu ribolovnih prava u EU-u;
1. podsjeća da su riblji stokovi prirodni javni resurs, da su ribolovne aktivnosti i upravljanje ribarstvom dobro koje se temelji na tom resursu i da pripadaju našoj zajedničkoj baštini te da bi se ribljim stokovima trebalo upravljati na način kojim se osiguravaju najveće dugoročne koristi za društvo te kojim se utjecaj na ekosustave svodi na najmanju moguću mjeru i jamči sigurnost opskrbe hranom pružanjem zdrave hrane; podsjeća da bi gospodarsku profitabilnost europske flote trebalo osigurati ekološki, gospodarski i socijalno održivim iskorištavanjem te na temelju pouzdanih znanstvenih savjeta i načela predostrožnosti;
2. ističe da u ribolovu kojim se upravlja na temelju kvota problem vrsta koje ograničavaju ribolov može dovesti do prekida ribolovnih operacija prije kraja sezone, što može imati velike gospodarske posljedice za ribare; u tom pogledu ističe da bi dobar sustav kvota trebao podrazumijevati određeni stupanj fleksibilnosti jer bi to ribarima kojima su potrebne dodatne kvote za vrste koje ograničavaju ribolov i ribarima koji imaju raspoložive kvote omogućilo da postignu ishod koristan za obje strane;
3. ističe da je na državama članicama da utvrde kriterije koje će primjenjivati pri dodjeli ribolovnih mogućnosti;
4. napominje da Komisija nije pokrenula postupke zbog povrede prava protiv nijedne države članice zbog neispunjavanja obveza iz članka 17. ZRP-a;
Primjena objektivnih i transparentnih kriterija
5. naglašava da ne postoji studija Komisije u kojoj se analizira primjena kriterija za dodjelu kvota u skladu s člancima 16. i 17. ZRP-a; primjećuje nedovoljnu transparentnost i činjenicu da nekoliko država članica ne objavljuje koje kriterije primjenjuje pri raspodjeli ribolovnih mogućnosti te ih potiče da te kriterije učine javnima i lako dostupnima; podsjeća da objektivna metoda dodjele podrazumijeva jasan i nedvosmislen opis dobro definiranih kriterija dodjele, uključujući jasan opis relativnih pondera kriterija ili uvjeta za njihovu upotrebu u slučaju više kriterija za dodjelu;
6. potiče Komisiju da po potrebi sastavi izvješće o načinu na koji pojedine države članice primjenjuju kriterije iz članaka 16. i 17. ZRP-a;
7. poziva Komisiju da pokrene postupke zbog povrede prava protiv država članica koje ne poštuju svoje obveze u pogledu transparentnosti dodjele ribolovnih mogućnosti;
8. naglašava da su transparentni kriteriji dodjele jedan od parametara koji omogućuju stabilnost i pravnu sigurnost za operatere; naglašava da je poželjno ostvariti napredak u području transparentnosti diljem Unije kad je riječ o kriterijima i njihovoj praktičnoj primjeni; stoga naglašava da bi informacije o funkcioniranju sustava za ribolovne mogućnosti, uključujući način dodjele, trebale biti lako dostupne i razumljive svakome, a posebno operaterima i dionicima, kako bi se omogućio dosljedan način dodjele utemeljen na pravilima koji omogućuje bolji nadzor, jednake mogućnosti za sve zainteresirane strane i veću predvidljivost za ribare;
9. poziva države članice da objave svoj način raspodjele ribolovnih mogućnosti u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom o zaštiti podataka;
10. smatra da Komisija kao čuvarica Ugovorâ ima obvezu jamčiti puno poštovanje odredbi iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013; u tom pogledu poziva Komisiju da aktivnim i stalnim nadzorom osigura pravilnu primjenu obvezujuće odredbe o transparentnosti iz članka 17. od strane svih država članica kad je riječ o nacionalnim postupcima dodjele kvota te da, ako je potrebno, pokrene postupak zbog povrede prava protiv država članica koje ne ispunjavaju taj zahtjev;
11. smatra da organizacije proizvođača, zadruge i vlasnici kvota mogu dobrovoljno objaviti kvote koje su im dodijeljene, ali im se ta obveza ni na koji način ne može nametnuti zbog zakonodavstva o zaštiti podataka;
