IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”

23.5.2022 - (COM(2021)0574 – C9‑0359/2021 – 2021/0293(COD)) - ***I

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestiteljica za mišljenje: Martina Dlabajová

Amandmani

• 001-001 (PDF - 224 KB)
• 001-001 (DOC - 61 KB)
• 002-002 (PDF - 264 KB)
• 002-002 (DOC - 92 KB)

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”

(COM(2021)0574 – C9‑0359/2021 – 2021/0293(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0574),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0359/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[1],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam i Odbora za kulturu i obrazovanje,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9‑0159/2022),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

 

 

Amandman  1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[*]

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2021/0293 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[2],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[3],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom[4],

budući da:

(1) U komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” od 9. ožujka 2021.[5] („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju da se digitalnom tranzicijom do 2030. ojača položaj građana i poduzeća. Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu otvorenu stratešku autonomiju, globalno vodstvo, pristupačnost, uključenost, jednakost, održivost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, dostupnost usluga i poštovanje prava i želja građana te bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji.

(2) U izjavi od 25. ožujka 2021. Europsko vijeće navelo je da Komunikaciju o Digitalnom kompasu smatra korakom u planiranju digitalnog razvoja Europe za predstojeće desetljeće i potvrdilo u njoj utvrđenu viziju, uključujući zamisao da se donese program politike s čvrstom strukturom upravljanja i okvir za olakšavanje provedbe višedržavnih projekata koji su nužni za europsku digitalnu tranziciju u ključnim područjima. Pozvalo je Komisiju i da proširi instrumente politike Europske unije namijenjene digitalnoj transformaciji, i na razini Europske unije i na nacionalnoj razini, te da iskoristi sve raspoložive instrumente iz politika u području industrije, trgovine i tržišnog natjecanja te u području vještina, obrazovanja, istraživanja i inovacija, kao i instrumente za dugoročno financiranje, kako bi se olakšala digitalna transformacija.

(2a) Programom politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće” trebalo bi se doprinijeti postizanju ciljeva Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće (potpisano XXXX), kojom se građani stavljaju u središte digitalne transformacije.

(3) Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020.[6], Europska unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, smanjiti strateške slabosti i visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te poticati digitalnu tranziciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica u svrhu potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom iz Izvješća o strateškim predviđanjima 2021.[7] U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordinirano rade na provedbi višedržavnih projekata u digitalnom području. To je iskustvo pokazalo da je za realizaciju višedržavnih projekata potrebno da Komisija pomaže državama članicama da se koordiniraju te da se Unija pobrine za provedbene mehanizme koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij za ključne tehnologije[8], trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te doprinijeti jačanju njezine digitalne otvorene strateške autonomije.

(4) U Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu[9] naglašeno je da bi Europa trebala iskoristiti potencijal digitalne transformacije jer je među ključnim čimbenicima za postizanje ciljeva zelenog plana. Unija bi trebala promicati potrebnu digitalnu transformaciju i ulagati u nju jer digitalne tehnologije mogu biti presudne za postizanje ciljeva održivosti europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma te ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u mnogim sektorima. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, 6G, lanac blokova, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari trebale bi ubrzati i povećati učinak politika borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša. To znači da digitalne tehnologije i elektronički uređaji trebaju postati održivi tijekom čitavog životnog ciklusa, a to uključuje proizvode, proizvodne procese, potrebnu infrastrukturu i gospodarenje otpadom. Uz satelitsku navigaciju i lokalizaciju, digitalizacija pruža i nove mogućnosti za daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode i za praćenje i optimizaciju korištenja energije i prirodnih resursa. Europi je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost kako bi digitalne infrastrukture i tehnologije postale dokazivo održivije, energetski i resursno učinkovitije, koristile više energije iz obnovljivih izvora te doprinosile održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom. Usporedna zelena i digitalna tranzicija ne bi smjela dovesti do zamjene ovisnosti o fosilnim gorivima ovisnošću o ključnim sirovinama.

(4a) Cilj politika i ulaganja u digitalnu infrastrukturu trebao bi biti i osiguravanje uključive povezanosti, s dostupnim i cjenovno pristupačnim pristupom internetu kako bi se zatvorio digitalni jaz u cijeloj Uniji s posebnim fokusom na teritorijalnom jazu.

(5) Trebalo bi provesti mjere predviđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu kako bi se intenzivirale aktivnosti utvrđene u strategiji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” oslanjajući se na postojeće instrumente Unije (kao što su kohezijski programi, Instrument za tehničku potporu, Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća[10], Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća[11] i Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća[12], Uredba (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća[13] i Uredba (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća[14] te na sredstva dodijeljena za digitalnu tranziciju na temelju Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća[15]. Stoga bi ovom Odlukom trebalo uspostaviti program politike „Put u digitalno desetljeće” kako bi se ostvarila, ubrzala i oblikovala uspješna digitalna transformacija gospodarstva i društva Unije.

(5a) Europskim stupom socijalnih prava propisuje se pravo na pristup osnovnim uslugama dobre kvalitete, uključujući digitalnu komunikaciju, kao i pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje.

(6) Radi praćenja smjera djelovanja Unije kad je riječ o napretku digitalne transformacije, trebalo bi zadati digitalne ciljeve. Ti ciljevi trebaju biti povezani s konkretnim područjima u kojima bi trebalo ostvariti kolektivan napredak u Uniji. Ciljevi prate četiri glavne točke utvrđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu, određene kao ključna područja za digitalnu transformaciju Unije: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija poduzeća i javnih usluga.

(7) Digitalne vještine, osnovne i napredne, ključne su za jačanje kolektivne otpornosti društva Unije kako bi se promijenio trend odljeva mozgova i povećala privlačnost Unije za visokokvalificirane stručnjake iz trećih zemalja. Prema godišnjem izvješću Komisije o europskim malim i srednjim poduzećima za 2020./2021. iz srpnja 2021., pandemija bolesti COVID-19 pozitivno je ubrzala uvođenje digitalnog rješenja za poslovanje i povećala dostupnost usluga e-uprave koje su na raspolaganju građanima i poduzećima. Međutim, u Uniji i dalje postoje velike razlike između potrebnog broja stručnjaka koji su stekli napredne digitalne vještine i njihove dostupnosti na tržištu rada Unije. U Komisijinom indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. navodi se da su čak i prije pandemije poduzeća Unije, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), imala problema u pronalasku dovoljnog broja stručnjaka u području IKT-a. Građani koji su spremni i sposobni za digitalno doba moći će iskoristiti mogućnosti digitalnog desetljeća. Za ostvarenje tog cilja snažan naglasak trebao bi biti na obrazovanju kako bi se osiguralo da su nastavnici i obrazovna zajednica u cjelini adekvatno osposobljeni, da imaju vještine i da su opremljeni za efektivnu upotrebu tehnologije u svojim metodama poučavanja i za poučavanje digitalnih tehnologija. Nadalje, digitalnim osposobljavanjem i obrazovanjem trebalo bi poticati usavršavanje i prekvalifikaciju, kao i cjeloživotno učenje aktivnog stanovništva kako bi se osiguralo da se u potpunosti iskorištavaju mogućnosti digitalizacije industrije i usluga te istovremeno bolje pripremati studente za ulazak na tržište rada u kratkoročnom i dugoročnom smislu. Trebalo bi također poticati neformalno digitalno osposobljavanje koje poslodavci pružaju u obliku učenja kroz praksu. Obrazovanje i osposobljavanje pružit će konkretne profesionalne poticaje za uklanjanje i izbjegavanje rodnog jaza.

(7a) Održiva digitalna infrastruktura za povezivost, mikroelektroniku i mogućnost obrade velike količine podataka glavni je čimbenik koji omogućuje iskorištavanje pogodnosti digitalizacije, daljnji tehnološki razvoj i digitalno vodstvo Unije. U skladu s Komunikacijom Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenom „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja”, potrebna je pouzdana i brza povezivost za svakoga i svugdje u Uniji, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima, kao što su otoci, planinska i slabo naseljena područja te najudaljenija područja. Potrebe društva za sve većim kapacitetima za preuzimanje i slanje podataka neprestano rastu. Mreže s gigabitnim brzinama do 2030. trebale bi postati dostupne onima kojima treba ili koji žele imati toliki kapacitet. Sva kućanstva i poduzeća u Uniji, posebno mala i srednja poduzeća, trebala bi biti u mogućnosti upotrebljavati gigabitne usluge koje se u praksi mogu pružiti korisniku različitim osnovnim tehnologijama, kao što su optička vlakna, satelit, 5G, 6G i Wi-Fi nove generacije, na temelju njihove učinkovitosti, a to bi trebalo uključivati i posljednji segment sve do uređaja krajnjeg korisnika. Bit će potrebni usklađeni uvjeti za ulaganja u digitalnu infrastrukturu, posebno za razvoj odgovarajućih okvira kako bi svi sudionici na tržištu koji imaju koristi od digitalne transformacije preuzeli svoje društvene odgovornosti i doprinijeli konkurentnom i funkcionalnom okruženju za javna dobra, usluge i infrastrukture u korist svih građana Europe.

(7b) Digitalne politike Unije i nacionalne digitalne politike trebale bi se voditi načelom tehnološki neutralnog pristupa. Time se ne bi smjela dovesti u pitanje činjenica da je Uniji za ostvarenje prosperiteta potrebna infrastruktura za digitalnu povezivost najviših standarda izvedbe, otpornosti, sigurnosti i održivosti. Prema svim tehnologijama koje mogu pridonijeti postizanju povezivosti i zelenih ciljeva, uključujući trenutna i nadolazeća poboljšanja optičkih vlakana, Wi-Fi-ja, satelita te 5G i 6G tehnologija, trebalo bi postupati jednako, uzimajući u obzir njihove posebne objektivne značajke.

(7c) Mikroprocesori su temelj većine ključnih, strateških lanaca vrijednosti, a u budućnosti se očekuje još veći porast potražnje za njima, osobito u najinovativnijim područjima. Klimatski neutralni rubni čvorovi visoke sigurnosti jamče pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom gdje god se poduzeća nalaze te isto tako jamče znatan doprinos postizanju smanjenja energetske potrošnje, a očekuje se da će i kvantno računalstvo biti ključni pospješitelj razvoja.

(8) Sve te tehnologije i tehnologije budućnosti, osim što će biti pospješitelji razvoja, činit će okosnicu novih proizvoda, proizvodnih procesa i poslovnih modela utemeljenih na pravednoj i sigurnoj razmjeni podataka u podatkovnom gospodarstvu uz osiguravanje učinkovite zaštite privatnosti i podataka. Transformacija poduzeća ovisit će o njihovoj sposobnosti brzog i sveobuhvatnog usvajanja novih digitalnih tehnologija, među ostalim u industrijskim i uslužnim ekosustavima koji trenutačno zaostaju. Ta je transformacija posebno važna za MSP-ove, koji se i dalje suočavaju sa znatnim jazom u digitalizaciji u odnosu na veća poduzeća.

(8a) Države članice potiču se da u svojoj javnoj upravi primjenjuju načelo „samo jednom”. U tom kontekstu uredi javne uprave trebali bi poduzeti mjere ako im se dopusti interna ponovna upotreba tih podataka, u skladu s pravilima o zaštiti podataka, kako ne bi došlo do dodatnog opterećenja građana ili poduzeća.

(9) Demokratski život i javne usluge također će presudno ovisiti o digitalnim tehnologijama i zato bi trebale biti potpuno dostupne svim građanima i poduzećima u najkvalitetnijem digitalnom okruženju koje omogućuje jednostavne, učinkovite i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i zaštite privatnosti. Međutim, dostupnost usluga izvan interneta trebala bi se zadržati pri prelasku na digitalne alate.

(9a) Digitalne tehnologije trebale bi pridonijeti postizanju širih društvenih rezultata koji nisu ograničeni samo na digitalnu sferu, nego imaju i pozitivne učinke na svakodnevni život građana i njihovu dobrobit. Da bi bila uspješna, digitalna tranzicija trebala bi se odvijati usporedno s poboljšanjima u pogledu demokracije, dobrog upravljanja, socijalne uključenosti i kvalitetnih javnih usluga.

(10) Komisija bi do lipnja 2026. trebala preispitati digitalne ciljeve kako bi procijenila jesu li i dalje u skladu s visokom razinom ambicije digitalne transformacije te ih prema potrebi ažurirala ili uvela dodatne digitalne ciljeve.

(10a) Ako se koriste javna sredstva, ključno je da se ostvari maksimalna vrijednost za društvo i poduzeća. Stoga bi, kad god je to moguće, financiranje trebalo ovisiti o rezultatima financiranih projekata koji ne podliježu nikakvim ograničenjima.

(11) Usklađen, uključiv i stalan napredak prema digitalnoj transformaciji i ostvarenju digitalnih ciljeva u Uniji zahtijeva sveobuhvatan, čvrst, fleksibilan i transparentan oblik upravljanja, utemeljen na bliskoj suradnji i koordinaciji među institucijama, tijelima i agencijama Unije te državama članicama. Prikladnim mehanizmom trebalo bi zajamčiti koordinaciju usklađivanja, prijenos najboljih praksi te dosljednost i učinkovitost politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini te potaknuti aktiviranje odgovarajućih sinergija između fondova Unije i nacionalnih fondova, kao i među različitim inicijativama i programima Unije. Komisija bi u tu svrhu trebala izraditi jasne, jednostavne i praktične smjernice kako bi se na najbolji način iskoristile najprikladnije vrste sinergija. S obzirom na sve to nužno je utvrditi odredbe o mehanizmu praćenja i suradnje za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu.

(12) Taj mehanizam trebao bi uključivati unaprijeđeni sustav praćenja za utvrđivanje nedostataka u strateškim digitalnim kapacitetima Unije. Trebao bi uključivati i mehanizam izvješćivanja o, među ostalim, napretku prema ostvarenju vizije za 2030. i odgovarajućih digitalnih ciljeva te o općoj usklađenosti s ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci. Na temelju mehanizma trebalo bi uspostaviti okvir za suradnju između Komisije i država članica kako bi se utvrdila rješenja za nedostatke i predložile ciljane mjere za njihovo uklanjanje.

(13) ▌DESI ▌[16] bi trebao postati dio izvješća o stanju digitalnog desetljeća i služiti za praćenje napretka u ostvarenju digitalnih ciljeva. Praćenje bi trebalo uključivati analizu pokazatelja kojima se mjeri napredak na razini država članica, nacionalnih politika i inicijativa kojima se nastoje ostvariti ciljevi ove Odluke, horizontalne i tematske analize kojima se prati digitalna transformacija europskih gospodarstava te poredak država članica prema ostvarenom napretku. Kategorije i pokazatelji u okviru DESI-ja osobito bi se trebali uskladiti s digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci. Za svaki digitalni cilj u delegiranim aktima koje donosi Komisija trebali bi se utvrditi ključni pokazatelji uspješnosti, koje bi trebalo prema potrebi ažurirati kako bi praćenje kontinuirano bilo svrhovito i kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak. Mehanizam prikupljanja podataka u državama članicama trebao bi se poboljšati tako da se dobije temeljit prikaz napretka prema ostvarenju digitalnih ciljeva te informacije o relevantnim politikama, programima i inicijativama na nacionalnoj razini i trebao bi, ako je to primjenjivo, uključivati podatke raščlanjene po spolu. Na temelju preispitivanja i prema potrebi Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama, trebala pripremiti plan na razini Unije za utvrđivanje budućih potreba za prikupljanje podataka. Pri definiranju DESI-ja Komisija bi se većinom trebala oslanjati na službene statistike prikupljene u raznim istraživanjima Unije o informacijskom društvu[17]. Komisija bi trebala posebnim studijama prikupljati podatke za relevantne pokazatelje koji se ne mjere u istraživanjima Unije niti prikupljaju u okviru drugih izvještaja, kao što je Komisijina strategija Akta o malom poduzetništvu, uključujući njezinu godišnju reviziju uspješnosti MSP-ova.

(13a) Od 2019. u DESI je uključen pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu”, u kojem se na temelju 12 pokazatelja ocjenjuju rezultati država članica u području upotrebe interneta, vještina korisnika interneta te specijaliziranih vještina i zapošljavanja. Uključivanje pregleda pokazatelja „Žene u digitalnom dobu” u izvješće o stanju digitalnog desetljeća trebalo bi omogućiti praćenje digitalnog jaza među spolovima.

(14) Kako bi suzakonodavci bili obaviješteni o napretku digitalne transformacije Unije, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća koje sadržava pregled i analizu digitalne transformacije Unije te evaluaciju ostvarenog napretka s obzirom na ciljeve digitalnog desetljeća i digitalne ciljeve za razdoblje do 2030. Izvješće o stanju digitalnog desetljeća, a posebno DESI, trebalo bi uzeti u obzir u europskom semestru, uključujući aspekte povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost, a preporuke izdane u okviru izvješća o stanju digitalnog desetljeća trebale bi nadopunjavati preporuke za pojedinu zemlju.

(15) Naime, Komisija bi trebala izvješćivati o učinkovitosti prenošenja ciljeva ove Odluke u planiranje i razvoj projekata te o napretku u ostvarenju digitalnih ciljeva uz detaljan opis stupnja napretka u Uniji u odnosu na zacrtane smjerove djelovanja za svaki cilj, procjenu truda potrebnog da se postigne pojedini cilj, uključujući potrebe za ulaganjima u digitalne kapacitete i inovacije te informiranje o mjerama neophodnima za povećanje digitalne otvorene strateške autonomije. Izvješće bi trebalo uključivati i ocjenu provedbe relevantnih regulatornih prijedloga i mjera poduzetih na razini Unije i država članica.

(16) Na temelju te analize u izvješću bi se dale konkretne preporuke za politike, mjere i djelovanja. Komisija bi politike, mjere ili djelovanja u izvješću trebala predložiti uzimajući u obzir najnovije dostupne podatke, zajedničke preuzete obveze, politike i mjere koje su utvrdile države članice te napredak u predloženim mjerama iz prijašnjih izvješća na kojima se radilo tijekom godišnje suradnje. Povrh toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir razlike u potencijalu pojedinih država članica da doprinesu digitalnim ciljevima te politike, mjere i djelovanja koji su već uvedeni i smatraju se prikladnima za ostvarenje ciljeva, čak i ako njihovi učinci još nisu vidljivi.

(17) U godišnjem izvješću o stanju digitalnog desetljeća trebalo bi izložiti provedbu digitalnih načela kako su potvrđena u Europskoj deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće.

(18) Kako bi se zajamčili ostvarenje ciljeva digitalnog desetljeća i digitalnih ciljeva iz ove Odluke te učinkovit doprinos država članica njihovu ostvarenju, mehanizam praćenja i suradnje trebalo bi osmisliti i izvesti tako da se njime osigura razmjena informacija i primjera dobre prakse u konstruktivnom i uključivom dijalogu između država članica i Komisije te pravodobne razmjene informacija s Europskim parlamentom.

(19) Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala izraditi zacrtane smjerove djelovanja za ostvarenje digitalnih ciljeva Unije iz ove Odluke. Te bi zacrtane smjerove djelovanja države članice zatim trebale prenijeti, kad je to prikladno, u nacionalne smjerove djelovanja, uzimajući u obzir podnacionalnu dimenziju. U nacionalnim smjerovima djelovanja trebalo bi uvažiti različite potencijale i različita polazišta država članica da doprinesu digitalnim ciljevima. Ti bi smjerovi djelovanja trebali pomoći u ocjenjivanju napretka na razini Unije i nacionalnoj razini.

(20) Kako bi suradnja između Komisije i država članica bila učinkovita i djelotvorna, države članice trebale bi Komisiji podnijeti nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće koji obuhvaćaju razdoblje do 2030. („nacionalni strateški planovi za digitalno desetljeće”) u kojima se predlažu, kad je to moguće i mjerljivo na nacionalnoj razini, nacionalni smjerovi djelovanja i opisuju svi instrumenti koji su doneseni, planirani ili provedeni radi ostvarenja ciljeva ove Odluke i digitalnih ciljeva na razini Unije. Ti nacionalni strateški planovi za digitalno desetljeće trebali bi se izraditi nakon savjetovanja s ključnim dionicima, kao što su poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalni partneri i civilno društvo, uključujući starije osobe i mlade, te lokalni i regionalni predstavnici, te biti jedan od ključnih alata za koordinaciju politika država članica i postizanje predvidljivosti tržišta. Države članice trebale bi uzeti u obzir relevantne sektorske inicijative, na razini Unije i nacionalnoj razini, i uskladiti se s relevantnim inicijativama na regionalnoj razini. Tijekom godišnjeg ciklusa suradnje države članice mogu predložiti prilagodbe svojih nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće kako bi uzele u obzir napredak digitalne tranzicije na razini Unije i nacionalnoj razini te kako bi odgovorile na, prije svega, politike, mjere i djelovanja koje predloži Komisija.

