IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja

24.5.2022 - (COM(2021)0554 – C9‑0320/2021 – 2021/0201(COD)) - ***I

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj: Ville Niinistö
Izvjestitelj za mišljenje (*):
Norbert Lins, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja

(COM(2021)0554 – C9‑0320/2021 – 2021/0201(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0554),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0320/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.[1],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. travnja 2022.[2],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0161/2022),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman  1

Nacrt zakonodavne rezolucije

Pozivanje 4.a (novo)

Nacrt zakonodavne rezolucije	Izmjena
	— uzimajući u obzir načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i solidarnosti,

Amandman  2

Prijedlog uredbe

Naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Prijedlog	Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA	UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja	o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u svrhu pojednostavnjenja pravila o izvješćivanju i usklađenosti te utvrđivanja ciljeva država članica od 2026. do 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja
(Tekst značajan za EGP)	(Tekst značajan za EGP)

Amandman  3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)36. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.	(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)36. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi trebalo napraviti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije 27. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 27) UNFCCC-a u Egiptu.
_________________	_________________
36 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).	36 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

Amandman  4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) Mjere i politike Unije do sada nisu bile dostatne da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i ostvare ciljevi biološke raznolikosti za 2020. iz Aichija. U izvješću „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.: znanje za prelazak na održivu Europu” Europska agencija za okoliš napominje da „Europa i dalje gubi bioraznolikost alarmantnom brzinom i mnogi se slažu da se ciljevi politike neće ostvariti. Procjene vrsta i staništa zaštićenih u skladu s Direktivom o staništima pokazuju da je stanje očuvanosti pretežito nepovoljno za 60 % vrsta i 77 % staništa.”1a. Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra iz 2021. pokazuje da je preostalo samo 4,9 milijuna hektara europskih primarnih i stoljetnih šuma, koje su ključne za očuvanje bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena, što je svega 3 % ukupne šumske površine Unije i 1,2 % njezina kopna1b.
	__________________
	1a EEA, „The European environment — state and outlook 2020” (Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.), str. 74.
	1b Barredo, J., Brailescu, C., Teller, A., Sabatini, F. M., Mauri, A. i Janouskova, K., „Mapping and assessment of primary and old-growth forests in Europe” (Mapiranje i procjena primarnih šuma i šuma starog rasta u Europi), EUR 30661 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021.

Amandman  5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1b) Iako se pokrivenost drvećem povećava, sposobnost šuma Unije da uklone ugljik znatno se smanjuje od 2015. te se taj trend nastavlja. Zemljišni sektor Unije mogao je do 2015. ukloniti oko 7 % ukupnih emisija EU-a (približno 300 Mt ekvivalenta CO2)1a. Europska agencija za okoliš (EEA)1b smatra da će do 2030. ista površina zemljišta uklanjati 40 % manje ekvivalenta CO2 (smanjenje na 185 Mt u 2030.)1c Do nedavnog smanjenja mogućnosti skladištenja ugljika došlo je djelomično zbog povećanja sječe. Nadalje, zbog klimatskih promjena potencijal europskih šuma za skladištenje ugljika mogao bi se smanjivati za 180 Mt CO2 godišnje od 2021. do 2030. kao posljedica poremećaja, čime bi se očekivani neto šumski ponor smanjio za više od 50 %.1d
	__________________
	1a Izvješće EEA-a br. 6/2019.
	1b EEA, „Total greenhouse gas emission trends and projections in Europe” (Kretanja i projekcije ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europi)  (https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/greenhouse-gas-emission-trends-6/assessment-3).
	1c EEA, „Total greenhouse gas emission trends and projections in Europe” (Kretanja i projekcije ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europi) (https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/greenhouse-gas-emission-trends-6/assessment-3).
	1d Seidl, R.; Schelhaas, M.-J.; Rammer, W.; Verkerk, P. J. (2014.): „Increasing forest disturbances in Europe and their impact on carbon storage” (Povećanje poremećaja u šumama u Europi i njihov učinak na skladištenje ugljika). U: nature climate change 4 (9), str. 806.–810. DOI: 10,1038/nclimate2318.

Amandman  6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1c) Komisija je u svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu utvrđuje novu strategiju koja mora poslužiti kao prvi korak u transformaciji Unije prema ekološki održivom, ugljično neutralnom, netoksičnom i potpuno kružnom gospodarstvu u okviru granica planeta najkasnije do 2050. Europskim zelenim planom stoga se nastoje ojačati globalni napori za provedbu pristupa „Jedno zdravlje”, kojim se prepoznaje suštinska veza između zdravlja ljudi, zdravlja životinja te zdravog i otpornog okoliša te se nastoji doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Amandman  7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1d.  Tematsko izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena koje je izradio Međuvladin panela o klimatskim promjenama i u kojem je utvrđeno da oceani imaju ključnu ulogu u upijanju i preraspodjeli prirodnog i antropogenog ugljikova dioksida (CO2) i topline, kao i u podupiranju ekosustava.

Amandman  8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Rješavanje klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.28 Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.	(2) Zauzimanje holističkog pristupa rješavanju klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma na pravedan i uključiv način u okviru kojeg nitko nije zapostavljen srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.28 Stoga je nužno osigurati da se u mjerama poduzetima za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe uzmu u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere u smislu članaka 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća, uzimajući pritom u obzir načela sadržana u europskom stupu socijalnih prava. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana te potreba da se on provede na održiv način samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, socijalnu koheziju i gospodarsku dobrobit građana Unije.
	________________
28 COM(2019)640 final.	28 COM(2019)640 final.
	28a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2a) Komunikacija Komisije od 20. svibnja 2020. pod nazivom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” povećavaju se ambicije Unije u pogledu zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava koji dobro funkcioniraju. Znanstveni dokazi, izvješća i preporuke o zoonozama i pandemijama, uključujući izvješće s radionice IPBES-a o gubitku bioraznolikosti i pandemijama i izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš od 6. srpnja 2020. pod nazivom „Sprečavanje sljedeće pandemije – zoonotske bolesti i kako razbiti lanac prijenosa”, pokazali su važnost zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i sveobuhvatne primjene načela „Jedno zdravlje” u oblikovanju politika, što odražava činjenicu da su zdravlje ljudi, životinje i okoliš međusobno povezani i da su transformativne promjene hitno potrebne u cijelom društvu.

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2b) Osmim programom djelovanja Unije za okoliš nastoji se ubrzati pravedna, ravnopravna i uključiva zelena tranzicija na klimatski neutralno, održivo, netoksično, resursno učinkovito te otporno i konkurentno kružno gospodarstvo utemeljeno na obnovljivoj energiji, te se nastoji zaštititi, obnoviti i unaprijediti stanje okoliša, među ostalim zaustavljanjem i smanjenjem gubitka bioraznolikosti. Programom se uviđa da je zdrav okoliš temelj dobrobiti i zdravlja svih ljudi, u kojem je bioraznolikost očuvana, ekosustavi napreduju, a priroda je zaštićena i obnovljena, što dovodi do povećane otpornosti u odnosu na klimatske promjene, prirodne katastrofe i druge rizike za okoliš.

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2c) Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Globalni forum OECD-a o okolišu istaknuli su da promjene u okolišu imaju rodno specifičan učinak. Rodno diferencirane uloge također uzrokuju različite ranjivosti žena i muškaraca u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne nejednakosti. U Osmom programu djelovanja za okoliš definira se uključivanje rodne osviještenosti u klimatske i okolišne politike, među ostalim uključivanjem rodne perspektive u sve faze postupka oblikovanja politika kao ključan uvjet koji omogućuje ostvarivanje prioritetnih ciljeva programa i kojim se od Komisije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela i dionika, ovisno o slučaju, zahtijeva da ulože napore.

Amandman  12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. u ažuriranoj nacionalno utvrđenoj obvezi smanjenja koja je podnesena Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020.29	(3) Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. u ažuriranoj nacionalno utvrđenoj obvezi smanjenja koja je podnesena Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020.29, a Europski parlament pozvao je na smanjenje bruto emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 60 % ispod razina iz 1990. do 2030.
__________________	__________________
29 https://www4.unfccc.int/sites/ndcstaging/PublishedDocuments/European%20Union%20First/EU_NDC_Submission_December%202020.pdf	29 https://www4.unfccc.int/sites/ndcstaging/PublishedDocuments/European%20Union%20First/EU_NDC_Submission_December%202020.pdf

Amandman  13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) Smanjenje emisija metana ključno je za ostvarenje cilja Pariškog sporazuma da se povećanje globalne temperature ograniči na 1,5 °C do kraja stoljeća. U izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz 2021. procjenjuje da bi se brzim djelovanjem usmjerenim na emisije metana globalna temperatura mogla smanjiti za 0,3 °C do 2045. Stoga Unija hitno mora utvrditi cilj smanjenja i donijeti popratne obvezujuće mjere za brzo smanjenje emisija metana iz svih izvora, među ostalim iz biogenskih izvora.

Amandman  14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća30 Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori pridonijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2. U kontekstu Uredbe (EU) 2021/1119 Komisija je u odgovarajućoj izjavi potvrdila svoju namjeru da predloži reviziju Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća31, u skladu s ambicijom povećanja neto uklanjanja ugljika na razine iznad 300 milijuna tona ekvivalenta CO2 u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća30 Unija je u zakonodavstvo uključila cilj postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja ponorima emisija stakleničkih plinova unutar Unije u cjelokupnom gospodarstvu najkasnije do 2050. te postizanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori pridonijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Kako bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena, doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2.
__________	_____________-
30 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1).“	30 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1).
31 Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

Amandman  15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) Sektor LULUCF-a znatan je ponor ugljika od početka izvještajnog razdoblja 1990. Samo šumarstvo je od 1990. u Uniji sekvestriralo oko 400 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje.

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4b) Izgradnja nove prometne infrastrukture potrebna je kako bi se poboljšale veze između, s jedne strane, urbanih područja i, s druge strane, ruralnih i udaljenih područja diljem Unije i među državama članicama. Međutim, takva gradnja istodobno može doprinijeti prenamjeni zemljišta, što pak može smanjiti sposobnost tla da apsorbira stakleničke plinove. Svako takvo korištenje zemljišta trebalo bi razmotriti s obzirom na njegov potencijal za smanjenje emisija i njegov utjecaj na klimu, uzimajući u obzir potrebu za održavanjem ravnoteže između gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije. Države članice trebalo bi poticati da osiguraju da planiranje, odobravanje i uvođenje prometne i turističke infrastrukture doprinose održivom ispunjavanju ciljeva ove Uredbe te da osiguraju dobro održavanje postojeće infrastrukture i učinkovito korištenje zemljišta iz klimatske perspektive, posebno u cestovnim prometnim mrežama.

Amandman  17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Kako bi se pridonijelo većoj ambiciji smanjenja neto emisija stakleničkih plinova s najmanje 40 % na najmanje 55 % ispod razina iz 1990., za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće godišnje ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u razdoblju od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća32), čime bi se ostvario cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti.	(5) Kako bi se osiguralo da sektor LULUCF-a pruža održiv i predvidljiv dugoročni doprinos cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće godišnje ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a u razdoblju do najmanje 2050., počevši s razdobljem od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća32), čime bi se ostvario prijelazni cilj neto uklanjanja od najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030., kao i dodatni cilj neto uklanjanja od najmanje 50 milijuna tona ekvivalenta CO2, koji će se postići dodatnim mjerama i inicijativama na razini Unije i država članica kako bi se podržale mjere za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi temeljene na pravilima na razini Unije, ali dobrovoljne na razini poljoprivrednog gospodarstva, istodobno osiguravajući da se takvim dodatnim neto uklanjanjem ne kompenziraju potrebna smanjenja emisija u skladu s klimatskim ciljevima Unije kako su utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/1119. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom obnove, upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti. Države članice potiče se da ostvare više ciljeve ako to žele.
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).	32 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

Amandman  18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5a) Krčenje i degradacija šuma pridonose globalnoj klimatskoj krizi jer se njima povećavaju emisije stakleničkih plinova zbog povezanih šumskih požara, trajno uklanjaju kapaciteti ponora ugljika, smanjuje otpornost pogođenog područja na klimatske promjene i znatno smanjuje njegova bioraznolikost. Stoga su zaustavljanje i poništavanje krčenja šuma koje su čelnici EU-a potvrdili na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu ključni u borbi protiv klimatskih promjena. Prijedlog Komisije radi zabrane uvoza i izvoza robe i proizvoda povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (COM(2021) 0366) stoga je važan poticaj za dodatno osnaživanje europskih vlasnika šuma za održivo gospodarenje šumama i borbu protiv krčenja šuma.

Amandman  19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5b) Trebalo bi uvesti odredbe o mapiranju i praćenju, kako u području praćenja na terenu, tako i u pogledu daljinskog istraživanja, kako bi se od država članica zahtijevalo da imaju geografske eksplicitne informacije za utvrđivanje prioritetnih područja koja bi se mogla obnoviti i koja mogu doprinijeti djelovanju u području klime. U okviru općeg unapređenja praćenja, izvješćivanja i provjeravanja naglasak će biti i na usklađivanju i poboljšanju baza podataka o aktivnostima i emisijskim faktorima radi poboljšanja inventara stakleničkih plinova.

Amandman  20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5c) Organski ugljik u tlu i spremnik ugljika mrtvog drva, čiji veći dio posljedično prelazi u spremnik ugljika u tlu, posebno su relevantni, u brojnim kategorijama izvješćivanja, za djelovanje u području klime i zaštitu bioraznolikosti. Postoje empirijski dokazi da mrtvo drvo u obliku krupnog mrtvog drva djeluje kao ponor ugljika sličan drvnim proizvodima. Dodatno pridonosi stvaranju kopnenog ponora ugljika šumskog tla i sprečavanju mineralizacije u CO2 te bi oba mehanizma trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir u izvješćivanju. Istraživanje je dodatno potvrdilo globalne obrasce zabilježene za vertikalnu primjenjivost organskog ugljika u šumskom tlu za europske šume, pri čemu je približno 55–65 % pohranjeno u gornjih 30 cm tla, a preostalih 40 % na većoj dubini, mjereno do 1 m, posebno kad je riječ o organskom tlu. Uredba bi trebala biti izmijenjena u tom pogledu.

Amandman  21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Obavezujući godišnji ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka. Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku promjene metodologije na ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.	(6) Obavezujući godišnji ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka, podložno neovisnom znanstvenom preispitivanju. Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku veće preciznosti korištene metodologije na ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.

Amandman  22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) U svojem Izvješću o globalnoj procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava iz 2019. Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) iznijela je najnovije znanstvene dokaze o aktualnom smanjenju bioraznolikosti diljem svijeta. Gubitkom bioraznolikosti ubrzavaju se klimatske promjene i znatno povećava osjetljivost na njih. Vijeće je 11. listopada 2021. ovlastilo Komisiju da u ime Unije prihvati Deklaraciju iz Kunminga, čime se Unija obvezala preokrenuti trenutačni gubitak bioraznolikosti i osigurati početak oporavka bioraznolikosti najkasnije do 2030. Šume i zdrava tla iznimno su važni za bioraznolikost, ali i za pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te osiguravanje dugovječnih drvnih proizvoda dobivenih iz održivih izvora. U novoj strategiji EU-a za šume do 2030. i strategiji EU-a za tlo do 2030. prepoznato je da treba zaštititi i poboljšati kvalitetu šuma i ekosustava tla u Uniji te poticati poboljšane prakse održivog upravljanja kojima se mogu povećati sekvestracija ugljika te otpornost šuma i tala s obzirom na klimatsku krizu i krizu u pogledu bioraznolikosti.

