IZVJEŠĆE o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
24.5.2022 - (COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD)) - ***I
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestitelj za mišljenje: Peter Liese
Izvjestitelji za mišljenje (*):
José Manuel Fernandes i Valérie Hayer, Odbor za proračune,
Mauri Pekkarinen, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika
- NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
- OBRAZLOŽENJE
- PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ ZA MIŠLJENJE PRIMIO INFORMACIJE
- MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE
- MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTAŽIVANJE I ENERGETIKU
- MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ
- MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
- POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
- POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
(COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0551),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0318/2021),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje češkog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.[1],
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 28. travnja 2022.[2],
– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za proračune, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za razvoj i Odbora za promet i turizam,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0162/2022),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;
3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi se trebalo provesti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija sustava Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika. |
__________________ |
__________________ |
3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016, str. 4). |
3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016, str. 4). |
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1a) Nakon zaključaka IPCC-a iz njegova izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi” dodatno je porasla hitnost potrebe da se održi cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C. IPCC je zaključio da će globalna temperatura dosegnuti ili premašiti vrijednost od 1,5 °C ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje odmah i ambiciozno, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5 °C, pa čak ni 2 °C. Osim toga, IPCC je u svojem izvješću od 28. veljače 2022. naslovljenom „Klimatske promjene 2022: Posljedice, prilagodba i ugroženost” potvrdio s vrlo visokom razinom pouzdanosti da su klimatske promjene prijetnja ljudskoj dobrobiti i zdravlju planeta. Svakim daljnjim odlaganjem usklađenog preventivnog globalnog djelovanja za prilagodbu i ublažavanje propustit će se kratkotrajna i prolazna prilika da se osigura budućnost koja je pogodna za život i održiva za sve. |
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1b) Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama. |
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1c) Unija bi zbog hitnosti situacije trebala ulagati veće napore i nametnuti se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma. |
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(1d) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi1a potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C i kako bi se spriječio znatan gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5 °C i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti. |
|
_________________ |
|
1a SL C 232, 16.6.2021, str. 28. |
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) Rješavanje problema povezanih s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u prvom su planu u Komunikaciji o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 20194. |
(2) Rješavanje problema povezanih s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma stoga su u prvom planu u Komunikaciji o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 20194. |
__________________ |
__________________ |
4 COM(2019)640 final. |
4 COM(2019)640 final. |
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(3) U europskom zelenom planu objedinjen je sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., i utvrđuje se nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija pritom drukčije utječe na žene i muškarce, a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga ona mora biti pravedna i uključiva te nitko ne smije biti zapostavljen. |
(3) Europski zeleni plan polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Njime se utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, a da se pritom nikoga ne zapostavi u pravednoj tranziciji kojom se rješava i energetsko siromaštvo. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija drukčije utječe na radnike iz različitih sektora i različitih rodova, a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom , osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim i nižim srednjim dohotkom. Osim toga stvara i poteškoće za neke regije, osobito regije sa strukturnim nedostacima i periferne regije te otoke. Stoga tranzicija mora biti pravedna i uključiva. |
|
__________________ |
|
1a Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).”; |
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) EU sustav trgovanja emisijama kamen je temeljac klimatske politike Unije i predstavlja njezin ključni alat za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova. U skladu s obvezama preuzetima na konferenciji COP26 u Glasgowu u pogledu godišnje revizije nacionalno utvrđenih doprinosa, Komisija bi trebala revidirati svoj nacionalno utvrđeni doprinos kako bi se njime obuhvatili svi sektori uključeni u EU sustav trgovanja emisijama za vrijeme revizije Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a. |
|
_________________ |
|
1a Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).”; |
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(4) Europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, koje su pokazale da naše društvo i gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi ih spriječili ili ublažili. Građani Europe i dalje su duboko uvjereni da se to prije svega odnosi na klimatske promjene5. |
(4) Dobro proveden europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, koje su pokazale da naše društvo i gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi ih spriječili ili ublažili na način koji je pravedan i kojim se nikoga ne zapostavlja, uključujući osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo. Građani Europe i dalje su duboko uvjereni da se to prije svega odnosi na klimatske promjene5. |
__________________ |
__________________ |
5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr). |
5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr). |
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4a) Ostvarenjem ciljeva europskog zelenog plana trebalo bi se osigurati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanje društvenog napretka za sve. Kako bi bile društveno prihvatljive, klimatske ambicije predložene ovom Direktivom trebale bi biti popraćene jednakim društvenim ambicijama u skladu s europskim stupom socijalnih prava. Program europskog zelenog plana trebao bi predstavljati priliku da se održe i stvore kvalitetna radna mjesta, promiče dostojanstven rad, povećaju standardi rada, ojača socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, suzbije diskriminacija na radnom mjestu i promiče rodna ravnopravnost. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, mehanizmi za pravednu tranziciju trebali bi nadopunjavati sve predložene mjere u okviru zelenog plana i paketa „Spremni za 55 %”. |
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(6) Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća7 u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom uspostavlja i obveza Unije da na svojem području smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. |
(6) Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom uspostavlja i obveza Unije da na svojem području smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. |
__________________ |
|
7 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).”; |
|
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(7) Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. |
(7) Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030., Unijinom cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i cilju postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. |
__________________ |
|
8 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).”. |
|
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(8) EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se poticati proizvodnja u postrojenjima koja djelomično ili u cijelosti smanjuju emisije stakleničkih plinova. Stoga bi opis nekih kategorija djelatnosti u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ trebalo izmijeniti kako bi se jednako postupalo prema postrojenjima u predmetnim sektorima. Nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju nekog proizvoda ne bi trebala ovisiti o prirodi proizvodnog procesa. Stoga je potrebno izmijeniti definiciju proizvodâ te, za određene referentne vrijednosti, obuhvaćenih procesa i emisija, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove i postojeće tehnologije. Potrebno je i odvojiti ažuriranje referentnih vrijednosti za rafinerije od onih za vodik kako bi se uzela u obzir sve veća važnost proizvodnje vodika izvan sektora rafinerija. |
(8) EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se poticati proizvodnja u postrojenjima koja djelomično ili u cijelosti smanjuju emisije stakleničkih plinova. Stoga bi opis nekih kategorija djelatnosti u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ trebalo izmijeniti kako bi se jednako postupalo prema postrojenjima u predmetnim sektorima. Nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju nekog proizvoda ne bi trebala ovisiti o prirodi proizvodnog procesa. Stoga je potrebno izmijeniti definiciju proizvodâ te, za određene referentne vrijednosti, obuhvaćenih procesa i emisija, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove i postojeće tehnologije. Potrebno je i odvojiti ažuriranje referentnih vrijednosti za rafinerije od onih za vodik kako bi se uzela u obzir sve veća važnost proizvodnje zelenog vodika izvan sektora rafinerija. |
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(8a) Pri utvrđivanju načela za određivanje ex-ante referentnih vrijednosti u pojedinačnim sektorima i podsektorima Komisija bi se trebala savjetovati s relevantnim dionicima, uključujući u predmetnim sektorima i podsektorima, predstavnicima civilnog društva i Europskim znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119. |
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(13) Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća13 ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika. |
(13) Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća13 ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika. |
__________________ |
__________________ |
13 Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
13 Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13a) U EU sustavu trgovanja emisijama trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati neopravdana izuzeća i mjere kojima se narušava tržišno natjecanje. Dugoročno bi svi sektori trebali imati ulogu u doprinosu postizanju klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. te bi sve emisije CO2 trebale biti obuhvaćene odgovarajućim instrumentima politika Unije. Uključivanjem spalionica komunalnog otpada u EU sustav trgovanja emisijama pridonijelo bi se kružnom gospodarstvu jer bi se poticali recikliranje, ponovna upotreba i popravljanje proizvoda te bi se istovremeno pridonijelo dekarbonizaciji na razini cjelokupnog gospodarstva. Budući da su djelatnosti recikliranja i regeneracije već obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama, uključivanje spalionica komunalnog otpada ojačalo bi poticaje za održivo gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada. To bi dopunilo ostale elemente zakonodavstva Unije o otpadu. Osim toga, integracijom spaljivanja otpada u EU sustav trgovanja emisijama stvorili bi se jednaki uvjeti među regijama koje su uključile spaljivanje komunalnog otpada u opseg sustava, čime se smanjuje rizik od porezne konkurencije među regijama. No kako bi se izbjeglo preusmjeravanje otpada iz spalionica komunalnog otpada na odlagališta u Uniji, koja generiraju emisije metana, kao i izvoz u treće zemlje s potencijalno opasnim utjecajem na okoliš, uključivanju spalionica komunalnog otpada u područje primjene Direktive 2003/87/EZ od 1. siječnja 2026. trebala bi prethoditi procjena učinka koja se treba provesti do 31. prosinca 2024. i koja bi, prema potrebi, trebala biti popraćena zakonodavnim prijedlogom za sprečavanje takvog preusmjeravanja otpada i takvih izvoza. |