(21) Pravodobna dostupnost i pristupačnost radiofrekvencijskog spektra ključni su za ostvarenje ciljeva u području povezivosti programa „Put u digitalno desetljeće”. Zato su državama članicama i korisnicima radiofrekvencijskog spektra potrebni predvidljivost i sigurnost u pogledu dovoljnog pristupa tijekom vremena kako bi se osigurao povrat ulaganja i, ako je to potrebno za kontinuitet usluga, ali istodobno i fleksibilnost (prema promjenama potreba) za planiranje ključnih etapa u području dostupnosti spektra. Osobito bi u procesu digitalne i zelene tranzicije, kojem su svojstvene brze promjene, pravnoj sigurnosti i predvidljivosti ulaganja doprinijelo rano informiranje o budućoj dostupnosti radiofrekvencijskog spektra i informacije od glavnih dionika (kao što su javna tijela, javni i privatni subjekti i korisnici) o definiranju ključnih etapa.

(22) Budući da je radiofrekvencijski spektar ključan za ostvarenje digitalnih ciljeva, posebice sigurne, učinkovite i održive digitalne infrastrukture koja korisnicima omogućuje da ostvare korist od povezivosti, države članice trebale bi izvješćivati i o svojim donesenim i budućim politikama i mjerama koje se odnose na dostupnost i mogućnost korištenja radiofrekvencijskog spektra za postojeće korisnike te potencijalne ulagatelje i operatore. Ne dovodeći u pitanje mogućnost da Komisija predloži nove strateške smjerove ili mehanizme politike radiofrekvencijskog spektra u skladu s člankom 4. stavkom 4. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća[18], Komisija u tom smislu može dati odgovarajuće smjernice radi ostvarenja općih i digitalnih ciljeva utvrđenih u ovoj Odluci.

(23) Kooperativni dijalog Komisije i država članica trebao bi početi ocjenjivanjem njihovih nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće i trebao bi se temeljiti na dostavljenim podacima i procjeni iz izvješća o stanju digitalnog desetljeća te povratnim informacijama relevantnih dionika, kao što su poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalni partneri i civilno društvo te lokalni i regionalni predstavnici.

(24) Suradnju bi zatim trebalo ustrojiti unutar godišnjeg ciklusa. Pri organizaciji kalendara godišnje suradnje trebalo bi uzeti u obzir potrebu da se razmotre rezultati dosadašnje suradnje, kao i mjere, djelovanja i prilagodbe nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće predložene u izvješću za sljedeću godinu.

(25) Kako bi ostvarivanje ciljeva išlo u skladu sa zacrtanim smjerovima djelovanja, države članice za koje je u izvješću utvrđeno da nisu dovoljno napredovale u određenom području trebale bi predložiti mjere i djelovanja za prilagodbu koje namjeravaju poduzeti kako bi potakle napredak u tom kritičnom području. Nadalje, Komisija i države članice trebale bi razmotriti na koji su način države članice kolektivno i individualno uzele u obzir preporučene politike, mjere i djelovanja iz izvješća iz prethodne godine. Država članica trebala bi zatražiti pokretanje postupka međusobnog stručnog pregleda kako bi druge države članice dobile priliku da se očituju o prijedlozima koje namjerava iznijeti u svojem nacionalnom strateškom planu za digitalno desetljeće, osobito u pogledu njihove primjerenosti za ostvarenje konkretnog cilja. Komisija bi također trebala moći predložiti pokretanje postupka međusobnog stručnog pregleda strateškog plana za digitalno desetljeće određene države članice.

(26) Komisija i jedna ili više država članica mogu preuzimati zajedničke obveze koje se odnose na koordinirana djelovanja koja žele poduzeti radi ostvarenja ciljeva, pokretati višedržavne projekte i dogovarati se o drugim mjerama i djelovanjima na razini Unije i nacionalnoj razini s ciljem napredovanja u ostvarenju ciljeva u skladu sa zacrtanim smjerovima djelovanja.

(27) Uspješna provedba preporučenih politika, mjera i djelovanja te nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće i njihovih prilagodbi presudna je za ostvarenje općih i digitalnih ciljeva. Ako država članica ne provede te mjere djelotvorno i ako se navedeni razlozi zbog kojih to nije učinila smatraju nedostatnima, Komisija bi trebala donijeti posebnu preporuku, ne dovodeći u pitanje njezine ovlasti na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Takvim bi se preporukama trebale uzeti u obzir i nadopunjavati najnovije preporuke za pojedinu zemlju izdane u kontekstu europskog semestra.

(28) Dotična država članica preporuku bi trebala uzeti u obzir u najvećoj mogućoj mjeri i prema potrebi prilagoditi nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće. Ako država članica ne namjerava uzeti u obzir preporuku, trebala bi iznijeti i javno objaviti razloge za to.

(29) Kako bi se postigla transparentnost i uključila javnost, Komisija bi trebala surađivati sa svim zainteresiranim dionicima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati s dionicima, što uključuje privatne i javne aktere, primjerice javnopravna tijela iz obrazovnog ili zdravstvenog sektora, i savjetovati se s njima o mjerama za ubrzanje digitalne transformacije na razini Unije. Prilikom savjetovanja s dionicima potrebno je osigurati što veću uključivost te uključiti ona tijela koja su ključna za promicanje sudjelovanja djevojaka i žena u digitalnom obrazovanju i profesionalnim karijerama, u cilju promicanja najviše rodno uravnoteženog pristupa u provedbi nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće. Sudjelovanje dionika bilo bi važno i na razini država članica, osobito za donošenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće te njihovih prilagodbi. I na razini Unije i na nacionalnoj razini Komisija i države članice trebale bi pravodobno uključiti poslovne organizacije, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalne partnere i civilno društvo, postavljajući rokove za povratne informacije koji su u skladu s njihovim ograničenim resursima.

(29a) Znanost, istraživanje, razvoj i inovacije neophodni su za ostvarenje ciljeva uključive digitalne transformacije i europske digitalne suverenosti. Stoga su potrebna veća ulaganja u istraživanje, razvoj, inovacije, znanost i znanstvenu zajednicu jer su oni pokretačka snaga tehnološke i digitalne revolucije.

(30) Višedržavni projekti u kojima sudjeluje nekoliko država članica trebali bi omogućiti intervencije velikih razmjera u ključnim područjima koje su nužne za ostvarenje digitalnih ciljeva, ponajprije udruživanjem resursa iz Unije, država članica i, prema potrebi, privatnih izvora. Ako je to potrebno za postizanje digitalnih ciljeva, države članice mogu odlučiti u višedržavne projekte uključiti zemlje pridružene Uniji. Trebali bi se provoditi koordinirano, u bliskoj suradnji između Komisije i država članica. Zbog toga bi Komisija trebala imati središnju ulogu u ubrzavanju provedbe višedržavnih projekata, tako da unutar projektnih kategorija koje su okvirno navedene u Prilogu identificira višedržavne projekte koji su spremni za provedbu, te u savjetovanju država članica o odabiru najprikladnijeg postojećeg provedbenog mehanizma i odabiru izvora financiranja i njihove kombinacije, o drugim strateškim pitanjima povezanima s provedbom tih projekata. Ako postojeći provedbeni mehanizmi nisu prikladni za ciljeve višedržavnog projekta, Komisija bi trebala dati smjernice o uspostavi konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) kao provedbenog mehanizma.

(31) Javna potpora višedržavnim projektima trebala bi se prije svega upotrijebiti za rješavanje problema tržišnih nedostataka ili neoptimalnih situacija za ulaganja, na razmjeran način, bez narušavanja jednakih uvjeta, udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja, a višedržavni projekti trebali bi imati jasnu europsku dodanu vrijednost te se provoditi u skladu s primjenjivim pravom Unije i s njim usklađenim nacionalnim pravom.

(32) Višedržavni projekti trebali bi moći učinkovito privući i objediniti razne izvore financiranja Unije i država članica te, gdje je to primjenjivo, financiranje zemlje pridružene Uniji i, gdje je moguće, pronalaženje sinergija među njima. Naime, kombiniranje sredstava iz programa Unije kojim se centralizirano upravlja sa sredstvima koja dodijele države članice trebalo bi biti moguće i obuhvaćati, pod određenim uvjetima, doprinose iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je objašnjeno u 3. dijelu Komisijinih smjernica državama članicama o planovima za oporavak i otpornost[19], te doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Kad je to opravdano zbog prirode višedržavnog projekta, on bi trebao biti otvoren i doprinosima subjekata koji nisu Unija i države članice, uključujući privatne doprinose.

(33) Komisija bi u suradnji s državama članicama i kao koordinator višedržavnih projekata trebala pomoći državama članicama da prepoznaju svoje interese u višedržavnim projektima, davati smjernice o odabiru optimalnog provedbenog mehanizma i pomagati u provedbi te tako doprinijeti što većem sudjelovanju.

▌

(34a) Ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi u pogledu ključnih pokazatelja uspješnosti dodijeliti Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.[20] Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

 

(35) Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kad je riječ o ▌uspostavi EDIC-a. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[21],

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

 

Poglavlje 1.

 Predmet, ciljevi i definicije

Članak 1.

Predmet

(1) Ovom se Odlukom uspostavlja program politike „Put u digitalno desetljeće” i utvrđuje mehanizam praćenja i suradnje za taj program koji se sastoji od mjera za:

(a) utvrđivanje jasnih smjernica za digitalnu transformaciju Unije i ostvarenje digitalnih ciljeva do 2030. na temelju mjerljivih pokazatelja;

(b) strukturiranje i poticanje suradnje između institucija Unije i država članica;

(c) dosljednost, usporedivost, transparentnost i cjelovitost praćenja i izvješćivanja koje provodi Unija.

(2) Odlukom se uspostavlja i okvir za višedržavne projekte.

Članak 2.

Opći ciljevi

Institucije Unije i države članice surađuju kako bi podržale i ostvarile sljedeće opće ciljeve (ciljevi):

(a) promicati antropocentrično, uključivo, etično, sigurno, otvoreno, transparentno i interoperabilno digitalno okruženje u kojem su digitalne tehnologije i usluge u skladu s načelima, pravima i vrijednostima Unije te ih jačaju;

(b) ojačati kolektivnu otpornost država članica i smanjiti digitalni jaz, bez obzira na to je li riječ o socijalnom, gospodarskom, geografskom ili rodno uvjetovanom jazu, prije svega promicanjem trajnih mogućnosti za svakog pojedinca s ciljem razvoja osnovnih i naprednih digitalnih vještina ▌i kompetencija i poticanjem razvoja horizontalnih visokoučinkovitih sustava digitalnog obrazovanja i osposobljavanja u vidu strukovnog i stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, usavršavanja i cjeloživotnog učenja;

(c) postići digitalnu, otvorenu stratešku suverenost Unije, u prvom redu sigurnom i pristupačnom digitalnom i podatkovnom infrastrukturom koja može obraditi velike količine podataka koji omogućuju druga tehnološka postignuća, čime se podupire konkurentnost i održivost industrije Unije kao i njezina gospodarstva, prvenstveno MSP-ova, ali i otpornost lanaca vrijednosti Unije;

(d) promicati uvođenje i korištenje digitalnih mogućnosti, smanjiti geografski digitalni jaz za otvoren, pristupačan i pravedan pristup digitalnim tehnologijama i podacima, uz istodobno jamčenje zaštite temeljnih prava, uključujući sigurnost, kako bi se postigla visoka razina digitalne otvorenosti, intenziteta i inovacija u poduzećima Unije, osobito u MSP-ovima;

(da) razviti sveobuhvatan i održiv ekosustav interoperabilnih digitalnih infrastruktura u kojem računalstvo visokih performansi, računalstvo na rubu mreže, računalstvo u oblaku, kvantno računalstvo, umjetna inteligencija, upravljanje podacima i mrežna povezanost djeluju zajedno kako bi se promicalo njihovo korištenje u poduzećima Unije te stvorile prilike za rast i radna mjesta u okviru istraživanja, razvoja i inovacija;

(db) promicati razvoj regulatornih standarda kako bi se zajamčilo da se poduzeća iz Unije, osobito MSP-ovi, mogu pošteno natjecati u globalnim lancima vrijednosti;

(e) omogućiti da demokratski život, javne usluge i usluge zdravstvene zaštite i skrbi budu dostupni svima na internetu, osobito skupinama u nepovoljnom položaju, među ostalim osobama s invaliditetom, te da se pritom nude uključive, djelotvorne, interoperabilne i personalizirane usluge te alati s visokim standardima sigurnosti i privatnosti;

(f) pobrinuti se da digitalne infrastrukture i tehnologije kao i opskrba kritičnim sirovinama postanu održivije, otpornije te energetski i resursno učinkovitije, da se učinkovitije upotrebljavaju te da doprinose održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom, među ostalim promicanjem istraživanja i inovacija;

(fa) osigurati razvoj i primjenu pouzdanih metodologija za mjerenje energije i učinkovitosti resursa;

(g) olakšati usklađivanje uvjeta za javna i privatna ulaganja u digitalnu transformaciju u Uniji, među ostalim jačanjem sinergija između upotrebe sredstava Unije i nacionalnih sredstava te razvojem predvidivih regulatornih pristupa i pristupa za potporu, koji usto obuhvaćaju regionalnu i lokalnu razinu;

(h) pobrinuti se da se sve politike i programi relevantni za ostvarenje digitalnih ciljeva uzmu u obzir na usklađen i dosljedan način kako bi u cijelosti doprinijeli usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, uz istodobno izbjegavanje preklapanja i svođenje administrativnih opterećenja na najmanju moguću mjeru.

(ha) poboljšati otpornost na kibernapade, doprinositi povećanju svijesti o rizicima i poznavanja postupaka kibersigurnosti, uz ulaganje većih napora javnih i privatnih organizacija s ciljem postizanja barem osnovne razine kibersigurnosti.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) „indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI)” znači godišnji skup analiza i mjernih pokazatelja na temelju kojeg Komisija prati opću digitalnu uspješnost Unije i država članica u nekoliko dimenzija politike, uključujući njihov napredak u ostvarenju digitalnih ciljeva iz članka 4.;

(2) „višedržavni projekti” znači projekti velikih razmjera kojima se olakšava ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4. i koji uključuju financiranje iz Unije i država članica te ispunjavaju uvjete iz članka 12.;

(3) „statistike” znači statistike kako su definirane u članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[22];

(4) „međusobni stručni pregled” znači mehanizam preispitivanja u kontekstu godišnje suradnje utvrđene u članku 8. s pomoću kojeg se države članice ▌očituju o određenim aspektima politika, mjera i djelovanja koje predloži određena država članica, osobito o njihovoj učinkovitosti i primjerenosti da doprinesu ostvarenju pojedinih digitalnih ciljeva iz članka 4., i koji može služiti za razmjenu primjera dobre prakse te promicanje daljnje suradnje;

(5) „zacrtani smjer djelovanja” znači pretpostavljeni put za ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4. utvrđen po pojedinom digitalnom cilju do 2030. i utemeljen na povijesnim podacima, ako su dostupni.

(5a) „digitalna intenzivnost” znači agregirana vrijednost koja se pripisuje poduzeću na temelju broja tehnologija koje ono upotrebljava, prema tablici različitih tehnologija, u skladu s indeksom gospodarske i društvene digitalizacije;

(5b) „osnovna digitalna vještina” znači osnovna sposobnost za upotrebu digitalnih uređaja i internetskih aplikacija, na primjer u svrhu pristupa i upravljanja informacijama i osobnim podacima te njihova pretraživanja, stvaranja i dijeljenja sadržaja, komunikacije i suradnje kao i identifikacije i kritičkog ocjenjivanja tehnologija umjetne inteligencije;

(5c) „napredna digitalna vještina” znači specijalizirana vještina za upotrebu digitalnih tehnologija, kao što su vještine u osmišljavanju, razvoju i primjeni tehnologija te u njihovu upravljanju.

(5d) „jednorog” znači:

(a) ostvareni jednorog, odnosno poduzeća osnovana nakon 1990. koja su izišla na tržište s inicijalnom javnom ponudom ili su prodana na tržištu po cijeni većoj od milijardu EUR; ili

(b)  neostvareni jednorog, odnosno poduzeća čija je vrijednost procijenjena na najmanje milijardu EUR u njihovu zadnjem krugu financiranja poduzetničkim kapitalom (što znači da ta procjena nije potvrđena u sekundarnoj transakciji), u skladu s Komunikacijom o Digitalnom kompasu:

(5e) „malo ili srednje poduzeće” ili „MSP” znači mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ[23].

 

 

Poglavlje 2.

Digitalni ciljevi

Članak 4.

Digitalni ciljevi

(1) Institucije Unije i države članice surađuju kako bi do 2030. u Uniji ostvarile sljedeće digitalne ciljeve (digitalni ciljevi):

(1) stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci:

(a) najmanje 80 % građana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine;

(b) najmanje 20 milijuna ▌stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) zaposlenih u Uniji, čime se promiče pristup žena tom području kako bi se ostvario rodni paritet i povećao broj osoba s diplomom u području IKT-a;

(2) sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura:

(a) sva su europska kućanstva, poslovni prostori i obrazovne ustanove pokriveni gigabitnom mrežom, uključujući posljednji segment sve do uređaja krajnjeg korisnika, i sva su naseljena područja pokrivena mrežama velike brzine sljedeće generacije, pri čemu se vodi računa o načelu tehnološke neutralnosti;

(b) održiva proizvodnja najsuvremenijih i održivih poluvodiča u Uniji čini barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje, u skladu s inicijativama u okviru Uredbe [europski akt o čipovima];

(c) u Uniji je u upotrebi najmanje 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih „rubnih čvorova”, razmještenih tako da je poduzećima zajamčen pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom (nekoliko milisekundi) gdje god se nalaze;

(d) do 2025. Unija ima svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem, što joj otvara put da do 2030. raspolaže vrhunskim kvantnim mogućnostima;

(da) Unija će do 2030. uspostaviti konkurentnu i održivu podatkovnu infrastrukturu u oblaku, s visokim standardima sigurnosti i privatnosti te u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka.

(3) digitalna transformacija poduzeća:

(a) najmanje 75 % europskih poduzeća koristi se jednom ili više sljedećih tehnologija, u skladu sa svojim poslovanjem:

(1) uslugama računalstva u oblaku;

(2)  velikim količinama podataka;

(3)  mjetnom inteligencijom;

(b) više od 90 % malih i srednji poduzeća u Uniji dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta;

(c) Unija olakšava rast svojih inovativnih rastućih (scale-up) poduzeća i poboljšava njihov pristup financiranju, pa će se broj „jednoroga” u Europi barem udvostručiti; usto osigurava neometano funkcioniranje europskih centara za digitalne inovacije kako bi se povećala strateška otvorena autonomija Unije u pogledu pružatelja europskih digitalnih proizvoda, usluga i rješenja;

(4) digitalizacija javnih usluga:

(a) ključne javne usluge i uprava građanima i poduzećima u Uniji u cijelosti su dostupne na internetu;

(b) svi građani Unije imaju pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji (elektronički zdravstveni zapisi (EHR));

(c) svi građani Unije imaju pristup sigurnom digitalnom identifikacijskom sredstvu, priznatom u cijeloj Uniji, koje korisnicima jamči potpunu kontrolu nad osobnim podacima.

(2) Komisija je do 2026. dužna preispitati digitalne ciljeve utvrđene u stavku 1. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o ishodu preispitivanja te, ako smatra da je potrebno radi uspješne digitalne transformacije Unije, podnosi zakonodavni prijedlog radi revidiranja digitalnih ciljeva iz stavka 1. kako bi se u obzir uzele tehničke, gospodarske i društvene promjene.

Poglavlje 3.

Upravljanje: mehanizam praćenja i suradnje

Članak 5.

Praćenje napretka

(1) Komisija prati napredak Unije s obzirom na opće i digitalne ciljeve utvrđene u člancima 2. i 4. U tu se svrhu Komisija služi ▌DESI-jem ▌, a za potrebe ove Odluke, u skladu s člankom 25. stavkom 2., donosi delegirani akt u kojem utvrđuje ključne pokazatelje uspješnosti za svaki digitalni cilj. .

(2) Države članice Komisiji pravodobno dostavljaju statistike i podatke potrebne za učinkovito praćenje digitalne tranzicije i stupnja ostvarenja općih i digitalnih ciljeva, raščlanjujući podatke na regionalnoj razini ako je to moguće. To uključuje relevantne informacije o dostupnosti i pristupačnosti radiofrekvencijskog spektra. Ako relevantne statistike država članica još nisu dostupne, Komisija može upotrijebiti alternativnu metodologiju prikupljanja podataka, kao što su studije ili izravno prikupljanje podataka od država članica, uz savjetovanje s njima kako bi se osiguralo odgovarajuće dokumentiranje podataka na regionalnoj razini. Korištenje alternativnim metodologijima prikupljanja podataka ne utječe na zadaće Eurostata utvrđene u Odluci Komisije 2012/504/EU[24]. Ako je primjenjivo, podaci se razvrstavaju po spolu.

(3) ▌U bliskoj suradnji s državama članicama i Europskim parlamentom Komisija određuje zacrtane smjerove djelovanja na razini Unije za ostvarenje svakog digitalnog cilja, koji će služiti kao temelj za praćenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće. Komisija prema potrebi ažurira jedan ili više zacrtanih smjerova djelovanja s obzirom na tehničke, gospodarske i društvene promjene.

(4) Države članice Komisiji pravodobno dostavljaju informacije potrebne za učinkovito praćenje napretka u provedbi načela sadržanih u ▌Deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće.

 

Članak 6.

Izvješće o stanju digitalnog desetljeća

(1) Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi i predstavlja sveobuhvatno godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća. Sveobuhvatno izvješće uključuje napredak u pogledu digitalne transformacije Unije i obuhvaća ▌DESI▌. Prvo izvješće podnosi se do... [16 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Odluke].