Amandman  23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.”33 opisana je mogućnost kombiniranja emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede s neto uklanjanjima iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, čime se stvara novo regulirani zemljišni sektor. Takvom kombinacija mogu se promicati sinergije u mjerama ublažavanja na temelju zemljišta i omogućiti integriranije oblikovanje i provedbu politike na nacionalnoj razini i razini Unije. U tu svrhu trebalo bi ojačati obvezu država članica da dostave integrirane planove za ublažavanje za zemljišni sektor.	(7) U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.”33 opisani su različiti načini i političke opcije za postizanje povećanog klimatskog cilja Unije za 2030. Istaknuto je da će za postizanje klimatske neutralnosti biti potrebno znatno pojačati djelovanje Unije u svim sektorima gospodarstva. Ostvarenim napretkom u jednom sektoru ne bi se trebao nadoknađivati nedostatak napretka u drugim sektorima. Prioritet bi trebalo biti ukidanje ispuštanja emisija iz fosilnih izvora. Nadalje, uklanjanje stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika osjetljivo je i potencijalno reverzibilno, što dovodi do povećane nesigurnosti u mjerenju emisija i uklanjanja u zemljišnom sektoru u usporedbi s drugim sektorima. Klimatske promjene dodatno povećavaju rizik od reverzibilnosti uklanjanja emisija stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika. Znanost o klimi pokazuje i da je reakcija klime na emisije i uklanjanja asimetrična, što znači da se jedna tona stakleničkih plinova koji se ispuste u atmosferu ne može usporediti s jednom tonom uklonjenih stakleničkih plinova33a. Postoje i razlike između kratkotrajnih stakleničkih plinova poput metana i ugljikova dioksida, koji može ostati u atmosferi i do 1 000 godina. Stoga bi se cilj poboljšanja uklanjanja prirodnim ponorima ugljika trebao ostvarivati strogo odvojeno od cilja brzog i drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova iz drugih sektora, uključujući i emisije iz poljoprivrede koje nisu CO2.
___________	__________________
33 COM(2020) 562 final.	33 COM(2020)0562.
	33a Zickfeld K., Azevedo D., Mathesius S. i dr. (2021.) Asymmetry in the climate–carbon cycle response to positive and negative CO2 emissions (Asimetričnost u odgovoru klimatskog ciklusa ugljika na pozitivne i negativne emisije CO2). Nature Climate Change 11, str. 613.–617.

Amandman  24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Zemljišni sektor ima potencijal da na troškovno učinkovit način brzo postane klimatski neutralan do 2035. te da potom stvara više uklanjanja nego emisija stakleničkih plinova. Zajednička obveza radi postizanja klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru do 2035. na razini EU-a može pružiti potrebnu sigurnost planiranja za kratkoročno poticanje mjera ublažavanja na temelju zemljišta, s obzirom na to da može biti potrebno mnogo godina da se tom mjerom postignu željeni rezultati ublažavanja. Nadalje, predviđa se da će zemljišni sektor do 2050. postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u. Stoga je osobito važno povezati taj sektor s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere kojima svaka država članica najbolje pridonosi zajedničkom cilju klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru na razini EU-a do 2035. Komisija bi na temelju tih planova trebala predložiti nacionalne ciljeve, pri čemu bi se osiguralo da emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u cijeloj Uniji u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te emisije koje nisu CO2 iz poljoprivrednih sektora budu barem uravnotežene do 2035. Za razliku od cilja klimatske neutralnosti zemljišnog sektora na razini EU-a do 2035. takvi će nacionalni ciljevi biti obvezujući i provedivi za svaku državu članicu.	(8) Predviđa se da će zemljišni sektor do 2050. postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u. Od sektora u zemljišnom stupu očekuje se da na drugi način pridonose cilju klimatske neutralnosti. Konkretno, poljoprivredna zemljišta, travnjaci i močvarna zemljišta trenutačno su neto onečišćivači stakleničkim plinovima u Uniji, ali mogu postati izvor neto uklanjanja stakleničkih plinova, posebno u kontekstu povećanja agrošumarstva, ekološke poljoprivrede te obnove močvarnih zemljišta i tresetišta. Stoga je osobito važno povezati svaki od tih sektora s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere kojima svaka država članica najbolje pridonosi cilju osiguranja pravednih doprinosa svih stranaka tom cilju. Komisija bi na temelju tih planova te uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119 trebala predložiti specifične ciljeve i mjere za osiguravanje pravedne raspodjele opterećenja između svih pojedinačnih zemljišnih sektora i država članica.
__________________	__________________
34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”.	34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”.

Amandman  25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8a) Tresetišta su najveća kopnena skladišta organskog ugljika, ali ako presuše, mogla bi postati izvor stakleničkih plinova i pridonijeti klimatskoj krizi. Isušena tresetišta ispuštaju oko 2 Gt ugljikova dioksida godišnje na globalnoj razini, što odgovara oko 5 % antropogenih emisija. Stoga bi se poboljšanje gospodarenja tresetištima i njihove zaštite trebalo smatrati prioritetom kako bi se povećala apsorpcija stakleničkih plinova i tako pridonijelo ublažavanju klimatskih prometna te zaštiti bioraznolikosti i sprečavanju erozije tla.

Amandman  26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8b) Šume pružaju veliku korist za bioraznolikost, stabilizaciju tla, pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te potencijalno osiguravaju dugovječne drvne proizvode. Međutim, priroda i funkcija šuma vrlo su promjenjive u cijeloj Uniji, posebice od sjevera, gdje je proizvodnja drvne sirovine raširenija, do juga, gdje je očuvanje tla prioritet, a za druge posebne višefunkcionalne vrste šuma, kao što su sredozemna šuma ili Dehesa, često su potrebne posebne mjere očuvanja i ekološke mjere, kao i duga razdoblja za uklanjanje CO2 ponorima. Takve sredozemne šume osjetljivije su na klimatske promjene zbog izravnih učinaka kao što su suša ili gubitak šuma zbog temperature ili razvoj aridnosti. U tom bi se kontekstu kao jedan od alata potrebnih za jačanje otpornosti šuma Unije trebao upotrebljavati indeks aridnosti.

Amandman  27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8c) Pri provedbi ove Uredbe trebao bi se uzeti u obzir članak 349. UFEU-a, u kojem se potvrđuje posebna osjetljivost najudaljenijih regija zbog njihove male površine, izoliranosti, udaljenosti od kontinentalnih regija, nepovoljne topografije i klime te gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i da međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri otežava njihov razvoj i stvara znatne dodatne troškove u brojnim područjima, posebno u području prometa. Napori koji se ulažu u smanjenje emisije stakleničkih plinova i ciljevi utvrđeni u tom području za države članice s najudaljenijim regijama (Portugal, Španjolska i Francuska) trebali bi se prilagoditi nepovoljnoj situaciji tih regija, pri čemu bi se trebala postići ravnoteža između ciljeva zaštite okoliša i visokih socijalnih troškova tih regija te uzeti u obzir činjenica da se u tim regijama nalazi otprilike 80 % bioraznolikosti Unije. Te države članice stoga bi trebale uključiti tijela najudaljenijih regija u izradu svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, čime bi se osigurala pravedna tranzicija.

Amandman  28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedini poljoprivrednici ili upravitelji šumama trebaju izravni poticaj za skladištenje više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama. Novi poslovni modeli koji se temelje na poticajima za sekvestraciju ugljika i na certifikaciji za uklanjanje ugljika moraju se sve više primjenjivati u razdoblju do 2030. Takvi će poticaji i poslovni modeli dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Stoga bi osim drvnih proizvoda trebalo uvesti i nove kategorije proizvoda za skladištenje ugljika. Novi poslovni modeli te prakse poljoprivrede i upravljanja zemljištem za povećanje uklanjanja pridonose uravnoteženom teritorijalnom razvoju i gospodarskom rastu u ruralnim područjima. Njima se isto tako stvaraju mogućnosti za nova radna mjesta i daju poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje.	(10) Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedine poljoprivrednike, vlasnike zemljišta i šuma ili upravitelje šumama treba poticati da skladište više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama, dajući prednost pristupima koji se temelje na ekosustavu i praksama koje pogoduju bioraznolikosti, kao što su šumarske prakse u skladu s prirodom, samostalni razvoj šuma, obnova šumskih zaliha ugljika, širenje pokrivenosti sustava agrošumarstva, sekvestracija ugljika u tlu i obnova močvarnih zemljišta, kao i druga inovativna rješenja. Takvi bi poticaji također trebali dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i cjelokupnog smanjenja emisija u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Dugovječni drvni proizvodi dobiveni iz održivih izvora i proizvodi za skladištenje ugljika na biološkoj osnovi mogu doprinijeti kružnom biogospodarstvu jer djeluju kao zamjena za fosilne opcije, no potencijal za skladištenje ugljika u tim proizvodima određen je vijekom trajanja tih proizvoda Prednost uporabe drva za zamjenu konkurentske energije ili materijala s većim ugljičnim otiscima ovisi o metodama sječe, prijevozu i preradi. Stoga bi se nove kategorije proizvoda za skladištenje ugljika mogle uvesti samo ako su dugotrajne i imaju neto pozitivan učinak sekvestracije ugljika na temelju procjene cijelog životnog ciklusa, uključujući utjecaj na korištenje i prenamjenu zemljišta povezan s povećanom sječom, te pod uvjetom da su dostupni podaci znanstveno utemeljeni, transparentni i provjerljivi. Komisija mora uzeti u obzir potrebu da životni ciklus tih proizvoda ne smije uzrokovati bitnu štetu za okolišne ciljeve u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.

Amandman  29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10a) Javnim financiranjem u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugih programa Unije već se mogu podupirati sekvestracija ugljika i pristupi koji pogoduju bioraznolikosti u šumama i na poljoprivrednim zemljištima. Trebalo bi mobilizirati strateške planove u okviru ZPP-a i druge javne ili privatne izvore financiranja kako bi se vlasnicima zemljišta i šuma ili upraviteljima zemljištem i šumama pružila potrebna i prilagođena financijska potpora za postizanje povećanih ciljeva za LULUCF.

Amandman  30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10b) Kako bi se osigurao stalan napredak prema ispunjenju ciljeva ove Uredbe, države članice koje dvije godine zaredom ne ostvare godišnje ciljeve trebale bi revidirati svoje nacionalne energetske i klimatske planove i dugoročne strategije kako bi osigurale poduzimanje dodatnih mjera za poboljšanje svih ponora i spremnika te za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode.

Amandman  31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10c) Radi očuvanja i povećanja socijalne usklađenosti, europski zeleni plan treba provesti na gospodarski održiv i društveno osjetljiv način kako bi se osigurala poštena i pravedna tranzicija kojom se nikoga ne zapostavlja i kojom se promiče rodna ravnopravnost. Povećana razina ambicije u sektoru korištenja zemljišta i šumarstva može imati društvene i gospodarske učinke te učinke na tržište rada. Time se mogu stvoriti mogućnosti za nova kvalitetna radna mjesta i dati poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje. Stoga je važno predvidjeti učinke politika na radna mjesta i ishode povezane s radom provedbom procjena učinka na zapošljavanje, kako je utvrđeno npr. u referentnom vodiču ILO-a za procjenu učinka na zapošljavanje, kako bi se osigurala pravedna tranzicija sektora korištenja zemljišta i šumarstva kako bi postao održiviji, uz puno sudjelovanje socijalnih partnera i relevantnih organizacija civilnog društva u fazama planiranja i provedbe, što bi donijelo koristi upraviteljima šumama i zemljištem, poljoprivrednicima, radnicima te okolišu i društvu u širem smislu. Isto bi trebalo uzeti u obzir u nacionalnim politikama.

Amandman  32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10d) Potencijal skladištenja ugljika u drvnim proizvodima utvrđuje se na temelju njihova vijeka trajanja, koji se kreće u rasponu od nekoliko dana za letak do desetljeća ili čak stotina godina za drvenu zgradu. Iako drvni proizvod predstavlja zalihu ugljika, stvarna korist sječe stabla ovisi o vijeku trajanja proizvedenog proizvoda, koji se mora usporediti s vijekom trajanja drveta u ekosustavu da stablo nije bilo posječeno.

Amandman  33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10e) Trebalo bi se dodatno raspraviti o definiciji paludikulture (ili močvarne poljoprivrede) kako bi se brzo prešlo na klimatski prihvatljiviju poljoprivredu na organskim tlima te zaustavilo isušivanje i obnovila prirodna razina vode.

Amandman  34

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10f) U skladu s ciljem Unije u pogledu nulte neto stope preuzimanja zemljišta do 2050., trebalo bi izbjegavati prenamjenu prirodnog i poljoprivrednog zemljišta u izgrađena područja. Stoga bi države članice u svoje planove korištenja zemljišta trebale uvrstiti mjere usmjerene na kompenzaciju za svako smanjenje zemljišta koje je posljedica urbanizacije.

Amandman  35

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Uzimajući u obzir specifičnosti sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.	(11) Uzimajući u obzir specifičnosti sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima po minimalnim cijenama i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.

Amandman  36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) Prekid primjene postojećih pravila za obračun nakon 2025. dovodi do potrebe za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili kao posljedica klimatskih promjena u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan s prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, donijele odgovarajuće mjere za smanjenje osjetljivosti svojeg zemljišta na takve nepogode i da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.	(12) Prekid primjene postojećih pravila za obračun nakon 2025. dovodi do potrebe za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, pod uvjetom da se oni nisu mogli predvidjeti ili spriječiti, posebice provedbom mjera za prilagodbu. Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan s prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i pokazale da je preostali višak izravno povezan s utjecajem prirodnih nepogoda ili poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama, donijele odgovarajuće mjere za poboljšanje prirodnih ponora ugljika na način koji pridonosi povećanju bioraznolikosti i smanjile osjetljivost svojeg zemljišta na takve nepogode te da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

Amandman  37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Uz postavljanje obvezujućih nacionalnih godišnjih ciljeva za uklanjanje stakleničkih plinova na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova od 2026. nadalje, trebalo bi utvrditi pravila za usklađenost s ciljevima. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a kazna za neusklađenost trebala bi se računati na sljedeći način: 108 % razlike između dodijeljenog cilja i neto uklanjanja prijavljenih u određenoj godini dodat će se broju za emisije stakleničkih plinova koje je država članica prijavila u sljedećoj godini.	(13) Uz postavljanje obvezujućih nacionalnih godišnjih ciljeva za uklanjanje stakleničkih plinova na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova od 2026. nadalje, trebalo bi utvrditi pravila za usklađenost s ciljevima. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a kazna za neusklađenost trebala bi se računati na sljedeći način: 108 % razlike između dodijeljenog cilja i neto uklanjanja prijavljenih u određenoj godini dodat će se broju za emisije stakleničkih plinova koje je država članica prijavila u sljedećoj godini. Komisija bi trebala poduzeti sve nužne mjere u skladu s Ugovorima kako bi osigurala da države članice poštuju odredbe utvrđene u ovoj Uredbi.

Amandman  38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(13a) Javni nadzor i pristup pravosuđu ključan su dio demokratskih vrijednosti Unije i alat za zaštitu vladavine prava. Civilno društvo ima ključnu ulogu nadzornika u državama članicama i pruža važnu potporu za postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Kako bi se zaštitila njihova prava i kako bi se suprotstavile kršenju provedbe ove Uredbe na nacionalnoj razini, države članice trebale bi građanima i nevladinim organizacijama osigurati pristup pravosuđu. Kako bi se osiguralo da se to pravo može jednako ostvarivati u svim državama članicama, ovoj bi Uredbi trebalo dodati članak koji obuhvaća pristup pravosuđu.

Amandman  39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi Uredbe (EU) 2018/841 s obzirom na utvrđivanje godišnjih ciljnih kvota za države članice, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća37.	(14) Kako bi se pobliže odredili zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se ova Uredba dopunila u pogledu utvrđivanja godišnjih ciljnih kvota za države članice za sektor LULUCF-a, kao i metode za određivanje tehničkih ispravaka koje treba dodati ciljevima država članica i za neovisno stručno preispitivanje, određivanja minimalnih kriterija za uključenje praćenja bioraznolikosti u sustav za praćenje zemljišta te donošenja metodologije za procjenu učinka poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.37.a Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
______________	______________
	36.a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
37 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Amandman  40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(15a) U Europi se nacionalni inventari šuma upotrebljavaju za pružanje informacija za procjene usluga šumskog ekosustava. Sustav praćenja inventara šuma razlikuje se od zemlje do zemlje jer svaka zemlja ima vlastiti sustav inventara šuma s vlastitom metodologijom. Komisija i države članice trebale bi uskladiti pokazatelje, definicije i različite sustave inventara te uspostaviti dosljedan sustav praćenja šuma diljem Unije.