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13b) Trebale bi se uzeti u obzir sve emisije stakleničkih plinova koje su uhvaćene i prenesene radi upotrebe s pomoću postupaka hvatanja i upotrebe ugljika koje nisu trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem. Ako sve faze postupka, posebno emisije iz spalionica otpada, nisu obuhvaćene mehanizmima određivanja cijene ugljika, oslanjanje na obuhvaćanje emisija na mjestu ispuštanja u atmosferu dovelo bi do podcjenjivanja emisija. Kako bi se reguliralo hvatanje ugljika na način kojim se smanjuju neto emisije, osigurava da se sve emisije uzimaju u obzir i da se izbjegava dvostruko računanje te pritom stvaraju gospodarski poticaji, Komisija bi trebala procijeniti kako obračunati emisije stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu na temelju procjene ukupnog životnog ciklusa proizvoda, na primjer ako se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda ili ako takvo razmjerno smanjenje pridonosi inovativnim nacionalnim politikama koje je odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice kako bi se osigurala i poticala suradnja među sektorima te bi prema potrebi trebala podnijeti zakonodavni prijedlog koji uključuje transparentnu usporedivu i pouzdanu metodologiju. |
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13c) U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119, najveći bi prioritet trebalo dati izravnim smanjenjima emisija, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem CO2 kako bi se postigla klimatska neutralnost. Srednjoročno bi uklanjanje CO2 već moglo pomoći u povećanju ambicije iznad klimatskog cilja Unije za 2030. iz Uredbe (EU) 2021/1119. Stoga bi Komisija trebala ispitati kako se negativne emisije koje nastaju uklanjanjem stakleničkih plinova iz atmosfere te njihovim sigurnim i trajnim skladištenjem, na primjer izravnim hvatanjem iz zraka, mogu uzeti u obzir i poticati u trgovanju emisijama, uključujući predlaganjem jasnog područja primjene te strogih kriterija i zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da se takvim uklanjanjem ne samo kompenziraju potrebna smanjenja emisija nego i da ona budu stvarna i trajna. |
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13d) Prema Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana 26 % emisija metana na našem kontinentu potječe iz otpada. Predviđa se da će odlagališta na svjetskoj razini generirati između 8 i 10 % svih antropogenih emisija stakleničkih plinova do 2050. Unija bi trebala nastojati znatno smanjiti odlaganje otpada u Uniji te bi u svakom slučaju trebala izbjegavati uključivanje spaljivanja otpada u EU sustav trgovanja emisijama u budućnosti, što bi dovelo do nejednakih uvjeta i povećanog odlaganja otpada. Stoga bi Komisija trebala isto tako procijeniti mogućnost i izvedivost uključivanja svih postupaka gospodarenja otpadom, kao što su odlagališta otpada, fermentacija, kompostiranje i mehanička biološka obrada, u EU sustav trgovanja emisijama. |
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(14) Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena. |
(14) Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena i posljedično tome postizanju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030., cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja postizanja negativnih emisija nakon toga kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 te cilja Pariškog sporazuma. |
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(14a) Međunarodni pomorski promet jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u Unijinu obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova iako je Europski parlament više puta pozivao sve sektore gospodarstva da doprinesu zajedničkim nastojanjima da se tranzicija na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova dovrši što prije, a najkasnije do 2050., u skladu s obvezama koje je Unija preuzela temeljem Pariškog sporazuma. CO2 je i dalje prevladavajući uzrok utjecaja pomorskog prometa na klimu kad se izračuna na temelju stogodišnjeg potencijala globalnog zagrijavanja te na njega otpada 98 % ili, ako se uključi crni ugljik, 91 % ukupnih međunarodnih emisija stakleničkih plinova u ekvivalentima CO2. Međutim, prema izvješću Međunarodne pomorske organizacije (IMO) naslovljenom „Četvrta studija IMO-a o stakleničkim plinovima”, objavljenom 2020., metan (CH4) se povećao za 87 % u razdoblju 2012.–2018. Stoga, te u skladu s amandmanima na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 koje je Europski parlament usvojio 16. rujna 2020., kako bi se globalni sustav podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima na odgovarajući način uzeo u obzir, i emisije CO2, emisije CH4 i dušikov oksid (N2O) trebalo bi uključiti u proširenje EU sustava trgovanja emisijama na djelatnosti pomorskog prometa. U skladu s time bi upravljačko tijelo trebalo osigurati da brodarska društva prate objedinjene podatke o emisijama i izvješćuju o njima, uključujući ispuštanje CO2, CH4 i N2O, kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EU) .../.... [FuelEU Maritime]. Osim toga, Komisija bi do 31. prosinca 2024. trebala ocijeniti učinak koji emisije stakleničkih plinova koje nisu CO2, N2O i CH4 te čestice s potencijalom globalnog zatopljenja imaju na globalnu klimu i izvijestiti o njemu te prema potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog o uključivanju tih emisija i čestica iz djelatnosti pomorskog prometa u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama. |
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(15) Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća14 uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća15 djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. |
(15) Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća14 uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća15 djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. Kako bi se povećala ekološka učinkovitost mjera Unije i izbjegli nepošteno tržišno natjecanje i poticaji za izbjegavanje mjera, područje primjene Uredbe (EU) 2015/757 trebalo bi se izmijeniti na način da od 1. siječnja 2024. obuhvaća brodove teže od 400 bruto tona. Kako bi se osiguralo da je administrativno opterećenje razmjerno, za brodove koji teže manje od 5 000 bruto tona od brodara bi se trebalo zahtijevati da dostavljaju podatke koji su relevantni za uključivanje takvih brodova u okvir EU sustava trgovanja emisijama od 1. siječnja 2027., posebno o vrsti goriva, faktoru ugljika i gustoći energije. |
__________________ |
__________________ |
14 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). |
14 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). |
15 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
15 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(16) U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, iako je nedavni napredak postignut u okviru IMO-a dobrodošao, te mjere neće biti dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. |
(16) U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, nedavne promjene u okviru IMO-a nisu dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Uzimajući u obzir međunarodni karakter pomorskog prometa Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala dodatno pojačati diplomatske napore kako bi se postigao napredak u pogledu razvoja globalne tržišno utemeljene mjere na razini IMO-a. |
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(16a) Pristajanje u luke u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a radi izbjegavanja troškova moglo bi ozbiljno ugroziti djelotvornost EU sustava trgovanja emisijama u pomorskom sektoru jer se time ne bi smanjile ukupne razine emisija iz pomorskog prometa. Takva pristajanja u luke radi izbjegavanja troškova mogla bi čak i povećati ukupne emisije, posebice kada to izbjegavanje dovodi do duljih putovanja u treće zemlje s nižim ekološkim standardima i iz njih. Stoga bi Komisija od [godine nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] nadalje trebala pratiti provedbu poglavlja u pomorskom prometu i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive i izvješćivati o njima te bi prema potrebi trebala podnijeti zakonodavni prijedlog u kojem bi se naveli dokazi o pristajanjima radi izbjegavanja troškova. |
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(17) U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva16. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. |
(17) Emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora čine otprilike 2,5 % emisija Unije. Nedostatak odlučnog djelovanja u okviru IMO-a usporilo je inovacije i uvođenje potrebnih mjera za smanjenje emisija u sektoru. U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako razmjerno pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva16. Od 2024. trebala bi se u potpunosti provoditi predaja emisijskih jedinica brodarskih društava te bi ona trebala predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvate te emisije i istovremeno osiguraju odstupanja pod strogim uvjetima ako treće zemlje preuzmu odgovornost za te emisije ili da se uspostavi tržišno utemeljena mjera IMO-a koja obuhvaća dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa od 2027. nadalje stoga bi trebalo uključivati emisije iz putovanja u treće zemlje i iz njih, istovremeno osiguravajući odstupanja za polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice pod strogim uvjetima, posebno ako treća zemlja ima uspostavljen mehanizam određivanja cijene ugljika ili je bilateralnim ili multilateralnim sporazumom između Unije i jedne ili više trećih zemalja uspostavila mehanizam određivanja cijene ugljika povezan s EU sustavom trgovanja emisijama u skladu s člankom 25. Direktive 2003/87/EZ kako bi se emisije ograničile i smanjile na razinu koja je najmanje jednaka onoj u okviru EU sustava trgovanja emisijama, odnosno obvezujući mehanizam za ograničavanje, smanjenje i određivanje cijene emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, čime bi se postiglo smanjenje apsolutnih emisija koje je najmanje jednako slučaju da 100 % tih emisija podliježe EU sustavu trgovanja emisijama ili da najmanje razvijena zemlja ili mala otočna država ima BDP po stanovniku koji nije jednak ili veći od prosjeka Unije te uključuje te emisije u svoje nacionalno utvrđene doprinose u okviru Pariškog sporazuma. |
__________________ |
__________________ |
16 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
16 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17a) Negativni učinci klimatskih promjena utječu na poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo na hranu, vodu, sanitarne uvjete, zdravlje, pristojno stanovanje i život. U Pariškom sporazumu kao treći stup djelovanja u području klime postavljena je šteta i gubitak koji nerazmjerno pogađaju osobe koje žive u osjetljivim uvjetima, autohtone narode, žene, djecu i osobe s invaliditetom. Zemlje s niskim dohotkom, zemlje s nižim srednjim dohotkom i najslabije razvijene zemlje najosjetljivije su na posljedice klimatskih promjena. Iako one veoma malo ili čak zanemarivo doprinose stakleničkim plinovima u atmosferi, često su izloženiji utjecaju klimatskih promjena, posebno s obzirom na stanje njihove infrastrukture i životne uvjete njihova stanovništva. Te su zemlje sada u katastrofalnoj situaciji zbog kombinacije globalnog neuspjeha u ograničavanju emisija stakleničkih plinova, što još više povećava njihove potrebe za prilagodbom i troškove, i krize javnih financija uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i povezane „pandemije duga”. |