(2) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija iznosi procjenu napretka digitalne tranzicije Unije s obzirom na digitalne ciljeve ▌te stanje usklađenosti s ciljevima i načelima sadržanima u ▌Deklaraciji o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće. Procjena ostvarenog napretka osobito se temelji na analizi ključnih pokazatelja uspješnosti DESI-ja u usporedbi sa zacrtanim smjerovima djelovanja na razini Unije, država članica i, ako je moguće, na regionalnoj i nacionalnoj razini te, ako je primjenjivo, organizaciji višedržavnih projekata i napretku u njihovoj provedbi.

(3) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija otkriva značajne rupe i nedostatke te predlaže politike, mjere ili djelovanja koje države članice trebaju poduzeti u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje općih i digitalnih ciljeva ▌. Te preporučene politike, mjere ili djelovanja mogu se osobito odnositi na:

(a) kolektivnu razinu ambicioznosti doprinosa i inicijativa koje su predložile države članice radi ▌ostvarenja općih i digitalnih ciljeva iz članka 2. i članka 4.;

(b) politike, mjere, i djelovanja na razini država članica i regija te druge politike i mjere koje mogu biti od prekogranične važnosti;

(c) sve dodatne politike, mjere ili djelovanja koji bi mogli biti potrebni za prilagodbu nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće;

(d)  usklađenost i međudjelovanje postojećih i planiranih politika, mjera i djelovanja.

(4) U izvješću se uzimaju u obzir zajedničke obveze iz članka 8. stavka 4. i njihova provedba.

(5) Izvješće sadržava i informacije o napretku u pogledu preporučenih politika, mjera ili djelovanja iz stavka 3. ovog članka te preporuka donesenih u skladu s člankom 9. i njihove provedbe.

(6) U izvješću se procjenjuje i potreba za dodatnim politikama, mjerama ili djelovanjima na razini Unije.

 

Članak 7.

Nacionalni strateški planovi za digitalno desetljeće

(1) Do ... [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Odluke ▌] svaka država članica Komisiji podnosi svoj nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće (nacionalni plan). Nacionalni planovi ▌ moraju biti skladu s općim i digitalnim ciljevima te moraju doprinositi njihovu ostvarenju. Oni uzimaju u obzir relevantne sektorske inicijative i osiguravaju usklađenost s njima.

(2) Svaki nacionalni plan sadrži sljedeće:

(a) glavne provedene, donesene i planirane politike, mjere i djelovanja država članica kojima se doprinosi općim i digitalnim ciljevima ▌;

(b) nacionalne zacrtane smjerove djelovanja kojima se doprinosi relevantnim digitalnim ciljevima mjerljivima na nacionalnoj i regionalnoj razini i opis načina na koji se opći ciljevi uključuju u te smjerove djelovanja;

(c) rokovi i očekivani učinak provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i djelovanja iz točke (a) za opće ciljeve i svaki od ciljeva;

(d) rokove za provedbu donesenih i planiranih politika, mjera i djelovanja te procjenu očekivanog vremena do početka utjecaja tih politika, mjera i djelovanja na ostvarenje digitalnih ciljeva.

(3) Politike, mjere i djelovanja iz stavka 2. odnose se na ▌ barem jedno od sljedećeg:

(a) na snazi su izravno primjenjivi propisi Unije ili nacionalni propisi;

(b) preuzeta je jedna ili više obveza donošenja politika, mjera ili djelovanja;

(c) dodijeljena ▌financijska sredstva;

(d) mobilizirane ▌ljudske resurse;

(e) relevantna nacionalna tijela dodijelila su ili su se obvezala dodijeliti resurse radiofrekvencijskog spektra;

(f) tvore druge važne čimbenike koji omogućuju ostvarenje općih i digitalnih ciljeva.

(4) Države članice daju opći pregled ulaganja potrebnih za doprinos ostvarenju općih i digitalnih ciljeva utvrđenih u nacionalnim ▌planovima te općeniti opis izvora ulaganja, uključujući, prema potrebi, planirano korištenje programa i instrumenata Unije. Nacionalni ▌planovi mogu sadržavati prijedloge višedržavnih projekata.

(4a) Države članice mogu osigurati regionalne planove (regionalni planovi). Regionalni planovi usklađeni su s nacionalnim planovima država članica kako bi se osiguralo postizanje općih i digitalnih ciljeva na cijelom državnom području.

(5) Države članice u nacionalnim ▌planovima uzimaju u obzir najnovije preporuke za pojedinu zemlju izdane u kontekstu europskog semestra. U prilagodbama nacionalnih ▌planova uzimaju se u obzir politike, mjere i djelovanja preporučeni na temelju članka 6. stavka 3. te preporuke donesene na temelju članka 9.

(6) Komisija izdaje smjernice kako bi pomogla državama članicama u pripremi nacionalnih ▌planova, među ostalim o tome kako na nacionalnoj razini uspostaviti, a i na regionalnoj razini ako je to moguće, primjerene zacrtane smjerove djelovanja koji mogu doprinijeti ostvarenju zacrtanih smjerova na razini Unije. Komisija također pruža potporu državama članicama u pripremi njihovih nacionalnih planova.

Članak 8.

Godišnja suradnja Komisije i država članica

(1) Države članice i Komisija blisko surađuju kako bi utvrdile načine na koje mogu otkloniti nedostatke u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje jednog ili više digitalnih ciljeva ▌ ili u kojima su utvrđeni znatni nedostaci i manjkovi na temelju rezultata izvješća o stanju digitalnog desetljeća. U toj se analizi osobito uzimaju u obzir razlike u kapacitetima država članica da doprinesu određenim digitalnim ciljevima i rizik da kašnjenje u ostvarenju nekih od tih ciljeva može štetiti ostvarenju ostalih digitalnih ciljeva.

(2) U roku od dva mjeseca od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća Komisija i države članice ▌raspravljaju o početnim zapažanjima država članica, ponajprije u vezi s politikama, mjerama i djelovanjima koja je predložila Komisija u izvješću o stanju digitalnog desetljeća.

(3) U roku od pet mjeseci od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća predmetne države članice Europskom parlamentu i Komisiji podnose prilagođene nacionalne ▌planove koji sadržavaju politike, mjere i djelovanja koja namjeravaju provesti, uključujući, prema potrebi, prijedloge višedržavnih projekata, kako bi se potaknuo napredak u područjima obuhvaćenima digitalnim ciljevima ▌ te ostvarili opći ciljevi ▌. Europski parlament i njegov nadležni odbor mogu pozvati predmetnu državu članicu da predstavi prilagodbe. Ako država članica smatra da ne treba poduzeti daljnje korake i da njezin nacionalni ▌plan nije potrebno ažurirati, dužna je to napismeno obrazložiti.

(4) Komisija i jedna ili više država članica mogu u svakom trenutku tijekom godišnje suradnje preuzeti zajedničke obveze, savjetovati se s drugim državama članicama o politikama, mjerama ili djelovanjima ili organizirati višedržavni projekt kako je predviđeno člankom 12. Komisija ili država članica koja je predložila politiku, mjeru ili djelovanje može zatražiti i pokretanje međusobnog stručnog pregleda u vezi s određenim aspektima te politike, mjere ili djelovanja, osobito u vezi s tim jesu li prikladni kao doprinos ostvarenju konkretnog digitalnog cilja. Ishod postupka međusobnog stručnog pregleda može se uključiti u sljedeće izvješće o stanju digitalnog desetljeća.

(5) Komisija ▌obavješćuje države članice o preporučenim politikama, mjerama i djelovanjima koja namjerava uključiti u izvješće o stanju digitalnog desetljeća prije njegove objave.

Članak 9.

Preporuke

(1) Ako država članica ne prilagodi nacionalni ▌plan u skladu s politikama, mjerama ili djelovanjima koje je predložila Komisija na temelju članka 6. stavka 3. i za to ne ponudi zadovoljavajuće obrazloženje, Komisija može donijeti preporuku, uključujući posebnu analizu mogućeg utjecaja tog propusta na ostvarenje općih i digitalnih ciljeva iz ove Odluke na razini Unije.

(2) Ta država članica uzima u obzir tu preporuku Komisije u najvećoj mogućoj mjeri i, prema potrebi, u roku od tri mjeseca u skladu s njom prilagođava svoj nacionalni ▌plan. Ako ta država članica smatra da ne treba prilagoditi nacionalni ▌plan u skladu s tom preporukom ili nekim njezinim bitnim dijelom, razloge za to u pisanom obliku dostavlja Komisiji i objavljuje ih u roku od tri mjeseca.

(3) Preporukama se dopunjuju najnovije preporuke za pojedinu zemlju izdane u kontekstu europskog semestra i usklađene su s preporukama uključenim u Komisijinu godišnju reviziju uspješnosti MSP-ova te Izvješća o provedbi industrijske strategije i strategije za MSP-ove.

(4) Nadalje, ako Komisija zaključi da nacionalne mjere nisu dostatne i da ugrožavaju pravodobno ostvarenje općih i digitalnih ciljeva ▌, može prema potrebi predložiti mjere i izvršiti svoje ovlasti na temelju Ugovora kako bi zajamčila kolektivno ostvarenje općih i digitalnih ciljeva.

(5) Ako država članica nekoliko godina stalno odstupa od nacionalnog zacrtanog smjera djelovanja ili ne namjerava donijeti korektivne mjere na temelju prethodne preporuke Komisije, Komisija pokreće ciljani dijalog s tom državom članicom i o tome obavještava Europski parlament i Vijeće. Europski parlament i njegov nadležni odbor mogu pozvati Komisiju i dotičnu državu članicu da sudjeluju u razmjeni gledišta o toj temi.

(6) Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim preporukama donesenima na temelju ovog članka.

Članak 10.

Suradnja

(1) Komisija i države članice blisko surađuju radi provedbe obveza i zadaća utvrđenih u ovoj Odluci. U tu svrhu države članice mogu pokrenuti dijalog s Komisijom ili s Komisijom i drugim državama članicama o bilo kojoj temi važnoj za ostvarenje digitalnih i općih ciljeva. Komisija pruža sve odgovarajuće usluge tehničke pomoći i stručno znanje te organizira strukturiranu razmjenu informacija, ▌primjera dobre prakse te koordinaciju.

(1a) Predmetne države članice ili Komisija mogu zatražiti pokretanje procesa međusobnog stručnog pregleda radi ispunjavanja obveza i zadaća utvrđenih u ovoj Odluci.

Članak 11.

Savjetovanja s dionicima

(1) Komisija na pravodoban i transparentan način, blisko i kontinuirano surađuje s privatnim i javnim dionicima, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalne partnere i civilno društvo, kako bi prikupila informacije i razvila preporučene politike, mjere i djelovanja u svrhu provedbe ove Odluke. Svi se sastanci unose u europski registar transparentnosti.

(2) Države članice pravodobno surađuju s privatnim i javnim dionicima, uključujući predstavnike MSP-ova, socijalne partnere, civilno društvo, kao i regionalne i lokalne zastupnike, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kad donose i prilagođavaju nacionalne ▌planove.

Poglavlje 4.

Okvir za višedržavne projekte

Članak 12.

Višedržavni projekti

(1) ▌Cilj je višedržavnih projekata olakšati ostvarenje digitalnih ciljeva.

(2) Višedržavnim projektima nastoji se ostvariti jedan ili više posebnih ciljeva u nastavku:

(a) poboljšati suradnju Unije i država članica u ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća poštovanjem načela tehnološke neutralnosti i održivosti pri dodjeli sredstava;

(b) povećati tehnološku izvrsnost i industrijsku konkurentnost Unije u području ključnih tehnologija, komplementarnih kombinacija tehnologije, te digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture koji su ključni za gospodarski oporavak i rast te za sigurnost i zaštitu pojedinaca;

(c) ukloniti strateške slabe točke i ovisnosti Unije u digitalnim lancima opskrbe kako bi se povećala njihova otpornost;

(d) povećati dostupnost i promicati optimalno korištenje sigurnih digitalnih rješenja u područjima od javnog interesa i privatnom sektoru;

(e) doprinijeti uključivoj i održivoj digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva u korist svih građana i poduzeća, osobito MSP-ova, u Uniji.

(ea) promicati digitalne vještine za građane putem obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, s naglaskom na poticanju rodno uravnoteženog sudjelovanja u obrazovanju i prilikama za razvoj karijere;

(eb) ojačati funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta i njegovu konkurentnost olakšavanjem prekograničnog poslovanja i uklanjanjem neopravdanih prepreka za trgovinu.

U Prilogu je naveden okvirni popis mogućih područja aktivnosti u kojima se mogu organizirati višedržavni projekti kojima se ostvaruju ti posebni ciljevi.
 

(3) U višedržavnom projektu sudjeluju najmanje tri države članice.

(3a) Prema potrebi, država članica koja sudjeluje u višedržavnom projektu može delegirati provedbu svog dijela tog projekta nekoj regiji, u skladu sa svojim nacionalnim planom.

(4) Primjenjivo pravo Unije i nacionalno pravo usklađeno s pravom Unije nastavljaju se primjenjivati na višedržavne projekte.

(5) Komisija može preporučiti, u skladu s člankom 6. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 4., da države članice organiziraju višedržavni projekt ili da se pozove državu članicu da sudjeluje u višedržavnom projektu koji ispunjava zahtjeve iz stavaka od 1. do 3., uzimajući u obzir napredak u provedbi nacionalnih ▌planova ▌. Komisija i države članice isto tako kao dio zajedničke obveze mogu organizirati višedržavni projekt ili sudjelovati u njemu.

Članak 13.

Odabir i provedba višedržavnih projekata

(1) Uzimajući u obzir prijedloge višedržavnih projekata u nacionalnim ▌planovima i zajedničke obveze, Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama priprema i objavljuje, kao prilog izvješću o stanju digitalnog desetljeća, strateška načela i prioritete u provedbi višedržavnih projekata te izvješće o napretku višedržavnih projekata odabranih za provedbu u trenutku objave izvješća za tu godinu.

(2) Svi programi ulaganja i ostali programi Unije ▌mogu doprinijeti višedržavnom projektu, u skladu s pravilima koja proizlaze iz pravne osnove programa.

(2a) Zemlja pridružena Uniji može sudjelovati u višedržavnom projektu ako je njezino sudjelovanje potrebno za olakšavanje postizanja digitalnih ciljeva Unije i država članica. Takva pridružena zemlja i njezini financijski doprinosi moraju biti u skladu s pravilima koja proizlaze iz programâ ulaganja i ostalih programa Unije u okviru višedržavnog projekta.

(3) Višedržavnim projektima prema potrebi mogu doprinijeti i drugi javni ili privatni subjekti. Privatni doprinosi ne smiju dovesti do ograničenja dostupnosti rezultata za pojedince i poduzeća u Uniji.

(4) Višedržavni projekti mogu se provesti pomoću sljedećih provedbenih mehanizama:

(a) zajednička poduzeća;

(b) konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura;

(c) agencije Unije;

(d) neovisno djelovanje uključenih država članica;

(e) promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) ▌UFEU-a;

(f) konzorciji za europsku digitalnu infrastrukturu u skladu s poglavljem 5. ove Odluke;

(g) svi ostali primjereni provedbeni mehanizmi.

 

Članak 14.

Akcelerator višedržavnih projekata

(1) Na temelju preporuke Komisije iz članka 12. stavka 5. ili zajedničkih obveza ili na zahtjev država članica sudionica, Komisija koordinira provedbu višedržavnog projekta djelujući kao akcelerator višedržavnih projekata.

(2) U prvom koraku koordinacije Komisija objavljuje poziv na iskaz interesa upućen svim državama članicama. Pozivom na iskaz interesa nastoji se utvrditi namjerava li država članica sudjelovati u višedržavnom projektu i koje financijske ili nefinancijske doprinose predlaže.

(3) U drugom koraku koordinacije, ako najmanje tri države članice iskažu interes za višedržavni projekt i predlože pružanje financijskog ili nefinancijskog doprinosa tom projektu, Komisija nakon savjetovanja sa svim državama članicama daje smjernice o odabiru prikladnog provedbenog mehanizma, izvorima financiranja i njihovu kombiniranju u okviru projekta te drugim strateškim aspektima povezanima s provedbom projekta. Komisija može i na vlastitu inicijativu predložiti državama članicama sudionicama da koordinira višedržavni projekt u skladu s koracima opisanima u stavcima 2. i 3.

(4) Komisija može dati smjernice o osnivanju novog konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu u skladu s člankom 15.

(5) Komisija provedbu višedržavnog projekta podržava pružanjem, prema potrebi, usluga i resursa iz članka 10.

Poglavlje 5.

Konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu

Članak 15.

Ciljevi i status konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC)

(1) Države članice mogu provesti višedržavni projekt putem konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC).

(2) EDIC ima pravnu osobnost od datuma stupanja na snagu odluke Komisije iz članka 16. stavka 3. točke (a).

(3) EDIC u svakoj državi članici ima najširu pravnu i poslovnu sposobnost koja se pravnim subjektima dodjeljuje na temelju prava te države članice. Može stjecati i posjedovati pokretnine, nekretnine i intelektualno vlasništvo ili njima raspolagati, sklapati ugovore te biti stranka u sudskom postupku.

(4) EDIC ima zakonsko sjedište koje se nalazi na državnom području jedne od država članica sudionica.

Članak 16.

Osnivanje EDIC-a

(1) Države članice koje žele zatražiti osnivanje EDIC-a („podnositeljice zahtjeva”) podnose zahtjev Komisiji. Zahtjev se podnosi pisanim putem i sadržava:

(a) zahtjev Komisiji da se osnuje EDIC;

(b) predloženi statut EDIC-a;

(c) tehnički opis višedržavnog projekta koji će se provesti putem EDIC-a;

(d) izjavu države članice domaćina kojom priznaje EDIC kao međunarodno tijelo u smislu članka 143. točke (g) i članka 151. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ[25] i kao međunarodnu organizaciju u smislu članka 12. stavka 1. točke (b) Direktive Vijeća 2008/118/EZ[26] od njegova osnutka. Ograničenja i uvjeti za izuzeća omogućena tim odredbama utvrđuju se u sporazumu među članovima EDIC-a. 

(2) Komisija procjenjuje zahtjev uzimajući u obzir ciljeve ove Odluke i praktične aspekte povezane s provedbom višedržavnog projekta koji će se provesti putem EDIC-a.

(3) Komisija, uzimajući u obzir rezultate procjene iz stavka 2. i u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 2., donosi jednu od sljedećih odluka putem provedbenih akata:

(a) o osnivanju EDIC-a, ako zaključi da su ispunjeni zahtjevi iz ovog poglavlja;

(b) o odbijanju zahtjeva, ako zaključi da zahtjevi iz ovog poglavlja nisu ispunjeni, među ostalim ako nedostaje izjava iz članka 16. stavka 1. točke (b). U tom slučaju države članice i dalje mogu osnovati konzorcij na temelju sporazuma, ali on se ne smije zvati EDIC niti ostvarivati korist od provedbene strukture utvrđene u ovom poglavlju.

(4) Podnositeljice zahtjeva obavješćuju se o odluci iz stavka 2. Ako je zahtjev odbijen, ta se odluka jasno i precizno obrazlaže podnositeljicama zahtjeva.

(5) Odluka o osnivanju EDIC-a objavljuje se u Službenom listu Europske unije. Komisija uspostavlja javni registar EDIC-a i pravovremeno ga ažurira.

(6) Osnovni elementi statuta EDIC-a, kako su utvrđeni u članku 19. stavku 1. točkama (a) i (c) te, prema potrebi, sadržani u zahtjevu, prilažu se odluci o osnivanju EDIC-a.

Članak 17.

Članstvo

(1) Članstvo EDIC-a čine najmanje tri države članice. Samo države članice koje daju financijski ili nefinancijski doprinos su članovi EDIC-a s pravom glasa.

(2) Nakon donošenja odluke o osnivanju EDIC-a kao članice se u svakom trenutku pod poštenim i razumnim uvjetima utvrđenima statutom mogu pridružiti i druge države članice.

(3) Države članice koje ne daju financijski ili nefinancijski doprinos mogu se pridružiti EDIC-u kao promatračice bez prava glasa.

(4) EDIC može biti otvoren za sudjelovanje subjekata koji nisu države članice, uključujući, među ostalim, zemlje pridružene Uniji, međunarodne organizacije od europskog interesa i privatne subjekte, kako je navedeno u statutu. U tom slučaju države članice zajednički imaju većinu prava glasa u skupštini članova neovisno o veličini doprinosa drugih subjekata koji nisu države članice.

Članak 18.

Upravljanje

(1) EDIC ima barem sljedeća dva tijela:

(a) skupštinu članova, koju čine države članice, drugi subjekti iz članka 17. stavka 4. i Komisija kao tijelo koje ima potpune ovlasti za donošenje odluka, uključujući donošenje proračuna;

(b) direktora, kojeg imenuje skupština članova, kao izvršno tijelo i pravnog zastupnika EDIC-a.

(2) Komisija sudjeluje u raspravama skupštine članova bez prava glasa. Međutim, ako višedržavni projekt dobiva financijski doprinos iz programa Unije kojim se centralizirano upravlja, Komisija ima pravo veta na odluke skupštine. Odluke skupštine, uključujući rezultate glasovanja i pojedinačne glasove svakog člana, javno su dostupne u roku od 15 dana od njihova donošenja.