12. podsjeća da organizacije proizvođača i ribarski cehovi imaju bitnu ulogu u raspodjeli ribolovnih kvota među različitim plovilima i upravljanju tim kvotama; primjećuje da u mnogim državama članicama relativno mali broj malih ribara pripada takvim organizacijama, a još manji broj malih ribara ima svoje namjenske organizacije proizvođača, što ograničava njihovu sposobnost da iskoriste taj kanal za pristup ribolovnim kvotama; potiče Komisiju i države članice da olakšaju uspostavu organizacija proizvođača za male ribare i od strane malih ribara;
13. smatra da bi načine dodjele trebalo razviti uz sudjelovanje ribarskih zajednica, regionalnih vlasti i drugih relevantnih dionika, te pritom osigurati pravednu zastupljenost svih segmenata flote, organizacija proizvođača, udruženja ribara (tzv. cofradias) i organizacija radnika, na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta, te da bi ti načini dodjele trebali uključivati zaštitne mjere kao što su rokovi za obavješćivanje kako bi se ribarima omogućila prilagodba u slučaju da države članice odluče promijeniti način dodjele;
14. poziva države članice da osmisle sustave dodjele na način kojim će se osigurati jednostavnost, izbjeći prekomjerni birokratski procesi i naposljetku operaterima omogućiti da nadziru kriterije za dodjelu i postupak dodjele;
15. poziva države članice da osiguraju jednake uvjete i jednake mogućnosti za sve ribare kako bi se omogućio pravedan pristup morskim resursima;
Primjena ekoloških, društvenih i gospodarskih kriterija
16. napominje da od stupanja na snagu reformiranog ZRP-a i njegova članka 17. ne postoje izvješća Komisije ni zabilježeni slučajevi u kojima su države članice promijenile svoje načine dodjele, što upućuje na to da reforma ZRP-a iz 2013. nije imala velik utjecaj na načine dodjele; napominje da STECF, u svojem izvješću o socijalnoj dimenziji ZRP-a, naglašava da države članice u postupku dodjele koriste ili su koristile kriterije koji bi se mogli smatrati društvenim kriterijima iako općenito nisu uspostavile izravnu vezu između članka 17. i svojih nacionalnih sustava raspodjele kvota;
17. napominje da su prijašnje razine ulova trenutačno najčešći kriterij koji države članice primjenjuju za raspodjelu ribolovnih mogućnosti; smatra da ti kriteriji pružaju stabilnost i prepoznaje ovisnost flote i ribarskih zajednica o ribolovnim resursima te važnost stabilnog i predvidljivog pristupa ribolovnim resursima za flote i ribarske zajednice;
18. primjećuje da prema dostupnim podacima samo neke države članice primjenjuju kriterije ekološke, društvene ili gospodarske prirode za raspodjelu ribolovnih mogućnosti te da, ako se primjenjuju, ti kriteriji nemaju velik utjecaj na konačnu raspodjelu;
19. podsjeća da se u članku 17. ZRP-a navodi sljedeće „Prilikom dodjele ribolovnih mogućnosti koje su im raspoložive kako je navedeno u članku 16., države članice dužne su koristiti transparentne i objektivne kriterije uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode”; napominje da verzija na engleskom jeziku sadržava riječ „shall” (dužne su); primjećuje da postoje razlike među različitim jezičnim verzijama koje mogu dovesti do različitih tumačenja pravno obvezujućeg imperativa tog elementa; međutim, napominje da je Sud Europske unije u svojoj presudi u predmetu Spika (C-540/16)[7] zaključio da države članice moraju koristiti „transparentne i objektivne kriterije” pri dodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im raspoložive u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1380/2013; poziva Komisiju da se pozabavi tim pitanjem u svojem sljedećem izvješću o funkcioniranju ZRP-a;
20. pozdravlja činjenicu da trenutačni načini dodjele, utemeljeni pretežno na prijašnjim pravima, omogućuju određenu razinu gospodarske stabilnosti u sektoru ribarstva, što može biti uvjet koji operaterima omogućuje inovacije i usvajanje održivijih tehnika, ali priznaje da, u nekim slučajevima, doprinose jačanju trendova kao što su gospodarska koncentracija u sektoru ribarstva, čime se narušava tržišno natjecanje, i stvaraju prepreke za nove operatere, a sektor čine neprivlačnim za mlade ribare; nadalje, smatra da u nekim slučajevima ti načini ne pružaju dovoljan poticaj ribarima koji primjenjuju ribolovne prakse sa smanjenim utjecajem na okoliš te se svim ribarima, među ostalim malim ribarima, ne pružaju pravedne mogućnosti; u tom pogledu potiče države članice da na odgovarajući način osiguraju pravednu raspodjelu kvota među različitim segmentima flote, uzimajući u obzir potrebe svih ribara;