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17b) Komisija, Vijeće i Europski parlament trebali bi surađivati s trećim zemljama kako bi olakšali prihvaćanje odredaba Direktive 2003/87/EZ u vezi s djelatnostima pomorskog prometa i ojačali međunarodnu suradnju u tom području. Komisija, Vijeće i Europski parlament istovremeno bi trebali raditi na jačanju globalnih mjera u okviru IMO-a. |
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17c) Za provedbu Pariškog sporazuma potrebna su znatna financijska sredstva, a Unija se i dalje zalaže za davanje doprinosa cilju razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi USD godišnje iz različitih izvora počevši od 2020. za potporu zemljama u razvoju. Odluka donesena na 24. sastanku Konferencije stranaka (COP24) o ambicioznijem cilju od 2025. nadalje, povrh trenutačne obveze, korak je u pravom smjeru, ali stvarne obveze razvijenih zemalja i dalje su daleko od zajedničkog cilja, a prazninu koja iz toga proizlazi trebalo bi popuniti. Unija i njezine države članice trebale bi povećati svoje zalaganje za mobilizaciju međunarodnog financiranja u području klime namijenjenog zemljama u razvoju i izradu međunarodnog plana u kojem se navodi pošten udio svake razvijene zemlje u financijskoj obvezi u iznosu od 100 milijardi USD i mehanizmi kojima se osigurava da će se obveze ispuniti. Od 2025. nadalje gospodarstva u usponu trebala bi dati svoj doprinos za povećanje iznosa međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u budućnosti. |
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17d) Komisija bi trebala pomoći zemljama u razvoju i povećati svoju potporu tim zemljama, među ostalim primjenom EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, kako bi se ojačala njihova sposobnost prilagodbe i otpornost u pogledu klimatskih promjena. Zajedničkim preuzimanjem obveza Unije za potporu djelovanju u području klime u zemljama u razvoju povećao bi se njezin utjecaj u pregovorima u okviru UNFCCC-a, dok bi se doprinosom u okviru Zelenog klimatskog fonda također potaknulo druge zemlje da tom fondu pridonesu dio prihoda od vlastitih sustava određivanja cijena ugljika. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje potrebe zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije procjenom emisija stakleničkih plinova u sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama. |
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.e (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17e) Unija i njezine države članice izdvajaju najveći dio javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Financiranje djelovanja u području klime od ključne je važnosti jer mnoge zemlje u razvoju imaju uvjetovane nacionalno utvrđene doprinose, čije ostvarenje ovisi o financijskoj potpori. Komisija bi trebala podupirati zemlje u razvoju u dekarbonizaciji njihovih industrija, posebno u onim sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama, kako bi im se olakšalo postizanje ciljeva smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu u skladu s Pariškim sporazumom. Kao prioritet potrebno je usmjeriti napore na potrebe najslabije razvijenih zemalja primjenom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za financiranje djelovanja u području klime, posebice za prilagodbu na učinke klimatskih promjena. |
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.f (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17f) Za obnovu flota brodova klase leda i razvoj inovativne tehnologije koja smanjuje emisije takvih brodova tijekom plovidbe u zimskim uvjetima bit će potrebno vrijeme i financijska potpora. Trenutačno dizajn koji omogućuje brodovima klase leda da plove u uvjetima leda ima za posljedicu to da takvi brodovi proizvode više emisija kako na otvorenom moru tako i u plovidbi u uvjetima leda od brodova slične veličine dizajniranih za plovidbu samo na otvorenom moru. U prosjeku brodovi klase leda, kad plove na otvorenom moru, troše između 2 i 5 % više goriva od brodova slične veličine dizajniranih za plovidbu samo na otvorenom moru. Stoga bi u skladu s ovom Direktivom trebalo provesti metodu za koju nije bitna zastava pod kojom brod plovi kako bi se uzeli u obzir uvjeti leda u sjevernim dijelovima Unije, čime bi se omogućilo smanjenje emisijskih jedinica koje brodarska društva trebaju predati do 31. prosinca 2029. na temelju klase leda svojih brodova ili plovidbe u uvjetima leda, ili oboje. U skladu s time brodarska društva trebala bi od 2030. nadalje imati obvezu predati emisijske jedinice koje odgovaraju stopostotnom (100 %) iznosu verificiranih emisija prijavljenih za svaku godinu neovisno o klasi leda brodova i plovidbi u uvjetima leda. Trebala bi se i pružiti posebna potpora inovacijama u pogledu dekarbonizacije brodova klase leda u okviru Fonda za oceane. |
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(18) Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi u izvješće trebala prema potrebi uključiti prijedloge. |
(18) Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. U slučaju da se donese globalna tržišno utemeljena mjera na razini IMO-a koja bi dovela do smanjenja emisija stakleničkih plinova koja su u skladu s Pariškim sporazumom i barem usporediva sa smanjenjima do kojih dovode mjere Unije, Komisija bi trebala razmotriti razmjerno smanjenje područja primjene mjera Unije kako bi se izbjeglo stvaranje dvostrukog opterećenja i istovremeno u okviru EU sustava trgovanja emisijama zadržalo barem pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice te pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, pritom priznajući suverenitet Unije u pogledu regulacije svojeg udjela emisija iz međunarodnih pomorskih putovanja u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma. Međutim, u slučaju da se na razini IMO-a ne ostvari dovoljan napredak ili da se na razini IMO-a donesu globalne mjere koje nisu usklađene s Pariškim sporazumom i nisu barem usporedive s učincima ostvarenim mjerama Unije, Komisija bi trebala izmjenom Direktive 2003/87/EZ zadržati mjere Unije koje obuhvaćaju sto posto (100 %) emisija brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice te sto posto (100%) emisija brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice. |
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(19) Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti. |
(19) Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti koje su u skladu ciljem klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i ciljem postizanja negativnih emisija nakon toga u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i ciljevima Pariškog sporazuma. |
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(20) Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” brodarsko društvo moglo bi na temelju ugovornog sporazuma smatrati da je subjekt koji je izravno nadležan za odluke koje utječu na emisije CO2 broda odgovoran za troškove usklađivanja na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda. |
(20) Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. Međutim, brodarsko društvo nije uvijek odgovorno za kupnju goriva ili donošenje operativnih odluka koje utječu na emisije stakleničkih plinova broda. Te odgovornosti može u okviru ugovornog sporazuma preuzeti subjekt koji se razlikuje od brodarskog društva. U tom slučaju, kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje načela „onečišćivač plaća” i kako bi se potaknulo uvođenje mjera učinkovitosti i čišćih goriva, u takve bi sporazume trebalo uključiti obvezujuću klauzulu u svrhu prenošenja troškova kako bi se subjekt koji snosi krajnju odgovornost za odluke koje utječu na emisije CO2 broda smatrao odgovornim za podmirivanje troškova usklađivanja koje plaća brodarsko društvo na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir i kupnju goriva koje brod upotrebljava ili koje se upotrebljava za rad broda u vezi s, na primjer, odabirom tereta koji se prevozi brodom ili rute i brzine broda. |
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(20a) Za uspješan prijelaz na pomorski promet s nultom stopom emisija potrebni su integriran pristup i odgovarajuće poticajno okruženje za poticanje inovacija, kako za brodove kako i za luke. To poticajno okruženje uključuje javna i privatna ulaganja u istraživanja i inovacije, tehnološke i operativne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti brodova i luka te uvođenje održivih alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak, proizvedenih iz obnovljivih izvora energije, među ostalim putem ugovora za razliku povezanih s ugljikom, kao i pogonskih tehnologija s nultom stopom emisija, uključujući potrebnu infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama. Fond za oceane trebao bi se uspostaviti iz prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u vezi s djelatnostima pomorskog prometa u okviru EU sustava trgovanja emisijama s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti brodova i pružanja potpore ulaganjima usmjerenim na olakšavanje dekarbonizacije pomorskog prometa, među ostalim u vezi s pomorskim prijevozom na kratkim udaljenostima i lukama, te osposobljavanja i prekvalifikacije radne snage. Osim toga, prihodi ostvareni od kazni izrečenih temeljem Uredbe (EU) ... /... [FuelEU Maritime] trebali bi se raspodijeliti Fondu za oceane kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 1a i članka 3.gab stavka 1. Direktive 2003/87/EC. Komisija bi se trebala pobrinuti da se dužna pažnja prida potpori za inovativne projekte kojima se pridonosi primjeni i provedbi Uredbe (EU) .../... [FuelEU Maritime] i potiče projekte koji imaju pozitivan učinak na bioraznolikost te smanjuje rizik od buke i onečišćenja zraka i mora. |
|
__________________ |
|
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018, str. 1). |
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(21) Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati barem svake dvije godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake dvije godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija. |
(21) Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati redovito i barem svake godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija. |
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(24) Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi mogla pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija. |
(24) Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi trebala pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija. |
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 26.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(26) Postizanje Unijina cilja smanjenja emisija za 2030. zahtijevat će smanjenje emisija iz sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama za 61 % u odnosu na 2005. Količinu emisijskih jedinica EU sustava trgovanja emisijama na razini Unije potrebno je smanjiti kako bi se stvorio potrebni dugoročni cjenovni signal za ugljik i potaknuo taj stupanj dekarbonizacije. U tom bi smislu trebalo povećati linearni faktor smanjenja uzimajući pritom u obzir i uključivanje emisija iz pomorskog prometa. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi izvesti iz emisija iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja. |
(26) Postizanje Unijina cilja smanjenja emisija za 2030. uz istovremeno nastojanje postizanja cilja Pariškog sporazuma da se globalno zatopljenje ograniči na 1,5 °C zahtijevat će znatno smanjenje emisija iz sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama za 61 % u odnosu na 2005. Količinu emisijskih jedinica EU sustava trgovanja emisijama na razini Unije potrebno je postupno smanjiti kako bi se stvorio potrebni dugoročni cjenovni signal za ugljik i potaknuo taj stupanj dekarbonizacije. U tom bi smislu trebalo povećati godišnji faktor smanjenja uzimajući pritom u obzir i uključivanje emisija iz pomorskog prometa. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi izvesti iz emisija iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja. |