(3) Statutom EDIC-a utvrđuju se posebne odredbe o upravljanju u skladu sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2.

Članak 19.

Statut EDIC-a

(1) Statut EDIC-a sadržava barem sljedeće:

(a) popis članova, promatrača i postupak za promjenu članstva i zastupanja, kojim se poštuje pravo država članica koje nisu sudionice da se pridruže EDIC-u;

(b) detaljan opis višedržavnog projekta, zadaća članova, ako je primjenjivo, i okvirne rokove;

(c) zakonsko sjedište i ime;

(d) prava i obveze članova, uključujući obvezu pružanja doprinosa proračunu;

(da) sustav odgovornosti u skladu s člankom 20.;

(e) prava glasa;

(f) pravila o vlasništvu infrastrukture, intelektualnom vlasništvu, dobiti i drugoj imovini, prema potrebi.

(2) Izmjene bitnih elemenata statuta priloženih odluci kojom se uspostavlja određeni EDIC u skladu s člankom 16. stavkom 6. podliježu postupku iz članka 16.

Članak 20.

Odgovornost

(1) EDIC je odgovoran za svoje dugove.

(2) Članovi snose financijsku odgovornost za dugove EDIC-a samo u visini svojih doprinosa EDIC-u. Članovi mogu u statutu utvrditi da će preuzeti unaprijed određenu odgovornost iznad svojih doprinosa ili neograničenu odgovornost.

(3) Unija nije odgovorna za dugove EDIC-a.

Članak 21.

Primjenjivo pravo i nadležnost

(1) Osnivanje i unutarnje funkcioniranje EDIC-a uređuje se:

(a) pravom Unije, osobito ovom Odlukom;

(b) pravom države članice u kojoj EDIC ima zakonsko sjedište u pitanjima koja nisu, ili su samo djelomično, uređena aktima iz točke (a);

(c) statutom i njegovim provedbenim pravilima.

(2) Ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima Sud Europske unije ima nadležnost na temelju Ugovora, nadležni sud za rješavanje sporova među članovima u vezi s EDIC-om, između članova i EDIC-a te između EDIC-a i trećih strana određuje se na temelju prava države članice u kojoj EDIC ima zakonsko sjedište.

Članak 22.

Likvidacija

(1) Statutom se određuje postupak koji se primjenjuje za likvidaciju EDIC-a na temelju odluke skupštine članova. Likvidacija može uključivati prijenos aktivnosti drugom pravnom subjektu.

(2) Ako EDIC ne može otplatiti svoje dugove, primjenjuju se pravila o nesolventnosti države članice u kojoj ima zakonsko sjedište.

Članak 23.

Izvješćivanje i kontrola

(1) EDIC objavljuje godišnje izvješće o radu s tehničkim opisom svojih aktivnosti i financijskim izvještajem. Izvješće odobrava skupština članova i ono se dostavlja Komisiji. Izvješće se javno objavljuje.

(2) Komisija daje smjernice u vezi s pitanjima obuhvaćenima godišnjim izvješćem o radu.

 

Poglavlje 6.

Završne odredbe

Članak 24.

Dostava informacija

(1) Na zahtjev Komisije države članice dostavljaju joj informacije potrebne za izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Odlukom, osobito informacije potrebne za provedbu članaka 7., 8. i 9. Informacije koje zatraži Komisija moraju biti razmjerne izvršavanju tih zadaća. Ako se dostavljene informacije odnose na informacije koje su prethodno dostavila poduzeća na zahtjev države članice, ta se poduzeća o tome obavješćuju najkasnije 10 dana prije dostavljanja informacija Komisiji.

Članak 24.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ...[datum stupanja na snagu ove Odluke].

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Odbor

(1) Komisiji pomaže odbor („Odbor za komunikacije”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

(2) Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011, uzimajući u obzir njezin članak 8.

Članak 26.

Stupanje na snagu

(1) Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG – Područja djelovanja

Nepotpuni popis područja djelovanja:

(a) zajednička europska podatkovna infrastruktura i usluge;

(b) primjena nove generacije pouzdanih procesora s niskom potrošnjom energije;

(c) pospješivanje paneuropskog uvođenja 5G koridora;

(d) nabava superračunala i kvantnih računala, povezanih s EuroHPC-om;

(e) razvoj i uvođenje ultrasigurne kvantne i svemirske komunikacijske infrastrukture;

(f) puštanje u rad mreže centara za sigurnosne operacije;

(g) povezana javna uprava;

(h) europska infrastruktura za usluge lanca blokova;

(i) europski centri za digitalne inovacije;

(j) visokotehnološka partnerstva za digitalne vještine u okviru Pakta za vještine;

(ja)   vještine i osposobljavanje u području kibersigurnosti;

(k) drugi projekti koji ispunjavaju sve kriterije iz članka 12. ove Odluke i koji zbog društvenih, gospodarskih ili okolišnih promjena s vremenom postanu nužni za ostvarenje ciljeva programa politike za digitalno desetljeće.

 

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo na dobrovoljnoj osnovi na isključivu odgovornost izvjestiteljice. Izvjestiteljici su tijekom pripreme izvješća, a do njegova usvajanja u odboru, informacije dostavili sljedeći subjekti ili osobe:

Subjekt i/ili osoba

BusinessEurope

Eurochambres

SMEunited

Europski savez za digitalna mala i srednja poduzeća (European DIGITAL SME Alliance)

EuroCommerce

Wi-Fi Coalition

Dynamic Spectrum Alliance

GigaEurope

Stalno predstavništvo Češke Republike pri EU-u

Stalno predstavništvo Slovačke Republike pri EU-u

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (28.4.2022)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”

(COM(2021)0574 – C9‑0359/2021 – 2021/0293(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Dragoş Pîslaru

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Četvrta industrijska revolucija, digitalizacija i umjetna inteligencija dovode do korjenitih i strukturnih promjena na tržištu rada, na radnom mjestu, u radnim ritmovima i u profilu radnika, kao i u ponašanju potrošača i u načinu života ljudi općenito. Očekuje se da će te promjene građanima i društvu biti na korist tako što će se poboljšati kvaliteta života i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i održiviji poslovni modeli, ali i da će istodobno predstavljati niz rizika i izazova koji će zahtijevati stalnu i dinamičnu evaluaciju i prilagodbu relevantnih zakonodavnih okvira u skladu s pravilima i načelima EU-a. Među tim pravilima nalaze se i europski stup socijalnih prava, Povelja EU-a o temeljnim pravima i Europska socijalna povelja te etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju koje je izradila Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 stavljen je naglasak na potrebu da se naše gospodarstvo i društvo više digitaliziraju, a pokazala se i naša sposobnost brzog reagiranja i prilagodbe kada je to potrebno.  Put u digitalno desetljeće osigurao bi da Europska unija ostvari digitalnu transformaciju koja je korisna i u kojoj nitko nije zapostavljen. . U tom pogledu digitalni put mora svima omogućiti pristup društvenom i osobnom rastu i prilikama te uključivati socijalne, okolišne, obrazovne i radne aspekte kako nitko ne bi bio zapostavljen i kako bi se spriječila digitalna podjela u našem društvu.

Izvjestitelj također naglašava potrebu da se digitalna transformacija iskoristi za smanjenje rodnog jaza u društvu i na tržištu rada, za stvaranje novih prilika za mlade u Europi i za poboljšanje dostupnosti digitalnih i zelenih vještina te pristupa tehnologiji i brzom internetu za ugrožene i ranjive skupine, stanovništvo u ruralnim i udaljenim područjima te starije osobe.

Osim toga, potrebno je da se Putom u digitalno desetljeće potakne Europsku uniju i države članice na davanje jednakih mogućnosti kako bi naši građani stekli i unaprijedili svoje vještine i kapacitete kako bi se uskladili sa zahtjevima tržišta rada.

Izvjestitelj smatra da se Programom politike za digitalnu transformaciju Unije do 2030. mora poboljšati stanje građana EU-a tako da se uključi i pravedni prijelaz na zeleno i održivo gospodarstvo.

AMANDMANI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) U komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” od 9. ožujka 2021.31 („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju da se digitalnom tranzicijom do 2030. ojača položaj građana i poduzeća. Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu suverenost, uključenost, jednakost, održivost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, poštovanje prava i želja građana te bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji.	(1) U komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” od 9. ožujka 2021.31 („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju da se digitalnom tranzicijom do 2030. ojača položaj građana i poduzeća. Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu suverenost, globalno vodstvo, pristupačnost, cjenovnu pristupačnost, uključenost, jednakost, održivost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, dostupnost usluga, poštovanje prava i želja građana te bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji. Njime bi se trebala otvoriti kvalitetna radna mjesta, ojačati prava radnika, sigurnost radnih mjesta i razvoj vještina te istodobno pridonijeti konkurentnosti i dinamičnom, resursno učinkovitom, uključivom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji, čime bi se doprinijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava u digitalnom dobu, a Europa postala žarište poduzetništva u svijetu.
__________________	__________________
31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” COM/2021/118 final/2.	31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” COM/2021/118 final/2.

Amandman  2

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) Trebalo bi uzeti u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća1a
	__________________
	1a Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

Amandman  3

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije32 za 2020., Europska unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, smanjiti strateške slabosti i visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te poticati digitalnu tranziciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica u svrhu potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom iz Izvješća o strateškim predviđanjima 2021.33 U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordinirano rade na provedbi višedržavnih projekata u digitalnom području. To je iskustvo pokazalo da je za realizaciju višedržavnih projekata potrebno da Komisija pomaže državama članicama da se koordiniraju te da se Unija pobrine za provedbene mehanizme koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij za ključne tehnologije34, trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te doprinijeti jačanju njezine digitalne suverenosti.	(3) Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije32 za 2020., Europska unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, smanjiti strateške slabosti i visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te poticati digitalnu tranziciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica u svrhu potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom iz Izvješća o strateškim predviđanjima 2021.33 U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordinirano rade na provedbi višedržavnih projekata u digitalnom području. To je iskustvo pokazalo da je za realizaciju višedržavnih projekata potrebno da Komisija pomaže državama članicama da se koordiniraju te da se Unija pobrine za provedbene mehanizme koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij za ključne tehnologije34, trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te doprinijeti jačanju digitalnog razvoja europskih poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, a istodobno dati naprednije alate i digitalno znanje europskim radnicima.
_________________	_________________
32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, 5.5.2021. (COM(2021) 350 final).	32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, 5.5.2021. (COM(2021) 350 final).
33 COM(2021) 750 final od 8.9.2021. „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”.	33 COM(2021) 750 final od 8.9.2021. „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”.
34 Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije, 22.02.2021., COM(2021) 70 final, mjera 4.	34 Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije, 22.02.2021., COM(2021) 70 final, mjera 4.

Amandman  4

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) U Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu35 naglašeno je da bi Europa trebala iskoristiti potencijal digitalne transformacije jer je među ključnim čimbenicima za postizanje ciljeva zelenog plana. Unija bi trebala promicati potrebnu digitalnu transformaciju i ulagati u nju jer su digitalne tehnologije presudne za postizanje ciljeva održivosti zelenog plana u mnogim sektorima. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari mogu ubrzati i povećati učinak politika borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša. Digitalizacija pruža i nove mogućnosti za daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode ili za praćenje i optimizaciju korištenja energije i prirodnih resursa. Europi je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost kako bi digitalne infrastrukture i tehnologije postale dokazivo održivije, energetski i resursno učinkovitije te doprinosile održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom.	(4) U Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu35 naglašeno je da bi Europa trebala iskoristiti potencijal digitalne transformacije jer je među ključnim čimbenicima za postizanje ciljeva zelenog plana. Unija bi trebala promicati potrebnu digitalnu transformaciju i ulagati u nju jer su digitalne tehnologije presudne za postizanje ciljeva održivosti zelenog plana u mnogim sektorima i za osiguravanje da te politike budu na korist trenutačnim i budućim generacijama. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari mogu ubrzati i povećati učinak politika ispunjavanja ciljeva europskog zelenog dogovora zaštite okoliša. Digitalizacija pruža i nove mogućnosti za održivi prijevoz, pametnu poljoprivredu i pametne mreže, daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode ili za praćenje i optimizaciju korištenja energije i prirodnih resursa, uključujući u svrhu sprečavanja energetskog siromaštva i osiguravanja energetske učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti. Europi je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost, konkurentnost, uključivost i poštenje kako bi digitalne infrastrukture i tehnologije postale dokazivo održivije, energetski i resursno učinkovitije te doprinosile održivom, uključivom, poštenom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom.
__________________	__________________
35 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM(2019) 640 final.	35 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM(2019) 640 final.

Amandman  5

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Trebalo bi provesti mjere predviđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu kako bi se intenzivirale aktivnosti utvrđene u strategiji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” oslanjajući se na postojeće instrumente Unije (kao što su kohezijski programi, Instrument za tehničku potporu, Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća36, Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća37 i Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća38) te na sredstva dodijeljena za digitalnu tranziciju na temelju Uredbe (EU) 2021/38 Europskog parlamenta i Vijeća39. Stoga bi ovom Odlukom trebalo uspostaviti program politike „Put u digitalno desetljeće” kako bi se ostvarila, ubrzala i oblikovala uspješna digitalna transformacija gospodarstva i društva Unije.	(5) Trebalo bi provesti mjere predviđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu kako bi se intenzivirale aktivnosti utvrđene u strategiji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” oslanjajući se na postojeće instrumente Unije (kao što su kohezijski programi, Instrument za tehničku potporu, Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća36, Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća37 i Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća38) te na sredstva dodijeljena za digitalnu tranziciju na temelju Uredbe (EU) 2021/38 Europskog parlamenta i Vijeća39, koristeći se, gdje je to prikladno, sinergijama između fondova Unije i nacionalnih fondova. Stoga bi ovom Odlukom trebalo uspostaviti program politike „Put u digitalno desetljeće” kako bi se ostvarila, ubrzala i oblikovala uspješna digitalna transformacija gospodarstva i društva Unije, pri čemu nitko ne bi trebao biti zapostavljen.
_________________	_________________
36 Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240, SL L 166, 11.5.2021., str. 1.	36 Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240, SL L 166, 11.5.2021., str. 1.
37 Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021, str. 1.).	37 Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021, str. 1.).
38 Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021, str. 30.).	38 Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021, str. 30.).
39 Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021, str. 17.).	39 Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021, str. 17.).

Amandman  6

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Radi praćenja smjera djelovanja Unije kad je riječ o napretku digitalne transformacije, trebalo bi zadati digitalne ciljeve. Ti ciljevi trebaju biti povezani s konkretnim područjima u kojima bi trebalo ostvariti kolektivan napredak u Uniji. Ciljevi prate četiri glavne točke utvrđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu, određene kao ključna područja za digitalnu transformaciju Unije: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija poduzeća i javnih usluga.	(6) Radi praćenja smjera djelovanja Unije kad je riječ o napretku digitalne transformacije, trebalo bi zadati digitalne ciljeve, uzimajući u obzir specifične situacije i razlike u kapacitetima pojedinih država članica. Ti ciljevi trebaju biti povezani s konkretnim područjima u kojima bi trebalo ostvariti kolektivan napredak u Uniji. Ciljevi prate četiri glavne točke utvrđene u Komunikaciji o Digitalnom kompasu, određene kao ključna područja za digitalnu transformaciju Unije: obrazovanje, digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija poduzeća i javnih usluga. Međutim, kako bi se ti ciljevi ostvarili, potrebno je usvojiti međusektorski pristup kojim se omogućuje potpuno izražavanje socijalne dimenzije kako bi se osiguralo da ljudska bića budu u središtu procesa digitalne transformacije.

Amandman  7

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) Globalno tržišno natjecanje i vrijednosti koje su nasljeđe građana Unije znače da se ti izazovi moraju rješavati na više od jedne razine, razvijanjem socijalne dimenzije digitalizacije uz njezinu gospodarsku dimenziju. Europska unija ima pravo i političku, moralnu i kulturnu dužnost predložiti etički i antropocentričan put prema procesima digitalizacije u kojima su ljudska bića i pokretačka snaga i korisnici inovacija.

Amandman  8

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Digitalne vještine, osnovne i napredne, ključne su za jačanje kolektivne otpornosti društva Unije. Građani koji su spremni i sposobni za digitalno doba moći će iskoristiti mogućnosti digitalnog desetljeća. Nadalje, digitalnim osposobljavanjem i obrazovanjem trebale bi se stjecati specijalizirane digitalne vještine koje će građanima omogućiti zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima i izgradnju karijere koja ih ispunjava u mnogo većim brojevima nego danas i uz podjednak udio žena i muškaraca. Osim toga, održiva digitalna infrastruktura za povezivost, mikroelektroniku i mogućnost obrade velike količine podataka glavni je čimbenik koji omogućuje iskorištavanje pogodnosti digitalizacije, daljnji tehnološki razvoj i digitalno vodstvo Europe. Potrebna je izvrsna i sigurna povezivost za sve i svugdje u Europi, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima.40 Potrebe društva za sve većim kapacitetima za preuzimanje i slanje podataka neprestano rastu. Mreže s gigabitnim brzinama do 2030. trebale bi postati dostupne i pristupačne svima kojima treba ili žele toliki kapacitet. U budućnosti se usto očekuje porast potražnje za mikroprocesorima, koji su već danas temelj većine ključnih, strateških lanaca vrijednosti, osobito za onima najinovativnijima. Klimatski neutralni rubni čvorovi visoke sigurnosti jamče poduzećima pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom gdje god se nalaze i očekuje se da će i kvantno računalstvo biti ključni pospješitelj razvoja.	(7) Osnovne i napredne digitalne vještine za sve, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama, ključne su za jačanje kolektivne otpornosti društva, gospodarstva i održivosti okoliša Unije, premošćivanje digitalnog jaza, osiguravanje globalne konkurentnosti Unije i smanjenje njezinih tehnoloških ovisnosti. Građani bilo koje dobi koji su spremni i sposobni za digitalno doba moći će iskoristiti mogućnosti digitalnog desetljeća, naći kvalitetna radna mjesta, dobiti znanje i imati bolji pristup svojim socijalnim i radničkim pravima, na internetu i izvan njega. Nadalje, digitalno osposobljavanje i obrazovanje putem strukovnog i stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, usavršavanja i cjeloživotnog učenja trebali bi radnicima pružiti potrebne vještine u pogledu pismenosti, matematičke pismenosti i STEM-a. Poseban naglasak mora se staviti na uključivanje skupina u nepovoljnom položaju kao što su mladi, žene, osobe s invaliditetom, starije osobe i osobe koje žive u ruralnim i udaljenim područjima kako bi pronašle kvalitetna radna mjesta i karijere koje ih ispunjavaju u mnogo većem broju nego danas te jednak pristup digitalnom obrazovanju ili radu na daljinu, kako je istaknuto u pandemiji bolesti COVID-19, uz konvergenciju između žena i muškaraca, uz snažnu rodnu perspektivu kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje žena u digitalnoj tranziciji. Poseban naglasak trebalo bi staviti na promicanje interdisciplinarnih studija povezanih s digitalizacijom i IKT-om te na prilagodbu digitalnih vještina zapošljavanju na tržištu rada i u novom digitalnom okruženju.
	Osim toga, održiva digitalna infrastruktura za povezivost, mikroelektroniku i mogućnost obrade velike količine podataka glavni je čimbenik koji omogućuje iskorištavanje pogodnosti digitalizacije, daljnji tehnološki razvoj i digitalno vodstvo Europe. Izvrsna i sigurna povezivost, cjenovno pristupačan internet i pristup digitalnim alatima za sve i svugdje u Europi, uključujući ruralna i udaljena područja40 potrebni su kako bi se postigla uključiva Unija u kojoj nijedna skupina nije u nepovoljnom položaju. Potrebe društva za sve većim kapacitetima za preuzimanje i slanje podataka neprestano rastu. Mreže s gigabitnim brzinama trebale bi do 2030. postati dostupne i pristupačne svima kojima treba ili žele imati toliki kapacitet. U budućnosti se usto očekuje porast potražnje za mikroprocesorima, koji su već danas temelj većine ključnih, strateških lanaca vrijednosti, osobito za onima najinovativnijima. Klimatski neutralni rubni čvorovi visoke sigurnosti jamče poduzećima pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom gdje god se nalaze i očekuje se da će i kvantno računalstvo biti ključni pospješitelj razvoja.
__________________	__________________
40 Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a. COM(2021) 345 final	40 Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a. COM(2021) 345 final

Amandman  9

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7a) Problemi s mentalnim zdravljem povezani s radom na daljinu i obrazovanjem znatno su se povećali u Uniji u posljednje vrijeme, posebno među mladima. Nove metode rada i radna okruženja, koji zahtijevaju upotrebu digitalnih alata, zamutili su granicu privatnog i radnog prostora, povećali su pritisak na radnike da budu trajno povezani s virtualnim okruženjima, što je praksa koja se pokazala štetnom za mentalno zdravlje i dobrobit u nedostatku preventivnih mjera i mjera predostrožnosti. Poticanje snažnih komponenti za mentalno zdravlje i dobrobit, prevenciju, psihološku potporu, oporavak i naknadnu skrb potrebno je kako bi se osiguralo da radnici mogu imati koristi od digitalno preoblikovanih radnih okruženja, s posebnim naglaskom na promicanju njihova prava na isključivanje bez straha od negativnih posljedica i postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života u digitalnom dobu.