Amandman  41

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.38, strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav39, strategije EU za šume40, revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća41 i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”42 zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji. Praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije.	(16) Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti i izmjeriti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.38, strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav39, strategije EU-a za tlo39.a, strategije EU za šume40, Komunikacije Komisije o održivim ciklusima ugljika40.a, ažurirane strategije EU-a za biogospodarstvo40.b, revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća41 i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”42 zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji te u poticanju sinergija između politika Unije u području klime i bioraznolikosti. Satelitsko i terensko praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, uz potpuno iskorištavanje već postojećih alata kao što su statistička istraživanja LUCAS i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije. U tom kontekstu Komisija bi trebala pomagati državama članicama u primjeni metodologije treće razine od 2026. nadalje kako bi se osigurala dosljednost i transparentnost podataka te nastaviti raditi na geoprostornim podacima GIS-a na razini Unije.
__________________	__________________
38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM/2020/380 final).	38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM/2020/380 final).
39 COM/2020/381 final.	39 COM/2020/381 final.
	39.a Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za tlo do 2030. Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu (COM/2021/699 final).
40 […]	40 […]
	40.a Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o održivim ciklusima ugljika (COM/2021/800 final).
	40.b Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša (COM/2018/673 final).
41 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).	41 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
42 COM/2021/82 final.	42 COM/2021/82 final.

Amandman  42

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16a) Kako bi se ispunile obveze iz strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i nove strategije EU-a za šume do 2030., Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi izmjene Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 dodavanjem novih kategorija zemljišta onima u okviru sustava za praćenje za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu zaštiti i onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi.

Amandman  43

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Očekivane antropogene promjene u upotrebi morskih i slatkovodnih okoliša, na primjer, planiranim širenjem odobalnih izvora energije, potencijalnim povećanjem proizvodnje u akvakulturi i sve većom razinom zaštite prirode kako bi se ispunili ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost, utjecat će na emisije stakleničkih plinova i njihovu sekvestraciju. Trenutačno te emisije i uklanjanja nisu uključena u standardne tablice izvješćivanja za UNFCCC. Nakon što se donese metodologija izvješćivanja, Komisija će razmotriti izvješćivanje o napretku, analizi izvedivosti i učinku proširenja izvješćivanja na morski i slatkovodni okoliš na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o tim tokovima tijekom provođenja preispitivanja u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe.	(17) Antropogene promjene u emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova u morskim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima mogu biti znatne te se očekuje da će u budućnosti varirati zbog promjena u upotrebi, na primjer, planiranim širenjem odobalnih izvora energije, potencijalnim povećanjem proizvodnje u akvakulturi i sve većom razinom zaštite prirode koja je potrebna kako bi se ispunili ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost. Obalna močvarna područja od posebnog su interesa za bioraznolikost Unije, kao i za najudaljenije regije i ekosustave na koje se odnosi vanjsko djelovanje Unije te mogu potaknuti znatna smanjenja emisija stakleničkih plinova jer su takozvani ekosustavi „plavog ugljika”. Trenutačno te emisije i uklanjanja nisu uključena u standardne tablice izvješćivanja za UNFCCC. Nakon što se donese metodologija izvješćivanja, Komisija će razmotriti proširenje područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili emisije i uklanjanje stakleničkih plinova u morskim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, uključujući močvarne delte, na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o tim tokovima i njihovim uzrocima te kako bi se primijenili posebni ciljevi za takve emisije i uklanjanja tijekom provođenja preispitivanja u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe.

Amandman  44

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(17a) Uredba o LULUCF-u trebala bi biti izmijenjena u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma i ishodima sastanka na vrhu o klimi u Glasgowu kako bi se izbjeglo dvostruko računanje. Istodobno, Unija i države članice trebale bi poticati međunarodne partnere i treće strane da također poduzmu dodatne mjere u sektorima korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u kontekstu predstojećih konferencija UN-a o klimatskim promjenama te u drugim međunarodnim okvirima.

Amandman  45

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. –točka 1.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) podciljevi na razini Unije za neto emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta kako bi te kategorije zemljišta doprinijele klimatskom cilju EU-a do 2030. i cilju postizanja klimatske neutralnosti utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119;

Amandman  46

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. –točka 1.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) podciljevi za države članice za neto emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta kako bi te kategorije zemljišta doprinijele klimatskom cilju EU-a do 2030. i cilju postizanja klimatske neutralnosti utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119, uzimajući u obzir nacionalne specifičnosti;

Amandman  47

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. –točka 1.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(db) obveze relevantnih institucija Unije i država članica da poduzmu potrebne mjere za poboljšanje uklanjanja neto stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a od 2031. nadalje kako bi se doprinijelo članku 5. stavku 1. Pariškog sporazuma i osigurao održiv i predvidljiv dugoročni doprinos prirodnih ponora cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i postizanju negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119;

Amandman  48

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) obveze država članica da poduzmu potrebne mjere radi zajedničkog postizanja klimatske neutralnosti u Uniji do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, uključujući emisije iz poljoprivrede koje nisu CO2.”;	Briše se.

Amandman  49

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I., prijavljenih u skladu s člankom 26. stavkom I4. Uredbe (EU) 2018/1999, a koji se odvijaju na državnim područjima država članica od 2031. pa nadalje u svakoj od kategorija zemljišta navedenih u stavku 2. točkama od (a) do (j) i u svakom od sljedećih sektora:	Briše se.
(a) crijevna fermentacija;
(b) gospodarenje stajskim gnojem;
(c) uzgoj riže;
(d) poljoprivredna tla;
(e) propisano spaljivanje savana;
(f) paljenje poljoprivrednih ostataka u poljima;
(g) primjena sredstava za kalcifikaciju;
(h) upotreba ureje;
(i) „ostala gnojiva koja sadržavaju ugljik”;
(j) „ostalo.”

Amandman  50

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova do 2030. iznosi 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018.	2. Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030. iznosi najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. Taj će se cilj nadalje pojačati dodatnim mjerama i inicijativama na razini Unije i država članica za potporu sekvestraciji ugljika, čime će se do 2030. ostvariti neto uklanjanje dodatnih najmanje 50 milijuna tona ekvivalenta CO2 na razini Unije.
Svaka država članica osigurava da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člancima 12., 13. i 13b, godišnji zbroj njezinih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), svake godine u razdoblju od 2026. do 2030., ne prelazi granicu utvrđenu linearnom putanjom koja završava 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu u Prilogu II.a. Linearna putanja države članice započet će 2022.	Svaka država članica osigurava da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člancima 12. i 13b, godišnji zbroj njezinih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), svake godine u razdoblju od 2026. do 2030., ne prelazi granicu utvrđenu linearnom putanjom koja završava 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu u Prilogu II.a. Linearna putanja države članice započet će 2022.

Amandman  51

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnji ciljevi na temelju linearne putanje za neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu, za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. u smislu tona ekvivalenta CO2. Te nacionalne putanje temelje se na prosječnim podacima o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., koje je prijavila svaka država članica. Vrijednost neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva za države članice utvrđenih u Prilogu II.a može biti podložna tehničkom ispravku zbog promjene metodologije u državama članicama. Način određivanja tehničkog ispravka koji će se dodati ciljevima država članica utvrđuje se u tim provedbenim aktima. Za potrebe tih provedbenih akata Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.	3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem godišnjih ciljeva za sektor LULUCF-a na temelju linearne putanje za neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu, za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. u smislu tona ekvivalenta CO2. Te nacionalne putanje temelje se na prosječnim podacima o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., koje je prijavila svaka država članica. Vrijednost neto uklanjanja od najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva za države članice utvrđenih u Prilogu II.a i dodatnih najmanje 50 milijuna tona ekvivalenta CO2 iz stavka 2. može biti podložna tehničkom ispravku zbog promjene metodologije u državama članicama, podložno neovisnom stručnom preispitivanju kojim se potvrđuje nužnost i proporcionalnost tehničkog ispravka na temelju veće preciznosti podataka koji se prate i o kojima se izvješćuje. Način određivanja tehničkog ispravka koji će se dodati ciljevima država članica kao i neovisnog znanstvenog stručnog preispitivanja utvrđuje se u tim delegiranim aktima i stavlja se na raspolaganje javnosti. Za potrebe tih delegiranih akata Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16.a.

Amandman  52

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe donošenjem metodologije za utvrđivanje podciljeva za Uniju i države članice za poljoprivredna zemljišta, travnjake i močvarna zemljišta kako bi se osiguralo da te kategorije zemljišta doprinose klimatskom cilju EU-a do 2030. i cilju postizanja klimatske neutralnosti utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119, uzimajući u obzir nacionalne specifičnosti i potencijal tih kategorija zemljišta za sekvestraciju.

Amandman  53

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3b. Relevantne institucije Unije i države članice poduzimaju potrebne mjere na razini Unije i na nacionalnoj razini za daljnje poboljšanje neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a od 2031. nadalje kako bi se doprinijelo provedbi članka 5. stavka 1. Pariškog sporazuma i osigurao održiv i predvidljiv dugoročni doprinos prirodnih ponora cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119.
	Uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119 i na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje države članice dostave do 30. lipnja 2024. u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999, Komisija do 1. siječnja 2025. podnosi prijedlog o izmjeni ove Uredbe kako bi se utvrdili ciljevi Unije i država članica za uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva barem za 2035., 2040., 2045. i 2050.

Amandman  54

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Nastoji se da emisije stakleničkih plinova u Uniji u sektorima utvrđenima u članku 2. stavku 3. točkama od (a) do (j) budu nulta neto stopa do 2035., a Unija se nakon toga obvezuje postizati negativne emisije. Unija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile zajedničko postizanje cilja za 2035. Komisija do 31. prosinca 2025. i na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje je svaka država članica podnijela u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 do 30. lipnja 2024. daje prijedloge za doprinos svake države članice prema smanjenju neto emisija.”;	4. Komisija do 31. prosinca 2024., na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih izvješća o napretku i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje je svaka država članica podnijela u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) 2018/1999 do tog datuma te uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o postignutom napretku u povećanju neto uklanjanja stakleničkih plinova iz poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta u okviru područja primjene ove Uredbe te u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u okviru područja primjene Uredbe (EU) 2018/842 i procjenjuje jesu li aktualni trendovi i buduće projekcije usklađeni s ciljem postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.
	Izvješće obuhvaća procjenu učinka mogućnosti, uključujući nacionalne ciljeve i sektorske podciljeve kako bi se osigurao pravedan doprinos svakog sektora i svake države članice cilju klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119, uzimajući pritom u obzir ciljeve ažurirane strategije za biogospodarstvo 2018., održivu lokalnu proizvodnju hrane i sigurnost hrane, strategiju „od polja do stola” i strategiju za bioraznolikost te predstojeće zakonodavstvo o održivom prehrambenom sustavu, procjenjujući sinergije i kompromise povezane s ubrzanom zamjenom fosilnih goriva proizvodima na biološkoj osnovi te procjenjujući učinke na razini poljoprivrednoga gospodarstva.
	Nakon tog izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge, ako to smatra primjerenim, kako bi osigurala doprinose svih sektora u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

Amandman  55

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Pri poduzimanju mjera za postizanje svojih nacionalnih ciljeva iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere u smislu članaka 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća1a, uzimajući pritom u obzir načela sadržana u europskom stupu socijalnih prava. Komisija objavljuje smjernice u kojima utvrđuje zajednička pravila i metodologije za postizanje cilja utvrđenog u ovom stavku. Komisija je također ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem minimalnih kriterija za uključivanje praćenja biološke raznolikosti u sustave za praćenje zemljišta.
	__________________
	1a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

Amandman  56

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4. – stavak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4b. Države članice osiguravaju da je apsorpcija CO2 iz atmosfere optimalno usmjerena kako bi se šumske sastojine održale u fazi brzog rasta zahvaljujući klimatski pametnom i održivom upravljanju jer takvo upravljanje zajedno s mjerama za povećanje rasta aktivno doprinosi apsorpciji ugljika.

Amandman  57

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) umeće se sljedeći članak 4.a:
	„Članak 4.a
	Financijska potpora i pravedna tranzicija za poboljšane mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima u sektoru LULUCF-a
	1. Komisija do... [četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje dostupnost i dosljednost svih postojećih instrumenata financiranja Unije za povećano ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe njima u sektoru LULUCF-a kako bi se doprinijelo ciljevima uspostavljenima u skladu s člankom 4. stavkom 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a. U tom izvješću Komisija, ako je primjenjivo, izdaje preporuke državama članicama o tome kako se njihovi strateški planovi u okviru ZPP-a trebaju izmijeniti u skladu s člankom 120. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se pružila potrebna i prilagođena financijska potpora vlasnicima ili upraviteljima zemljišta i šuma, u svrhu postizanja ciljeva uspostavljenih u skladu s člankom 4. stavkom 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a, pri čemu se prednost daje promicanju ekosustavnih pristupa u šumama i na poljoprivrednim zemljištima i u agrošumarstvu. U tim se preporukama uzima u obzir potreba da se osigura trajnost uklanjanja nastalih tom financijskom potporom, kao i rizik da se ta uklanjanja ispuste u atmosferu u bilo kojem trenutku, slučajno ili namjerno.
	2. Ako države članice koriste javne prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica ETS-a EU-a u skladu s Direktivom 2033/87/EZ za poticanje mjera ublažavanja klimatskih promjera i prilagodbe njima koje su usvojili vlasnici ili upravitelji zemljišta i šuma u svrhu postizanja ciljeva uspostavljenih u skladu s člankom 4. stavkom 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a, prednost se daje promicanju ekosustavnih pristupa u šumama i na poljoprivrednim zemljištima. Projekti se odabiru na temelju objektivnih, znanstveno utemeljenih i transparentnih zajedničkih kriterija i nagrađuju se prakse čije su koristi za klimu i okoliš znanstveno dokazane i koje dovode do održivog i dugoročnog povećanja sekvestracije ugljika u tlu i biomasi, uz istodobno osiguravanje dodatnih društvenih koristi.
	3. Za potrebe stavka 3. Komisija donosi smjernice za određivanje zajedničkih kriterija za odabir projekata koji se, među ostalim, temelji na postojećim smjernicama koje je donijela Komisija. Komisija se prije donošenja tih smjernica savjetuje s Europskim znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119, kao i s civilnim društvom i relevantnim dionicima.
	4. Komisija do 31. prosinca 2022. podnosi zakonodavni prijedlog, prema potrebi, za uspostavljanje regulatornog okvira za certifikaciju znanstveno utemeljenih, održivih, pouzdanih i trajnih uklanjanja ugljika, uključujući prakse niskougljične poljoprivrede koje osiguravaju okolišni integritet te su u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju bioraznolikosti.
	5. Do... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe], i svake naredne dvije godine, države članice ocjenjuju socijalne i radne učinke, uključujući rodnu ravnopravnost i radne uvjete, i na nacionalnoj i na regionalnoj razini, obveza uspostavljenih u ovoj Uredbi u bilo kojoj kategoriji zemljišta i sektora obuhvaćenih člankom 2.”

Amandman  58

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 5. – stavak 1.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3b) U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se kako slijedi:
1.  Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju da njihovi obračuni i drugi podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe budu točni, potpuni, dosljedni, usporedivi i transparentni. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (-).	"1.  Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju da njihovi obračuni i drugi podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe budu točni, potpuni, dosljedni, javno dostupni, usporedivi i transparentni. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (-).

(32018R0841, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018R0841&rid=1)

Amandman  59

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3c) U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor. Međutim, ta mogućnost neuključivanja promjena zaliha ugljika u obračun ne primjenjuje se na spremnike ugljika za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo i drvne proizvode iz obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari.	"4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor. Međutim, ta mogućnost neuključivanja promjena zaliha ugljika u obračun ne primjenjuje se na spremnike ugljika za nadzemnu biomasu, mineralna tla i organski ugljik u tlu, mrtvo drvo i drvne proizvode iz obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari.

(Uredba (EU) 2018/841 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32018R0841&rid=1)

Amandman  60

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 5. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3d) U članak 5. stavak 4. umeće se sljedeći podstavak:
	„Najkasnije godinu dana nakon [stupanja na snagu ove izmjene Uredbe] Komisija donosi delegirani akt kojim se na temelju izmjerenih podataka utvrđuje ponovno kalibrirana vrijednost zaliha ugljika glavnih kategorija primarnih i starih šuma Unije u kategoriji šumskog zemljišta kojim se gospodari.
	Komisija upotrebljava skupove podataka dobivene iz dovršenih ili aktualnih istraživačkih projekata za relevantne vrste primarnih šuma i šuma starog rasta te se koristi drugim instrumentima Unije za financiranje projekata za vrste šuma za koje nedostaju podaci. U tu svrhu može se, prema potrebi, pokrenuti specijalizirani poziv u okviru misije programa Obzor Europa u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama.”