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(27) Imajući na umu da se ovom Direktivom izmjenjuje Direktiva 2003/87/EZ u pogledu razdoblja provedbe koje je već počelo 1. siječnja 2021., zbog predvidljivosti, ekološke učinkovitosti i jednostavnosti oštrije linearno smanjenje u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi biti pravocrtno od 2021. do 2030. kako bi se u tom sustavu do 2030. postigla smanjenja emisija od 61 %, što bi bio odgovarajući prijelazni korak prema klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu Unije 2050. Budući da se povećani linearni faktor smanjenja može primjenjivati samo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, jednokratnim smanjenjem količine emisijskih jedinica trebala bi se smanjiti ukupna količina emisijskih jedinica kako bi bila u skladu s tom razinom godišnjeg smanjenja koje će se provoditi od 2021. nadalje. |
(27) Imajući na umu da se ovom Direktivom izmjenjuje Direktiva 2003/87/EZ u pogledu razdoblja provedbe koje je već počelo 1. siječnja 2021., zbog predvidljivosti, ekološke učinkovitosti i jednostavnosti oštrije smanjenje u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi pružiti jasan smjer prema postizanju cilja Pariškog sporazuma i klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu Unije najkasnije do 2050. Budući da se povećani faktor smanjenja može primjenjivati samo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, jednokratnim smanjenjem količine emisijskih jedinica trebala bi se smanjiti ukupna količina emisijskih jedinica kako bi bila u skladu sa stvarnim prosječnim emisijama iz tri godine koje prethode stupanju na snagu ove Direktive, ako je od sredine tog razdoblja prilagođavaju za linearni faktor smanjenja. |
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne i privatne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije u obliku vlastitih sredstava trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom, osiguravajući pritom pravednu tranziciju i okolišni integritet poduzetih mjera. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Kako bi se osigurali usklađenost i javni nadzor, države članice trebale bi donijeti ex-ante planove za načine na koji namjeravaju upotrebljavati prihode iz EU sustava trgovanja emisijama u skladu s vlastitim klimatskim i energetskim ciljevima te bi trebale na godišnjoj osnovi dostavljati informacije o uporabi prihoda od dražbovne prodaje u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u najteže pogođenim područjima, dodatnih 2 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
|
_______________ |
|
1a Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.). |
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28a) Proizvođači električne energije od 2013. obvezni su kupovati sve emisijske jedinice koje su im potrebne za proizvodnju električne energije. Međutim, neke države članice zadržale su mogućnost nastavka prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora u razdobljima 2013.–2020. i 2021.–2030. U razdoblju 2021.–2030. samo će tri države članice i dalje imati tu mogućnost. Međutim, u tematskom izvješću 18/2020 naslovljenom „EU sustav trgovanja emisijama: besplatne emisijske jedinice trebalo je dodjeljivati ciljanije” Europski revizorski sud utvrdio je da prijelazna besplatna dodjela emisijskih jedinica nije doprinijela smanjenju intenziteta ugljika u energetskom sektoru u državama prihvatljivim za takvu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u razdoblju 2013.–2020. S obzirom na to da je potrebna brza dekarbonizacija, posebno u energetskom sektoru, te s obzirom na ograničenu učinkovitost prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica, mogućnost prijelazne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora više se ne čini svrsishodnom. Stoga ta mogućnost više ne bi trebala biti dostupna, a eventualne emisijske jedinice proizašle iz iskorištavanja te mogućnosti koje nisu dodijeljene operatorima u predmetnim državama članicama do 31. prosinca 2023. trebalo bi dodati ukupnoj količini emisijskih jedinica koje predmetna država članica prima za prodaju na dražbi ili bi ih trebalo upotrijebiti za potporu ulaganjima u okviru Modernizacijskog fonda. |
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28b) Jasno definiran udio prihoda od dražbi ostvarenih u okviru reformiranog i proširenog EU sustava trgovanja emisijama trebao bi se upotrebljavati kao vlastita sredstva za financiranje proračuna Unije kao opći prihodi u skladu sa zakonski obvezujućim Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020.1a, koji sadržava plan za uvođenje novog skupa vlastitih sredstava, među ostalim vlastitih sredstava koja se temelje na EU sustavu trgovanja emisijama i na mehanizmu za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM) te prvom stupu sporazuma OECD/G20. U skladu s tim sporazumom, ta bi se nova vlastita sredstva trebala uvesti do 1. siječnja 2023. Nova vlastita sredstva povezala bi proračun Unije s prioritetima politike Unije kao što su europski zeleni plan i doprinos Unije pravednom oporezivanju, čime će se ostvariti dodana vrijednost i pridonijeti ciljevima uključivanja klimatskih pitanja, otplati dugova instrumenta NextGenerationEU i otpornosti proračuna Unije kao alata za ulaganja i jamstva kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu” i temeljne vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. |
|
__________________ |
|
1a SL L 433I, 22.12.2020., str. 28. |
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28c) U skladu s Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 Europskog parlamenta i Vijeća1a, Unija je zakonski obvezna najkasnije do 31. prosinca 2058. otplatiti sve obveze nastale na temelju iznimne i privremene ovlasti za pozajmljivanje sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU. Stoga, kako bi se poštovali pravno obvezujući Međuinstitucionalni sporazum i njegov plan za uvođenje skupa novih vlastitih sredstava namijenjenih otplati duga Unije, dio prihoda sustava EU-a za trgovanje emisijama trebao bi se pridodati proračunu Unije kako bi se pomoglo pokriti troškove zaduživanja sadržane u [Odluka Vijeća (EU, Euratom) .../... o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije] i sprečavanje znatnih smanjenja koja bi ugrozila programe Unije u budućim višegodišnjim financijskim okvirima. |
|
_______________ |
|
1a Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.). |
Amandman 44
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28d) Znatne iznose prihoda ostvarenih pojačanim EU sustavom trgovanja emisijama koje zadržavaju države članice, mimo udjela namijenjenog proračunu Unije, trebalo bi upotrijebiti u svrhu klimatske tranzicije. Međutim, široko područje primjene i raznovrsniji raspon intervencija ne bi se trebali uspostaviti na štetu jedinstva, učinkovitosti, integriteta i demokratskog nadzora proračuna Unije. |
Amandman 45
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(29) Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026. nadalje trebala biti uvjetovana ulaganjima u tehnike kojima se povećava energetska učinkovitost i smanjuju emisije. Ograničavanjem tog uvjeta na veće korisnike energije znatno bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koja upotrebljavaju manje energije i koja mogu biti u vlasništvu malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća. [Upućivanje treba potvrditi revidiranim EED-om]. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi relevantne delegirane akte. |
(29) Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu trebalo uvesti sustav „bonus-malus” za utvrđivanje udjela emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu. Za postrojenja čije su emisije stakleničkih plinova više od relevantnih referentnih vrijednosti, količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu od 2026. nadalje trebala bi se razlikovati ovisno o provedbi propisno uspostavljenog plana klimatske neutralnosti. Nasuprot tomu, postrojenja čije su emisije stakleničkih plinova niže od relevantnih referentnih vrijednosti trebala bi primiti poticaj u obliku dodatnih emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu. |
Amandman 46
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(30) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća18, alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025., 90 % u 2026. te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
(30) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća18, alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do kraja 2024., 90 % u 2025., 80 % u 2026., 70 % u 2027., 50 % u 2028., 25 % u 2029. te bi trebao doseći 0 % u 2030. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Klimatskom investicijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
__________________ |
__________________ |
18 [unijeti puno upućivanje na SL] |
18 [unijeti puno upućivanje na SL] |
Amandman 47
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(30a) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM) je mehanizam kojim se uklanja rizik od istjecanja ugljika primjenom jedinstvene cijene emisija ugrađenih u robu uvezenu na carinsko područje Unije. Važno je pratiti, spriječiti i ukloniti rizik od zamjene robe proizvedene u Uniji namijenjene za izvoz u treće zemlje robom s većim emisijama ugljika na svjetskom tržištu. Stoga bi Komisija trebala stalno pratiti i ocjenjivati učinkovitost CBAM-a s obzirom na rizik od istjecanja ugljika na izvoznim tržištima, uključujući razvoj izvoza Unije u sektorima CBAM-a i kretanja u pogledu trgovinskih tokova i emisija ugrađenih u tu robu na svjetskom tržištu. Ako se utvrdi rizik od istjecanja ugljika, Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za rješavanje tog rizika od istjecanja ugljika na izvoznim tržištima na način koji je u skladu s pravilima WTO-a. Osim toga, Unija bi trebala aktivno težiti osnivanju međunarodnog „kluba za ugljik” i kontinuirano sudjelovati u međunarodnoj suradnji u pogledu uvođenja mehanizama određivanja cijene ugljika. Uspjeh europskog tržišta ugljika ključan je iz globalne perspektive te će se na taj način više zemalja potaknuti na uvođenje tržišnog određivanja cijene ugljika. Komisija bi trebala dodatno analizirati moguće načine povezivanja s drugim tržištima ugljika, uz istodobno osiguravanje postizanja klimatskog cilja EU-a na razini cijeloga gospodarstva. |
Amandman 48
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(31) Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6 % na 2,5 % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 4 % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020. |
(31) Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6 % na 2,5 % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 8 % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020. Prilagođene referentne vrijednosti trebalo bi objaviti čim potrebne informacije budu dostupne, a najkasnije ... [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] kako bi te referentne vrijednosti bile primjenjive od 2026. |
Amandman 49
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(31a) Znatni neizravni troškovi koji nastaju zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije uzrokuju rizik od istjecanja ugljika u određenim sektorima. Kako bi ublažile taj rizik, države članice trebale bi donijeti financijske mjere za nadoknadu neizravnih troškova. Te mjere trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama i ne bi smjele uzrokovati nepotrebno narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. |
Amandman 50
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne. |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Stoga bi Klimatski investicijski fond trebao nastojati ostvariti sinergije s programom Obzor Europa i prema potrebi s drugim programima Unije za financiranje. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije, da olakšavaju primjenu inovativnih znanstvenih postignuća te da su tehnološki neutralne, dok bi Komisija trebala osigurati dostupnost i učinkovitost potrebne tehničke i savjetodavne pomoći. |
Amandman 51
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(32a) Kako bi se postigla klimatska neutralnost najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119, Unija treba premostiti znatan investicijski jaz kako je predviđeno u komunikaciji Komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”. Kako bismo ostvarili cilj dekarbonizacije, potrebne su revolucionarne inovacije, unapređenje postojećih relevantnih tehnologija i certificirano uklanjanje prirodnog ugljika. Kako bi se poduprla temeljita dekarbonizacija cijeloga gospodarstva Unije, Inovacijskim fondom, koji bi trebao biti preimenovan u Klimatski investicijski fond, trebalo bi ostvariti svaki od ta tri stupa. |