21. napominje da bi za stokove za koje se ukupni dopušteni ulov povećava, na primjer u slučaju dobrog upravljanja stokovima ili uspješnog plana oporavka, države članice mogle razmotriti raspodjelu dodatnih kvota na temelju gospodarskih, društvenih i ekoloških kriterija, u skladu s člankom 17.;
22. ističe da su artizanalni i tradicionalni ribolov te njihova udruženja, kao što su „cofradias”, važna karakteristika lokalnog društva, gospodarstva, kulture i tradicije u brojnim obalnim područjima i na otocima diljem EU-a te smatra da bi oni stoga trebali dobivati posebnu pozornost i tretman;
23. smatra da je primjena svih vrsta kriterija iz članka 17. (gospodarski, društveni i ekološki kriteriji) pri dodjeli ribolovnih mogućnosti važan element za potpuno postizanje ciljeva utvrđenih u ZRP-u, Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji i Strategiji za bioraznolikost do 2030., podsjeća da su države članice odgovorne za razvoj i provedbu kriterija za dodjelu;
24. podsjeća da često ne postoje kvalitetni podaci o okolišnom, društvenom i gospodarskom učinku rekreacijskog ribolova ili ti podaci nisu potpuni, što znači da se kriteriji ekološke, društvene i gospodarske prirode ne mogu razviti kako se traži u članku 17.;
25. apelira na Komisiju da poboljša i ojača prikupljanje takvih podataka za rekreacijski ribolov s pomoću poboljšanog okvira za prikupljanje podataka i drugih instrumenata politike;
26. poziva Komisiju da osigura da svaka država članica dodjeljuje ribolovne mogućnosti u skladu sa ZRP-om, a posebno člankom 17., uz korištenje transparentnih i objektivnih kriterija, uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode; smatra da bi svaka država članica, u skladu s načelom supsidijarnosti, trebala osigurati da su kriteriji održivi i uravnoteženi kako bi se u obzir uzele lokalne posebnosti i izazovi s kojima se treba suočiti;
27. smatra da se vrste ribolova i stvarne okolnosti s kojima se suočavaju znatno razlikuju u EU-u te da stoga ne postoje jedinstveni kriteriji gospodarske, ekološke ili društvene prirode koji se mogu ujednačeno primjenjivati diljem EU-a;
28. podsjeća da su države članice i organizacije proizvođača u nekoliko država stvorile rezerve kvota koje bi se mogle raspodijeliti ribarima na temelju ekoloških, gospodarskih i društvenih kriterija;
29. poziva države članice da ribarima pruže poticaje za primjenu najodrživijih i ekoloških najprihvatljivijih ribolovnih praksi, metoda i inovacija; smatra da bi takve poticaje trebalo uzeti u obzir pri osmišljavanju načina dodjele u skladu s člankom 17. i potiče države članice da u svojim postupcima dodjele na temelju niza transparentnih kriterija u obzir uzmu pitanja klime i ekosustava; podsjeća da u skladu s člankom 17. „države članice nastoje pružiti poticaje za ribarska plovila koja koriste alate za selektivni ribolov ili ribolovne tehnike koje imaju manje štetan utjecaj na okoliš, poput smanjene potrošnje energije ili nanošenja štete staništima”;
30. poziva države članice da u okviru postupaka dodjele potiču operatere da uspostave i ojačaju socijalni dijalog sa sindikatima i organizacijama radnika te da u potpunosti primjenjuju kolektivne ugovore kako bi se promicali društvena održivost i pravedni uvjeti rada u sektoru ribarstva;
31. podsjeća da države članice moraju nastojati pružati poticaje za ribarska plovila koja koriste selektivni ribolovni alat ili primjenjuju ribolovne tehnike sa smanjenim utjecajem na okoliš; napominje da neke države članice pružaju takve poticaje; poziva i ostale države članice da to čine;