Obrazloženje

U okviru projekta REMOTE znanstvenici su utvrdili da globalni okvir za modeliranje podcjenjuje zalihe ugljika bukovih karpatskih šuma. Zadane vrijednosti kojima se podcjenjuje potencijal tih ekosustava za izbjegavanje emisija mogle bi dovesti do pogrešnog donošenja odluka povezanih s njima. To je potrebno ispraviti. Živimo u dobu podataka i moramo temeljiti svoje djelovanje u području klime na točnim podacima, a ne na pogrešnim pretpostavkama.

Amandman  61

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 5. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3e) U članku 5. umeće se sljedeći stavak:
	„5.a Prikupljanje podataka dodatno se poboljšava usklađenim praćenjem razvoja sadržaja organskog ugljika u tlu na razini Unije i čimbenika koji utječu na stanje tla i njegove zalihe ugljika s pomoću godišnjih istraživanja LUCAS koje provode nadležne službe Europske komisije.”

Amandman  62

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 7. − podtočka a

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 9. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Proizvodi za skladištenje ugljika;	Održivi proizvodi za skladištenje ugljika;

Amandman  63

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Komisija u skladu s člankom 16. za izmjenu ovog članka stavka 1. i Priloga V. dodavanjem novih kategorija proizvoda za skladištenje ugljika, uključujući drvne proizvode, koji imaju učinak sekvestracije ugljika donosi delegirane akte koji se temelje na smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma te se njima osigurava ekološki integritet.”;	2. Komisija u skladu s člankom 16. za izmjenu ovog članka stavka 1. i Priloga V. dodavanjem novih kategorija drvnih proizvoda koji imaju učinak sekvestracije ugljika, pod uvjetom da su metodologije za nove kategorije znanstveno utemeljene, transparentne, provjerljive, izbjegavaju dvostruko računanje, te donosi delegirane akte koji se temelje na smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma te se njima osigurava okolišni integritet.

Amandman  64

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 9. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba)  Umeće se sljedeći stavak:
	„2.a U roku od 6 mjeseci nakon stupanja na snagu zakonodavnog akta koji se odnosi na regulatorni okvir EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika koja se temelji na znanstveno utemeljenim kriterijima i pravilima za obračun u smislu kvalitete mjerenja, praćenja standarda, protokola za izvješćivanje i sredstva provjere, osiguravajući okolišni integritet i izbjegavajući negativne učinke na bioraznolikost i ekosustave, i ako Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma usvoji smjernice IPCC-a, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o mogućim prednostima i kompromisima, u smislu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe njima i zaštite bioraznolikosti, uključivanja dugovječnih proizvoda za skladištenje ugljika biološke osnove i iz održivih izvora koji imaju neto pozitivan učinak sekvestracije ugljika temeljen na procjeni životnog ciklusa, uključujući utjecaj na korištenje zemljišta i promjene u korištenju zemljišta u vezi s povećanom sječom, i pod uvjetom da su dostupni podaci znanstveno utemeljeni, transparentni i provjerljivi. Izvješću Komisije može se, prema potrebi, priložiti zakonodavni prijedlog da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni, osiguravajući okolišni integritet, izbjegavajući dvostruko računanje i osiguravajući što dulju upotrebu i recikliranje prirodnih izvora koji se u svakoj fazi koriste za najvažnije svrhe. Komisija će također uzeti u obzir potrebu da životni ciklus proizvoda za skladištenje ugljika ne uzrokuje bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.”

Amandman  65

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 11. – stavak -1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) Sljedeći stavak -1 umeće se ispred stavka 1.:
	„-1. Ako Komisija utvrdi da država članica nije ispunila godišnji cilj iz članka 4. stavka 3. dvije uzastopne godine, Komisija izdaje preporuke toj državi članici određujući odgovarajuće dodatne mjere u sektoru LULUCF-a kako bi se riješila navedena situacija. Komisija takve preporuke čini dostupnima javnosti. Komisija može pružiti i dodatnu tehničku podršku toj državi članici.
	Ako su preporuke izdane u skladu s prvim podstavkom, dotična država članica, unutar šest mjeseci od primitka preporuka, mijenja svoj nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu strategiju iz članaka 3. i 15. Uredbe (EU) 2018/1999 kako bi se usvojile dodatne odgovarajuće mjere, uzimajući u obzir preporuke koje je donijela Komisija. Te mjere moraju biti propisno obrazložene i potkrijepljene.
	Dotična država članica Komisiji dostavlja revidirani nacionalni energetski i klimatski plan te dugoročnu strategiju, zajedno s izjavom u kojoj se navodi kako će se predloženom revizijom ispraviti neusklađenost s godišnjim ciljevima i na koji su se način u obzir uzele preporuke Komisije.
	Ako predmetna država članica ne razmotri preporuke Komisije, Komisija će uzeti u obzir potrebne mjere u skladu s Ugovorom.”;

Amandman  66

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Država članica može upotrijebiti:	1. Ne dovodeći u pitanje stavak -1., država članica može upotrijebiti:
(a) opće fleksibilne mogućnosti navedene u članku 12.; i	(a) opće fleksibilne mogućnosti navedene u članku 12.; i
(b) radi osiguravanja usklađenosti s obvezom iz članka 4., fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari navedenu u člancima 13. i 13.b.	(b) radi osiguravanja usklađenosti s obvezama i ciljevima navedenima u članku 4., fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari navedenu u članku 13. i mehanizam naveden u članku 13.b.
Osim fleksibilnih mogućnosti iz prvog podstavka, točaka (a) i (b), Finska može primijeniti dodatne naknade u skladu s člankom 13.a.”;	Osim fleksibilnih mogućnosti iz prvog podstavka, točaka (a) i (b), Finska može primijeniti dodatne naknade u skladu s člankom 13.a.”;

Amandman  67

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 9. − podtočka ba (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 11. – stavak 2.

Tekst na snazi	Izmjena
	(ba) Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 7. stavku 1. točki (da) Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ („središnji administrator”) toj državi članici privremeno zabranjuje prenošenje ili akumuliranje u skladu s člankom 12. stavcima 2. i 3. ove Uredbe ili korištenje fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u skladu s člankom 13. ove Uredbe.	‘2. Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 7. stavku 1. točki (da) Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ („središnji administrator”) toj državi članici privremeno zabranjuje prenošenje u skladu s člankom 12. stavkom 2. ove Uredbe ili korištenje fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u skladu s člankom 13. ove Uredbe.”

Amandman  68

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka -a (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 12. – stavak 2.

Tekst na snazi	Izmjena
	(-a) Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2. Do mjere do koje ukupna uklanjanja premaše ukupne emisije u državi članici i nakon oduzimanja bilo koje količine uzete u obzir prema članku 7. Uredbe (EU) 2018/842, ta država članica može preostalu količinu uklanjanja prenijeti drugoj državi članici. Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveza države članice primateljice u skladu s člankom 4. ove Uredbe.	‘2. Do mjere do koje ukupna uklanjanja premaše ukupne emisije u državi članici za razdoblje od 2021. do 2025. ili do mjere do koje neto uklanjanja stakleničkih plinova u državi članici premaše godišnji cilj utvrđen u članku 4. stavku 3., ta država članica može preostalu količinu uklanjanja prenijeti drugoj državi članici podložno plaćanju naknade od strane države članice primateljice u minimalnom iznosu jednakovrijednom barem prosjeku zaključnih cijena emisijskih jedinica ETS-a EU-a na zajedničkoj dražbovnoj platformi tijekom godine na koju se taj prijenos odnosi. Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveza i ciljeva države članice primateljice u skladu s člankom 4. ove Uredbe.”

Amandman  69

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka b

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 12. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Države članice mogu upotrijebiti prihode ostvarene prijenosima u skladu sa stavkom 2. za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama i obavješćuju Komisiju o svim takvim poduzetim mjerama.	5. Države članice upotrebljavaju sve prihode ostvarene prijenosima u skladu sa stavkom 2. za financiranje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u sektoru LULUCF-a u Uniji ili u trećim zemljama, uključujući pristupe utemeljene na ekosustavu, uzimajući u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere kako su definirane u člancima 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852. Države članice obavješćuju Komisiju o upotrebi tih prihoda i o poduzetim mjerama u izvješćima navedenima u članku 19. Uredbe (EU) 2018/1999.

Amandman  70

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 11.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 13.	Članak 13.
Fleksibilna mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari	Fleksibilna mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari
1. Ako u razdoblju od 2021. do 2025. u državi članici ukupne emisije premaše ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. [prema obračunu u skladu s ovom Uredbom], ta država članica može iskoristiti fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari utvrđenu ovim člankom radi postizanja usklađenosti s člankom 4. stavkom 1.	1. Ako u razdoblju od 2021. do 2025. u državi članici ukupne emisije premaše ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. [prema obračunu u skladu s ovom Uredbom], ta država članica može iskoristiti fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari utvrđenu ovim člankom radi postizanja usklađenosti s člankom 4. stavkom 1.
2. Ako je u razdoblju od 2021. do 2025. rezultat izračuna iz članka 8. stavka 1. pozitivan broj, dotična država članica ima pravo nadoknaditi emisije nastale izračunom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:	2. Ako je u razdoblju od 2021. do 2025. rezultat izračuna iz članka 8. stavka 1. pozitivan broj, dotična država članica ima pravo nadoknaditi emisije nastale izračunom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) država članica uključila je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika; i	(a) država članica uključila je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika na način koji doprinosi povećanju bioraznolikosti te smanjenju osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode; i
	(aa) i država članica poštuje Direktivu Vijeća 92/43/EZ i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća; i
(b) ukupne emisije unutar Unije ne premašuju ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe za razdoblje od 2021. do 2025.	(b) ukupne emisije unutar Unije ne premašuju ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe za razdoblje od 2021. do 2025.
Pri procjenjivanju premašuju li ukupne emisije u Uniji ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (b) Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko obračunavanje, osobito pri ostvarivanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih u članku 12. ove Uredbe i članku 7. stavku 1. ili članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842.	Pri procjenjivanju premašuju li ukupne emisije u Uniji ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (b) Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko obračunavanje, osobito pri ostvarivanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih u članku 12. ove Uredbe i članku 7. stavku 1. ili članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842.
3. Naknada iz stavka 2. može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na referentnu razinu za šume te države članice i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025.	3. Naknada iz stavka 2. može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na referentnu razinu za šume te države članice i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025.
4. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kako bi ispunile uvjete za naknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica utvrđene u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.”;	4. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kao i o mjerama koje planiraju poduzeti kako bi spriječile ili ublažile slične učinke u budućnosti kako bi ispunile uvjete za naknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica utvrđene u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.; Komisija objavljuje dokaze koje su dostavile države članice”;
	____________________
	* Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
	** Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 020, 26.1.2010., str. 7.).

Amandman  71

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 13.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 13.b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 13.b	Članak 13.b
Mehanizam fleksibilne mogućnosti za korištenje zemljišta za razdoblje od 2026. do 2030.	Mehanizam u slučaju prirodnih nepogoda za razdoblje od 2026. do 2030.
1. Mehanizam fleksibilne mogućnosti za korištenje zemljišta koji odgovara količini do 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 uspostavlja se u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2018/1999, podložno ispunjenju cilja Unije iz članka 4. stavka 2. Mehanizam fleksibilne mogućnosti na raspolaganju je uz fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 12.	1. Mehanizam koji odgovara količini do 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 uspostavlja se u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2018/1999 kako bi se u obzir uzeo utjecaj prirodnih nepogoda ili poremećaja u ekosustavu prouzročenih klimatskim promjenama, pod uvjetom da se oni nisu mogli predvidjeti ili spriječiti, posebno provedbom prilagodbe, podložno ispunjenju cilja Unije iz članka 4. stavka 2. Mehanizam je na raspolaganju uz fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 12.
2. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. razlika između godišnjeg zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljište iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) i odgovarajućeg cilja pozitivna, obračunata i prijavljena u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može upotrijebiti fleksibilnu mogućnost utvrđenu ovim člankom kako bi ispunila svoj cilj utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 2.	2. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. razlika između godišnjeg zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljište iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) i odgovarajućeg cilja pozitivna, obračunata i prijavljena u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može upotrijebiti mehanizam utvrđen ovim člankom kako bi ispunila svoj cilj utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 2.
3. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. rezultat izračuna iz stavka 2. pozitivan, dotična država članica ima pravo nadoknaditi višak emisija pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:	3. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. rezultat izračuna iz stavka 2. pozitivan, dotična država članica može koristiti mehanizam iz ovog članka pod uvjetom da je ispunjen uvjet iz točke (-a) ili (-aa), ovisno o slučaju, te da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti iz točaka od (a) do (c):
	(-a) država članica dostavila je Komisiji dovoljne dokaze da je pozitivan rezultat izravno povezan s učinkom prirodnih nepogoda izračunanim u skladu s Prilogom VI. Komisija objavljuje dokaze koje je dostavila država članica i može odbiti dokaze koje je dostavila država članica ako, nakon provjere podataka koje je primila od države članice, zaključi da su nedovoljno opravdani ili nerazmjerni; ili
	(-aa) država članica dostavila je Komisiji dovoljne dokaze da je pozitivan rezultat izravno povezan s učinkom poremećaja u ekosustavu prouzročenih klimatskim promjenama i da se oni nisu mogli predvidjeti ili spriječiti u skladu s metodologijom utvrđenom u delegiranom aktu iz stavka 5.a, posebno provedbom dovoljnih mjera prilagodbe kako bi se osigurala otpornost pogođenog područja na klimatske promjene; Komisija može odbaciti dokaze koje je dostavila država članica ako, nakon provjere podataka koje je primila do države članice, zaključi da su nedovoljno opravdani ili nerazmjerni; i
(a) država članica uključila je u svoj ažurirani integrirani nacionalni energetski i klimatski plan dostavljen u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 tekuće ili planirane posebne mjere za osiguravanje očuvanja ili poboljšanja, prema potrebi, svih ponora u tlu i spremnika te smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode;	(a) država članica efektivno je revidirala svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu strategiju u skladu s člankom 11. stavkom -1. te je donijela nove mjere za poboljšanje svih ponora u tlu i spremnika na način kojim se doprinosi povećanju bioraznolikosti te za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode i učinke klimatskih promjena;
(b) država članica iscrpila je sve ostale fleksibilne mogućnosti dostupne u skladu s ovim člankom 12. ove Uredbe ili člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842;	(b) država članica iscrpila je sve ostale fleksibilne mogućnosti dostupne u skladu s ovim člankom 12. ove Uredbe ili člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842;
	(ba) država članica poštuje Direktivu 92/43/EEZ i Direktivu 2009/147/EZ;
(c) razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), a cilj Unije [neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2] negativan je u razdoblju od 2026. do 2030.	(c) razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), a cilj Unije iz članka 4. stavka 2, nakon iscrpljivanja svih ostalih raspoloživih fleksibilnih mogućnosti u skladu s člankom 12., negativan je u razdoblju od 2026. do 2030.
Pri procjenjivanju premašuju li unutar Unije ukupne emisije ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (c) Komisija utvrđuje treba li uključiti 20 % neto uklanjanja koje države članice nisu akumulirale iz razdoblja od 2021. do 2025. na temelju učinka prirodnih nepogoda i primjenom informacija koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 5. ovoga članka. Komisija u toj procjeni osigurava i da države članice izbjegnu dvostruko računanje, osobito u izvršavanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih člankom 12. ove Uredbe i člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842.	Pri procjenjivanju premašuju li unutar Unije ukupne emisije ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (c) Komisija utvrđuje treba li uključiti 20 % neto uklanjanja koje države članice nisu akumulirale iz razdoblja od 2021. do 2025. na temelju učinka prirodnih nepogoda i primjenom informacija koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 5. ovoga članka. Komisija u toj procjeni osigurava i da države članice izbjegnu dvostruko računanje, osobito u izvršavanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih člankom 12. ove Uredbe i člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842.
4. Iznos naknade iz stavka 3. ovog članka može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj države članice u Prilogu II.a ovoj Uredbi i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2026. do 2030.	4. Iznos naknade iz stavka 3. ovog članka može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj države članice u Prilogu II.a ovoj Uredbi i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2026. do 2030.
5. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kako bi ispunile uvjete za nadoknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj dotične države članice utvrđen u Prilogu II.a, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica navedene u Prilogu VII. za razdoblje od 2026. do 2030. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.;	5. Ako potražnja za naknadom premašuje iznos od 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 raspoloživih u okviru mehanizma, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.
	5.a Do ... [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Direktive usvajanjem metodologije za procjenu učinka poremećaja u ekosustavu prouzročenih klimatskih promjenama iz stavka 3. točke (-aa).