Amandman 52
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(33) Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]19 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond. |
(33) Područje primjene Klimatskog investicijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu uvođenju u industrijske procese nerevolucionarnih tehnologija koje imaju velik potencijal za uštedu emisija stakleničkih plinova, ali nisu spremne za tržište, kao i inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa, uključujući kolektivne oblike prijevoza. U okviru Klimatskog investicijskog fonda ne bi trebalo pružati potporu aktivnostima povezanim s nuklearnom energijom. Također bi trebala postojati mogućnost da se Klimatski investicijski fond upotrijebi za potporu revolucionarnim tehnologijama u sektoru otpada. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Klimatski investicijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Klimatski investicijski fond. Kako bi se što prije potaknule inovacije u području revolucionarnih tehnologija, Komisija bi trebala osigurati da udio financiranja koje je stavljeno na raspolaganje u okviru Klimatskog investicijskog fonda bude pojačan tijekom prvih godina provedbe ove Direktive. |
__________________ |
|
19 [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime]. |
|
Amandman 53
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(33a) Ubrzanje uvođenja domaćih održivih obnovljivih izvora energije ima važnu ulogu u planu Unije da postane neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Osim toga, dostupnost velikih količina održive obnovljive energije potrebna je kako bi se osiguralo smanjenje emisija stakleničkih plinova u industrijskim procesima i u cjelokupnom gospodarstvu. Potrebno je znatno povećati cilj Unije u pogledu obnovljive energije za 2030. i povezane nacionalne doprinose. Stoga bi najmanje 12 % emisijskih jedinica stavljenih na raspolaganje Klimatskom investicijskom fondu trebalo biti upotrijebljeno za daljnji razvoj i uvođenje održivih obnovljivih izvora energije u Uniji, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Prednost bi trebalo dati razvoju lokalne samoproizvodnje, skladištenja i dijeljenja, posebno u okviru zajednica energije iz obnovljivih izvora. |
Amandman 54
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(33b) Podupiranjem projekata javnim sredstvima Klimatski investicijski fond osiguravao bi poduzećima znatne prednosti za razvoj svojih proizvoda ili usluga. S obzirom na navedeno, projekti koji se financiraju iz Klimatskog investicijskog fonda trebali bi razmjenjivati znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz Europske unije koji imaju legitiman interes. |
Amandman 55
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(35) Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore. |
(35) Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se uz rast novih tehnologija potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Klimatski inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru tehnološki neutralnih, cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, te kako bi se poštovalo načelo geografske ravnoteže. Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik bili bi važan mehanizam za pružanje potpore razvoju tehnologija za dekarbonizaciju, kao što su hvatanje i skladištenje ugljika te hvatanje i upotreba ugljika, i optimizaciju upotrebe dostupnih resursa. Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik isto bi tako pružili sigurnost ulagateljima u tehnologije kao što su tehnologije hvatanja ugljika. Komisija bi trebala provesti procjenu učinka s posebnim naglaskom na opcije za pružanje potpore u okviru natječajnog postupka, uključujući na razinama osiguranih financijskih sredstava. Komisija bi na temelju rezultata te procjene trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore. |
Amandman 56
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima. |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Potpora iz Modernizacijskog fonda trebala bi se dodjeljivati samo državama članicama koje su donijele pravno obvezujuće ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i mjere za postupno ukidanje svih fosilnih goriva u vremenskom okviru usklađenom s ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119. Kako bi se zajamčila učinkovita upotreba sredstava Unije, pristup Modernizacijskom fondu trebao bi isto tako biti uvjetovan poštovanjem vladavine prava. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 100 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima. |
Amandman 57
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(38a) Povećanjem cijena u okviru EU sustava trgovanja emisijama znatno su se povećali prihodi iz tog sustava za države članice i Uniju. Kako bi se prepoznao doprinos prihoda EU sustava trgovanja emisijama tranziciji industrije Unije te pružila potpora ranjivim osobama u Uniji kako bi im se omogućilo da prijeđu na ekološki prihvatljive alternative, trebalo bi uvesti oznaku EU sustava trgovanja emisijama. Države članice i Komisija trebale bi osigurati da je jasno naznačeno da financiranje dolazi iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama isticanjem odgovarajuće oznake za sve projekte i aktivnosti koji se podupiru na nacionalnoj razini ili iz fondova Unije. |
Amandman 58
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 39.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(39) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/206621 utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su usklađena s pravilima o upotrebi biomase utvrđenima u zakonodavstvu Unije o obnovljivoj energiji. Budući da je najnovijim pravilima utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća22 detaljnije razrađeno zakonodavstvo u pogledu kriterija održivosti za biomasu, prijenos provedbenih ovlasti iz članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi izričito proširiti na donošenje potrebnih prilagodbi za primjenu kriterija održivosti za biomasu, uključujući biogoriva, biotekućine i goriva od biomase, u EU sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavina biomase s nultom stopom i biomase koja ne potječe iz izvora s nultom stopom. |
(39) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/206621 utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su usklađena s pravilima o upotrebi biomase utvrđenima u zakonodavstvu Unije o obnovljivoj energiji. Budući da je najnovijim pravilima utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća22 detaljnije razrađeno zakonodavstvo u pogledu kriterija održivosti za biomasu, prijenos provedbenih ovlasti iz članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi izričito proširiti na donošenje potrebnih prilagodbi za primjenu kriterija održivosti za biomasu, uključujući biogoriva, biotekućine i goriva od biomase, u EU sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavina biomase s nultom stopom i biomase koja ne potječe iz izvora s nultom stopom. |
__________________ |
__________________ |
21 Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 оd 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (SL L 334, 31.12.2018., str. 1.). |
21 Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 оd 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (SL L 334, 31.12.2018., str. 1.). |
22 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).”. |
22 Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).”. |
Amandman 59
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida i izbjegavanje dvostrukog računanja kako bi se osiguralo postojanje primjerenih poticaja, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje delegiranih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida na način kojim se osigurava da se sve emisije uzimaju u obzir, uključujući slučajeve kad se takva goriva proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, uz izbjegavanje dvostrukog računanja i osiguravanje postojanja primjerenih poticaja za hvatanje emisija, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
Amandman 60
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(42) Zbog isključivanja postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama postrojenja za izgaranje velikog udjela biomase ostvarila su neočekivani profit jer su im besplatno dodijeljene emisijske jedinice koje u velikoj mjeri nadmašuju stvarne emisije. Stoga je potrebno uvesti graničnu vrijednost za izgaranje biomase s nultom stopom iznad koje se postrojenja isključuju iz EU sustava trgovanja emisijama. Granična vrijednost od 95 % u skladu je s parametrom nesigurnosti utvrđenim u članku 2. točki 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33123. |
Briše se. |
__________________ |
|
23 Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.). |
|
Amandman 61
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(42a) Sve veće cijene energije velik su problem za građane, posebno obitelji s niskim dohotkom, te poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”). Glavni uzrok rasta cijena energije je naša ovisnost o fosilnim gorivima. Paketom „Spremni za 55 %” trebalo bi obuhvatiti i nastojati smanjiti takve ovisnosti, među ostalim poboljšanjem strukture EU sustava trgovanja emisijama. Jačanje integriteta tržišta i transparentnosti također može imati ulogu u ograničavanju volatilnosti cijena EU sustava trgovanja emisijama na tržištu. |
Amandman 62
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(42b) Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) objavilo je 28. ožujka 2022. završno izvješće o emisijskim jedinicama i povezanim izvedenicama. Komisija bi, prema potrebi i što je prije moguće, trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za praćenje preporuka iz tog izvješća kako bi se poboljšala razina transparentnosti i praćenja europskih tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica te izvješćivanja o njima. Međutim, kako bi se kontinuirano pratio integritet i transparentnost tržišta, izbjeglo netočno informiranje i usmjeravalo moguće brzo djelovanje, ESMA bi trebala redovito objavljivati izvješće o integritetu i transparentnosti tih tržišta i, prema potrebi, davati daljnje preporuke za ciljana poboljšanja. ESMA bi posebno trebala ispitati funkcioniranje tržištâ s obzirom na volatilnost tržišta i razvoj cijena, funkcioniranje dražbi i operacija trgovanja na tržištima, likvidnost i količine kojima se trguje te kategorije i ponašanje sudionika na tržištu u trgovanju. Ciljana poboljšanja mogla bi, na primjer, uključivati mjere za poboljšanje informacija dostupnih sudionicima na tržištu i široj javnosti o funkcioniranju tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, poboljšanje regulatornog izvješćivanja i praćenja tržišta na tržištima emisijskih jedinica i povezanim tržištima izvedenica, među ostalim objavljivanjem pojedinačnih transakcija, zahtjeve za svakog sudionika na tržištu da javno objavi svoja sredstva u rezervi i pozicije raščlanjene prema motivu i horizontu, promicanje sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta i pomoći u održavanju urednih tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, primjerice promjenjivom kaznom na temelju prosječne dražbovne cijene iz prethodne godine, povlačenjem emisijskih jedinica, prilagodbom količine naknadnih dražbi ili njihovom kombinacijom. Komisija bi trebala ocijeniti preporuke ESMA-e u roku od šest mjeseci od objave izvješća ESMA-e i prema potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog za provedbu tih preporuka. |
Amandman 63
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(42c) Neočekivana ili iznenadna volatilnost tržišta ili prekomjerni cjenovni šokovi na tržištu ugljika u Uniji, primjerice zbog iznenadnih promjena u ponašanju na tržištu ili prekomjernih špekulacija, negativno utječu na predvidljivost tržišta i stabilnu ulagačku klimu koja je ključna za planiranje ulaganja u dekarbonizaciju i inovacije. Stoga bi mjere koje se primjenjuju u slučaju prekomjernih fluktuacija cijena trebalo pažljivo ojačati kako bi se poboljšala procjena neopravdanih kretanja cijena i reakcija na njih. Takvim ciljanim poboljšanjima trebalo bi se osigurati kontinuirano pravilno funkcioniranje tržišta ugljika, uključujući ulogu posrednika i financijskih aktera u osiguravanju likvidnosti tržišta i pristupa tržištu za usklađene subjekte, posebno MSP-ove, uz istodobno uklanjanje neočekivanih ili iznenadnih šokova zbog volatilnosti ili cjenovnih šokova koji nisu povezani s tržišnim osnovama. |