32. naglašava da će dodjela ribolovnih mogućnosti primjenom kriterija kao što je manji utjecaj na okoliš i uzimanjem u obzir prijašnjeg ponašanja operatera kad je riječ o poštovanju propisa doprinijeti obnovi ribljih populacija na održivu razinu i poboljšati zaštitu bioraznolikosti;
33. poziva države članice da u skladu s člankom 17. Uredbe o ZRP-u podrže pokretanje poslovanja mladih i novih ribara tako da razmotre primjenu kriterija dobi za dodjelu pravednog udjela ribolovnih mogućnosti koje su im dostupne kako bi se smanjile prepreke za pokretanje poslovanja, ispravili tržišni nedostaci i u konačnici olakšala prijeko potrebna generacijska obnova u sektoru ribarstva; nadalje, poziva države članice da iskoriste sve mogućnosti u okviru EFPRA-e za rješavanje pitanja generacijske obnove;
34. poziva Komisiju da proaktivnije surađuje s državama članicama u pogledu provedbe odredbi iz članka 17. Uredbe o ZRP-u; poziva Komisiju da i dalje pomaže državama članicama da pri osmišljavanju metodologije za dodjelu ribolovnih mogućnosti u potpunosti koriste transparentne i objektivne kriterije, uključujući one gospodarske, društvene i ekološke prirode, na primjer objavljivanjem smjernica; naglašava da je potrebno razmotriti mogućnost da se ribarima ponudi gospodarska stabilnost i izgledi za budućnost;
35. poziva Komisiju da u svojem predstojećem akcijskom planu očuva ribolovne resurse, zaštiti morske ekosustave, osigura egzistenciju ribara i uključi dobrovoljnu ciljnu vrijednost za ribolovne mogućnosti koje se mogu raspodijeliti na temelju ekoloških kriterija i utvrditi na temelju procjene učinka;
36. poziva Komisiju da u svojem predstojećem izvješću o funkcioniranju ZRP-a analizira provedbu članka 17. od strane država članica te iznese prijedloge o tome kako se ta provedba može poboljšati;
37. naglašava da EU još nema zakonodavni instrument za provedbu odluka koje je Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna donijela na svojem posljednjem sastanku; s dubokom zabrinutošću ističe da takva normativna praznina može ugroziti dodjelu važnih kvota za sektor ribarstva EU-a; stoga apelira na predsjedništvo Vijeća da iznese alternativni prijedlog za već postignuti dogovor između stranaka koji bi bio usklađen sa stajalištem Parlamenta;
°
° °
38. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
OBRAZLOŽENJE
Kao izvjestiteljica zadužena za izvješće o provedbi članka 17. Uredbe br. 1380/2013 o zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP) željela sam analizirati kako države članice raspodjeljuju ribolovne mogućnosti koje su im dodijeljene na razini EU-a te utvrditi poštuju li pritom svoje obveze koje proizlaze ZRP-a te čine li to u skladu sa širim ciljevima ZRP-a.
Zajedničkom ribarstvenom politikom nastoje se ostvariti različiti ekološki i socioekonomski ciljevi. Među ciljevima utvrđenim u članku 2. Uredbe br. 1380/2013 o ZRP-u posebno se ističu cilj da „negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav budu najmanji mogući”, cilj „postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje”, cilj da predmetna politika „pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte” i cilj da ZRP „promiče aktivnosti obalnog ribolova, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte”.
Raspodjela ribolovnih mogućnosti (kvota ulova ili kvota ribolovnog napora) posebno je snažan alat u tom pogledu. Europska unija odgovorna je za određivanje godišnjih ukupnih dopuštenih ulova i ukupnog ribolovnog napora kako bi se ostvarila razina održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa. Te se kvote zatim raspodjeljuju među državama članicama prema načelu relativne stabilnosti, što podrazumijeva da svaka država članica dobiva stabilan udio dogovorenih ribolovnih kvota. Tek se potom u svakoj državi članici te ribolovne mogućnosti raspodjeljuju među različitim ribarima i organizacijama proizvođača. Iako je dodjela ribolovnih mogućnosti i dalje u nadležnosti država članica, u članku 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđuje se niz obveza koje države članice moraju poštovati.