Amandman  10

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Sve te tehnologije, osim što će biti pospješitelji razvoja, činit će okosnicu novih proizvoda, proizvodnih procesa i poslovnih modela utemeljenih na pravednoj razmjeni podataka u podatkovnom gospodarstvu. Transformacija poduzeća ovisit će o njihovoj sposobnosti brzog i sveobuhvatnog usvajanja novih digitalnih tehnologija, među ostalim u industrijskim i uslužnim ekosustavima koji trenutačno zaostaju.	(8) Sve te tehnologije, osim što će biti pospješitelji razvoja, činit će okosnicu novih proizvoda, proizvodnih procesa i poslovnih modela utemeljenih na pravednoj razmjeni podataka u podatkovnom gospodarstvu. Uspješna transformacija poduzeća ovisit će o njihovoj sposobnosti brzog i sveobuhvatnog usvajanja novih digitalnih tehnologija, među ostalim u industrijskim i uslužnim ekosustavima koji trenutačno zaostaju i da vješto pripreme svoju radnu snagu za novu stvarnost.

Amandman  11

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8b) Digitalizacija radnicima može pružiti veću fleksibilnost i neovisnost, ali može dovesti i do „tehnostresa” zbog kognitivnog preopterećenja te mentalnih i emocionalnih poteškoća uzrokovanih intenzivnim radom s informatičkim alatima. Digitalizacija je pogoršala situaciju niskokvalificiranih radnika koji ne mogu držati korak s novim tehnologijama ili im pristupiti te postoji rizik da će zbog interakcije čovjeka i stroja biti zapostavljeni ili morati raditi na način sličan strojevima. Ako se osigura prag zaštite, iz digitalizacije mogu proizaći pozitivni aspekti jer se njome može olakšati pristup tržištu rada osobama s tjelesnim invaliditetom, neurodivergentnošću, problemima s mentalnim zdravljem i onima koji moraju skrbiti o drugima ako se dobro provede.

Amandman  12

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8c) Rad na daljinu donio je pozitivne posljedice kao što su bolje mogućnosti rada za žene, veća fleksibilnost i autonomija, a u nekim slučajevima i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života; međutim, one ne nadmašuju percipirane negativne posljedice kao što su prekomjerna povezanost i tehnostres te dovode do dodatnog neplaćenog radnog vremena, ali imaju i negativne učinke na zdravlje, kršenje prava na isključivanje i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, nejasne veze između poslovnog i privatnog života, dulje radno vrijeme, uključujući rad u slobodnom radnom vremenu, povećanje ovisnosti o zaslonima, nedostatak dostupne ergonomske uredske opreme kod kuće, povećani nadzor radnika putem sustava umjetne inteligencije i nedostatak društvene interakcije.

Amandman  13

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8d) Digitalni rad i rad na daljinu mogu izazvati zabrinutost u pogledu privatnosti u vezi s pravima radnika jer mogu stvoriti pritisak na zaposlenike da ostanu dugo vrijeme ispred zaslona te se stoga takvi alati ne bi trebali upotrebljavati za praćenje rada radnika; porastom broja honorarnih radnika obično se potiču novi oblici zapošljavanja, kao što su ugovori na nula radnih sati ili samozapošljavanje, što dovodi do nedostatka zaštite i nestabilnosti za radnike, čime se povećavaju psihosocijalni rizici, nesigurnost prihoda, nesigurnost i mišićno-koštani poremećaji.

Amandman  14

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8e) Postoji jasna dodana vrijednost u racionalizaciji i pojednostavnjenju okvira Unije za privlačenje međunarodnih talenata u tehnološkom sektoru kako bi se omogućio protok i mobilnost talenata onima koji dolaze u Uniju i onima koji žele biti mobilni unutar Unije. U tom pogledu trebalo bi poticati države članice da promiču programe Unije na jednakoj razini kao i nacionalni sustavi, kao što je revidirana Direktiva o plavoj karti kojom se vještine trećih zemalja u tehnološkom sektoru priznaju jednakovrijednima kvalifikacijama, čime se nadilaže jedna od ključnih prepreka privlačenju međunarodnih talenata u tehnološkom sektoru. Nadlaje, potrebni su novi inovativni alati i zakonodavstvo kako bi se omogućilo da poslodavci pronađu potencijalne radnike u području IKT-a, kako bi se riješio problem nedostatka radne snage na tržištu rada i olakšalo priznavanje međunarodnih kvalifikacija i vještina;

Amandman  15

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8f) Razvoj učinkovitih kurikuluma za digitalno obrazovanje zahtijeva političku volju, dostatna sredstva i znanstvena istraživanja; Komisija i države članice bi trebali dati prednost razvoju inovativnih metoda poučavanja i kurikuluma u području STEM-a i programiranja, a posebno da povećaju razinu matematičke, statističke i ekonometrijske analize u svrhu razumijevanja probabilističke prirode algoritama umjetne inteligencije; trebalo bi olakšati pristup žena obrazovanju i osposobljavanju u području STEM-a jer je takav razvoj vještina potreban u obrazovanju odraslih, jednako kao i u osnovnoškolskom ili srednjoškolskom obrazovanju; digitalno bi obrazovanje također trebalo podići razinu svijesti o elementima svakodnevnog života koji se temelje na strojnom učenju, uključujući sustave za preporučivanje, ciljano oglašavanje, algoritme društvenih medija i uvjerljivo krivotvorene sadržaje;

Amandman  16

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8g) Postojeći digitalni jazovi mogu se ukloniti samo ciljanim i uključivim mjerama usmjerenima na žene i starije osobe te su stoga potrebna znatna ulaganja u ciljane mjere usavršavanja i obrazovanja kako bi se uklonili takvi digitalni jazovi; trebalo bi riješiti problem nedostatka ciljanih i sustavnih mjera za stručno osposobljavanje odraslih osoba.

Amandman  17

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.h (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8h) Svaka obrazovna ustanova trebala bi imati širokopojasni pristup i snažnu infrastrukturu za digitalno učenje; nastavnici bi trebali imati potrebne vještine i alate u području umjetne inteligencije kako bi osigurali digitalno okruženje za učenje; trebalo bi tražiti ulaganje u inicijative za vještine mladih u području programiranja kako bi se razvijale vještine umjetne inteligencije i kvalifikacije na visokoj razini, uključujući akademije programiranja, ljetne škole i stipendije u području umjetne inteligencije; pripravništvo EU-a u području digitalne prilike (DOT) trebalo bi dodatno proširiti na strukovno osposobljavanje.

Amandman  18

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 8.i (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8i) Komisija bi trebala pratiti svoj cilj da u Uniji bude zaposleno 20 milijuna stručnjaka za IKT kako bi se premostile velike razlike među spolovima u tom sektoru. Kako bi se zadržali vrhunski talenti u području IKT-a i spriječio odljev mozgova, Unija treba omogućiti konkurentne plaće, radne uvjete, prekograničnu suradnju i konkurentnu inovacijsku infrastrukturu.

Amandman  19

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Demokratski život i javne usluge također će presudno ovisiti o digitalnim tehnologijama i zato bi trebale biti potpuno dostupne svima u najkvalitetnijem digitalnom okruženju koje omogućuje jednostavne, učinkovite i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i zaštite privatnosti.	(9) Demokratski život i javne usluge također će presudno ovisiti o digitalnim tehnologijama i zato bi trebale biti potpuno dostupne svima, posebno skupinama u ranjivom položaju, uključujući osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnom položaju i područja, kao i starije osobe. Te usluge trebali bi imati oblik najkvalitetnijeg digitalnog okružja koje omogućuje jednostavne, učinkovite i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i zaštite privatnosti. Sve javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu i izvan njega.

Amandman  20

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Usklađen, uključiv i stalan napredak prema digitalnoj transformaciji i ostvarenju digitalnih ciljeva u Uniji zahtijeva sveobuhvatan, čvrst, fleksibilan i transparentan oblik upravljanja, utemeljen na bliskoj suradnji i koordinaciji među institucijama, tijelima i agencijama Unije te državama članicama. Prikladnim mehanizmom trebalo bi zajamčiti koordinaciju usklađivanja te dosljednost i učinkovitost politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini. Zato je nužno utvrditi odredbe o mehanizmu praćenja i suradnje za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu.	(11) Usklađen, uključiv i stalan napredak prema digitalnoj transformaciji i ostvarenju digitalnih ciljeva u Uniji zahtijeva sveobuhvatan, čvrst, pouzdan, uključiv, fleksibilan i transparentan oblik upravljanja, utemeljen na bliskoj suradnji i koordinaciji među institucijama, tijelima i agencijama Unije te državama članicama i širokim rasponom dionika i socijalnih partnera. Prikladnim mehanizmom trebalo bi zajamčiti koordinaciju usklađivanja te dosljednost i učinkovitost politika i mjera na razini Unije i nacionalnoj razini. Zato je nužno utvrditi odredbe o mehanizmu praćenja i suradnje za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu.

Amandman  21

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI)41 trebao bi postati dio izvješća o stanju digitalnog desetljeća i služiti za praćenje napretka u ostvarenju digitalnih ciljeva. Praćenje bi trebalo uključivati analizu pokazatelja kojima se mjeri napredak na razini država članica, nacionalnih politika i inicijativa kojima se nastoje ostvariti ciljevi ove Odluke, horizontalne i tematske analize kojima se prati digitalna transformacija europskih gospodarstava te poredak država članica prema ostvarenom napretku. Kategorije i pokazatelji u okviru DESI-ja osobito bi se trebali uskladiti s digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci. Za svaki digitalni cilj u provedbenim aktima koje donosi Komisija trebali bi se utvrditi ključni pokazatelji uspješnosti, koje bi trebalo prema potrebi ažurirati kako bi praćenje kontinuirano bilo svrhovito i kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak. Mehanizam prikupljanja podataka u državama članicama trebao bi se poboljšati tako da se dobije temeljit prikaz napretka prema ostvarenju digitalnih ciljeva te informacije o relevantnim politikama, programima i inicijativama na nacionalnoj razini. Na temelju preispitivanja i prema potrebi Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama, trebala pripremiti plan za utvrđivanje budućih potreba za prikupljanje podataka. . Pri definiranju DESI-ja Komisija bi se većinom trebala oslanjati na službene statistike prikupljene u raznim istraživanjima Unije o informacijskom društvu.42 Komisija bi trebala posebnim studijama prikupljati podatke za relevantne pokazatelje koji se ne mjere u istraživanjima Unije.	(13) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) i pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu” trebali bi postati dio izvješća o stanju digitalnog desetljeća i služiti za praćenje napretka u ostvarenju digitalnih ciljeva, uključujući ciljeve u pogledu uklanjanja digitalnog jaza među spolovima. Praćenje bi trebalo uključivati analizu pokazatelja kojima se mjeri napredak na razini država članica, nacionalnih politika i inicijativa kojima se nastoje ostvariti ciljevi ove Odluke, horizontalne i tematske analize kojima se prati digitalna transformacija europskih gospodarstava te poredak država članica prema ostvarenom napretku. Kategorije i pokazatelji u okviru DESI-ja osobito bi se trebali uskladiti s digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci i uključivati ciljeve socijalne uključenosti raščlanjene po dobnim skupinama i spolu te okolišne ciljeve. Za svaki digitalni cilj u provedbenim aktima koje donosi Komisija trebali bi se utvrditi ključni pokazatelji uspješnosti, koje bi trebalo prema potrebi ažurirati kako bi praćenje kontinuirano bilo svrhovito i kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak. Države članice trebale bi razviti automatizirane i jednostavne mehanizme za prikupljanje podataka koje bi trebalo poboljšati tako da se dobije temeljit prikaz napretka prema ostvarenju digitalnih ciljeva te informacije o relevantnim politikama, programima i inicijativama na nacionalnoj razini i utjecaj i posljedice koje to ima na radne uvjete i mentalno zdravlje radnika. Na temelju preispitivanja i prema potrebi Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama, trebala pripremiti plan za utvrđivanje budućih potreba za prikupljanje podataka. Pri definiranju DESI-ja Komisija bi se većinom trebala oslanjati na službene statistike prikupljene u raznim istraživanjima Unije o informacijskom društvu.42 Komisija bi trebala posebnim studijama prikupljati podatke za relevantne pokazatelje koji se ne mjere u istraživanjima Unije.
__________________	__________________
41 DESI je godišnji skup analiza i mjernih pokazatelja koji se od 2014. upotrebljavaju za praćenje općeg napretka Europe i za mjerenje napretka pojedinačnih država članica u digitalnom razvoju; DESI se uzima u obzir u europskom semestru i preporukama po državama članicama.	41 DESI je godišnji skup analiza i mjernih pokazatelja koji se od 2014. upotrebljavaju za praćenje općeg napretka Europe i za mjerenje napretka pojedinačnih država članica u digitalnom razvoju; DESI se uzima u obzir u europskom semestru i preporukama po državama članicama.
42 Uredba (EZ) br. 1006/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 286, 31.10.2009., str. 31.–35.).	42 Uredba (EZ) br. 1006/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 808/2004 o statistici Zajednice o informacijskom društvu (SL L 286, 31.10.2009., str. 31.–35.).

Amandman  22

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Kako bi suzakonodavci bili obaviješteni o napretku digitalne transformacije Unije, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća koje sadržava pregled i analizu digitalne transformacije Unije te evaluaciju ostvarenog napretka s obzirom na ciljeve digitalnog desetljeća i digitalne ciljeve za razdoblje do 2030. Izvješće o stanju digitalnog desetljeća, a posebno DESI, trebalo bi uzeti u obzir u europskom semestru, uključujući aspekte povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost.	(14) Kako bi suzakonodavci bili obaviješteni o napretku digitalne transformacije Unije, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća koje sadržava pregled i analizu digitalne transformacije Unije te evaluaciju ostvarenog napretka s obzirom na ciljeve digitalnog desetljeća i digitalne ciljeve za razdoblje do 2030. kao i ocjenu učinka digitalne transformacije na uvjete života i rada građana Unije. Izvješće o stanju digitalnog desetljeća, a posebno DESI, trebalo bi uzeti u obzir u europskom semestru, uključujući aspekte povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost.

Amandman  23

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Naime, Komisija bi trebala izvješćivati o napretku u ostvarenju digitalnih ciljeva uz detaljan opis stupnja napretka u Uniji u odnosu na zacrtane smjerove djelovanja za svaki cilj, procjenu truda potrebnog da se postigne pojedini cilj, uključujući potrebe za ulaganjima u digitalne kapacitete i informiranje o mjerama neophodnima za povećanje digitalne suverenosti. Izvješće bi trebalo uključivati i ocjenu provedbe relevantnih regulatornih prijedloga i mjera poduzetih na razini Unije i država članica.	(15) Naime, Komisija bi trebala izvješćivati o napretku u ostvarenju digitalnih ciljeva uz detaljan opis stupnja napretka u Uniji u odnosu na zacrtane smjerove djelovanja za svaki cilj, procjenu truda potrebnog da se postigne pojedini cilj, uključujući potrebe za ulaganjima u digitalne kapacitete i informiranje o mjerama neophodnima za povećanje digitalne suverenosti i digitalizaciji javnih usluga. Izvješće bi trebalo sadržavati pregled rizika i koristi za radnike u procesu postizanja tih ciljeva. Izvješće bi trebalo uključivati i ocjenu provedbe relevantnih regulatornih prijedloga i mjera poduzetih na razini Unije i država članica.

Amandman  24

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Na temelju te analize u izvješću bi se dale konkrentne preporuke za politike, mjere i djelovanja. Komisija bi politike, mjere ili djelovanja u izvješću trebala predložiti uzimajući u obzir najnovije dostupne podatke, zajedničke preuzete obveze, politike i mjere koje su utvrdile države članice te napredak u predloženim mjerama iz prijašnjih izvješća na kojima se radilo tijekom godišnje suradnje. Povrh toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir razlike u potencijalu pojedinih država članica da doprinesu digitalnim ciljevima te politike, mjere i djelovanja koji su već uvedeni i smatraju se prikladnima za ostvarenje ciljeva, čak i ako njihovi učinci još nisu vidljivi.	(16) Na temelju te analize u izvješću bi se dale konkrentne preporuke za politike, mjere i djelovanja. Komisija bi politike, mjere ili djelovanja u izvješću trebala predložiti uzimajući u obzir najnovije dostupne podatke, zajedničke preuzete obveze, politike i mjere koje su utvrdile države članice te napredak u predloženim mjerama iz prijašnjih izvješća na kojima se radilo tijekom godišnje suradnje. Povrh toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir razlike u potencijalu pojedinih država članica da doprinesu digitalnim ciljevima i pravima te politike, mjere i djelovanja koji su već uvedeni i smatraju se prikladnima za ostvarenje ciljeva, čak i ako njihovi učinci još nisu vidljivi.

Amandman  25

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(19) Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala izraditi zacrtane smjerove djelovanja za ostvarenje digitalnih ciljeva Unije iz ove Odluke. Te bi zacrtane smjerove djelovanja države članice zatim trebale prenijeti, kad je to moguće, u nacionalne smjerove djelovanja. U nacionalnim smjerovima djelovanja trebalo bi uvažiti različite potencijale država članica da doprinesu digitalnim ciljevima. Ti bi smjerovi djelovanja trebali pomoći u ocjenjivanju napretka na razini Unije i nacionalnoj razini.	(19) Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala izraditi zacrtane smjerove djelovanja za ostvarenje digitalnih ciljeva Unije iz ove Odluke. Smjerove bi trebalo razviti primjenom jasno utvrđenih kriterija. Te bi zacrtane smjerove djelovanja države članice zatim trebale prenijeti, kad je to moguće, u nacionalne smjerove djelovanja. U nacionalnim smjerovima djelovanja trebalo bi uvažiti različite potencijale država članica da doprinesu digitalnim ciljevima, njihove specifične situacije i različite polazišne točke te i regionalne razlike, kao i njihova polazišta. Ti bi smjerovi djelovanja trebali pomoći u ocjenjivanju napretka na razini Unije i nacionalnoj razini.

Amandman  26

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(29) Kako bi se postigla transparentnost i uključila javnost, Komisija bi trebala surađivati sa svim zainteresiranim dionicima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati s dionicima, što uključuje privatne i javne aktere, primjerice javnopravna tijela iz obrazovnog ili zdravstvenog sektora, i savjetovati se s njima o mjerama za ubrzanje digitalne transformacije na razini Unije. Sudjelovanje dionika bilo bi važno i na razini država članica, osobito za donošenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće te njihovih prilagodbi.	(29) Kako bi se postigla transparentnost i uključila javnost, Komisija bi trebala surađivati sa svim zainteresiranim dionicima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati sa socijalnim partnerima i dionicima, što uključuje privatne i javne aktere, primjerice javnopravna tijela iz obrazovnog ili sektora zdravstvene skrbi, i savjetovati se s njima o mjerama za ubrzanje digitalne transformacije na razini Unije. Sudjelovanje dionika bilo bi važno i na razini država članica, osobito za donošenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće te njihovih prilagodbi.

Amandman  27

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29a) Rano digitalno obrazovanje i ažurirani kurikulumi za digitalno obrazovanje i cjeloživotno učenje ključni su za razvoj kvalifikacija potrebnih u digitalnom dobu za rješavanje problema digitalne isključenosti i prevladavanje digitalnog jaza u društvu. Nedostatak odgovarajuće opreme ili vještina velika je prepreka pristupu najnovijim tehnologijama, a ponekad čak i osnovnim uslugama, posebno za djecu, mlade i starije osobe, osobe s invaliditetom te osobe u ruralnim i udaljenim područjima.

Amandman  28

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29b) Da bi bila uspješna, digitalna tranzicija trebala bi se odvijati usporedno s poboljšanjima u pogledu demokracije na radnom mjestu, dobrog upravljanja, socijalne uključenosti i kvalitetnih javnih usluga.

Amandman  29

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29c) Digitalno doba i dalekosežan učinak procesa digitalizacije na društvo, gospodarstvo i zapošljavanje u Uniji predstavljaju i prilike za globalno vodstvo i izazove. Digitalno doba zahtijeva i širok i demokratski dijalog o digitalnoj politici s građanima, socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima kako bi se razvila načela, regulatorni okviri i instrumenti koji se bave učincima digitalizacije na radnike i društvo.

Amandman  30

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29d) Potrebno je osigurati pristup sindikata radnom mjestu i samim radnicima, uključujući one u kojima se rad obavlja digitalno. Svi radnici, uključujući one u digitalnom gospodarstvu, imaju pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno djelovanje.

Amandman  31

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29e) Digitalni jaz među spolovima i rodna neravnoteža ključni su izazovi jer su žene nedovoljno zastupljene u digitalnom sektoru Unije, posebno u predmetima IKT-a i STEM-a. U tom bi pogledu trebalo poduzeti konkretne mjere kako bi se osigurala rodna ravnoteža i ravnopravnost na radnom mjestu, posebno kako bi se osigurao jednak pristup i jednake mogućnosti, uključujući jednaku plaću i jednaku zastupljenost na tržištu rada.