Amandman 64
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 43.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(43a) Kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i prevladale eventualne preostale razlike između postojećeg EU sustava trgovanja emisijama i novog sustava trgovanja emisijama, novi sustav trgovanja emisijama također bi trebao obuhvatiti ostala goriva puštena u potrošnju, poput onih koja se upotrebljavaju za industrijsko grijanje u djelatnostima koje nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktive 2003/87/EC, uz izbjegavanje ili otklanjanje svakog dvostrukog računanja. Osim toga, takvim bi se pristupom pojednostavnili provedba, praćenje i verifikacija novog sustava trgovanja emisijama i izvješćivanje o njemu za regulirane subjekte. |
Amandman 65
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(44) Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim dvama novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u 2024. i 2025. Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2026. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza. |
(44) Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u 2023. i 2024. Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2025. za goriva puštena u potrošnju za komercijalnu primjenu i druga goriva, kao što su ona koja se upotrebljavaju za industrijsko grijanje koje nije obuhvaćeno postojećim EU sustavom trgovanja emisijama. Ako tako ocijeni do 1. siječnja 2026. i ako su uvjeti odgovarajući, Komisija bi trebala nastojati proširiti područje primjene na goriva puštena u potrošnju u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju ili hlađenju stambenih zgrada od 1. siječnja 2029. te bi prema potrebi trebala u tu svrhu predstaviti ciljano preispitivanje. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza. |
Amandman 66
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 46.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(46) Regulirane subjekte u tim dvama novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/26225, uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ. |
(46) Regulirane subjekte u tim novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/26225, uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ. |
_________________ |
_________________ |
25 Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 58, 27.2.2020., str. 4.). |
25 Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 58, 27.2.2020., str. 4.). |
Amandman 67
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 47.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(47) Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2025. |
(47) Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u novim sektorima trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2024. |
Amandman 68
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 48.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(48) Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2026. kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća26 na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15 %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43 % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija. |
(48) Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2025. kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća26 na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15 %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43 % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija. |
__________________ |
__________________ |
26 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). |
26 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). |
Amandman 69
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 50.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(50) Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2026. trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2026. Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ. |
(50) Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u novim sektorima te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2025. trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2025. Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ. |
Amandman 70
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(52) Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova27. Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća28. Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća29. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku. |
(52) Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova27. Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća28. Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi biti sastavni dio proračuna Unije, kako bi se očuvalo jedinstvo proračuna i usklađenost s politikama Unije te kako bi se osigurao djelotvoran nadzor proračunskog tijela koje čine Europski parlament i Vijeće. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća29. Programirana osnovna dodijeljena sredstva u proračunu Unije trebala bi se godišnje dodatno povećavati u slučaju da se cijena ugljika poveća više no što je to prvotno bilo predviđeno, jer bi to dovelo do povećanja opterećenja za ranjiva kućanstva i korisnike prometa. Kako bi se osiguralo primjereno i pravedno ublažavanje učinka povećanja cijena ugljika na najranjivije skupine, takva godišnja povećanja trebala bi biti obuhvaćena višegodišnjim financijskim okvirom automatskom „prilagodbom fluktuaciji cijena ugljika” u pogledu gornje granice naslova 3. i gornje granice za plaćanja, za što će se u okviru Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru i u skladu s člankom 312. UFEU-a predvidjeti odgovarajući mehanizam. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku. |
__________________ |
__________________ |
27 Podaci iz 2018. Eurostat, statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) [ilc_mdes01]. |
27 Podaci iz 2018. Eurostat, statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) [ilc_mdes01]. |
28 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.). |
28 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.). |
29 [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku]. |
29 [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku]. |
Amandman 71
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(52a) Budući da je sektor prometa trenutačno jedini sektor u kojem nisu ostvarena nikakva smanjenja emisija stakleničkih plinova, potrebna je znatna razina ulaganja u mogućnosti održivog prometa kako bi se ostvarili ciljevi Unije u području klime i pružila potpora modalnom prelasku na ekološki prihvatljive vrste prijevoza. Stoga bi najmanje 15 % očekivanih prihoda od povećanog trgovanja emisijama do kojeg će doći uslijed proširenja područja primjene EU sustava trgovanja emisijama i uvođenja novog EU sustava trgovanja emisijama za grijanje, promet i ostala goriva temeljem ove Direktive, uključujući 15 % nacionalnih prihoda koje će dodijeliti države članice i 15 % prihoda u okviru Inovacijskog fonda, trebalo dodijeliti za daljnji razvoj javnog prijevoza, posebno klimatski prihvatljivih željezničkih i autobusnih sustava. |
Amandman 72
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(52b) Kako bi se ostvarila veća usklađenost i učinkovitost upravljanja financijskim sredstvima i resursima Unije te njihove upotrebe, Komisija bi trebala provesti procjenu i prema potrebi 2030. predstaviti zakonodavni prijedlog za integraciju Klimatskog investicijskog fonda i Modernizacijskog fonda u proračun Unije, koji bi se mogao podnijeti u kontekstu prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir. |
Amandman 73
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(54) Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija. |
(54) Socijalnom fondu za klimatsku politiku trebalo bi na raspolaganje staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se podupirale socijalne mjere za klimatsku politiku. |
Amandman 74
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 55.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(55) Regulirani subjekti obuhvaćeni trgovanjem emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2026. prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet. To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica. |
(55) Regulirani subjekti obuhvaćeni novim trgovanjem emisijama trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2025. prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na novo trgovanje emisijama. To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica. |
Amandman 75
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(59a) Kako bi se ostvarili ciljevi iz ove Uredbe i drugog zakonodavstva Unije, posebno oni iz Uredbe (EU) 2021/1119, Unija i njezine države članice trebale bi pri provedbi politika koristiti najnovije znanstvene dokaze. Stoga bi se pri provedbi ove Direktive trebali uzimati u obzir savjeti Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene. Nadalje, Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene trebao bi moći na vlastitu inicijativu pružati znanstvene savjete u vezi s ovom Direktivom kako bi se osigurala usklađenost politika s ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma. |
Amandman 76
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(59b) Kako bi se utvrdila dugoročna vizija, Komisija bi uz potporu Europskog savjetodavnog odbora za klimatske promjene trebala pripremiti okvirne planove za djelatnosti obuhvaćene Prilogom I. ovoj Direktivi u pogledu cilja postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Planovi bi se trebali pripremiti na transparentan način uz blisku suradnju s dionicima kao što su pojedinci, civilno društvo, socijalni partneri, akademska zajednica, industrija i oblikovatelji politika. Ti su planovi ključan alat za pružanje dugoročnog uvida i stabilnosti dionicima te za utvrđivanje zajedničkih interesa, potencijalnih nedosljednosti i sukoba u razvoju politika. Planovi bi se trebali ažurirati svakih pet godina kako bi se u obzir uzeo u obzir najnoviji znanstveni razvoj, u bliskoj suradnji s dionicima. |
Amandman 77
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 61.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(61) Djelotvoran i reformiran EU sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća instrument za stabilizaciju tržišta glavno je sredstvo Unije za postizanje dogovorenog cilja za 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma. Rezervom za stabilnost tržišta nastoji se riješiti pitanje neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. U članku 3. Odluke (EU) 2015/1814 navodi se da je rezervu potrebno preispitati tri godine od datuma početka funkcioniranja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu za stabilnost tržišta, pragu za ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju koji određuje unos emisijskih jedinica te broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve. |
(61) Djelotvoran i reformiran EU sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća instrument za stabilizaciju tržišta glavno je sredstvo Unije za postizanje dogovorenog cilja za 2030., njezina cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, i obveza iz Pariškog sporazuma. Rezervom za stabilnost tržišta nastoji se riješiti pitanje neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. U članku 3. Odluke (EU) 2015/1814 navodi se da je rezervu potrebno preispitati tri godine od datuma početka funkcioniranja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu za stabilnost tržišta, pragu za ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju koji određuje unos emisijskih jedinica te broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve. |
Amandman 78