Primjena transparentnih i objektivnih kriterijaPrva obveza za države članice koja se utvrđuje u članku 17. primjena je transparentnih i objektivnih kriterija pri dodjeli ribolovnih mogućnosti. Međutim, često je teško znati kako se točno te mogućnosti raspodjeljuju. U brojnim državama članicama vrlo je malo javno dostupnih službenih informacija kojima se obrazlažu načini dodjele kvota. Države članice rijetko objavljuju pojedinosti o sustavima koje su donijele odnosno rijetko imaju javne registre u kojima se navode udjeli kvota po plovilima/vlasnicima.
U članku 17. navodi se da bi kriteriji za dodjelu trebali biti „transparentni”, što podrazumijeva da su informacije javno dostupne. Međutim, prema studiji resornog odjela Europskog parlamenta iz 2015. godine 40 % država članica EU-a nije odgovorilo na anketna pitanja o transparentnosti. Još 2017. zaklada New Economics Foundation (NEF) u svojem je izvješću utvrdila da brojne države članice ne omogućuju javnosti pristup dosljednim informacijama, što može otežati pozivanje vlada na odgovornost u vezi s provedbom predmetnog članka. Istovremeno su neke države relativno uspješne u pogledu transparentnosti sustava, ali samo dvije države (Danska i Estonija) imaju javno dostupan registar kvota.
Nadalje, unatoč činjenici da države članice same odlučuju o načinu dodjele ribolovnih mogućnosti plovilima koja plove pod njihovom zastavom, u članku 16. stavku 6. ZRP-a zahtijeva se da države članice obavještavaju Komisiju o načinu dodjele i time o načinu provedbe članka 17. Međutim, na temelju procjene socijalne dimenzije zajedničke ribarstvene politike koju je proveo Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) utvrđeno je da je 2020. samo 16 država članica od njih 23 dostavilo svoje odgovore na navedeni zahtjev Komisije. STECF ističe nedorečenost odgovorâ, što otežava pomno praćenje napretka država članica u provedbi članka 17.
Primjena ekoloških, društvenih i gospodarskih kriterijaDruga obveza država članica utvrđena u članku 17. Uredbe o ZRP-u primjena je kriterija gospodarske, društvene i ekološke prirode za dodjelu ribolovnih mogućnosti koje su im dostupne. U članku se navode i vrste kriterija koje države članice mogu primjenjivati kako bi ispunile tu obvezu: „utjecaj ribolova na okoliš, prijašnje poštovanje propisa, doprinos lokalnom gospodarstvu i prijašnje razine ulova”.
U tom kontekstu važno je napomenuti da je od donošenja posljednje reforme ZRP-a samo nekoliko država članica izmijenilo svoje sustave dodjele ribolovnih mogućnosti kako bi uvele takve kriterije. Prijašnje razine ulova i dalje su najčešći kriterij koji države članice primjenjuju za raspodjelu ribolovnih mogućnosti, dok je drugi najprimjenjivaniji kriterij veličina plovila (duljina, snaga, težina). Ti sustavi dodjele pružaju vrlo malo poticaja ribarima koji primjenjuju ribolovne tehnike niskog utjecaja kako je predviđeno u ZRP-u, kao što su upotreba selektivnog ribolovnog alata ili ribolovnih tehnika sa smanjenim utjecajem na okoliš (kao što je nanošenje štete staništima).
World Wildlife Fund (WWF) je 2018. ocijenio sustave za dodjelu ribolovnih mogućnosti i zaključio da 69 % država članica EU-a (16 država od njih 23) još nije počelo primjenjivati kriterije za provedbu pravedne i održive dodjele ribolovnih mogućnosti. U svojem izvješću iz 2021. naslovljenom „Who gets to Fish” (Tko može ribariti) NEF napominje da samo 12 država članica od njih 22 primjenjuje društvene kriterije (npr. dob ribara, ugovori o radu), a samo ih 11 primjenjuje ekološke kriterije (npr. vrsta alata, odašiljači zvučnog signala).
U članku 17. također se navodi da države članice nastoje pružiti poticaje za ribarska plovila koja koriste alate za selektivni ribolov ili ribolovne tehnike koje imaju manje štetan utjecaj na okoliš, poput smanjene potrošnje energije ili nanošenja štete staništima. Ipak, u većini sustava u državama članicama EU-a ne uzimaju se u obzir takvi kriteriji i za njih se ne može reći da se temelje na poticajima.