Amandman  72

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 14.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 13.c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 13.c	Članak 13.c
Upravljanje ciljevima	Upravljanje ciljevima
Ako revidirane emisije i uklanjanja stakleničkih plinova države članice iz 2032. premašuju godišnje ciljeve te države članice za bilo koju određenu godinu u razdoblju od 2026. do 2030., uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti iskorištene u skladu s člancima 12. i 13b, primjenjuje se sljedeća mjera:	Ako Komisija na temelju sveobuhvatnog preispitivanja koje će provesti 2032. u skladu s člankom 14. stavkom 2. utvrdi da ciljevi i obveze države članice utvrđeni u skladu s člankom 4 nisu postignuti za bilo koju određenu godinu u razdoblju od 2026. do 2030., primjenjuje se sljedeća mjera:
Iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO2 viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08, dodaje se iznosu emisije stakleničkih plinova koji je ta država članica prijavila u sljedećoj godini, u skladu s mjerama donesenima u skladu s člankom 15.	iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO2 viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08, dodaje se iznosu emisije stakleničkih plinova za te kategorije zemljišta koji je ta država članica prijavila u sljedećoj godini, u skladu s mjerama donesenima u skladu s člankom 15.
	Ako Komisija zaključi da države članice ne poštuju ovu Uredbu, poduzima potrebne mjere u skladu s Ugovorima.

Amandman  73

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.a (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 13.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(14.a) umeće se sljedeći članak 13.d:
	Članak 13.d
	Međunarodna suradnja
	Ako država članica odluči odobriti upotrebu ugljičnog kredita iz sektora LULUCF-a za kompenzaciju emisija od strane javnih ili privatnih subjekata, među ostalim na temelju članka 6. stavka 2. ili članka 6. stavka4. Pariškog sporazuma, iznos prenesenih ili iskorištenih uklanjanja ne uzima se u obzir za cilj postizanja godišnjih ciljeva te države članice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 3. ove Uredbe.

Amandman  74

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 15.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 14. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
„1.  Do 15. ožujka 2027. za razdoblje od 2021. do 2025. odnosno do 15. ožujka 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. države članice Komisiji podnose izvješće o usklađenosti koje uključuje: bilancu ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja za relevantno razdoblje za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. stavka 1. točki od (a) do (f), za razdoblje od 2021. do 2025. i iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) za razdoblje od 2026. godine do 2030., primjenjujući pravila za obračun utvrđena ovom Uredbom.	„1. Do 15. ožujka 2027. za razdoblje od 2021. do 2025. odnosno do 15. ožujka 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. države članice Komisiji podnose izvješće o usklađenosti koje uključuje: bilancu ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja za relevantno razdoblje za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. stavka 1. točki od (a) do (f), za razdoblje od 2021. do 2025. i iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) za razdoblje od 2026. godine do 2030., primjenjujući pravila za obračun utvrđena ovom Uredbom.
Izvješće o usklađenosti uključuje procjenu:	Izvješće o usklađenosti uključuje procjenu:
(a) politika i mjera povezanih s kompromisima;	(a) politika i mjera povezanih s mogućim kompromisima s drugim okolišnim ciljevima i strategijama Unije, kao što su one utvrđene u Osmom programu djelovanja za okoliš te u strategiji EU-a za bioraznolikost i i strategiji EU-a za biogospodarstvo;
	(aa) mjera koje su države članice poduzele u skladu s člankom 4 stavkom 4.a;
(b) sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama;	(b) sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući politike i mjere za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode i klimu;
(c) sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i bioraznolikosti.	(c) sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i bioraznolikosti;
Osim toga, to izvješće prema potrebi sadržava pojedinosti o namjeri iskorištavanja fleksibilnih mogućnosti iz članka 11. i s njima povezanih količina ili o iskorištavanju takvih fleksibilnih mogućnosti i s njima povezanih količina.”;	Osim toga, to izvješće prema potrebi sadržava pojedinosti o namjeri iskorištavanja fleksibilnih mogućnosti iz članka 11. i s njima povezanih količina ili o iskorištavanju takvih fleksibilnih mogućnosti i s njima povezanih količina. Izvješća moraju biti dostupna javnosti u lako dostupnom obliku.
	Izvješće o usklađenosti temelji se na godišnjim skupovima podataka, uključujući informacije dobivene iz sustava praćenja tla kao što je istraživanje LUCAS (Land Use/Land Cover Area Frame Survey), uz korištenje uzoraka iz dubine od najmanje 30 cm i uključivanje svih relevantnih parametara koji utječu na potencijal tla za sekvestraciju ugljika.

Amandman  75

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 16.a (nova)

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16.a) umeće se sljedeći članak 15.a:
	„Članak 15.a
	Pristup pravosuđu
	1. Države članice osiguravaju da, u skladu sa svojim nacionalnim pravnim sustavom, pripadnici zainteresirane javnosti koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom radi osporavanja nepoštovanja pravnih obveza iz članaka od 4. do 10.
	2. Pripadnici zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja iz stavka 1. kad:
	(a) imaju dovoljan interes; ili
	(b) tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to zahtijeva kao preduvjet.
	Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes, u skladu s ciljem da se pripadnicima zainteresirane javnosti omogući širok pristup pravosuđu te u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
	U tu se svrhu dovoljnim interesom za potrebe ovog stavka smatra interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve prema nacionalnom pravu.
	3. Stavci 1. i 2. ne isključuju mogućnost korištenja postupka prethodnog preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na zahtjev potrebnog iscrpljenja svih postupaka upravnog preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav zahtjev postoji u nacionalnom pravu. Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.
	4. Države članice osiguravaju da su javnosti lako dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.”;

Obrazloženje

U Komunikaciji Komisije iz 2020. o poboljšanju pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama naglašena je potreba za tim da se odredbe o pristupu pravosuđu uključe u zakonodavne prijedloge EU-a za novo ili revidirano zakonodavstvo EU-a u području okoliša. Tekst odražava odredbe o pristupu pravosuđu u povezanom zakonodavstvu, kao što je članak 25. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

Amandman  76

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 17.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) umeće se sljedeći članak 16.a:	Briše se.
Članak 16.a
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene, osnovan člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1999. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća44.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.;
__________________
44 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Amandman  77

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.

Uredba (EU) br. 2018/841

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Komisija najkasnije šest mjeseci nakon […] globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući, prema potrebi, procjenu učinaka fleksibilnih mogućnosti iz članka 11., kao i doprinos na temelju ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, posebno s obzirom na potrebu za dodatnim politikama i mjerama Unije te s obzirom na nužno povećanje smanjenja emisija stakleničkih plinova i uklanjanja u Uniji.	2. Komisija podnosi izvješće o napretku Europskom parlamentu i Vijeću 2025., 2027. i 2032. o primjeni ove Uredbe i napretku ostvarenom u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 4.
	2.a Komisija najkasnije šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o doprinosu na temelju ove Uredbe cilju klimatske neutralnosti i prijelaznim klimatskim ciljevima iz Uredbe (EU) 2021/1119, ciljevima Pariškog sporazuma i drugim okolišnim ciljevima Unije i ciljevima europskog zelenog plana i s njim povezanim relevantnim strategijama i zakonodavstvom, uključujući procjenu učinaka fleksibilnih mogućnosti iz članka 11 na postizanje ciljeva ove Uredbe. U izvješću se procjenjuje potreba za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na nužno povećanje smanjenja emisija stakleničkih plinova i uklanjanja u Uniji te s obzirom na potrebu da se ostvare okolišni ciljevi Unije i uzimajući u obzir sva buduća poboljšanja sustava praćenja, prikupljanja podataka i izvješćivanja u pogledu šuma i tla. U izvješću se u obzir uzimaju najbolji dostupni i najnoviji znanstveni dokazi, uključujući najnovija izvješća IPCC-a, IPBES-a i Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119.
Nakon izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge ako to smatra primjerenim. U prijedlozima se posebno utvrđuju godišnji ciljevi i upravljanje usmjereni prema cilju klimatske neutralnosti do 2035. kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 4., dodatne politike i mjere Unije te okvir nakon 2035., među ostalim u području primjene Uredbe o emisiji stakleničkih plinova i uklanjanju iz dodatnih sektora, kao što su morski i slatkovodni okoliš.”;	Nakon tog izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge ako to smatra primjerenim. U prijedlozima se posebno utvrđuju dodatne politike i mjere Unije za postizanje ciljeva sektora LULUCF-a nakon 2030. iz članka 4. stavka 3. i proširuje se područje primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatile emisije stakleničkih plinova i uklanjanja iz morskih, obalnih i slatkovodnih ekosustava, na temelju pouzdanih znanstvenih metodologija te kako bi se utvrdili dodatni zasebni ciljevi neto uklanjanja za te ekosustave.
	2.b Nakon stupanja na snagu zakonodavnog akta u vezi s regulatornim okvirom Unije za obnovu prirode Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje usklađenost ove Uredbe, a posebno obveza i ciljeva iz članka 4., s ciljevima tog zakonodavnog akta. Izvješću se po potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi za izmjenu ove Uredbe”;

Amandman  78

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) br. 2018/1999

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 1.– podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
obveze i nacionalni ciljevi države članice za neto uklanjanja stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/841 i njezini doprinosi usmjereni su prema postizanju cilja Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu neto stopu do 2035 i nakon toga prema postizanju negativnih emisija u skladu s člankom 4. stavkom 4. te uredbe;	obveze i nacionalni ciljevi države članice za neto uklanjanja stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/841;

Amandman  79

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) br. 2018/1999

Članak 26. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2.a) u članku 26. stavku 6. umeće se sljedeća točka:
	„(aa) izmijenila točke (b) i (c) dijela 3. Priloga V. da bi se kategorije zemljišta dodale onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu zaštiti i onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije u području okoliša.”;

Amandman  80

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. − točka 3. – podtočka c

Uredba (EU) br. 2018/1999

Članak 38. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Po okončanju sveobuhvatnog preispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija provedbenim aktima utvrđuje ukupni zbroj emisija za relevantne godine koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu podijeljenih između podataka o emisiji relevantnih za članak 9. Uredbe (EU) 2018/842 i podataka o emisijama iz dijela 1. točke (c) Priloga V. ovoj Uredbi te kako bi utvrdila ukupni zbroj emisija i uklanjanja relevantnih za članak 4. Uredbe (EU) 2018/841.;	Po okončanju sveobuhvatnog preispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 43., kojim se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem ukupnog zbroja emisija za relevantne godine koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu podijeljenih između podataka o emisiji relevantnih za članak 9. Uredbe (EU) 2018/842 i podataka o emisijama iz dijela 1. točke (c) Priloga V. ovoj Uredbi te kako bi utvrdila ukupni zbroj emisija i uklanjanja relevantnih za članak 4. Uredbe (EU) 2018/841.

Amandman  81

Prijedlog uredbe

Prilog II.

Uredba (EU) br. 2018/841

Prilog II. a – tablica

Tekst koji je predložila Komisija
Cilj Unije i nacionalni ciljevi država članica za uklanjanje neto stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavkom 2. koji će se postići do 2030.
Država članica	Vrijednost smanjenja neto stakleničkih plinova u kt ekvivalentu CO2 do 2030.
Belgija	-1 352
Bugarska	-9 718
Češka	-1 228
Danska	5 338
Njemačka	-30 840
Estonija	-2 545
Irska	3 728
Grčka	-4 373
Španjolska	-43 635
Francuska	-34 046
Hrvatska	-5 527
Italija	-35 758
Cipar	-352
Latvija	-644
Litva	-4 633
Luksemburg	-403
Mađarska	-5 724
Malta	2
Nizozemska	4 523
Austrija	-5 650
Poljska	-38 098
Portugal	-1 358
Rumunjska	-25 665
Slovenija	-146
Slovačka	-6 821
Finska	-17 754
Švedska	-47 321
EU-27	-310 000
Izmjena
Cilj Unije i nacionalni ciljevi država članica za uklanjanje neto stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavkom 2. koji će se postići do 2030.
Država članica	Vrijednost smanjenja neto stakleničkih plinova u kt ekvivalentu CO2 do 2030.
Belgija	Najmanje -1 352
Bugarska	Najmanje -9 718
Češka	Najmanje -1 228
Danska	Najmanje 5 338
Njemačka	Najmanje -30 840
Estonija	Najmanje -2 545
Irska	Najmanje 3 728
Grčka	Najmanje -4 373
Španjolska	Najmanje -43 635
Francuska	Najmanje -34 046
Hrvatska	Najmanje -5 527
Italija	Najmanje -35 758
Cipar	Najmanje -352
Latvija	Najmanje -644
Litva	Najmanje -4 633
Luksemburg	Najmanje -403
Mađarska	Najmanje -5 724
Malta	Najmanje 2
Nizozemska	Najmanje 4 523
Austrija	Najmanje -5 650
Poljska	Najmanje -38 098
Portugal	Najmanje -1 358
Rumunjska	Najmanje -25 665
Slovenija	Najmanje -146
Slovačka	Najmanje -6 821
Finska	Najmanje -17 754
Švedska	Najmanje -47 321
EU-27	Najmanje -310 000

Amandman  82

Prijedlog uredbe

Prilog III.