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 62.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(62) S obzirom na potrebu da se uspostavi jači signal za ulaganja radi troškovno učinkovitog smanjenja emisija i jačanja EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi izmijeniti Odluku (EU) 2015/1814 kako bi se povećale postotne stope za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine trebaju stavljati u rezervu za stabilnost tržišta. Osim toga, za niže razine ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju unos bi trebao biti jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i praga koji određuje unos emisijskih jedinica. Time bi se spriječila znatna nesigurnost u pogledu količina za prodaju na dražbi do koje dolazi kad je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju blizu pragu te bi se istodobno osiguralo da višak dosegne količinski raspon unutar kojeg se smatra da tržište ugljika uravnoteženo funkcionira. |
(62) S obzirom na potrebu da se uspostavi jači signal za ulaganja radi troškovno učinkovitog smanjenja emisija i jačanja EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi izmijeniti Odluku (EU) 2015/1814 kako bi se povećale postotne stope za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine trebaju stavljati u rezervu za stabilnost tržišta. Osim toga, za niže razine ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju unos bi trebao biti jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i praga koji određuje unos emisijskih jedinica. Time bi se spriječila znatna nesigurnost u pogledu količina za prodaju na dražbi do koje dolazi kad je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju blizu pragu te bi se istodobno osiguralo da višak dosegne količinski raspon unutar kojeg se smatra da tržište ugljika uravnoteženo funkcionira. Takva prilagodba trebala bi se provesti bez smanjenja ambicija u usporedbi s postojećom rezervom za stabilnost tržišta. |
Amandman 79
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 66.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(66a) Kako bi se operatorima zajamčila predvidljivost i izbjeglo destimuliranje najboljih rezultata i inovacija dodatnim i nepredviđenim troškovima, ključno je izbjeći primjenu međusektorskog faktora korekcije za predvodnike. |
Amandman 80
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 67.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2, CH4 i N2O i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
Amandman 81
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 67.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(67a) Osim djelotvornog određivanja cijena ugljika na temelju funkcionalnog EU sustava trgovanja emisijama, transparentnost tržišta od ključne je važnosti za brzo i troškovno učinkovito smanjenje emisija u svim sektorima gospodarstva. Kako bi se potrošačima i svim dionicima u lancu opskrbe omogućilo donošenje utemeljenih odluka u pogledu emisija koje uzrokuju proizvodi, trebalo bi razviti europski sustav za robusno označivanje ugljičnog otiska proizvoda. |
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1) u članku 1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: |
Ovom se Direktivom predviđaju i veća smanjenja emisija stakleničkih plinova, što doprinosi postizanju razina smanjenja koje se sa znanstvenog stajališta smatraju nužnima za sprečavanje opasnih klimatskih promjena. |
„Ovom se Direktivom predviđaju i veća smanjenja emisija stakleničkih plinova, što doprinosi postizanju razina smanjenja koje se sa znanstvenog stajališta smatraju nužnima za sprečavanje opasnih klimatskih promjena, postizanju cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća*, te ispunjavanju obveza Unije i država članica iz Pariškog sporazuma, istodobno odražavajući načela pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih obveza te povezanih sposobnosti država.” |
|
_______________ |
|
* Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1).”; |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A02003L0087-20210101&qid=1641400487702)
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti navedene u prilozima I. i III. te na stakleničke plinove navedene u Prilogu II. Ako postrojenje koje je uključeno u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama zbog rada jedinica za izgaranje čija ukupna nazivna ulazna toplinska snaga prelazi 20 MW promijeni svoje proizvodne procese kako bi smanjilo svoje emisije stakleničkih plinova te više ne dostiže taj prag, ono nakon promjene svojeg proizvodnog procesa ostaje u području primjene EU sustava trgovanja emisijama do isteka relevantnog petogodišnjeg razdoblja iz članka 11. stavka 1. drugog podstavka. |
1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti navedene u prilozima I. i III. te na stakleničke plinove navedene u Prilogu II. Ako postrojenje koje je uključeno u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama zbog rada jedinica za izgaranje čija ukupna nazivna ulazna toplinska snaga prelazi 20 MW promijeni svoje proizvodne procese kako bi smanjilo svoje emisije stakleničkih plinova te više ne dostiže taj prag ili više ne ispušta stakleničke plinove, operater tog postrojenja može odlučiti da postrojenje nakon promjene svojeg proizvodnog procesa ostaje u području primjene EU sustava trgovanja emisijama do isteka sljedećeg petogodišnjeg razdoblja iz članka 11. stavka 1. drugog podstavka. |
|
Komisija do 31. prosinca 2025. ocjenjuje uključivanje postrojenja s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 20 MW u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama u sljedećem razdoblju i podnosi izvješće o tome Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za uključivanje tih postrojenja. |
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka va (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(va) „putovanje” znači putovanje kako je definirano u članku 3. točki (c). Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća*; |
|
_______________ |
|
* Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). |
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wa) „luka pretovara” znači luka u kojoj kretanje jedne vrste tereta po operacijama prekrcaja premašuje 60 % ukupnog prometa u toj luci; |
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wb (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wb) „operacija prekrcaja” znači operacija u okviru koje se bilo kakav teret, kontejner ili roba istovaruju s broda u luku isključivo u svrhu utovara na drugi brod; |
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wc (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wc) „luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara značajnog dijela svojeg tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda i/ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja”; |
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka y
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(y) „gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod ponuđen na prodaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive; |
(y) „gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod koji je namijenjen upotrebi, ponuđen na prodaju ili se upotrebljava kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive; |
Obrazloženje
Budući da se područje primjene novog sustava trgovanja emisijama proširuje se na sva goriva kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i prevladale razlike između postojećeg i novog sustava trgovanja emisijama (posebno u vezi s industrijskim grijanjem u manjim postrojenjima), osigurava se da definicija predmetnih „goriva” uključuje sve relevantne aktivnosti.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 2.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak -3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(2a) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak -3.a |
|
Komisija zajedno s Izvršnim odborom Varšavskog međunarodnog mehanizma za gubitke i štete i drugim međunarodnim organizacijama procjenjuje moguće kompenzacijske mjere koje bi Unija kao cjelina mogla provesti u pogledu ranjivih zemalja i zemalja u razvoju te o toj procjeni do kraja 2022. izvješćuje Europski parlament i Vijeće.”; |
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.a – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Članci od 3.b do 3.f primjenjuju se na raspodjelu i izdavanje emisijskih jedinica povezanih sa zrakoplovnim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Članci od 3.g do 3.ge primjenjuju se u vezi s djelatnostima pomorskog prometa navedenima u Prilogu I. |
Članci od 3.b do 3.f primjenjuju se na raspodjelu i izdavanje emisijskih jedinica povezanih sa zrakoplovnim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Članci od 3.g do 3.geb primjenjuju se na raspodjelu i izdavanje emisijskih jedinica u vezi s djelatnostima pomorskog prometa navedenima u Prilogu I. koje obavljaju brodovi koji teže 5 000 bruto tona ili više. |
|
Članci od 3.g do 3.geb od 1. siječnja 2027. primjenjuju se na raspodjelu i izdavanje emisijskih jedinica povezanih sa djelatnostima pomorskog prometa navedenima u Prilogu I. koje obavljaju brodovi koji teže 400 bruto tona ili više. Komisija do tog datuma provodi procjenu jednakih uvjeta za sve brodove i izbjegavanja mogućih neželjenih štetnih učinaka na emisije stakleničkih plinova koji su posljedica moguće zamjene brodova koji teže 5 000 tona bruto i više s nekoliko brodova bruto tonaže ispod tog praga zato što prag nije snižen. Komisija tu procjenu prema potrebi popraćuje zakonodavnim prijedlogom za izmjenu ove Direktive. |
|
Komisija do 31. prosinca 2024., uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119, ocjenjuje učinak koji na globalnu klimu imaju emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2, CH4 i N2O te čestice s potencijalom globalnog zagrijavanja iz brodova koji pristižu u luke u nadležnosti države članice, koji se u njima nalaze ili koji iz njih polaze te o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Tom se izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se odgovorilo na pitanje kako postupati s tim emisijama i česticama. |
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.g – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice. |
1. Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice. |
|
Do 31. prosinca 2026. dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice i pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice. |
|
Od 1. siječnja 2027. i podložno odstupanjima iz članka 3.gaa, raspodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice i u luku u nadležnosti države članice. |
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Članak 3.ga |
Članak 3.ga |
Postupno uvođenje zahtjeva za pomorski promet |
Zahtjevi za pomorski promet |
Brodarska društva predaju emisijske jedinice u skladu sa sljedećim rasporedom: |
Od 1. siječnja 2024. i svake godine nakon toga brodarska društva predaju emisijske jedinice koje odgovaraju sto posto (100 %) verificiranih emisija prijavljenih za svaku pojedinu godinu. |
(a) 20 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2023.; |
|
(b) 45 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2024.; |
|
(c) 70 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2025.; |
|
(d) 100 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2026. i svaku sljedeću godinu. |
|
Ako je predano manje emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije iz pomorskog prometa za 2023., 2024. i 2025. godinu, nakon što se utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica za svaku godinu, odgovarajuća će se količina emisijskih jedinica poništiti umjesto da se proda na dražbi u skladu s člankom 10. |
|
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gaa (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.gaa |
|
Odstupanja uvjetovana poduzimanjem mjera trećih zemalja i međunarodnih organizacija za ublažavanje utjecaja pomorskog prometa na klimu |
|
1. Komisija surađuje s trećim zemljama s ciljem sklapanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o djelovanjima i mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa u skladu s ciljem zadržavanja porasta globalne temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, u skladu s Pariškim sporazumom. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakom razvoju događaja u tom pogledu. |