Amandman  32

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29f) Strukovno obrazovanje i osposobljavanje ne bi trebalo zanemariti (SOO), već bi mu trebalo dati veću važnost u digitalnom desetljeću. Neke države članice trebaju riješiti problem nedostatka privlačnosti i prestižnog deficita sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i dvojnih obrazovnih sustava jer je prepoznato kao promicanje izvrsnosti u skladu s Preporukom Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost. Džrave članice bi trebale razviti kvalitetne dvojne sustave obrazovanja i strukovne sustave koji će se temeljiti na fleksibilnim kurikulumima, snažnom profesionalnom usmjeravanju i biti povezani s potrebama na tržištu rada; Trebalo bi povećati sudjelovanje odraslih u obrazovanju i naukovanju kako bi se promicalo cjeloživotno učenje, čime se potiču jednake mogućnosti na tržištu rada. Razvoj takvih obrazovnih kurikuluma trebao bi uključivati nastavnike, učenike, roditelje i organizacije civilnog društva za uspješno obrazovanje koje može biti digitalno, gdje je to moguće ili željeno, s ciljem osiguravanja uključivog i pristupačnog obrazovanja i premošćivanja jaza između najugroženijih i onih s dostatnim resursima.

Amandman  33

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29g) Suradnja među vladama, socijalnim partnerima, članovima akademske zajednice i drugim dionicima u vezi s digitalnom tranzicijom, uključujući istraživanje i inovacije u području digitalnih tehnologija, važna je kako bi se uzeli u obzir svi društveni i ljudski aspekti. Potrebna je rodna ravnoteža kako bi se osiguralo potpuno sudjelovanje žena u oblikovanju digitalnog gospodarstva i pravedne digitalne tranzicije.

Amandman  34

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.h (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29h) Korporativna ulaganja u formalno i neformalno osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi se podržao pravedan prijelaz na digitalno gospodarstvo presudno su važna. Poduzeća imaju odgovornost osigurati odgovarajuće prekvalificiranje i usavršavanje za sve svoje zaposlenike kako bi oni mogli naučiti kako upotrebljavati digitalne alate i raditi s kobotovima i drugim novim tehnologijama, čime se prilagođavaju promjenjivim potrebama tržišta rada i ostaju zaposleni;

Amandman  35

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.i (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29i) Unija mora postati globalni predvodnik u promicanju društveno odgovorne, etičke, transparentne i odgovorne upotrebe umjetne inteligencije. Pravna stečevina Unije u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u potpunosti se primjenjuje na umjetnu inteligenciju te je iznimno važno osigurati pravilnu provedbu radnog prava povezanog s digitalnim uslugama kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost radnika.

 

Amandman  36

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.j (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29j) Potreban je zajednički europski pristup etičkim aspektima digitalne tranzicije. Bilo kakav regulatorni okvir u tom pogledu mora biti primjeren i temeljiti se na sveobuhvatnoj procjeni učinka kako bi se izbjeglo ometanje budućih inovacija i otvaranja radnih mjesta; Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti novim oblicima rada, kao što je rad putem platformi za honorarne poslove, koji proizlaze iz primjene novih tehnologija, kako bi se osigurali pristojni uvjeti rada i zapošljavanja u digitalnom gospodarstvu te digitalizacija različitih gospodarskih sektora i zanimanja.

Amandman  37

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.k (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29k) Novi program vještina za Europu mora se pozabaviti izazovima prilagodbe i stjecanja kvalifikacija i znanja u pogledu ekološke i digitalne tranzicije, uključujući etičke aspekte umjetne inteligencije. Developeri, programeri, donositelji odluka i poduzeća trebali bi biti svjesni svoje etičke odgovornosti. Važno je osigurati da se krajnjim korisnicima i potrošačima pružaju sveobuhvatne informacije, da se u tom pogledu redovito razmjenjuju informacije među svim relevantnim dionicima te da se u svim odlukama o ljudskim resursima može zatražiti ljudsko preispitivanje kako bi se automatizirana odluka poništila.

Amandman  38

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.l (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29l) Digitalnom tranzicijom ne smiju se jačati rodne nejednakosti i stereotipi tako da se analogne pristranosti i predrasude s pomoću algoritama pretvaraju u digitalne. U razvoj i upotrebu digitalnih usluga trebalo bi uključiti osobe različitog podrijetla, uključujući različito etničko podrijetlo, žene, mlade i osobe s invaliditetom. Te bi usluge trebale biti dostupne svima i temeljiti se na načelu „dizajn za sve”, a digitalni razvoj trebao bi biti ključni alat za uključivanje.

Amandman  39

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.m (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29m) Znanost, inovacije te istraživanje i razvoj bit će neophodni za ostvarenje ciljeva uključive digitalne transformacije i europske digitalne suverenosti. Stoga su potrebna veća ulaganja u istraživanje, inovacije, znanost i znanstvenu zajednicu jer su oni pokretačka snaga tehnološke i digitalne revolucije. Istodobno bi trebalo osigurati da se ne zapostavi nijedna osoba ili regija.

Amandman  40

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29.n (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29n) Promicati stvaranje i širenje digitalnog znanja te podupirati istraživačke programe i mreže stvorene među europskim sveučilištima kako bi se europskim poduzećima i poduzetnicima pomoglo da privuku najbolje talente i postanu predvodnici digitalnih inovacija u cijelom svijetu; Nedostatak i neusklađenost vještina mogu se spriječiti uspostavom boljih veza između sustava obrazovanja i osposobljavanja i poduzeća, poboljšanjem uvjeta rada i zapošljavanja te ulaganjem poduzeća u vještine i kvalifikacije njihova osoblja. Javni sektor trebao bi osigurati pravednu digitalnu transformaciju i promicati socijalne inovacije.

Amandman  41

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 29. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(29o) indeks DESI ukazuje na to da 90 % radnih mjesta iziskuje osnovne digitalne vještine, koje 42 % građana EU-a ne posjeduje1a. Osim toga, pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu”, koji je dio indeksa DESI, ukazuje na to da žene čine samo 19 % stručnjaka za IKT i otprilike trećinu osoba s diplomom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, zbog čega još uvijek postoji znatan jaz među spolovima u specijaliziranim digitalnim vještinama1b. Trebalo bi aktivno promicati sudjelovanje djevojaka i žena u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) donošenjem konkretnih mjera politike za promicanje njihova punog sudjelovanja u digitalnoj ekonomiji i uključivanja u nju, s obzirom na to da one čine samo 36 % osoba sa sveučilišnom diplomom iz područja STEM-a1c, unatoč činjenici da djevojčice u digitalnoj pismenosti imaju bolje rezultate od dječaka1d.
	__________________
	1a https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-economy-and-society-index-desi
	1b https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/women-digital-scoreboard-2021
	1c https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/9540ffa1-4478-11e9-a8ed-01aa75ed71a1/language-en
	1d Međunarodna studija o računalnoj i informacijskoj pismenosti (ICILS), 2018.

Amandman  42

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(30) Višedržavni projekti u kojima sudjeluje nekoliko država članica trebali bi omogućiti intervencije velikih razmjera u ključnim područjima koje su nužne za ostvarenje digitalnih ciljeva, ponajprije udruživanjem resursa iz Unije, država članica i, prema potrebi, privatnih izvora. Trebali bi se provoditi koordinirano, u bliskoj suradnji između Komisije i država članica. Zbog toga bi Komisija trebala imati središnju ulogu u ubrzavanju provedbe višedržavnih projekata, tako da unutar projektnih kategorija koje su okvirno navedene u Prilogu identificira višedržavne projekte koji su spremni za provedbu, te u savjetovanju država članica o odabiru provedbenog mehanizma i odabiru izvora financiranja i njihove kombinacije, o drugim strateškim pitanjima povezanima s provedbom tih projekata te, prema potrebi, o odabiru konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) kao provedbenog mehanizma.	(30) Višedržavni projekti u kojima sudjeluje nekoliko država članica trebali bi omogućiti intervencije velikih razmjera u ključnim područjima koje su nužne za ostvarenje digitalnih ciljeva, ponajprije udruživanjem resursa iz Unije, država članica i, prema potrebi, privatnih izvora. Ako je to potrebno za postizanje digitalnih ciljeva, države članice mogu odlučiti uključiti zemlje pridružene Uniji u višedržavne projekte. Trebali bi se provoditi koordinirano, u bliskoj suradnji između Komisije i država članica. Zbog toga bi Komisija trebala imati središnju ulogu u ubrzavanju provedbe višedržavnih projekata, tako da unutar projektnih kategorija koje su okvirno navedene u Prilogu identificira višedržavne projekte koji su spremni za provedbu, te u savjetovanju država članica o odabiru provedbenog mehanizma i odabiru izvora financiranja i njihove kombinacije, o drugim strateškim pitanjima povezanima s provedbom tih projekata te, prema potrebi, o odabiru konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) kao provedbenog mehanizma.

Amandman  43

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(32) Višedržavni projekti trebali bi moći učinkovito privući i objediniti razne izvore financiranja Unije i država članica. Naime, kombiniranje sredstava iz programa Unije kojim se centralizirano upravlja sa sredstvima koja dodijele države članice trebalo bi biti moguće i obuhvaćati, pod određenim uvjetima, doprinose iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je objašnjeno u 3. dijelu Komisijinih smjernica državama članicama o planovima za oporavak i otpornost44, te doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Kad je to opravdano zbog prirode višedržavnog projekta, on bi trebao biti otvoren i doprinosima subjekata koji nisu Unija i države članice, uključujući privatne doprinose.	(32) Višedržavni projekti trebali bi moći učinkovito privući i objediniti razne izvore financiranja Unije, država članica, a prema potrebi i zemalja pridruženih Uniji. Naime, kombiniranje sredstava iz programa Unije kojim se centralizirano upravlja sa sredstvima koja dodijele države članice trebalo bi biti moguće i obuhvaćati, pod određenim uvjetima, doprinose iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je objašnjeno u 3. dijelu Komisijinih smjernica državama članicama o planovima za oporavak i otpornost44, te doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Kad je to opravdano zbog prirode višedržavnog projekta, on bi trebao biti otvoren i doprinosima subjekata koji nisu Unija i države članice, uključujući privatne doprinose.
_________________	_________________
44 Bruxelles, 22.1.2021. SWD(2021) 12 final.	44 Bruxelles, 22.1.2021. SWD(2021) 12 final.

Amandman  44

 

Prijedlog odluke

Članak 1. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) utvrđivanje jasnih smjernica za digitalnu transformaciju Unije i ostvarenje digitalnih ciljeva;	(a) utvrđivanje jasnih smjernica za uključivu, socijalnu, održivu i etičnu digitalnu transformaciju Unije i ostvarenje digitalnih ciljeva;

Amandman  45

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) promicati antropocentrično, uključivo, sigurno i otvoreno digitalno okruženje u kojem su digitalne tehnologije i usluge u skladu s načelima i vrijednostima Unije te ih jačaju;	(a) promicati antropocentrično, pravedno, etično, inovativno, održivo, uključivo, socijalno, pristupačno, sigurno i otvoreno digitalno okruženje koje potiče rast i u okviru kojeg se digitalnim tehnologijama i uslugama poštuje i jača ljudsko dostojanstvo, prava, načela i vrijednosti Unije, u digitalnom dobu u kojem se poštuju prava građana i radnika te se jamče kvalitetna radna mjesta i u kojem je ljudima dopušteno stjecanje i održavanje vještina obrazovanjem i osposobljavanjem u skladu s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava kako bi ih se osnažilo i omogućilo im da napreduju, uključujući osobe s invaliditetom, i to uklanjanjem prepreka koje digitalizacija nudi za njihovo uključivanje i stvaranjem inicijativa za njihovo zapošljavanje;

Amandman  46

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) osigurati da svi građani imaju pristup povezivosti, besplatnom ili cjenovno pristupačnom internetu i digitalnim alatima;

Amandman  47

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) osigurati da se svim digitalnim politikama povećava blagostanje građana i radnika zahvaljujući sigurnosti radnih mjesta na digitalnom tržištu rada i zajamčenim pravednim radnim uvjetima i pravima radnika;

Amandman  48

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ac) donijeti konkretne mjere kako bi se prilagodila i proširila već postojeća prava radnika te kako bi se osiguralo da sindikati imaju pristup digitalnom radnom mjestu; provoditi kolektivno pregovaranje i osigurati da radnici u novim oblicima radnih organizacija imaju jednaka prava;

Amandman  49

Prijedlog odluke

Članak 1. – stavak 1. – točka ad (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ad) osigurati da radnici u digitalnom radnom okruženju budu i ostanu vlasnici svojih podataka te da imaju pravo čuvati svoje podatke čak i ako je radni odnos završio;

Amandman  50

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) ojačati kolektivnu otpornost država članica i smanjiti digitalni jaz, prije svega promicanjem osnovnih i specijaliziranih digitalnih vještina za sve i poticanjem razvoja visokoučinkovitih sustava digitalnog obrazovanja i osposobljavanja;	(b) ojačati kolektivnu otpornost država članica i na održiv način smanjiti digitalni jaz, bez obzira na to je li riječ o socijalnim, gospodarskim, geografskim ili rodno utemeljenim jazovima, uključujući premošćivanje digitalnog rodnog jaza žena u STEM-u, posebno osiguravanjem pristupa tehnologiji, digitalnim alatima i brzom širokopojasnom internetu te promicanjem osnovnih i specijaliziranih digitalnih vještina kojima se osiguravaju jednake mogućnosti za kvalitetno zapošljavanje i veća sigurnost radnih mjesta za sve;

Amandman  51

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) naglasak naročito staviti na mlade i starije osobe te skupine u nepovoljnom položaju, kao što su žene, te osobe iz ruralnih, udaljenih i rijetko naseljenih područja, kako bi se spriječila diskriminacija;

Amandman  52

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka bb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bb) poticati razvoj visokoučinkovitih, uključivih, digitalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja s posebnim naglaskom na predškolskom i školskom obrazovanju putem strukovnog i stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije, usavršavanja i cjeloživotnog učenja, koji su dostupni svima, uključujući osobe s invaliditetom;

Amandman  53

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka bc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bc) osigurati da svi članovi društva imaju jednaku korist od digitalne transformacije i da nitko nije zapostavljen i u tu svrhu primijeniti snažan intersekcijski pristup politikama i djelovanjima u okviru ovog programa politike te rješavati postojeće i potencijalne digitalne nedostatke do kojih je došlo zbog nepristupačnosti tehnologija, nedostatka u digitalnim vještinama, socioekonomskih prepreka ili drugih razloga;

Amandman  54

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka bd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bd) ojačati kolektivnu otpornost država članica i premostiti digitalni jaz, posebno osiguravanjem dostojanstvenih uvjeta rada i zapošljavanja kako bi se privukli kvalificirani radnici te podsjećanjem poduzeća da su odgovorna za ulaganje u usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi svoje zaposlenike pripremili na digitalnu tranziciju;

Amandman  55

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka be (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(be) osigurati održivu i pravednu digitalnu tranziciju radnih mjesta uz zadržavanje postojeće radne snage; osigurati unutarnju preraspodjelu radnika, čime se stvaraju sigurnosne mjere za osobe koje su blizu umirovljenja i suočene su s poteškoćama u prilagodbi digitalnom razvoju;

Amandman  56

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka bf (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bf) olakšati usklađivanje digitalnih vještina radnika s tržištem rada kako bi se potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećala konkurentnost poduzeća u Uniji;

Amandman  57

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka bg (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bg) osigurati mjere kojima se promiče pristup kvalitetnim radnim mjestima i zapošljavanju u području IKT-a i područjima povezanima s digitalnom tehnologijom;

Amandman  58

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) postići digitalnu suverenost, prije svega sigurnom i pristupačnom digitalnom infrastrukturom koja može obraditi velike količine podataka koji omogućuju druga tehnološka postignuća, čime se podupire konkurentnost industrije Unije;	(c) osigurati da digitalni razvoj Unije bude na korist svim njezinim građanima, da osnažuje jedinstveno tržište, prije svega sigurnom i pristupačnom digitalnom infrastrukturom koja može obrađivati velike količine podataka koji omogućuju druga tehnološka postignuća, čime se podupire konkurentnost industrije Unije;

Amandman  59

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) predložiti konkretne mjere za mentalno zdravlje kako bi se zaštitila održivost u digitalnoj tranziciji, primjerice jamčiti prevenciju i olakšati pristup uslugama potpore mentalnom zdravlju na radnom mjestu u svrhu ranog dijagnosticiranja i pristupa liječenju;

Amandman  60

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) promicati uvođenje i korištenje digitalnih mogućnosti za jednostavan i pravedan pristup digitalnim tehnologijama i podacima kako bi se postigla visoka razina digitalnog intenziteta i inovacija u poduzećima Unije, osobito malim i srednjim poduzećima;	(d) promicati uvođenje i korištenje digitalnih mogućnosti osiguravajući siguran pristup digitalnim tehnologijama i podacima pod pristupačnim, laganim i pravednim uvjetima kako bi se postigla visoka razina digitalnog intenziteta i inovacija u poduzećima Unije, osobito malim i srednjim poduzećima, kao i novoosnovanim poduzećima; omogućiti svim radnicima i tražiteljima zaposlenja da dobiju informacije o svojim pravima u digitalnom okruženju, o etici u području umjetne inteligencije i o zaštiti privatnosti;

Amandman  61

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) pojasniti odgovornost prilikom upotrebe umjetne inteligencije unutar radne organizacije, kako radnicima u slučaju nesreće na radu tako i u slučaju štete prouzročene trećim stranama;

Amandman  62

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) omogućiti da demokratski život, javne usluge i usluge zdravstvene zaštite i skrbi budu dostupni svima na internetu, osobito skupinama u nepovoljnom položaju, među ostalim osobama s invaliditetom, te da se pritom nude uključive, djelotvorne i personalizirane usluge i alati s visokim standardima sigurnosti i privatnosti;	(e) omogućiti da demokratski život, javne usluge, obrazovanje i usluge zdravstvene zaštite i skrbi budu dostupni svima na internetu, osobito skupinama u nepovoljnom položaju, među ostalim osobama s invaliditetom i starijim osobama, te da se pritom nude uključive, djelotvorne, dostupne, interoperabilne i personalizirane usluge i alati s visokim standardima sigurnosti i privatnosti, kao što su najsuvremenije šifriranje i besplatna rješenja otvorenog koda, pritom uvijek omogućujući dostupnost uslugama izvan interneta; osigurati programe osposobljavanja za razvoj digitalnih vještina i promicati pristup tim uslugama i alatima predlaganjem lakšeg pristupa osposobljavanju i davanjem pristupačnih i prilagođenih ljudskih smjernica;

Amandman  63

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ea) predložiti konkretne mjere za zaštitu prava građana i radnika na jednak pristup zdravstvenoj skrbi, zdravstvenom osiguranju i sustavima socijalne sigurnosti, osiguravajući da se nikome ne uskraćuje pristup obrazovanju, zdravstvu i uslugama skrbi na temelju povijesti bolesti i financijskog statusa ili zbog nedostatka odgovarajuće digitalne infrastrukture ili vještina;

Amandman  64

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(f) pobrinuti se da digitalne infrastrukture i tehnologije postanu održivije te energetski i resursno učinkovitije te da doprinose održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom;	(f) pobrinuti se da digitalne infrastrukture i tehnologije postanu održivije, konkurentnije, otpornije te energetski i resursno učinkovitije te da ih se ocjenjuje s pomoću metodologije životnog ciklusa i da doprinose održivom, pravednom, kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu, uključujući energetski učinkovito stanovanje, pristupačnu energiju bez energetskog siromaštva, kako bi se ostvarili ciljevi europskog zelenog plana i ciljevi Unije u području okoliša;

Amandman  65

 

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(g) olakšati usklađivanje uvjeta za ulaganja u digitalnu transformaciju u Uniji, među ostalim jačanjem sinergija između upotrebe sredstava Unije i nacionalnih sredstava te razvojem predvidivih regulatornih pristupa;	(g) olakšati usklađivanje uvjeta za ulaganja u digitalnu transformaciju kojima se jamči održivost, poštovanje temeljnih prava i ravnopravnosti u Uniji, među ostalim jačanjem sinergija između upotrebe sredstava Unije i nacionalnih sredstava, zajedno s digitalnim stupom iz Uredbe (EU) 2021/241 i nacionalnim planovima oporavka, promičući pritom ulaganja kojima se podržavaju ishodi koji su korisni za društvo i okoliš te razvojem predvidivih regulatornih pristupa;

Amandman  66

Prijedlog odluke

Članak 2. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ha) osigurati snažnu uključenost civilnog društva, uključujući sudjelovanje organizacija za ljudska prava, socijalnih partnera, organizacija koje zastupaju osobe s invaliditetom, prava žena, organizacija mladih, organizacija za zaštitu okoliša, predstavnika digitalnih prava i prava potrošača te stručnjaka za pristupačnost, u razvoj i provedbu politika i mjera u okviru ovog programa politike.

Amandman  67

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak 1. − točka 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) „digitalne vještine” znači skup kompetencija u odabranim aktivnostima povezanima s uporabom uređaja informacijske tehnologije, interneta ili softvera koje pojedinci obavljaju u sljedeće četiri dimenzije: informacije, komunikacija, rješavanje problema i softver za stvaranje sadržaja.