Uredba (EU) br. 2018/1999

Članak V. – dio 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Dio 3. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 zamjenjuje se sljedećim:	Dio 3. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 zamjenjuje se sljedećim:
„Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova. Inventar stakleničkih plinova funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava i sastoji se od:	„Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019. Inventar stakleničkih plinova funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava, za koje institucije Unije pružaju odgovarajuću potporu i pomoć državama članicama kako bi se osigurala dosljednost i transparentnost prikupljenih podataka, i sastoji se od:
(a) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta sa zemljištem s velikim zalihama ugljika, kako je definirano u članku 29. stavku 4. Direktive 2018/2001;	(a) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta sa zemljištem s velikim zalihama ugljika, kako je definirano u članku 29. stavku 4. Direktive 2018/2001;
(b) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje su zaštićene, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom ili više sljedećih kategorija:	(b) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje su zaštićene, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom ili više sljedećih kategorija:
– zemljište veoma važno za očuvanje bioraznolikosti kako je definirano člankom 29. stavkom 3. Direktive 2018/2001,	– zemljište veoma važno za očuvanje bioraznolikosti kako je definirano člankom 29. stavkom 3. Direktive 2018/2001,
– područja od značaja za Zajednicu i posebna područja očuvanja kako su definirana člankom 4. Direktive Vijeća 92/43/EEZ4i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 6. stavaka 1. i 2. navedene direktive kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,	– područja od značaja za Zajednicu i posebna područja očuvanja kako su definirana člankom 4. Direktive Vijeća 92/43/EEZ4 i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 6. stavaka 1. i 2. navedene direktive kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,
– lokaliteti za razmnožavanje i odmor vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ koji podliježu mjerama zaštite na temelju članka 12. navedene direktive,	– lokaliteti za razmnožavanje i odmor vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ koji podliježu mjerama zaštite na temelju članka 12. navedene direktive,
– prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i koja pridonose tim staništima i vrstama koje postižu povoljno stanje očuvanosti na temelju članka 2. navedene direktive ili koje se mogu podvrgnuti preventivnim i sanacijskim mjerama na temelju Direktive 2004/35/EZ5,	– prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i koja pridonose tim staništima i vrstama koje postižu povoljno stanje očuvanosti na temelju članka 2. navedene direktive ili koje se mogu podvrgnuti preventivnim i sanacijskim mjerama na temelju Direktive 2004/35/EZ5,
– posebna zaštićena područja razvrstana na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća6 i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EEZ i članka 6. stavka 2. Direktive 92/43/EEZ kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,	– posebna zaštićena područja razvrstana na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća6 i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EEZ i članka 6. stavka 2. Direktive 92/43/EEZ kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,
– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za očuvanje ptica za koje se prijavi da nemaju siguran status na temelju članka 12. Direktive 2009/147/EZ kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 4. stavka 4. druge rečenice navedene direktive o nastojanju sprječavanja onečišćavanja ili pogoršavanja stanja staništa ili ispunio zahtjev iz članka 3. navedene direktive o očuvanju, održavanju dovoljne raznolikosti i područja staništa za vrste ptica,	– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za očuvanje ptica za koje se prijavi da nemaju siguran status na temelju članka 12. Direktive 2009/147/EZ kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 4. stavka 4. druge rečenice navedene direktive o nastojanju sprječavanja onečišćavanja ili pogoršavanja stanja staništa ili ispunio zahtjev iz članka 3. navedene direktive o očuvanju, održavanju dovoljne raznolikosti i područja staništa za vrste ptica,
– sva druga staništa koja država članica odredi za svrhe jednake onima utvrđenima u direktivama 92/42/EEZ i 2009/147/EZ,	– sva druga staništa koja država članica odredi za svrhe jednake onima utvrđenima u direktivama 92/42/EEZ i 2009/147/EZ,
– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za zaštitu i osiguravanje sprečavanja pogoršanja ekološkog stanja onih tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća7,	– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za zaštitu i osiguravanje sprečavanja pogoršanja ekološkog stanja onih tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća7,
– prirodne naplavne ravnice ili područja za zadržavanje poplavnih voda koje štite države članice u vezi s upravljanjem rizicima od poplava na temelju Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8,	– prirodne naplavne ravnice ili područja za zadržavanje poplavnih voda koje štite države članice u vezi s upravljanjem rizicima od poplava na temelju Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8,
	– zaštićena područja koja određuju države članice kako bi se postigli ciljevi zaštićenih područja,
(c) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom od sljedećih kategorija ili više njih:	(c) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom od sljedećih kategorija ili više njih:
– područja od značaja za Zajednicu, posebna područja očuvanja i posebna zaštićena područja opisana u prethodnoj točki (b), zajedno s jedinicama zemljišta izvan njih za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove ili kompenzacijske mjere za postizanje ciljeva očuvanja područja,	– područja od značaja za Zajednicu, posebna područja očuvanja i posebna zaštićena područja opisana u prethodnoj točki (b), zajedno s jedinicama zemljišta izvan njih za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove ili kompenzacijske mjere za postizanje ciljeva očuvanja područja,
– staništa vrsta divljih ptica iz članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ ili navedenih u ovom Prilogu I., koja se nalaze izvan posebnih zaštićenih područja i za koja je utvrđeno da trebaju mjere obnove za svrhe Direktive 2009/147/EZ,	– staništa vrsta divljih ptica iz članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ ili navedenih u ovom Prilogu I., koja se nalaze izvan posebnih zaštićenih područja i za koja je utvrđeno da trebaju mjere obnove za svrhe Direktive 2009/147/EZ,
– prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove za postizanje povoljnog stanja očuvanosti na temelju Direktive 92/43/EEZ i/ili za koje je utvrđeno da trebaju sanacijske mjere u smislu članka 6. Direktive 2004/35/EZ,	– prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove za postizanje povoljnog stanja očuvanosti na temelju Direktive 92/43/EEZ i/ili za koje je utvrđeno da trebaju sanacijske mjere u smislu članka 6. Direktive 2004/35/EZ,
– područja za koja je utvrđeno da im je potrebna obnova prema planu za obnovu prirode koji se primjenjuje u državi članici,	– područja za koja je utvrđeno da im je potrebna obnova ili podliježu mjerama kojima se osigurava da se njihovo stanje ne pogoršava prema planu za obnovu prirode koji se primjenjuje u državi članici,
– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za obnovu u dobro ekološko stanje tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ ili mjerama potrebnima za obnovu takvih tijela u visoko ekološko stanje kad se to zahtijeva zakonom,	– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za obnovu u dobro ekološko stanje tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ ili mjerama potrebnima za obnovu takvih tijela u visoko ekološko stanje kad se to zahtijeva zakonom,
– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za ponovnu uspostavu i obnovu močvarnih područja, kako je navedeno u Prilogu VI.B točki vii. Direktive 2000/60/EZ,	– jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za ponovnu uspostavu i obnovu močvarnih područja, kako je navedeno u Prilogu VI.B točki vii. Direktive 2000/60/EZ,
– područja kojima je potrebna obnova ekosustava kako bi se postiglo dobro stanje ekosustava u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta Vijeća9,	– područja kojima je potrebna obnova ekosustava kako bi se postiglo dobro stanje ekosustava u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta Vijeća9,
(d) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta s visokim klimatskim rizikom:	(d) sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta s visokim klimatskim rizikom:
– područja koja podliježu naknadi za prirodne nepogode na temelju članka 13.b stavka 5. Uredbe (EU) 2018/841,	– područja koja podliježu naknadi za prirodne nepogode na temelju članka 13.b stavka 5. Uredbe (EU) 2018/841,
– područja iz članka 5. stavka 1. Direktive 2007/60/EZ,	– područja iz članka 5. stavka 1. Direktive 2007/60/EZ,
– područja utvrđena u nacionalnoj strategiji za prilagodbu država članica s visokim prirodnim rizicima i onima izazvanima ljudskim djelovanjem, podložna mjerama smanjenja rizika od katastrofa povezanih s klimom.	– područja utvrđena u nacionalnoj strategiji za prilagodbu država članica s visokim prirodnim rizicima i onima izazvanima ljudskim djelovanjem, podložna mjerama smanjenja rizika od katastrofa povezanih s klimom.
	(da) sustava za praćenje zaliha ugljika u tlu koristeći, među ostalim, godišnje skupove podataka iz istraživanja LUCAS (Land Use/Land Cover Area Frame Survey).
Inventarom stakleničkih plinova omogućuje se razmjena i integracija podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava.	Inventarom stakleničkih plinova omogućuje se razmjena i integracija podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava te njihova usporedivost i javna dostupnost.
Za razdoblje 2021.–2025. metodologija prve razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova. Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25–30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara države članice jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, a od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika, najmanje metodologija druge razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.	Za razdoblje 2021.–2025. metodologija prve razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019. Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25–30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara države članice jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, a od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika, najmanje metodologija druge razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019.
	Države članice od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika koji potpadaju pod područja jedinica za korištenje zemljišta s velikim zalihama ugljika iz prethodne točke (c), područja jedinica za korištenje zemljišta pod zaštitom ili obnovom iz prethodnih točaka (d) i (e) i područja jedinica za korištenje zemljišta pod visokim budućim klimatskim rizicima iz prethodne točke (f) primjenjuju metodologiju treće razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019.”

OBRAZLOŽENJE

Ciljem klimatske neutralnosti sadržanim u Zakonu EU-a o klimi utvrđuje se nova obveza EU-a i država članica da povećaju ponore ugljika kako bi se postigla ravnoteža između antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvorima i uklanjanja ponorima najkasnije do 2050. i kako bi se nakon toga ostvarivale negativne emisije. Stoga je potrebna ambiciozna revizija Uredbe o LULUCF-u kako bi se osigurao održiv, predvidljiv i dugoročan doprinos prirodnih ponora ugljika cilju klimatske neutralnosti EU-a. 

 

1. Osiguravanje ambicioznog, održivog, predvidljivog i dugoročnog doprinosa prirodnih ponora cilju klimatske neutralnosti EU-a

 

Trenutačna situacija je zabrinjavajuća. Prvenstveno zbog rekordno visoke razine sječe šuma u EU-u i intenzivnih poljoprivrednih praksi, ponori EU-a kontinuirano se smanjuju od 2013. Takva situacija nije u skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a i trebalo bi je promijeniti. Ponori ugljika propadaju dok bi, ako EU želi ispuniti svoje klimatske i okolišne ciljeve, te ponore trebalo ne samo očuvati nego i unaprijediti. Izvjestitelj smatra da bi se u revidiranoj Uredbi o LULUCF-u trebali utvrditi ambiciozni ciljevi na razini EU-a i država članica za povećanje neto uklanjanja u sektoru LULUCF-a, pri čemu je potrebno osigurati da to povećanje neto uklanjanja ne šteti znatno drugim okolišnim ciljevima EU-a, a posebno ciljevima EU-a u pogledu bioraznolikosti.

Na temelju različitih znanstvenih procjena potencijala za povećanje prirodnih ponora ugljika u EU-u izvjestitelj predlaže da se na razini Unije postavi cilj od 490 milijuna tona neto uklanjanja do 2030., kao zbroj nacionalnih ciljeva utvrđenih u Prilogu II.a. Cilj EU-a može se postići provedbom, na primjer, sljedećih mjera:

• nacionalnih ciljeva kojima će se osigurati da poljoprivredna zemljišta, travnjaci i močvarna zemljišta postupno postanu izvor neto uklanjanja stakleničkih plinova na razini EU-a, na primjer pretvaranjem zemljišta pod usjevima na ekološkom tlu u močvarna zemljišta, šume i travnjake

• prijelaza na klimatski prihvatljiviju prehranu

• uvođenja održivijih metoda gospodarenja šumama kao što je gospodarenje šumama u skladu s prirodom

• usmjeravanja dodatnih javnih prihoda kako bi se pojedinačnim poljoprivrednicima i upraviteljima šumama pružila potpora u provedbi pristupa koji se temelje na ekosustavu i praksi koje pogoduju bioraznolikosti

• povećanja udjela drvnih proizvoda s duljim životnim vijekom

• obnove degradiranog zemljišta u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost i predstojećim propisom o obnovi

• zaustavljanja krčenja šuma u EU-u

• pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja u skladu pristupima koji se temelje na ekosustavu.

 

Ciljevi za sektor LULUCF-a za razdoblje nakon 2030. trebali bi se utvrditi na vrijeme kako bi se osiguralo postupno povećanje neto uklanjanja iz sektora LULUCF-a, uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun EU-a za stakleničke plinove, usklađen s Pariškim sporazumom, koji bi Komisija trebala predložiti do sredine 2024.

U skladu s preporukama Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) te održavanjem „zelene prisege” iz europskog zelenog plana, izvjestitelj također ustraje u tome da bi se povećanje prirodnih ponora ugljika u EU-u trebalo provesti na način kojim se čuva i povećava bioraznolikost. 

 

2. Prijelaz na točniji i transparentniji sustav izvješćivanja za sektor LULUCF-a

 

Izvjestitelj u potpunosti podržava prijedlog Komisije o prelasku na sustav koji se temelji na emisijama i uklanjanju, kako ih države članice prijavljuju UNFCCC-u u svojim inventarima stakleničkih plinova. Tim se sustavom osiguravaju potpuna transparentnost, pouzdanost i provjerljivost te je on u skladu s našim međunarodnim obvezama. Izvjestitelj naglašava da je potrebno osigurati vjerodostojan i transparentan sustav obračunavanja i izvješćivanja, koji se temelji na podacima veće kvalitete i obuhvaća upotrebu satelita gdje je to moguće te pokriva sve sektore korištenja zemljišta, uključujući obvezno izvješćivanje o emisijama i uklanjanju iz močvarnih područja od 2026. 

Iako izvjestitelj u potpunosti podržava cilj poticanja uporabe dugovječnih drvnih proizvoda umjesto onih za kraću upotrebu, naglašava da potencijalne dodatne koristi od zamjene materijala vjerojatno neće nadoknaditi smanjenje neto šumskih ponora povezano s povećanom sječom, kao što je nedavno istaknula sama Komisija u novoj strategiji EU-a za šume do 2030. Nadalje, izvjestitelj ističe da u ovoj fazi ne postoji međunarodni znanstveni konsenzus o pravilnom dugoročnom obračunu uklanjanja ugljika u nizu materijalnih proizvoda. Izvjestitelj stoga ne podržava prijedlog Komisije da se kategorija drvnih proizvoda proširi na druge proizvode za skladištenje ugljika. 

 

3. Očuvanje okolišnog integriteta Uredbe o LULUCF-u

Uklanjanje stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika osjetljivo je i potencijalno reverzibilno, što dovodi do povećane nesigurnosti u mjerenju emisija i uklanjanja u sektoru zemljišta u usporedbi s drugim sektorima. Rizik od poništenja uklanjanja prirodnim ponorima ugljika dodatno je pogoršan klimatskim promjenama te se javlja pitanje praćenja, izvješćivanja i odgovornosti u slučaju reverzibilnosti ili istjecanja ugljika. Znanost o klimi pokazuje i da je reakcija klime na emisije i uklanjanja asimetrična, što znači da se jedna tona stakleničkih plinova koji se ispuste u atmosferu ne može usporediti s jednom tonom uklonjenih stakleničkih plinova. Izvjestitelj stoga naglašava da bi se povećanje neto uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF-a trebalo provoditi u zasebnom okviru i da ga se ni u kojem slučaju ne bi trebalo upotrebljavati za neutralizaciju emisija stakleničkih plinova iz fosilne industrije, uključujući poljoprivredni sektor. 

Izvjestitelj smatra da se uključivanjem emisija iz poljoprivrede koje nisu CO2 u sektor LULUCF-a, kako je predložila Europska komisija, ne bi ostvarile nikakve koristi. Naprotiv, to bi donijelo rizik od prikrivanja emisija iz poljoprivrednog sektora šumskim ponorima, a ne poticaj tom sektoru da smanji emisije.

Trebalo bi uspostaviti zajednička pravila za trgovanje viškovima neto uklanjanja među državama članicama, kao i za slučajeve neusklađenosti predmetne države članice kako bi se primijenilo načelo „onečišćivač plaća” utvrđeno u članku 191. UFEU-a.

Izvjestitelj također smatra da bi se u Uredbi o LULUCF-u trebala u obzir uzeti najnovija kretanja na međunarodnoj razini, posebno u vezi s provedbom članka 6. Pariškog sporazuma. Ako država članica odluči odobriti upotrebu ugljičnog kredita iz sektora LULUCF-a za kompenzaciju emisija od strane javnih ili privatnih subjekata, iznos prenesenih ili iskorištenih uklanjanja trebao bi se izuzeti iz iznosa neto uklanjanja koji se uzima u obzir u svrhu postizanja cilja te države članice u sektoru LULUCF-a.

4. Podupiranje upravitelja zemljištem pri unapređenju pristupa koji se temelje na ekosustavu

Dok je postizanje ciljeva LULUCF-a odgovornost država članica, pojedinačni poljoprivrednici ili upravitelji šumama trebali bi moći iskoristiti poticaje za skladištenje više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama, uz istodobno osiguravanje biološke raznolikosti i ostalih dodatnih društvenih koristi. Javna financijska sredstva u okviru zajedničke poljoprivredne politike i drugih programa EU-a (LIFE, kohezijski fondovi, Obzor Europa, Fond za oporavak i otpornost te Fond za pravednu tranziciju) trebala bi se dodatno mobilizirati za podupiranje pristupa utemeljenih na ekosustavima u šumama i na poljoprivrednim zemljištima. Osim toga, države članice trebale bi biti obvezne najmanje 5 % javnih prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a utrošiti na programe za potporu upraviteljima zemljištem koji primjenjuju pristupe utemeljene na ekosustavu u šumama i na poljoprivrednim zemljištima.

26.4.2022MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja

(COM(2021)0554 – C9‑0320/2021 – 2021/0201(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Norbert Lins

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Prijedlogom Europske komisije o „preispitivanju Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF)” u sklopu „paketa za ostvarivanje cilja od 55 %” u okviru europskog zelenog plana od 14. srpnja 2021. nastoji se doprinijeti postizanju cilja smanjenja emisija od 55 % na razini EU-a kao važnoj prekretnici na putu prema klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050.

Izmjenama Uredbe LULUCF osiguravaju se važni poticaji za veću zaštitu klime u politici poljoprivrede i šumarstva, dok ostali ciljevi uključuju osmišljavanje pravednog, fleksibilnog i integriranog okvira politike, pojednostavnjenje provedbe te poboljšanje praćenja i izvješćivanja. Prvi se put predlaže uvođenje obveznog europskog cilja u pogledu ponora ugljika za 2030., a od 2031. nadalje područje primjene Uredbe o LULUCF-u proširit će se na emisije iz poljoprivrednog sektora koje nisu CO2, čime će se prvi put obuhvatiti cijeli okvir zemljišnog sektora jednim instrumentom klimatske politike. Poljoprivreda i šumarstvo imaju gospodarsku, socijalnu i okolišnu funkciju u društvu. Ta višefunkcionalna uloga održive poljoprivrede i gospodarenja šumama mora se prepoznati i na odgovarajući način nagraditi u okviru europske klimatske politike. Poticaji za smanjenje stakleničkih plinova moraju stoga biti u skladu s jamčenjem sigurnosti opskrbe i jasnom predanošću ideji da Europa bude mjesto proizvodnje održive hrane i biomase. Poljoprivreda i održivo korištenje biomase nisu u suprotnosti s ciljevima u području klimatske politike, već ih treba promatrati kao dio rješenja.