Smatram da se neprovedbom članka 17. državama članicama EU-a i ribarima otežava postizanje ciljeva ZRP-a i Okvirne direktive o morskoj strategiji. Unutar aktualnog europskog pravnog okvira može se učiniti mnogo više kako bi se dodjela ribolovnih mogućnosti iskoristila kao alat za ostvarenje ciljeva ZRP-a, Okvirne direktive o morskoj strategiji i Strategije EU-a za bioraznolikost.
Kako bi se rješavalo pitanje transparentnosti, pozivam države članice da u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom o zaštiti podataka javno objave svoj način raspodjele ribolovnih mogućnosti i konačnu dodjelu kvota svakoj organizaciji proizvođača i svakom plovilu.
Radi rješavanja problema manjkave provedbe kad je riječ o primjeni kriterija gospodarske, društvene i ekološke prirode, pozivam Komisiju da osigura da svaka država članica dodjeljuje ribolovne mogućnosti primjenom kombinacije ekoloških, društvenih i gospodarskih kriterija, koji se moraju uravnotežiti ovisno o lokalnim posebnostima. Komisija bi trebala proaktivnije surađivati s državama članicama kako bi istražila načine za raspodjelu ribolovnih mogućnosti u skladu s preporukama iz članka 17. te objaviti smjernice o primjeni društvenih i ekoloških kriterija pri dodjeli ribolovnih mogućnosti.
Pri razradi novih načina dodjele trebalo bi se savjetovati s ribarskim zajednicama i ostalim relevantnim dionicima na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta te bi pritom trebalo odrediti rokove za obavješćivanje kako bi se ribari mogli prilagoditi. Smatram da se većina kriterija ne može jednako primijeniti u cijelom EU-u zbog posebnosti svake flote. S obzirom na to da se cijela Europa suočava s problemom generacijske obnove, pozivam države članice da pri dodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im dostupne primijene kriterije povezane s dobi kako bi podržale pokretanje poslovanja mladih ribara.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
11.5.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
18 7 2 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Clara Aguilera, Pietro Bartolo, François-Xavier Bellamy, Izaskun Bilbao Barandica, Maria da Graça Carvalho, Rosanna Conte, Rosa D’Amato, Giuseppe Ferrandino, Søren Gade, Francisco Guerreiro, Anja Hazekamp, Niclas Herbst, Jan Huitema, Ladislav Ilčić, France Jamet, Pierre Karleskind, Predrag Fred Matić, Francisco José Millán Mon, Grace O’Sullivan, João Pimenta Lopes, Manuel Pizarro, Caroline Roose, Bert-Jan Ruissen, Annie Schreijer-Pierik, Peter van Dalen, Theodoros Zagorakis |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Nicolás González Casares, Ivo Hristov, Ska Keller, Gabriel Mato, Emma Wiesner |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
18 |
+ |
ID |
France Jamet |
PPE |
François-Xavier Bellamy, Niclas Herbst, Francisco José Millán Mon |
Renew |
Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Pierre Karleskind |
S&D |
Clara Aguilera, Pietro Bartolo, Giuseppe Ferrandino, Ivo Hristov, Predrag Fred Matić, Manuel Pizarro |
The Left |
Anja Hazekamp |
Verts/ALE |
Rosa D'Amato, Francisco Guerreiro, Grace O'Sullivan, Caroline Roose |
7 |
- |
ECR |
Ladislav Ilčić, Bert-Jan Ruissen |
ID |
Rosanna Conte |
PPE |
Maria da Graça Carvalho, Peter van Dalen, Annie Schreijer-Pierik, Theodoros Zagorakis |
2 |
0 |
Renew |
Jan Huitema |
The Left |
João Pimenta Lopes |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL L 164, 25.6.2008., str. 19.
- [2] SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
- [3] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0142.
- [4] SL L 247, 13.7.2021., str. 1.
- [5] SL C 67, 8.2.2022., str. 25.
- [6] SL C 184, 5.5.2022., str. 2.
- [7] Presuda od 12. srpnja 2018., „Spika” UAB i drugi protiv Žuvininkystės tarnyba prie Lietuvos Respublikos žemės ūkio ministerijos, C-540/16, EU:C:2018:565.