Obrazloženje

Definicija je u skladu s indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), Metodološka bilješka za 2021., https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=67082.

Amandman  68

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak 1. − točka 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1b) „osnovne digitalne vještine”, „iznad osnovnih digitalnih vještina” i „napredne digitalne vještine” znači različite razine digitalnih vještina određene prema raznovrsnosti ili složenosti aktivnosti koje se obavljaju u četiri dimenzije: informacije, komunikacija, rješavanje problema i softver za stvaranje sadržaja, definirani i izračunani na temelju skupa pokazatelja utvrđenih u godišnjoj metodologiji DESI-ja;

Obrazloženje

Definicija je u skladu s indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), Metodološka bilješka za 2021., https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=67082.

Amandman  69

Prijedlog odluke

Članak 3. – stavak 1. − točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) „višedržavni projekti” znači projekti velikih razmjera kojima se olakšava ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4. i koji uključuju financiranje iz Unije i država članica te ispunjavaju uvjete iz članka 12.;	(2) „višedržavni projekti” znači projekti velikih razmjera kojima se olakšava ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4. i koji uključuju financiranje iz Unije, država članica i zemalja pridruženih Uniji te ispunjavaju uvjete iz članka 12.;

Amandman  70

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci:	(1) postupan prijelaz prema tome da svi Europljani, bez iznimke, steknu digitalne vještine i visokokvalificirani digitalni stručnjaci:

Amandman  71

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) najmanje 20 milijuna zaposlenih stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) s podjednakim udjelom žena i muškaraca;	(b) najmanje 20 milijuna zaposlenih stručnjaka u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) bez razlike među spolovima te socijalnih ili geografskih razlika;

Amandman  72

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) sve države članice moraju razviti i financirati i osnovne i specijalizirane programe osposobljavanja u području digitalnih vještina, osiguravajući pritom da ta osposobljavanja ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve u pogledu kvalitete i provjere te da odgovaraju vještinama koje su potrebne na tržištu rada;

Amandman  73

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka bb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bb) sve države članice moraju iskoristiti digitalnu tranziciju kako bi osigurale uključiva, dostupna i sigurna radna i obrazovna okruženja koja su pouzdana i u kojima se poštuje privatnost, te u kojima se ne provodi digitalni nadzor;

Amandman  74

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka bc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bc) sve države članice trebale bi razmotriti načine pružanja poticaja poduzećima u području IKT-a za zapošljavanje raznolike radne snage, s naglaskom na zapošljavanju i zadržavanju žena, osoba manjinskog podrijetla, osoba s invaliditetom ili neuroraznolikih osoba, kao i osoba koje nisu akademski školovane;

Amandman  75

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka bd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(bd) sve države članice moraju osigurati sigurno i uključivo okruženje za rad na daljinu, zajamčiti pravo na isključivanje i osigurati jednako postupanje;

Amandman  76

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka be (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(be) sve države članice osiguravaju da se u školama provodi obrazovanje s naglaskom na medijskoj pismenosti, dezinformiranju, rizicima povezanima s ekonomijom pozornosti, poznavanju svojih digitalnih prava te zaštiti i kontroli nad svojim osobnim podacima;

Amandman  77

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 2. – podtočka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) 80 % podatkovnih centara u Europi visoko je energetski učinkovito s visokim standardima ekološkog dizajna koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora, kao što su slobodno hlađenje ili optimizirana ponovna upotreba proizvedene topline u društvene svrhe;

Amandman  78

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 2. – podtočka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) 80 % komponenti digitalnih uređaja i infrastruktura prikuplja se na kraju životnog vijeka i reciklira u Europi kako bi se potaknulo tržište sekundarnih sirovina i inovacije;

Amandman  79

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 2. – podtočka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ac) 100 % digitalne opreme ima vijek trajanja od najmanje pet godina, a 60 % tržišta digitalne opreme sastoji se od obnovljene i ponovno korištene robe;

Amandman  80

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 2. – podtočka ad (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ad) do 2030. svi građani Unije mogu komunicirati s pomoću interoperabilnih tehnologija cjelokupnog razgovora i razmjene teksta u stvarnom vremenu kao glavnih elektroničkih komunikacijskih usluga;

Amandman  81

 

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 3. – podtočka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) najmanje 75 % europskih poduzeća koristi se:	(a) europskih poduzeća koriste se, u skladu sa svojim individualnim potrebama i preferencijama, nečime od sljedećeg:

Amandman  82

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) 50 % poduzeća koja se koriste rješenjima u oblaku sa sjedištem u Europi za jačanje europske digitalne suverenosti;

Amandman  83

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 3. – podtočka cb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(cb) 100 % relevantnih poduzeća koriste se dostupnim i cjenovno pristupačnim alatom za procjenu utjecaja njihove digitalne upotrebe na okoliš u skladu sa standardiziranom metodologijom procjene životnog ciklusa na temelju višestrukih kriterija na razini Unije i u mogućnosti su donositi snažnije i održive odluke;

Amandman  84

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 3. – podtočka cd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(cd) sve države članice uključene su u stvaranje održivih inovacijskih centara koji okupljaju poduzeća, inovatore, znanstvenike i organizacije za zaštitu okoliša i digitalnih prava kako bi se potaknula razmjena najboljih praksi i pojava vrhunskih održivih tehnologija;

Amandman  85

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ce (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ce) najmanje 90 % usluga i proizvoda na tržištu Unije dostupno je svima, uključujući osobe s invaliditetom;

Amandman  86

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 4. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) digitalizacija javnih usluga:	(4) okolišno održiva i socijalna digitalizacija javnih usluga u skladu s ljudskim pravima:

Amandman  87

 

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 4. – podtočka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) ključne javne usluge građanima i poduzećima u Uniji u cijelosti su dostupne putem interneta;	(a) ključne javne usluge u cijelosti su dostupne putem interneta, uz osobno pružanje svih usluga i potpore izvan interneta;

Amandman  88

 

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) svi građani Unije imaju pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji (elektronički zdravstveni zapisi (EHR));	(b) svi građani Unije koji se njome žele koristiti imaju digitalan pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji (elektronički zdravstveni zapisi (EHR)) s najvišom razinom zaštite privatnosti, zaštite podataka i šifriranja, uključujući decentraliziranu pohranu, pri čemu se uvijek zadržava mogućnost nedigitalnog pristupa; osobama s invaliditetom olakšan je pristup s pomoću alata za pomoć i povezivost;

Amandman  89

 

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) najmanje 80 % građana koristi digitalno identifikacijsko sredstvo.	(c) svi građani Unije imaju mogućnost pristupiti potrebnim vještinama te ih steći osposobljavanjem, prema potrebi, kako bi se mogli koristiti rješenjem za digitalnu identifikacijsku u skladu sa svojim osobnim potrebama i željama, bez obveze de jure ili de facto za uporabu takvih rješenja.

Amandman  90

Prijedlog odluke

Članak 4. – stavak 1. – točka 4. – podtočka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) javna nabava u cijelosti zadovoljava obvezne kriterije i nastoji postići ciljeve u pogledu društva, održivosti i privatnosti te prednost daje rješenjima otvorenog koda i interoperabilnim rješenjima;

Amandman  91

Prijedlog odluke

Članak 5 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Komisija prati napredak Unije s obzirom na opće i digitalne ciljeve utvrđene u člancima 2. i 4. U tu svrhu Komisija služi indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a za potrebe ove Odluke, u skladu s člankom 25. stavkom 2., u provedbenom aktu utvrđuje ključne pokazatelje uspješnosti za svaki digitalni cilj. .	(1) Komisija prati napredak Unije s obzirom na opće i digitalne ciljeve utvrđene u člancima 2. i 4. U tu svrhu Komisija služi indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a za potrebe ove Odluke, u skladu s člankom 25. stavkom 2., u provedbenom aktu utvrđuje ključne pokazatelje uspješnosti za svaki digitalni cilj, uzimajući u obzir konkretnu situaciju i razlike u pojedinačnim sposobnostima država članica. Komisija razvija metodologiju procjene životnog ciklusa s više kriterija kako bi izračunala učinak digitalnih tehnologija na okoliš, uspostavila digitalni ekološki indeks i proširila njegovu upotrebu u Uniju.

Amandman  92

 

Prijedlog odluke

Članak 5 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Države članice Komisiji pravodobno dostavljaju statistike i podatke potrebne za učinkovito praćenje digitalne tranzicije i stupnja ostvarenja digitalnih ciljeva iz članka 4. To uključuje relevantne informacije o dostupnosti i pristupačnosti radiofrekvencijskog spektra. Ako relevantne statistike država članica još nisu dostupne, Komisija može upotrijebiti alternativnu metodologiju prikupljanja podataka, kao što su studije ili izravno prikupljanje podataka od država članica, uz savjetovanje s njima. Korištenje alternativne metodologije prikupljanja podataka ne utječe na zadaće Eurostata utvrđene u Odluci Komisije 2012/504/EU47.	(2) Države članice Komisiji pravodobno dostavljaju statistike i podatke potrebne za učinkovito praćenje digitalne tranzicije i ciljeva izloženih u članku 2. i stupnja ostvarenja digitalnih ciljeva iz članka 4. To uključuje relevantne informacije o dostupnosti i pristupačnosti radiofrekvencijskog spektra. Ako relevantne statistike država članica još nisu dostupne, Komisija može upotrijebiti alternativnu metodologiju prikupljanja podataka, kao što su studije ili izravno prikupljanje podataka od država članica, uz savjetovanje s njima. Korištenje alternativne metodologije prikupljanja podataka ne utječe na zadaće Eurostata utvrđene u Odluci Komisije 2012/504/EU47.
__________________	__________________
47 Odluka Komisije 2012/504/EU od 17. rujna 2012. o Eurostatu (SL L 251, 18.9.2012., str. 49).	47 Odluka Komisije 2012/504/EU od 17. rujna 2012. o Eurostatu (SL L 251, 18.9.2012., str. 49).

Amandman  93

Prijedlog odluke

Članak 5 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama određuje zacrtane smjerove djelovanja na razini Unije za ostvarenje svakog digitalnog cilja, koji će služiti kao temelj za praćenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće. Komisija prema potrebi ažurira jedan ili više zacrtanih smjerova djelovanja s obzirom na tehničke, gospodarske i društvene promjene.	(3) Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama i koristeći se jasno utvrđenim kriterijima određuje zacrtane smjerove djelovanja na razini Unije za ostvarenje svakog digitalnog cilja, koji će služiti kao temelj za praćenje nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće. Komisija prema potrebi ažurira jedan ili više zacrtanih smjerova djelovanja s obzirom na tehničke, gospodarske i društvene promjene.

Amandman  94

Prijedlog odluke

Članak 5. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) Komisija prati napredak država članica, posebno u pogledu provedbe mjera za osiguravanje prava radnika, zdravlja i sigurnosti na radu u digitalnom okruženju i njihove zaštite od zlouporabe digitalnih alata.

Amandman  95

Prijedlog odluke

Članak 6 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija iznosi procjenu napretka digitalne tranzicije Unije s obzirom na digitalne ciljeve iz članka 4. te stanje usklađenosti s općim ciljevima iz članka 2. i načelima sadržanima u [umetnuti naslov svečane izjave]. Procjena ostvarenog napretka osobito se temelji na analizi ključnih pokazatelja uspješnosti DESI-ja u usporedbi sa zacrtanim smjerovima djelovanja na razini Unije i, ako je primjenjivo, na nacionalnoj razini te, ako je primjenjivo, organizaciji višedržavnih projekata i napretku u njihovoj provedbi.	(2) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija iznosi procjenu napretka digitalne tranzicije Unije s obzirom na digitalne ciljeve iz članka 4. te stanje usklađenosti s općim ciljevima iz članka 2. i načelima sadržanima u [umetnuti naslov svečane izjave]. Procjena ostvarenog napretka osobito se temelji na analizi ključnih pokazatelja uspješnosti DESI-ja u usporedbi sa zacrtanim smjerovima djelovanja na razini Unije i, ako je primjenjivo, na nacionalnoj razini te, ako je primjenjivo, organizaciji višedržavnih projekata i napretku u njihovoj provedbi. Izvješće uključuje i procjenu pozitivnih i negativnih učinaka na tržištu rada, u kojoj se razmatra neusklađenost vještina i analiziraju koraci koji su poduzeti za njihovo rješavanje, raščlanjeni po dobnoj skupini i spolu, te uključivanje osoba s invaliditetom. U njemu se analizira učinak digitalizacije na ranjive skupine, posebno one u nestandardnim oblicima rada, kao što su oni čiji ugovori o radu nemaju zajamčen minimalan broj radnih sati i radnici koji rade putem platformi, te samozaposlene osobe, kao i učinak digitalizacije na psihosocijalne aspekte, rizike, nesigurnost, nesigurnost, mišićno-koštane poremećaje i mentalno zdravlje te se njime mora osigurati postizanje tih ciljeva u skladu sa zakonodavstvom Unije kao što su Direktiva 2003/88/EZ1a, Direktiva 89/391/EEZ1b, Direktiva 90/270/EEZ1c, Direktiva 2019/11521d, Direktiva 2019/11581e, Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava i novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027.
	____________
	1a Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18.11.2003., str. 9.).
	1b Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).
	1c Direktiva Vijeća 90/270/EEZ od 29. svibnja 1990. o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu sa zaslonima (SL L 156, 21.6.1990., str. 14.).
	1d Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11.7.2019., str. 105.).
	1e Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12.7.2019., str. 79.).

Amandman  96

Prijedlog odluke

Članak 6. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija može predložiti politike, mjere ili djelovanja koje države članice trebaju poduzeti u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4. ili u kojima su utvrđeni znatni nedostaci i manjkovi na temelju rezultata izvješća o stanju digitalnog desetljeća. Te preporučene politike, mjere ili djelovanja mogu se osobito odnositi na:	(3) U izvješću o stanju digitalnog desetljeća Komisija može predložiti politike, mjere ili djelovanja koje države članice trebaju poduzeti u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje digitalnih ciljeva iz članka 4., u kojima se nisu poštovali ciljevi iz članka 2. ili u kojima su utvrđeni znatni nedostaci i manjkovi na temelju rezultata izvješća o stanju digitalnog desetljeća. Te preporučene politike, mjere ili djelovanja mogu se osobito odnositi na:

Amandman  97

Prijedlog odluke

Članak 6. – stavak 3. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) rizike koji bi mogli odgoditi provedbu svakog digitalnog cilja i učinak na postizanje drugih digitalnih ciljeva;

Amandman  98

Prijedlog odluke

Članak 6. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) U izvješću se analizira jesu li planovi za digitalnu transformaciju u pogledu postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu s europskim stupom socijalnih prava, Deklaracijom o europskim digitalnim pravima i načelima te ciljevima održivog razvoja.

Amandman  99

Prijedlog odluke

Članak 6. – stavak 6.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6b) U izvješću se posebno razmatraju preporučene mjere za osiguravanje zaštite radnika od negativnih učinaka digitalizacije.

Amandman  100

 

Prijedlog odluke

Članak 7 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Do [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Odluke – točan datum umeće OP] države članice Komisiji podnose svoje nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće, koji moraju biti skladu s općim i digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci te doprinositi njihovu ostvarenju na razini Unije. Države članice i Komisija uzimaju u obzir relevantne sektorske inicijative i osiguravaju usklađenost s njima.	(1) Do [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Odluke – točan datum umeće OP] države članice Komisiji podnose svoje nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće, koji moraju biti skladu s općim i digitalnim ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci te doprinositi njihovu ostvarenju na razini Unije. Države članice i Komisija uzimaju u obzir relevantne sektorske inicijative, okolišne i socijalne troškove i osiguravaju usklađenost s njima.

Amandman  101

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) glavne provedene, donesene i planirane politike, mjere i djelovanja kojima se doprinosi općim i digitalnim ciljevima iz članaka 2. i 4.;	(a) glavne provedene, donesene i planirane politike, mjere i djelovanja kojima se doprinosi općim i digitalnim ciljevima iz članaka 2. i 4., uključujući politike, mjere i djelovanja usmjerene na najranjivije skupine, posebno osobe s invaliditetom i osobe u nepovoljnom položaju;

Amandman  102

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) nacionalne zacrtane smjerove djelovanja kojima se doprinosi relevantnim digitalnim ciljevima mjerljivima na nacionalnoj razini;	(b) nacionalne zacrtane smjerove djelovanja kojima se doprinosi relevantnim digitalnim ciljevima mjerljivima na nacionalnoj razini i način na koji se ciljevi uključuju u te smjerove djelovanja;

Amandman  103

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) očekivani učinak provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i djelovanja na svaki digitalni cilj;	(c) očekivani učinak provedenih, donesenih i planiranih politika, mjera i djelovanja na svaki digitalni cilj prikazan prema dobnoj skupini i spolu;

Amandman  104

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 3. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) dodijeljena su financijska sredstva;	(c) dodijeljena su financijska sredstva u skladu s pravima sindikata i radnika, kao što su zdravlje i sigurnost, pravo na štrajk, kolektivno pregovaranje i kolektivno djelovanje;

Amandman  105

Prijedlog odluke

Članak 7. – stavak 3. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(fa) osmišljeni su u suradnji sa socijalnim partnerima i dio su postupka provedbe i evaluacije.

Amandman  106

Prijedlog odluke

Članak 8 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Države članice i Komisija blisko surađuju kako bi utvrdile načine na koje mogu otkloniti nedostatke u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje jednog ili više digitalnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ili u kojima su utvrđeni znatni nedostaci i manjkovi na temelju rezultata izvješća o stanju digitalnog desetljeća. U toj se analizi osobito uzimaju u obzir razlike u kapacitetima država članica da doprinesu određenim digitalnim ciljevima i rizik da kašnjenje u ostvarenju nekih od tih ciljeva može štetiti ostvarenju ostalih digitalnih ciljeva.	(1) Države članice i Komisija blisko surađuju kako bi utvrdile načine na koje mogu otkloniti nedostatke u područjima u kojima napredak nije bio dovoljan za ostvarenje jednog ili više digitalnih ciljeva utvrđenih u članku 4. i ciljeva iz članka 2. ili u kojima su utvrđeni znatni nedostaci i manjkovi na temelju rezultata izvješća o stanju digitalnog desetljeća. U toj se analizi osobito uzimaju u obzir razlike u kapacitetima država članica da doprinesu određenim digitalnim ciljevima, trošak nepostizanja tih ciljeva te posljedice koje kašnjenje u ostvarenju nekih od tih ciljeva može imati na ostvarenje ostalih digitalnih ciljeva.

Amandman  107

Prijedlog odluke

Članak 8 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) U roku od dva mjeseca od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća Komisija i države članice nastoje raspraviti o početnim zapažanjima država članica, ponajprije u vezi s politikama, mjerama i djelovanjima koja je predložila Komisija u izvješću o stanju digitalnog desetljeća.	(2) U roku od dva mjeseca od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća Komisija i države članice nastoje raspraviti o početnim zapažanjima država članica, ponajprije u vezi s politikama, mjerama i djelovanjima koja je predložila Komisija u izvješću o stanju digitalnog desetljeća te o mogućim područjima suradnje, pomoći i potpore koje bi Komisija mogla pružiti državama članicama u slučaju utvrđenih nedostataka i razlika.

Amandman  108

Prijedlog odluke

Članak 8 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U roku od pet mjeseci od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća predmetne države članice Komisiji podnose prilagođene nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće koji sadržavaju politike, mjere i djelovanja koja namjeravaju provesti, uključujući, prema potrebi, prijedloge višedržavnih projekata, kako bi se potaknuo napredak u područjima obuhvaćenima digitalnim ciljevima iz članka 4. te ispunili ciljevi iz članka 2. Ako država članica smatra da ne treba poduzeti daljnje korake i da njezin nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće nije potrebno ažurirati, dužna je to napismeno obrazložiti.	(3) U roku od pet mjeseci od objave izvješća o stanju digitalnog desetljeća predmetne države članice Komisiji podnose prilagođene nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće koji sadržavaju politike, mjere i djelovanja koja namjeravaju provesti, uključujući, prema potrebi, prijedloge višedržavnih projekata, kako bi se potaknuo napredak, i to ne samo u području digitalizacije, već i u pogledu socijalne uključenosti, uključivanja na tržište rada i uključivanja žena u područje STEM-a, u područjima obuhvaćenima digitalnim ciljevima iz članka 4. te ispunili ciljevi iz članka 2. Ako država članica smatra da ne treba poduzeti daljnje korake i da njezin nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće nije potrebno ažurirati, dužna je to napismeno obrazložiti.

Amandman  109

Prijedlog odluke

Članak 9 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Ako država članica ne prilagodi nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće u skladu s politikama, mjerama ili djelovanjima koje je predložila Komisija na temelju članka 6. stavka 3. i za to ne ponudi zadovoljavajuće obrazloženje, Komisija može donijeti preporuku, uključujući posebnu analizu mogućeg utjecaja tog propusta na ostvarenje općih i digitalnih ciljeva iz ove Odluke na razini Unije.	(1) Ako država članica ne prilagodi nacionalni strateški plan za digitalno desetljeće u skladu s politikama, mjerama ili djelovanjima koje je predložila Komisija na temelju članka 6. stavka 3., naročito u pogledu poštovanja sindikalnih prava i prava radnika u digitalnom okruženju, i za to ne ponudi zadovoljavajuće obrazloženje, Komisija može donijeti preporuku, uključujući posebnu analizu mogućeg utjecaja tog propusta na ostvarenje općih i digitalnih ciljeva iz ove Odluke na razini Unije.