Europskim propisom o klimi prvi se put prepoznaje klimatska učinkovitost poljoprivrede i šumarstva uvođenjem neto cilja, uključujući uklanjanja u sektoru LULUCF-a. Kao doprinos postizanju klimatskog cilja može se računati na do 225 milijuna tona ekvivalenta CO2 iz sektora LULUCF-a. To je uvedeno kako bi se trud usmjerio na smanjenje emisija fosilnih goriva, uz istodobno poboljšanje uvjeta u šumama kako bi se dugoročno povećalo uklanjanje ugljika. Prvi se put jasno prepoznaje da poljoprivreda i šumarstvo izričito doprinose zaštiti klime i da su prvi sektor koji ima potencijal postati klimatski neutralan. Skladištenjem ugljika u šumama, tlu i drvnim proizvodima sektor aktivno doprinosi zaštiti klime, ali i bioraznolikosti i biogospodarstvu, u skladu s europskim kružnim gospodarstvom i zamjenom fosilnih sirovina.

Stoga treba istaknuti sljedeće izmjene Prijedloga Komisije:

– cilj ponora do 2030. mora biti realističan, ambiciozan i temeljiti se na najnovijim podacima i znanstvenim analizama. Trebao bi biti u skladu s održivim aktivnim gospodarenjem šumama i poticati sekvestraciju, skladištenje ugljika i zamjenu fosilnih goriva. Sektor LULUCF-a ne smije se iskorištavati samo za kompenzaciju emisija iz drugih sektora, već bi trebao olakšati iskorjenjivanje fosilnih emisija i proizvoda,

– uspostava zemljišnog sektora, odnosno kombinacije emisija CO2 i emisija koje nisu CO2 iz LULUCF-a i poljoprivrede, dosljedna je i dovodi do sveobuhvatnog političkog okvira. Uz uključivanje metana potrebna je ponovna procjena kratkoživućih biogenih emisija stakleničkih plinova. Osim toga, mora se provesti procjena učinka na sigurnost opskrbe hranom, biogospodarstvo i zamjenu fosilnih goriva. Ne smije biti negativnih učinaka ili učinaka istjecanja,

– kako bi se do 2035. postigla klimatska neutralnost u cijelom zemljišnom sektoru, uklanjanjem ugljika trebalo bi uravnotežiti emisije stakleničkih plinova iz svih korištenja zemljišta, stoke i gnojiva. Mjerama kao što su poboljšanje rješenja za uklanjanje ugljika, s pomoću kojih se hvata CO2 iz atmosfere i dugoročno se skladišti, moraju se uspostaviti održivi ciklusi ugljika otporni na klimatske promjene. Potrebno je uspostaviti sustav tržišnih i dobrovoljnih poticaja na razini pojedinačnih upravitelja zemljišta kako bi se povećalo uklanjanje ugljika. Komisija bi trebala predložiti potreban okvir te kombinaciju javnih i privatnih ulaganja,

– doprinosi cilju za 2030. i cilju klimatske neutralnosti trebali bi biti pravedno uravnoteženi među sektorima i državama članicama.

AMANDMANI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

 

Amandman  1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Rješavanje klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.28 Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.	2. Rješavanje klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup djelotvornih mjera i pravednih inicijativa za postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. te se u njemu utvrđuje potreba za učinkovitom i pravednom tranzicijom kako bi se ulagateljima omogućila predvidljivost i osigurala nepovratnost procesa postizanja klimatske neutralnosti. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.
_________________
28 COM(2019)640 final.

Amandman  2

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća30 Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori pridonijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2. U kontekstu Uredbe (EU) 2021/1119 Komisija je u odgovarajućoj izjavi potvrdila svoju namjeru da predloži reviziju Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća31, u skladu s ambicijom povećanja neto uklanjanja ugljika na razine iznad 300 milijuna tona ekvivalenta CO2 u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030.	4. Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća30 Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori ravnomjerno pridonijeti postizanju tog cilja za sve emisije, pri čemu je najveći prioritet smanjenje fosilnih emisija. Kad je riječ o sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF),njime se može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebice smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika, zamjenom fosilnih goriva obnovljivom energijom i iskorištavanjem potencijala uklanjanja organskih materijala iz održivog gospodarenja šumama i njihova potencijala kao zamjene za fosilna goriva, uzimajući u obzir cijeli životni vijek tih materijala, od proizvodnje sirovina do prerađivačke i proizvodne faze. Biogospodarstvo i bioenergija neophodan su korak prema zelenom gospodarstvu bez fosilnih goriva. Nadalje, trebalo bi osigurati lokalnu proizvodnju hrane u Uniji i stabilnu opskrbu potrebnim materijalima kao što su prirodni resursi iz održivih izvora proizvedeni u Uniji. To obuhvaća Unijinu proizvodnju održivih i ključnih sastojaka uzgojnih supstrata koji se mogu reciklirati. Doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2. U kontekstu Uredbe (EU) 2021/1119 Komisija je u odgovarajućoj izjavi potvrdila svoju namjeru da predloži reviziju Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća31, u skladu s ambicijom povećanja neto uklanjanja ugljika na razine iznad 300 milijuna tona ekvivalenta CO2 u sektoru LULUCF do 2030. Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi ciljevi u pogledu ponora za sektor LULUCF, kao i relevantna pravila za obračun, dok bi uvjete za mjere i pravila u tom sektoru trebalo utvrditi u drugim povezanim zakonodavnim aktima.
__________________	__________________
30 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1).	30 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1).
31 Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).	31 Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

Amandman  3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) Učinak zamjene koji se postiže upotrebom sirovina iz poljoprivrede i šumarstva, posebice drva i proizvoda na bazi drva, umjesto fosilnih sirovina, predstavlja uspješnost sektora u pogledu zaštite klime i kao takav se prepoznaje i priznaje sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

Amandman  4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4b) Sektor LULUCF-a znatan je ponor ugljika od početka izvještajnog razdoblja 1990. Samo je u šumarstvu u tom razdoblju godišnje sekvestrirano oko 400 milijuna tona ekvivalenta CO2.

Amandman  5

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Kako bi se pridonijelo većoj ambiciji smanjenja neto emisija stakleničkih plinova s najmanje 40 % na najmanje 55 % ispod razina iz 1990., za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće godišnje ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u razdoblju od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća32), čime bi se ostvario cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti.	5. Kako bi se pridonijelo većoj ambiciji smanjenja neto emisija stakleničkih plinova s najmanje 40 % na najmanje 55 % ispod razina iz 1990., za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u razdoblju od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća32), čime bi se ostvario cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. te bi u obzir trebalo uzeti najnovija kretanja, kao i načela održivog upravljanja šumama 2020., u skladu s dogovorom Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi i FAO-a 2020., kao i uočene i očekivane učinke klimatskih promjena koji su odlučujući za povećanje biomase i, stoga, za cilj u pogledu generiranja CO2/ha u određenom vremenskom okviru. Cilj za 2030. trebao bi biti usklađen s održivim gospodarenjem šumama koje omogućuje dugoročnu prilagodbu šuma klimatskim promjenama, promicanje visokih učinaka zamjene s pomoću biogospodarstva, povećanje ponora i stvaranje skladišta ugljika u proizvodima. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih okvirnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017., 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti. Cilj za 2030. trebalo bi preispitati i, prema potrebi, prilagoditi 2025. i 2027.
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).	32 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

Amandman  6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5a) Uzimajući u obzir da kapacitet poljoprivrednih i šumskih ekosustava za sekvestraciju ugljika ovisi o održivom upravljanju zemljištem, šumama i agrošumarstvom, što pruža oblik zaštite klime jer se održivim upravljanjem povećava otpornost na klimatske promjene, a održivo gospodarenje šumama jedan je od alata kojim se osigurava povećanje njihova kapaciteta za apsorpciju CO2. Ti se pozitivni učinci mogu poboljšati iskorištavanjem potencijala šumskih sastojina u pogledu ponora ugljika. Osim toga, upotrebom dugovječnih drvnih proizvoda može se osigurati odgoda emisija.

Amandman  7

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Obavezujući godišnji ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka. Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku promjene metodologije na ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.	6. Ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu, uzimajući u obzir posebne okolnosti u svakoj državi članici i nakon procjene učinka. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Komisija bi trebala dodijeliti posebna sredstva za poboljšanje sustava izračuna, a za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka. Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku stupnja poboljšane točnosti metodologije koja se primjenjuje za ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.

Amandman  8

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.”33 opisana je mogućnost kombiniranja emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede s neto uklanjanjima iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, čime se stvara novo regulirani zemljišni sektor. Takvom kombinacija mogu se promicati sinergije u mjerama ublažavanja na temelju zemljišta i omogućiti integriranije oblikovanje i provedbu politike na nacionalnoj razini i razini Unije. U tu svrhu trebalo bi ojačati obvezu država članica da dostave integrirane planove za ublažavanje za zemljišni sektor.	7. U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.”33 opisana je mogućnost kombiniranja emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede s neto uklanjanjima iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, čime se stvara novo regulirani zemljišni sektor. Takvom kombinacija mogu se promicati sinergije u mjerama ublažavanja na temelju zemljišta i omogućiti integriranije oblikovanje i provedbu politike na nacionalnoj razini i razini Unije, kao i jačanje poticaja za usklađivanje s ciljevima smanjenja upotrebom sekvestracije ugljika i uklanjanja CO2. Međutim, s obzirom na osjetljivost poljoprivrednog i šumarskog sektora te moguću reverzibilnost uklanjanja stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika, metode izračuna relativnih pondera emisija i uklanjanja trebalo bi razmotriti nakon dubinske analize, prije nego što se ojača obveza država članica da dostave integrirane planove za ublažavanje za zemljišni sektor. Osim toga, ciljevi smanjenja trebali bi biti pravedni i izvedivi za države članice. Postizanje napretka u jednom sektoru ne bi trebalo nadoknaditi nedostatak napretka u drugim sektorima, stoga napredak postignut u sektoru LULUCF ne bi trebao nadoknaditi nedostatak napretka u drugim sektorima.
__________________	__________________
33 COM(2020) 562 final.	33 COM(2020) 562 final.

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7a) Komisija je u svojoj komunikaciji od 17. rujna 2020. naslovljenoj „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” navela da se povećani opći cilj za 2030. može postići samo ako svi sektori ponude specifična izvediva rješenja, uzimajući u obzir procjene njihova distribucijskog učinka i njihovih utjecaja na konkurentnost u različitim sektorima. U tom pogledu trebalo bi uspostaviti ravnotežu između mjera koje poduzimaju države članice radi postizanja cilja klimatske neutralnosti, s jedne strane, te učinkovite i odgovarajuće zašite šuma, s druge strane, osiguravajući pritom održivije gospodarenje šumama i tlom, uz proizvodnju dovoljnih količina održivih i visokokvalitetnih proizvoda.

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7b) S obzirom na kontinuirano pogoršanje klime i nesmanjeno ispuštanje fosilnog CO2 iskorištavanjem podzemnih ležišta ugljena, nafte i prirodnog plina, sektor poljoprivrede i šumarstva mora se hitno preusmjeriti na očuvanje sredstava za život u ruralnim područjima i osiguravanje opskrbe hranom u Uniji. Sva bi nastojanja trebalo usmjeriti na to da se u što kraćem roku zaustavi godišnje ispuštanje 3000 milijuna tona emisija fosilnog CO2 nastalih izgaranjem ugljena, naftnih proizvoda i prirodnog plina.

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7c) Komisija bi trebala preispitati postojeći sustav izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova koje sadržavaju CO2 i onima koje ga ne sadržavaju u okviru jednog programa izvješćivanja prije podnošenja bilo kakvog novog zakonodavnog prijedloga u tom području. To bi preispitivanje trebalo odražavati razliku između plinova s kratkim životnim ciklusom, kao što je metan, i plinova s dugim životnim ciklusom, kao što je ugljik, koji ostaju u atmosferi više od 1000 godina. U okviru izvješćivanja potrebno je razmotriti i cikličku prirodu biogenih emisija metana te način na koji se biogene emisije metana razlikuju od fosilnog metana iz rudnika.

Obrazloženje

Metan je kratkoživući plin koji se razlikuje od CO2 po svojem učinku na globalno zagrijavanje. Nadalje, u tijeku su znanstvene rasprave o utjecaju biogenog metana na globalnu temperaturu. Stoga je za novo područje primjene potrebna analiza Komisije o razlici između emisija biogenog i fosilnog metana te njegovu stvarnom učinku na globalno zagrijavanje.

Amandman  12

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
8. Zemljišni sektor ima potencijal da na troškovno učinkovit način brzo postane klimatski neutralan do 2035. te da potom stvara više uklanjanja nego emisija stakleničkih plinova. Zajednička obveza radi postizanja klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru do 2035. na razini EU-a može pružiti potrebnu sigurnost planiranja za kratkoročno poticanje mjera ublažavanja na temelju zemljišta, s obzirom na to da može biti potrebno mnogo godina da se tom mjerom postignu željeni rezultati ublažavanja. Nadalje, predviđa se da će zemljišni sektor do 2050. postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u. Stoga je osobito važno povezati taj sektor s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere kojima svaka država članica najbolje pridonosi zajedničkom cilju klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru na razini EU-a do 2035. Komisija bi na temelju tih planova trebala predložiti nacionalne ciljeve, pri čemu bi se osiguralo da emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u cijeloj Uniji u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te emisije koje nisu CO2 iz poljoprivrednih sektora budu barem uravnotežene do 2035. Za razliku od cilja klimatske neutralnosti zemljišnog sektora na razini EU-a do 2035. takvi će nacionalni ciljevi biti obvezujući i provedivi za svaku državu članicu.	8. Zemljišni sektor ima potencijal da uklanjanjem ugljika postigne ugljičnu neutralnost do 2035. te da potom kratkoročno i dugoročno stvara više uklanjanja nego emisija stakleničkih plinova. Kombiniranjem uklanjanja stakleničkih plinova i emisija iz LULUCF-a i poljoprivrednih emisija u jedinstven sustav obračuna u skladu sa smjernicama IPCC-a za izvješćivanje, nakon provedbe pozitivne procjene učinka mogao bi se pojednostavniti obračun u području stakleničkih plinova i povećati njegova učinkovitost. Zajednička obveza s nacionalnim doprinosima, uzimajući u obzir učinkovite fleksibilnosti i posebnosti na državnim područjima država članica, radi postizanja klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru do 2035. na razini EU-a može pružiti potrebnu sigurnost planiranja za kratkoročno poticanje mjera ublažavanja na temelju zemljišta, s obzirom na to da može biti potrebno mnogo godina da se tom mjerom postignu željeni rezultati ublažavanja. Nadalje, predviđa se da će zemljišni sektor do 2050. postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u. Stoga je osobito važno povezati taj sektor s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., pri čemu je potrebno osigurati djelotvornu i odgovarajuću zaštitu šuma, uz održivo gospodarenje šumama i tlom, kao i proizvodnju dovoljnih količina održivih i visokokvalitetnih sirovina, uzimajući u obzir Strategiju Unije za tlo i mjere za zaštitu zemljišta od prekrivanja tla, urbanizacije i širenja urbanih područja. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere za svaki sektor kako bi se osiguralo da povećana sekvestracija ugljika u šumarstvu ne dovede do smanjenja ambicija u drugim sektorima te kojima svaka država članica najbolje pridonosi zajedničkom cilju klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru na razini EU-a do 2035. Na temelju tih planova te uzimajući u obzir zaključke Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, Komisija bi trebala procijeniti cilj klimatske neutralnosti u sektoru zemljišta 2035. s obzirom na ciljeve utvrđene u članku 39. UFEU-a, biogospodarstvo Unije i zamjenu fosilnih goriva. Međutim, prvi cilj poljoprivrede Unije trebao bi ostati proizvodnja visokokvalitetnih i održivih proizvoda. Komisija bi zatim trebala predložiti nacionalne mjere i mjere Unije usmjerene na postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova 2035., što znači da bi emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u cijeloj Uniji u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te emisije koje nisu CO2 iz poljoprivrednih sektora trebale biti barem uravnotežene i razmjerne do te godine. Doprinosi postizanju tog cilja trebali bi biti pravedno raspodijeljeni među sektorima i državama članicama. Komisija bi trebala provjeriti postoje li neplanirani učinci klimatske politike na okoliš, bioraznolikost i kapacitet proizvodnje hrane, kao i socijalni učinci i učinci na dohodak upravitelja zemljišta, šumara i poljoprivrednika te povezanih poduzeća, kako bi se omogućilo postizanje ciljeva Unije na uravnotežen način.
__________________	__________________
34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Amandman  13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(8a) Šume pružaju veliku korist za bioraznolikost, stabilizaciju tla, pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te potencijalno osiguravaju dugovječne drvne proizvode. Međutim, priroda i funkcija šuma vrlo su promjenjive u cijeloj Uniji, posebice od sjevera, gdje je proizvodnja drvne sirovine raširenija, do juga, gdje je očuvanje tla prioritet, a za druge posebne višefunkcionalne vrste šuma, kao što su sredozemna šuma ili Dehesa, često su potrebne posebne mjere očuvanja i ekološke mjere, kao i duga razdoblja za poniranje CO2. Takve sredozemne šume osjetljivije su na klimatske promjene zbog izravnih učinaka kao što su suša ili gubitak šuma zbog temperature ili razvoj aridnosti. U tom bi se kontekstu kao jedan od alata potrebnih za jačanje otpornosti šuma Unije trebao upotrebljavati indeks aridnosti.

Amandman  14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Doprinos poljoprivrede i šumarstva zamjeni fosilnih izvora energije, koja se postiže upotrebom obnovljivih sirovina, posebno drva i proizvoda na bazi drva, umjesto fosilnih sirovina, trebao bi se priznati tom sektoru jer se njime pridonosi i zaštiti klime. Istodobno je važno promicati aktivno održivo gospodarenje šumama i osiguravanje poljoprivrednih proizvoda i nusproizvoda kako bi se promicalo biogospodarstvo, odnosno zamjena fosilnih sirovina obnovljivim sirovinama i istodobno optimizirala apsorpcija ugljika.

Amandman  15

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
10. Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedini poljoprivrednici ili upravitelji šumama trebaju izravni poticaj za skladištenje više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama. Novi poslovni modeli koji se temelje na poticajima za sekvestraciju ugljika i na certifikaciji za uklanjanje ugljika moraju se sve više primjenjivati u razdoblju do 2030. Takvi će poticaji i poslovni modeli dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Stoga bi osim drvnih proizvoda trebalo uvesti i nove kategorije proizvoda za skladištenje ugljika. Novi poslovni modeli te prakse poljoprivrede i upravljanja zemljištem za povećanje uklanjanja pridonose uravnoteženom teritorijalnom razvoju i gospodarskom rastu u ruralnim područjima. Njima se isto tako stvaraju mogućnosti za nova radna mjesta i daju poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje.	10. Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedini poljoprivrednici ili upravitelji šumama trebaju izravni poticaj za skladištenje više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama, čime se istodobno pružaju druge društvene koristi i štiti bioraznolikost. Novi poslovni modeli koji se temelje na poticajima za sekvestraciju ugljika i na certifikaciji za uklanjanje ugljika moraju se sve više primjenjivati u razdoblju do 2030. i poslije. Financijski poticaji trebali bi potjecati iz javnih ili privatnih izvora te bi se njima trebali nagrađivati upravitelji zemljištem za svoju praksu upravljanja ili stvarnu količinu sekvestriranog ugljika, ili za povećanje skladištenja atmosferskog ugljika. Javnim financiranjem u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugih programa Unije, kao što su LIFE, kohezijski fondovi, Obzor Europa, Mehanizam za oporavak i otpornost te Fond za pravednu tranziciju, već se mogu podupirati sekvestracija ugljika i pristupi koji pogoduju bioraznolikosti u šumama i poljoprivrednim zemljištima te bi ih trebalo povećati. Međutim, financiranje ZPP-a trebalo bi i dalje uglavnom biti usmjereno na proizvodnju hrane i jamčenje sigurnosti opskrbe hranom u Uniji. Komisija bi 2022. trebala predstaviti pravni okvir s jasnim financijskim okvirom, pravilima za obračun i modelom koji se temelji na tržištu. Novi poslovni modeli trebali bi biti dobrovoljni i temeljiti se jasnim i provedivim pravilima s visokokvalitetnim certifikatima kojima se može osigurati ispunjavanje kriterija dodatnosti, trajnosti, izbjegavanja dvostrukog računanja, održivosti i autentičnosti kako bi se osigurala vjerodostojnost i spriječila prijevarna plaćanja. Obračun bi se trebao temeljiti na članku 6. Pariškog sporazuma i ishodima sastanka na vrhu u Glasgowu 2021. kako bi se izbjeglo dvostruko računanje te poboljšao razvoj pouzdanog i usklađenog globalnog obračunavanja uklanjanja ugljika. Svi prijedlozi Komisije o sekvestraciji ugljika trebali bi se temeljiti na čvrstoj stručno ocijenjenoj znanosti u pogledu učinkovitosti praksi sastavnica za sekvestraciju i zadržavanje ugljika ili smanjenje emisija stakleničkih plinova. Takvi će poticaji i poslovni modeli dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena u kružnom i održivom biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda i zamjenom fosilnih sirovina, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Osim drvnih proizvoda trebalo bi uvesti i novu kategoriju proizvoda za skladištenje ugljika, uključujući relevantne proizvode na biološkoj osnovi i inovativne proizvode, također proizvedene od nusproizvoda i ostataka, ako postoji znanstveno dokazan, stvaran i provjerljiv učinak sekvestracije ugljika, kao i razvoj bioenergije s tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljika (BECCS). Komisija bi trebala procijeniti i supstitucijski potencijal proizvoda za skladištenje ugljika. Održivo gospodarenje šumama nužno je radi održive upotrebe biomase i zbog povećane potražnje za obnovljivim proizvodima. Novi poslovni modeli te prakse poljoprivrede i upravljanja zemljištem za povećanje uklanjanja u skladu s poticajima za pristupe koji pogoduju bioraznolikosti pridonose uravnoteženom teritorijalnom razvoju i gospodarskom rastu u ruralnim područjima. Njima se isto tako stvaraju mogućnosti za nova radna mjesta i daju poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje.

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10a) Kako bi se osigurala potrebna financijska potpora za poljoprivrednike u Uniji, države članice trebale bi pri izradi svojih nacionalnih strateških planova u skladu s pravnim okvirom za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027., u okviru kojeg države članice dobivaju potporu za strateške planove koji se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a, utvrditi svoje posebne ciljeve i konkretne mjere za osiguravanje prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja. To podrazumijeva stvaranje jasne poveznice između ciljeva LULUCF-a i znatnih financijskih poticaja iz ZPP-a u okviru prilagođenih rješenja za poljoprivrednike u svakoj državi članici kako bi se odabrao najbolji mogući pristup: u okviru programa za ekologiju i poljoprivredno-okolišnih mjera ili ulaganja za ruralni razvoj, Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP-AGRI) te potpore za usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava. Kako bi se financijski poticaji razvili i održali u dovoljnoj količini i dugoročno, potrebno je osloboditi dodatne proračunske linije preko financijskih instrumenata i javnih sredstava, kao što su programi LIFE i Obzor Europa. Komisija, države članice i nacionalna nadležna tijela trebali bi dodijeliti posebne proračune za sredstva i ulaganja u infrastrukturu za nove tehnologije dekarbonizacije i ublažavanja klimatskih promjena, uključujući posebna sredstva za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i vlasnike šuma. Nadležna tijela Unije i nacionalna nadležna tijela trebala bi blisko surađivati s relevantnim dionicima na razvoju poticajnog okruženja i odgovarajućih mehanizama financijske potpore za prelazak na ugljičnu neutralnost.

Amandman  17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10b) U skladu s ciljem Unije u pogledu nulte neto stope preuzimanja zemljišta do 2050., trebalo bi izbjegavati prenamjenu prirodnog i poljoprivrednog zemljišta u izgrađena područja. Stoga bi države članice u svoje planove korištenja zemljišta trebale uvrstiti mjere usmjerene na kompenzaciju za svako smanjenje zemljišta koje je posljedica urbanizacije.

Amandman  18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10c) Održivo gospodarenje šumama donosi očite koristi u povećanju ciljeva u pogledu ponora ugljika povećanjem ponora ugljika, sprečavanjem prirodnih nepogoda i povećanjem bioraznolikosti.

Amandman  19

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
11. Uzimajući u obzir specifičnosti sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.	11. Uzimajući u obzir specifičnosti sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u svakoj državi članici uzrokovane prirodnim nepogodama, gospodarskim nestabilnostima te demografskim ili društvenim promjenama, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi na troškovno učinkovit način postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti u okviru sektora LULUCF te između LULUCF-a i Uredbe o raspodjeli tereta, uključujući trgovanje viškovima i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.

Amandman  20

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
12. Prekid primjene postojećih pravila za obračun nakon 2025. dovodi do potrebe za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili kao posljedica klimatskih promjena u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan s prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, donijele odgovarajuće mjere za smanjenje osjetljivosti svojeg zemljišta na takve nepogode i da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.	12. Komisija bi trebala procijeniti potrebu za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili kao posljedica klimatskih promjena u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan sa sve učestalijim prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i donijele odgovarajuće mjere za smanjenje osjetljivosti svojeg zemljišta na takve nepogode i da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva.

Amandman  21

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
13. Uz postavljanje obvezujućih nacionalnih godišnjih ciljeva za uklanjanje stakleničkih plinova na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova od 2026. nadalje, trebalo bi utvrditi pravila za usklađenost s ciljevima. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a kazna za neusklađenost trebala bi se računati na sljedeći način: 108 % razlike između dodijeljenog cilja i neto uklanjanja prijavljenih u određenoj godini dodat će se broju za emisije stakleničkih plinova koje je država članica prijavila u sljedećoj godini.	13. Uz postavljanje obvezujućih ciljeva za 2030. za uklanjanje stakleničkih plinova na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova od 2026. nadalje, trebalo bi utvrditi pravila za usklađenost s ciljevima. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a kazna za neusklađenost trebala bi se računati na sljedeći način: 103 % razlike između dodijeljenog cilja i neto uklanjanja prijavljenih 2030. dodat će se broju za uklanjanje emisija stakleničkih plinova prijavljenom u razdoblju usklađenosti nakon 2030.

Amandman  22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(13a) Postizanje ambicioznih ciljeva za udvostručavanje udjela energija iz obnovljivih izvora u Uniji zahtijeva iznimno dinamično širenje svih tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te posebice povećanu upotrebu biogenih izvora energije. Biogeni izvori energije, posebice drvo, daju najveći doprinos portfelju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu 60 % obnovljivih izvora energije u 27 država članica EU-a potječe iz bioenergije i 80 % bioenergije temelji se na drvu, a tako će biti i u budućnosti kako bi se postigli ciljevi u području energije iz obnovljivih izvora.

Amandman  23

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
15. S obzirom na utvrđivanje ciljeva neto uklanjanja stakleničkih plinova za države članice za razdoblje od 2026. do 2030., Komisija bi trebala provesti sveobuhvatno preispitivanje kako bi provjerila podatke o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. U tu bi svrhu 2025. trebalo provesti sveobuhvatno preispitivanje, uz sveobuhvatna preispitivanja koja će Komisija provesti 2027. i 2032. u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2018/1999.	15. S obzirom na utvrđivanje linearne putanje neto uklanjanja stakleničkih plinova za države članice za razdoblje od 2026. do 2030., Komisija bi trebala provesti sveobuhvatno preispitivanje kako bi provjerila podatke o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. Godine 2025., 2027. i 2032. trebalo bi provesti sveobuhvatno preispitivanje kako bi se preispitao cilj postavljen za 2030., cilj klimatske neutralnosti 2035. i opća putanja do obveze iz Pariškog sporazuma do 2050. te kako bi se taj cilj prilagodio, osiguravajući pritom da nema negativnog učinka na sigurnost opskrbe, sigurnost opskrbe hranom, biogospodarstvo, bioraznolikost ili stvaranja učinaka razmještanja.

Amandman  24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
16. Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.38, strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav39, strategije EU za šume40, revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća41 i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”42 zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji. Praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije.	16. Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru ažurirane strategije EU-a za biogospodarstvo, Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.38, strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav39, strategije EU za šume40, revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća41 i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”42 zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji. Praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije.
_________________	_________________
38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM/2020/380 final).	38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM/2020/380 final).
39 COM/2020/381 final.	39 COM/2020/381 final.
40 […]	40 […]
41 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).	41 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
42 COM/2021/82 final.	42 COM/2021/82 final.

Amandman  25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(17a) Pri primjeni ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir članak 349. UFEU-a, u kojemu se potvrđuje posebna osjetljivost najudaljenijih regija zbog njihove velike udaljenosti od kontinentalnih regija, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime te gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, što su čimbenici koji u velikoj mjeri ograničavaju njihov razvoj, uz znatne dodatne troškove u mnogim područjima, uključujući promet. Napori i ciljevi za smanjenje stakleničkih plinova na razini Unije moraju se prilagoditi toj teškoj stvarnosti, uz uravnoteženje okolišnih ciljeva s visokim socijalnim troškovima za te regije.

Amandman  26

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 1.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) ciljeve država članica za neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva za razdoblje od 2026. do 2030.;	(d) linearne putanje država članica za neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva za razdoblje od 2026. do 2030.;

Amandman  27

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 2. – stavak 2. – točka ga (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ga) proizvode za skladištenje ugljika;

Amandman  28

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 2. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I., prijavljenih u skladu s člankom 26. stavkom I4. Uredbe (EU) 2018/1999, a koji se odvijaju na državnim područjima država članica od 2031. pa nadalje u svakoj od kategorija zemljišta navedenih u stavku 2. točkama od (a) do (j) i u svakom od sljedećih sektora:	3. Ova se Uredba, podložno zahtjevima iz drugog podstavka, primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I., prijavljenih u skladu s člankom 26. stavkom I4. Uredbe (EU) 2018/1999, a koji se odvijaju na državnim područjima država članica od 2031. pa nadalje u svakoj od kategorija zemljišta navedenih u stavku 2. točkama od (a) do (j) i u svakom od sljedećih sektora:

Amandman  29

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 2. – stavak 3. – podstavak 1. – točka j

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(j)  „ostalo.”;	Briše se.

Amandman  30

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 2. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Komisija do 2025. mora:
	(a)  procijeniti opseg poljoprivrednih emisija metana i objaviti koje se prakse mogu primijeniti za postizanje takvog smanjenja emisija;
	(b)  procijeniti razliku između izvora i ciklusa emisija biogenog i fosilnog metana;
	(c)  predložiti model izračuna metana na temelju neto učinka globalnog zatopljenja, a ne na temelju ulaznih podataka o emisijama, kojima se ne uzima u obzir učinak hlađenja zbog smanjenja cikličkih emisija metana, u skladu s Pariškim sporazumom;
	(d)  istražiti razvoj indeksa učinkovitosti metana kojim bi se usporedili kilogrami metana proizvedenog po jedinici proizvodnje za različite poljoprivredne proizvode;
	(e)  provesti procjenu učinka o području primjene utvrđenom u članku 2. stavku 3. ove Uredbe s obzirom na ciljeve članka 39. UFEU-a, biogospodarstvo Unije i zamjenu fosilnih goriva, uključujući procjenu na razini država članica i sve do razine poljoprivrednog gospodarstva, kako bi se utvrdile posljedice u pogledu administrativnih zahtjeva, troškova napora koje treba poduzeti, vjerojatnih učinaka na prihod od poticaja, kao i posebnih odredbi, upravljanja i ciljeva koje treba donijeti.
	Države članice odgovarajućim politikama osiguravaju pravednu raspodjelu među sektorima. Komisija uspostavlja pravednu i izvedivu raspodjelu među državama članicama i analizira nacionalne mjere te osigurava da nema negativnog učinka na sigurnost opskrbe, sigurnost opskrbe hranom, bioraznolikost biogospodarstva ili stvaranja učinaka razmještanja.

Amandman  31

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova do 2030. iznosi 310 milijuna tona ekvivalenta CO2  kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018.	Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova do 2030. iznosi 310 milijuna tona ekvivalenta CO2  kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. te se preispituje u skladu s člankom 4. stavkom 4.a.

Amandman  32