Amandman  110

Prijedlog odluke

Članak 10. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) Komisija i države članice surađuju s dionicima, posebno akademskom zajednicom i socijalnim partnerima, u pogledu digitalne tranzicije, kao i učinka digitalne tranzicije na prava radnika, kako bi se svi socijalni i ljudski aspekti uzeli u obzir pri razvoju i provedbi relevantnih politika.

Amandman  111

 

Prijedlog odluke

Članak 11 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Komisija blisko surađuje s privatnim i javnim dionicima, uključujući socijalne partnere, kako bi prikupila informacije i razvila preporučene politike, mjere i djelovanja u svrhu provedbe ove Odluke.	(1) Komisija blisko surađuje s državama članicama, relevantnim privatnim i javnim dionicima, uključujući socijalne partnere, agencije Unije i organizacije civilnog društva, kako bi prikupila informacije i razvila preporučene politike, mjere i djelovanja u svrhu provedbe ove Odluke.

Amandman  112

Prijedlog odluke

Članak 11 – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Države članice surađuju s privatnim i javnim dionicima, uključujući socijalne partnere, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kad donose i prilagođavaju nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće.	(2) Države članice surađuju s privatnim i javnim dionicima, uključujući socijalne partnere i civilno društvo, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kad donose i prilagođavaju nacionalne strateške planove za digitalno desetljeće.

Amandman  113

 

Prijedlog odluke

Članak 12 – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Opći je cilj višedržavnih projekata olakšati ostvarenje digitalnih ciljeva.	(1) Opći je cilj višedržavnih projekata olakšati ostvarenje digitalnih ciljeva kako je navedeno u člancima 2. i 4.

Amandman  114

 

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) poboljšati suradnju Unije i država članica u ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća;	(a) poboljšati suradnju između Unije, uključujući agencije Unije, i država članica i socijalnih partnera u ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća;

Amandman  115

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) promicati digitalne vještine građana i radnika visokokvalitetnim obrazovanjem, osposobljavanjem i cjeloživotnim učenjem, uključujući prekvalifikaciju i usavršavanje radnika koje financira poslodavac;

Amandman  116

 

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) povećati tehnološku izvrsnost i industrijsku konkurentnost u području ključnih tehnologija te digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture koji su ključni za gospodarski oporavak i blagostanje te za sigurnost i zaštitu građana;	(b) povećati tehnološku izvrsnost i industrijsku konkurentnost u području ključnih tehnologija te digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture koji su ključni za gospodarski oporavak, blagostanje, dobrobit i sigurnost i zaštitu pojedinaca, kao i digitalno osposobljavanje, prekvalifikaciju i usavršavanje, kako bi se osigurala sigurnost zaposlenja na tržištu rada u digitalnom dobu;

Amandman  117

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) ukloniti strateške slabe točke i ovisnosti Unije u digitalnim lancima opskrbe;	(c) ukloniti strateške, geografske i demografske slabe točke i ovisnosti Unije u digitalnim lancima opskrbe;

Amandman  118

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) doprinijeti održivoj digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva u korist svih poduzeća i građana u Uniji.	(e) doprinijeti održivoj digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva u korist svih poduzeća i društva općenito, uključujući one koji nisu uključeni u tržište rada, u cijeloj Uniji.

Amandman  119

Prijedlog odluke

Članak 12. – stavak 2. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ea) promicati digitalne vještine građana i radnika visokokvalitetnim osposobljavanjem, prekvalifikacijom i usavršavanjem kako bi ih se uskladilo s potražnjom na tržištu rada, uključujući one blizu dobi umirovljenja i druge skupine u nepovoljnom položaju kao što su žene, osobe s invaliditetom i mladi;

Amandman  120

Prijedlog odluke

Članak 13. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2a) Zemlja pridružena Uniji može sudjelovati u višedržavnom projektu ako je njezino sudjelovanje potrebno za olakšavanje postizanja digitalnih ciljeva Unije, država članica i zemalja pridruženih Uniji.

Amandman  121

Prijedlog odluke

Članak 13 – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Višedržavnim projektima prema potrebi mogu doprinijeti i drugi javni ili privatni subjekti.	(3) Višedržavnim projektima prema potrebi mogu doprinijeti i drugi javni ili privatni subjekti. Privatni doprinosi ne smiju dovesti do ograničenja dostupnosti rezultata za pojedince i poduzeća u Uniji.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Uspostava programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”
Referentni dokumenti	COM(2021)0574 – C9-0359/2021 – 2021/0293(COD)
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ITRE 18.10.2021
Odbori koji su dali mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	EMPL 18.10.2021
Izvjestitelj(ica) za mišljenje  Datum imenovanja	Dragoş Pîslaru 24.1.2022
Razmatranje u odboru	28.2.2022
Datum usvajanja	28.4.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	51 1 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Atidzhe Alieva-Veli, Dominique Bilde, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Brglez, Sylvie Brunet, Jordi Cañas, David Casa, Ilan De Basso, Margarita de la Pisa Carrión, Özlem Demirel, Klára Dobrev, Jarosław Duda, Estrella Durá Ferrandis, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Rosa Estaràs Ferragut, Nicolaus Fest, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Helmut Geuking, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, France Jamet, Agnes Jongerius, Radan Kanev, Ádám Kósa, Stelios Kympouropoulos, Miriam Lexmann, Elena Lizzi, Sara Matthieu, Giuseppe Milazzo, Sandra Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Dragoş Pîslaru, Manuel Pizarro, Dennis Radtke, Guido Reil, Daniela Rondinelli, Mounir Satouri, Monica Semedo, Michal Šimečka, Beata Szydło, Eugen Tomac, Romana Tomc, Marie-Pierre Vedrenne, Marianne Vind, Maria Walsh, Stefania Zambelli, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Alex Agius Saliba, Konstantinos Arvanitis, Romeo Franz, Eugenia Rodríguez Palop, Veronika Vrecionová

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

51	+
ECR	Giuseppe Milazzo, Beata Szydło, Veronika Vrecionová
ID	Dominique Bilde, France Jamet, Elena Lizzi, Stefania Zambelli
NI	Ádám Kósa, Daniela Rondinelli
PPE	David Casa, Jarosław Duda, Rosa Estaràs Ferragut, Loucas Fourlas, Cindy Franssen, Helmut Geuking, Radan Kanev, Stelios Kympouropoulos, Miriam Lexmann, Dennis Radtke, Eugen Tomac, Romana Tomc, Maria Walsh, Tomáš Zdechovský
Renew	Atidzhe Alieva-Veli, Sylvie Brunet, Jordi Cañas, Lucia Ďuriš Nicholsonová, Dragoş Pîslaru, Monica Semedo, Michal Šimečka, Marie-Pierre Vedrenne
S&D	Alex Agius Saliba, Gabriele Bischoff, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Brglez, Ilan De Basso, Klára Dobrev, Estrella Durá Ferrandis, Elisabetta Gualmini, Alicia Homs Ginel, Agnes Jongerius, Manuel Pizarro, Marianne Vind
The Left	Konstantinos Arvanitis, Özlem Demirel, Sandra Pereira, Eugenia Rodríguez Palop
Verts/ALE	Romeo Franz, Sara Matthieu, Kira Marie Peter-Hansen, Mounir Satouri

 

1	-
ECR	Margarita de la Pisa Carrión

 

2	0
ID	Nicolaus Fest, Guido Reil

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (25.4.2022)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće”

(COM(2021)0574 – C9‑0359/2021 – 2021/0293(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Ivars Ijabs

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Europska komisija donijela je 9. ožujka 2021. komunikaciju „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” („Komunikacija o digitalnom kompasu”) kao odgovor na poziv Europskog vijeća na donošenje digitalnog kompasa na temelje digitalnoj strategiji Komisije iz veljače 2020. Ambicije te komunikacije velike su jer se njome nastoji osigurati digitalni suverenitet EU-a u otvorenom i međusobno povezanom globalnom okružju, uz istodobno provođenje politika kojima se i građani i poslovni subjekti podjednako osnažuju za to da iskoriste održivu i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek. Unutar tog okvira poduzimaju se i koraci za izgradnju klimatski neutralnog, kružnog i otpornog europskog gospodarstva. Cilj je ovog programa politike osigurati da EU ostvari svoje ciljeve u pogledu postizanja digitalne transformacije europskog gospodarstva i šireg društva koja je u skladu s našim vrijednostima te ojačati globalni položaj Europe u pogledu digitalnog vodstva. Programom se utvrđuju ključni ciljevi za koje se očekuje da će ih Unija kao cjelina ostvariti do roka 2030., uz istodobno utvrđivanje inovativnog mehanizma upravljanja koji obuhvaća godišnju suradnju između institucija EU-a i tijela država članica. Sami digitalni ciljevi temelje se na četirima glavnim točkama: digitalnim vještinama, digitalnoj infrastrukturi, digitalizaciji poduzeća i javnih usluga.

 

Kad je riječ o digitalnim vještinama, prepoznato je da europski građani u cjelini znatno zaostaju te je zadaća Europske unije da im pomogne u stjecanju vještina koje su im potrebne. Iako je cilj da cjelokupno stanovništvo EU-a stekne osnovne digitalne vještine ili viši stupanj tih vještina, predviđa se da će ih do 2030. imati najmanje 80 % građana Unije (trenutačna brojka procjenjuje se na 56 %). Digitalno osposobljavanje i obrazovanje istaknuto je kao hitno potrebno kako bi se podržala radna snaga u okviru koje građani mogu stjecati specijalizirane digitalne vještine koje će im omogućiti zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima i izgradnju karijere koja ih ispunjava. Osim cilja u pogledu digitalnih vještina utvrđenog u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava EU ima i cilj obrazovanja 20 milijuna stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (povećanje u odnosu na sadašnju procjenu od 8 milijuna), uz poduzimanje koraka kako bi se osigurala veća rodna ravnoteža u sektoru u kojem i dalje uvelike prevladavaju muškarci.

 

Slično tome digitalnu infrastrukturu Europe potrebno je uskladiti s najvišim mogućim modernim standardima kako bi se osigurala konkurentnost i sigurnost. U okviru programa mreže s gigabitnim brzinama trebale bi do 2030. biti dostupne po povoljnim uvjetima svima kojima treba ili žele toliki kapacitet (trenutačna procjena je 59 %), a sva naseljena područja trebala bi biti pokrivena mrežom 5G (trenutačna procjena je samo 14 %). Proizvodnja vrhunskih i održivih poluvodiča u Europi, uključujući procesore, do 2030. trebala činiti barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje (pritom se misli na proizvodne kapacitete za tehnološke čvorove manje od 5 nm, s time da su cilj 2-nanometarski čvorovi deset puta veće energetske učinkovitosti nego danas). Trenutačno se procjenjuje da Europa proizvodi 10 %. Nadalje, u EU-u bi do 2030. trebalo biti u upotrebi 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova, razmještenih tako da je poduzećima zajamčen pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom gdje god se nalaze.

 

Kad je riječ o našim poduzećima, programom se predviđa da će se do 2030. najmanje 75 % europskih poduzeća koristiti uslugama računalstva u oblaku, velikim količinama podataka i umjetnom inteligencijom (trenutačno se procjenjuje da ih je 26 %). Više od 90 % europskih MSP-ova trebalo je do istog roka dosegnuti barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta (trenutačna procjena iznosi 60 %). Nadalje, prioritet će biti najsuvremenije i disruptivne inovacije kojima se namjerava udvostručiti broj „jednoroga” u Europi do 2030. poticanjem razvoja inovativnih rastućih (scale-up) poduzeća EU-a i poboljšanjem njihova pristupa financiranju.

 

Konačno područje djelovanja programa je digitalizacija javnih usluga. U tom pogledu odvažnim sveobuhvatnim ciljem nastoji se osigurati da demokratski život i javne usluge budu u potpunosti dostupni svim građanima na internetu do 2030. Svi u EU-u moraju imati koristi od najkvalitetnijeg digitalnog okružja koje pruža usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i privatnosti koji su jednostavni za upotrebu, učinkoviti i personalizirani. Sve ključne javne usluge europskim građanima i poduzećima u cijelosti će se pružati preko interneta Svi europski građani trebali bi imati pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji (e-zapisima) te se nada da će 80 % građana Unije u svakodnevnom životu u nekom svojstvu koristiti digitalno identifikacijsko sredstvo.

 

Kao izvjestitelj pohvaljujem opći duh i ciljeve ovog Prijedloga, kojim se nastoji uspostaviti čvrsta digitalna infrastruktura kako bi se otvorio put budućnosti europskog digitalnog tržišta. Međutim, važno je naglasiti da se u tekstu određeni presudni elementi za postizanje općih i digitalnih ciljeva ne odražavaju u potpunosti. Konkretno, riječ je o europskom oblaku kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti i privatnosti naših građana u cijeloj Uniji i ovlašćivanju Komisije za koordinaciju s državama članicama u pogledu njezinih obveza praćenja i izvješćivanja.

 

Kad je riječ o prvoj točki, s obzirom na to da se Prijedlogom nastoji uključiti demokratski život, odnosno izbori na različitim razinama, referendumi, baze podataka glasača itd., u tu je svrhu ključno osigurati oblak u europskom vlasništvu. To nije mjera kojom se nastoje stvoriti prepreke, niti je riječ o protekcionizmu, nego o ključnoj sigurnosnoj značajki. Smatram da je to pitanje od iznimne važnosti za Europu i nacionalnu sigurnost te će mi u ulozi izvjestitelja biti glavna točka. Radujem se čuti vaša stajališta o tom pitanju tijekom ovog procesa.

 

U pogledu druge točke, ovlašćivanjem Komisije ona bi trebala preuzeti veću odgovornost u području praćenja procesa i napretka država članica u pogledu planova provedbe, kao i njihovih obveza u pogledu praćenja, evaluacije i izvješćivanja. Time se ne smije dovesti u pitanje uloga Europskog parlamenta, koji bi također trebao pratiti razvoj događaja.

 

Također treba razmotriti način na koji ovaj Prijedlog doprinosi europskom semestru, uključujući aspekte povezane s Mehanizmom za oporavak i otpornost. Moramo uzeti u obzir konvergencijske točke kako bismo osigurali usklađenost s postojećim alatima i zakonodavstvom. Naposljetku, ne može se dovoljno istaknuti važnost integracije europskog jedinstvenog tržišta koja je u samom središtu ovog prijedloga, i to u smislu gospodarskih i socijalnih koristi za naše građane, kao i šireg strateškog aspekta za Uniju u cjelini.

 

Namjeravam se povezati s Martinom Dlabajovom, izvjestiteljicom RE-a u odboru ITRE, tijekom napredovanja Prijedloga, a s obzirom na to da odbor IMCO glasuje prvi, možemo postaviti visoke standarde i utrti put konačnom glasovanju na plenarnoj sjednici.

 

AMANDMANI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) U komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” od 9. ožujka 2021.31 („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju da se digitalnom tranzicijom do 2030. ojača položaj građana i poduzeća. Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu suverenost, uključenost, jednakost, održivost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, poštovanje prava i želja građana te bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji.	(1) U komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” od 9. ožujka 2021.31 („Komunikacija o Digitalnom kompasu”) Komisija je iznijela viziju da se digitalnom tranzicijom do 2030. ojača položaj građana i poduzeća. Pristup Unije digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva trebao bi obuhvatiti digitalnu suverenost, uključenost, jednake mogućnosti bez obzira na vjeru i spol, održivost, pristupačnost, otpornost, sigurnost, poboljšanje kvalitete života, poštovanje prava i želja građana te bi trebao doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u Uniji, kao i potpuno funkcionalnom i pristupačnom jedinstvenom tržištu.
__________________	__________________
31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final/2.	31 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final/2.

Amandman  2

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020.32, Europska unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, smanjiti strateške slabosti i visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te poticati digitalnu tranziciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica u svrhu potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom iz Izvješća o strateškim predviđanjima 2021.33 U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordinirano rade na provedbi višedržavnih projekata u digitalnom području. To je iskustvo pokazalo da je za realizaciju višedržavnih projekata potrebno da Komisija pomaže državama članicama da se koordiniraju te da se Unija pobrine za provedbene mehanizme koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij za ključne tehnologije34, trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te doprinijeti jačanju njezine digitalne suverenosti.	(3) Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020.32, Europska unija treba odrediti sustave ključnih tehnologija i strateške sektore, smanjiti strateške slabosti i visokorizične ovisnosti koje bi mogle uzrokovati nestašice u opskrbi ili kibersigurnosne rizike te poticati digitalnu tranziciju. Time se naglašava važnost udruživanja država članica u svrhu potpore sektoru da prevlada te ovisnosti i izgradi potrebne strateške kapacitete. To je i u skladu s analizom iz Izvješća o strateškim predviđanjima 2021.33 U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost Komisija je poticala države članice da koordinirano rade na provedbi višedržavnih projekata u digitalnom području. To je iskustvo pokazalo da je za realizaciju višedržavnih projekata potrebno da Komisija pomaže državama članicama da se koordiniraju te da se Unija pobrine za provedbene mehanizme koji olakšavaju zajednička ulaganja. Zajedno s drugim inicijativama Komisije, kao što je Opservatorij za ključne tehnologije34, trebalo bi uspostaviti upravljačku strukturu za provedbu Komunikacije o Digitalnom kompasu koja bi trebala pomoći da se utvrde sadašnje i buduće digitalne strateške ovisnosti Unije te doprinijeti jačanju njezine digitalne suverenosti, uz istodobno zadržavanje otvorenog digitalnog tržišta.
__________________	__________________
32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”, 5.5.2021. COM(2021) 350 final.	32 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”, 5.5.2021. COM(2021) 350 final.
33 COM(2021) 750 final od 8.9.2021. „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”.	33 COM(2021) 750 final od 8.9.2021. „Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. – Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a”.
34 Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije, 22.02.2021., COM(2021) 70 final, mjera 4.	34 Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije, 22.02.2021., COM(2021) 70 final, mjera 4.

Amandman  3

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) U Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu35 naglašeno je da bi Europa trebala iskoristiti potencijal digitalne transformacije jer je među ključnim čimbenicima za postizanje ciljeva zelenog plana. Unija bi trebala promicati potrebnu digitalnu transformaciju i ulagati u nju jer su digitalne tehnologije presudne za postizanje ciljeva održivosti zelenog plana u mnogim sektorima. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari mogu ubrzati i povećati učinak politika borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša. Digitalizacija pruža i nove mogućnosti za daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode ili za praćenje i optimizaciju korištenja energije i prirodnih resursa. Europi je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost kako bi digitalne infrastrukture i tehnologije postale dokazivo održivije, energetski i resursno učinkovitije te doprinosile održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom.	(4) U Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu35 naglašeno je da bi europska digitalna transformacija trebala postati čimbenik za postizanje ciljeva zelenog plana i ciljeva ažurirane industrijske strategije Unije te za povećanja konkurentnosti. Unija bi trebala utrti put prema održivoj i otpornoj digitalnoj budućnosti. U tom cilju trebala bi promicati digitalne tehnologije i infrastrukturu koji su osmišljeni da budu održivi, uz norme ekološkog dizajna, kako bi se postigli ciljevi održivosti zelenog plana u mnogim sektorima, te bi u njih trebala ulagati. Digitalne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, 5G, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te internet stvari mogu ubrzati i povećati učinak politika borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša. Digitalizacija pruža i nove mogućnosti za daljinsko praćenje onečišćenja zraka i vode te za praćenje i optimizaciju korištenja energije i prirodnih resursa. Europi je potreban digitalni sektor kojem je u središtu održivost kako bi digitalne infrastrukture, digitalne usluge i tehnologije postale dokazivo održivije, energetski i resursno učinkovitije s pomoću metodologije potpune procjene životnog ciklusa na temelju višestrukih kriterija te doprinosile održivom kružnom i klimatski neutralnom gospodarstvu i društvu u skladu s europskim zelenim planom i Strategijom EU-a za održivu i pametnu mobilnost.34a
__________________	__________________
	34a Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”, COM(2020)789.
35 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM(2019) 640 final.	35 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM(2019) 640 final.

Amandman  4

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4.a) Politike i ulaganja u digitalnu infrastrukturu trebali bi imati za cilj i osiguravanje uključive povezivosti, s dostupnim i cjenovno pristupačnim pristupom internetu te širokopojasnim i mobilnim uslugama, kako bi se premostio digitalni jaz u cijeloj Uniji i podržao pristup novim trendovima i digitalnim uslugama koji se temelje na širokopojasnom internetu. Uklanjanje preostalih prepreka za prekograničnu trgovinu digitalnim uslugama važan je korak prema ostvarivanju punog potencijala digitalne tranzicije u Uniji.

Amandman  5

 

Prijedlog odluke

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4.b) Umjetna inteligencija posebno je obećavajuća tehnologija koju bi Europa trebala unaprijediti. Od medicine do transporta, kibersigurnosti, energetske učinkovitosti i više umjetna inteligencija obećava velik napredak u našem društvu, kao i rješenja za neke od najvećih svjetskih problema u pogledu zdra