|
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive uvođenjem razmjernog smanjenja područja primjene mjera Unije, a da se pritom u području primjene EU sustava trgovanja emisijama zadrži najmanje pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji odlaze iz luka pod nadležnošću države članice i dolaze u luke izvan nadležnosti države članice te pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji odlaze iz luka izvan nadležnosti države članice i dolaze u luke pod nadležnošću države članice: |
|
(a) ako treća zemlja ima uspostavljen mehanizam za određivanje cijena ugljika kojim se ograničavaju i smanjuju emisije i koji je barem istovjetan onom iz EU sustava trgovanja emisijama; |
|
(b) ako je bilateralnim ili multilateralnim sporazumom između Unije i jedne ili više trećih zemalja uspostavljen mehanizam određivanja cijena ugljika za ograničavanje i smanjenje emisija koji je barem istovjetan mehanizmu EU sustava trgovanja emisijama te je odlučeno da se taj mehanizam poveže s EU sustavom trgovanja emisijama u skladu s člankom 25.; ili |
|
(c) ako je treća zemlja najmanje razvijena zemlja ili mala otočna država u razvoju čiji BDP po stanovniku nije jednak prosjeku Unije ili veći od njega i uključuje emisije u okviru njezinih nacionalno utvrđenih doprinosa u okviru Pariškog sporazuma. |
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gab (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.gab |
|
Fond za oceane |
|
1. Osniva se fond („Fond za oceane”) za pružanje potpore projektima i ulaganjima iz stavka 4. Putem Fonda za oceane iskorištava se 75 % prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz članka 3.g. Nadalje, svi vanjski namjenski prihodi iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) .../... [FuelEU Maritime] dodjeljuju se Fondu za oceane i koriste u skladu sa stavkom 4. |
|
2. Brodarska društva mogu Fondu za oceane plaćati godišnji članski doprinos u skladu sa svojim ukupnim emisijama prijavljenima za prethodnu kalendarsku godinu u skladu s Uredbom (EU) 2015/757, kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za brodarska društva, uključujući mala i srednja poduzeća i društva koja nisu često aktivna u okviru područja primjene ove Direktive. Fond za oceane objedinjeno predaje emisijske jedinice u ime brodarskih društava koja su članovi Fonda za oceane. Fond za oceane do 28. veljače svake godine utvrđuje članski doprinos po toni emisija, koji je barem jednak najvišoj zabilježenoj primarnoj ili sekundarnoj tržišnoj cijeni namire za emisijske jedinice u prethodnoj godini. |
|
3. Fondom za oceane upravlja se centralno putem tijela Unije. Upravljačka struktura Fonda za oceane slična je i osigurava sinergiju s upravljačkom strukturom Klimatskog investicijskog fonda uspostavljenog u skladu s člankom 10.a stavkom 8., prema potrebi primjenjujući pravila za upravljanje i potporu kako je utvrđeno u tom članku. Upravljačka struktura Fonda za oceane i postupak donošenja odluka transparentni su i uključivi, posebno u vezi s utvrđivanjem prioritetnih područja, kriterija i postupaka dodjele bespovratnih sredstava. Relevantni dionici imaju odgovarajuću savjetodavnu ulogu. Sve informacije o projektima i ulaganjima kojima se pruža potpora u okviru Fonda za oceane i sve ostale relevantne informacije o funkcioniranju Fonda za oceane dostupne su javnosti. |
|
4. Sredstvima iz Fonda za oceane podupire se prijelaz na energetski učinkovit pomorski sektor Unije otporan na klimatske promjene i ona se upotrebljavaju za potporu projektima i ulaganjima koji se odnose na sljedeće: |
|
(a) poboljšanje energetske učinkovitosti brodova i luka; |
|
(b) inovativne tehnologije i infrastrukturu za dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, među ostalim u pogledu pomorskog prijevoza na kratkim udaljenostima i luka, uključujući veze s elektroenergetskim mrežama u lukama; |
|
(c) uvođenje održivih alternativnih goriva, kao što su vodik, e-goriva i amonijak, koja se proizvode iz obnovljivih izvora energije, među ostalim putem ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik; |
|
(d) pogonske tehnologije bez emisija, uključujući tehnologije vjetra; |
|
(e) istraživanje i razvoj te prvu industrijsku primjenu tehnologija i dizajna kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova, uključujući inovativne tehnologije i goriva za brodove klase leda i zimsku plovidbu u zamrznutim područjima; |
|
(f) davanje prednosti projektima kojima se promiču inovacije u tom sektoru, kao što su tehnologije koje ne samo da dovode do dekarbonizacije, već, među ostalim, smanjuju rizik od onečišćenja bukom te onečišćenja zraka i mora; |
|
(g) doprinos pravednoj tranziciji u pomorskom sektoru osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom postojeće radne snage te pripremom nove generacije pomorske radne snage. |
|
Za zaštitu, obnovu i bolje upravljanje morskim ekosustavima na koje utječe globalno zatopljenje, kao što su zaštićena morska područja, i za promicanje međusektorskog održivog plavog gospodarstva, kao što je obnovljiva energija mora, koristi se 15 % sredstava iz Fonda za oceane. |
|
Sva ulaganja koja se podupiru iz Fonda za oceane javna su i u skladu su s ciljevima ove Direktive. |
|
5. Sva sredstva pružena u okviru Fonda za oceane provode se u skladu s: |
|
(a) načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća*; |
|
(b) minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852. |
|
6. Komisija surađuje s trećim zemljama na istraživanju opcija kojima bi se i njima omogućilo korištenje Fondom za oceane. Odgovarajući udio Fonda za oceane stavlja se na raspolaganje onim zemljama izvan Unije, a posebno najmanje razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, čija su putovanja iz luka ili prema lukama izvan nadležnosti države članice stopostotno (100 %) pokrivena mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje njihovih emisija u pomorskom sektoru. |
|
7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu provedbe ovog članka. Komisija u provedbi Fonda za oceane poduzima sve odgovarajuće mjere u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća** kako bi osigurala zaštitu financijskih sredstava u vezi s mjerama i ulaganjima kojima se pruža potpora u okviru Fonda za oceane u slučaju nepoštovanja vladavine prava u državama članicama. Komisija u tu svrhu osigurava djelotvoran i učinkovit sustav unutarnje kontrole i nastoji osigurati povrat nepropisno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih iznosa. |
|
__________________ |
|
* Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.). |
|
** Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433I, 22.12.2020., str. 1.). |
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gda (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.gda |
|
Ugovorni sporazumi |
|
U slučaju da subjekt koji nije brodarsko društvo na temelju ugovornog sporazuma preuzme krajnju odgovornost za kupnju goriva ili upravljanje brodom, taj je subjekt na temelju tog ugovornog sporazuma odgovoran za podmirenje troškova koji proizlaze iz usklađivanja s obvezama iz ove Direktive. |
|
Za potrebe ovog članka, „upravljanje brodom” znači određivanje tereta koji se prevozi brodom ili rute i brzine broda. |
|
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da brodarsko društvo ima odgovarajuća i učinkovita sredstva za povrat troškova iz stavka 1. ovog članka u skladu s člankom 16. |
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Komisija razmatra moguće izmjene povezane s globalnom tržišno utemeljenom mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa koju donosi Međunarodna pomorska organizacija. Ako se takva mjera donese te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. Prema potrebi Komisija nakon izvješća može Europskom parlamentu i Vijeću uputiti zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Direktive. |
1. Komisija razmatra moguće izmjene povezane s globalnom tržišno utemeljenom mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa koju donosi Međunarodna pomorska organizacija (IMO). Ako se takva mjera donese te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. Prema potrebi Komisija nakon izvješća može Europskom parlamentu i Vijeću uputiti zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Direktive. |
|
U roku od 12 mjeseci od donošenja takve mjere i prije nego što ta mjera postane operativna te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija, uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. |
|
U tom se izvješću ispituju ambicioznost i opći okolišni integritet mjera za koje se odlučio IMO, uključujući njihove opće ambicije u pogledu cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti kako je utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119, te se uspoređuje ukupni okolišni integritet tih mjera s ukupnim okolišnim integritetom primjene EU sustava trgovanja emisijama u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi. |
|
U tom se izvješću uzimaju u obzir razina sudjelovanja u tim globalnim mjerama i njihova provedivost, transparentnost, kazne za neusklađenost, postupci za sudjelovanje javnosti, praćenje, izvješćivanje te verifikacija emisija, registri i odgovornost. |
|
Komisija prati i negativne učinke, među ostalim u pogledu mogućih povećanja troškova prijevoza, narušavanja tržišta i promjena u lučkom prometu, kao što su izbjegavanje luka i promjene čvorišta za pretovar, te ukupne konkurentnosti pomorskog sektora u državama članicama, a posebno negativne učinke na one usluge pomorskog prijevoza koje pružaju ključne usluge „teritorijalnog kontinuiteta”. |
|
U slučaju donošenja takve globalne tržišno utemeljene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa u skladu s Pariškim sporazumom, barem na razinu usporedivu s razinom koja proizlazi iz mjera Unije poduzetih na temelju ove Direktive, Komisija može, prema potrebi, izvješću priložiti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive i njezino usklađivanje s mjerama poduzetima na globalnoj razini, uz istodobno priznavanje suvereniteta Unije da regulira svoj udio emisija iz međunarodnih pomorskih putovanja u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma. |
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija prati provedbu ovog poglavlja i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje takvog izbjegavanja. |
2. Komisija prati i izvješćuje svake dvije godine od... [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] o provedbi ovog poglavlja i mogućim trendovima u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive. Komisija prati i negativne učinke, među ostalim u pogledu mogućih povećanja troškova prijevoza, narušavanja tržišta i promjena u lučkom prometu, kao što su izbjegavanje luka i promjene čvorišta za pretovar, te ukupne konkurentnosti pomorskog sektora u državama članicama, a posebno negativne učinke na one usluge pomorskog prijevoza koje pružaju osnovne usluge teritorijalnog kontinuiteta. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje mogućih negativnih učinaka ili zaobilaženja zahtjeva ove Direktive. |
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gea (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.gea |
|
Luke izložene riziku od istjecanja ugljika |
|
Odstupajući od članka 3.g stavka 1., ako treća zemlja nema uspostavljen mehanizam za određivanje cijena ugljika kojim bi se ograničile i smanjile emisije, a koji je barem istovjetan onome iz EU sustava trgovanja emisijama, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju jedno putovanje neposredno nakon ili neposredno prije putovanja iz luke koja je u nadležnosti države članice i koji pristižu u luku izvan nadležnosti države članice i koji su izloženi riziku od istjecanja ugljika ili isplovljavaju iz luke izvan nadležnosti države članice i koji su izloženi riziku od istjecanja ugljika i pristižu u luku pod nadležnošću države članice podliježe zahtjevima iz članka 10. |
|
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem kriterija na temelju kojih se luku izvan nadležnosti države članice klasificira kao luku koja predstavlja rizik od istjecanja ugljika, posebno uzimajući u obzir rizik od premještanja operacija pretovara iz luka u Uniji u luke za pretovar izvan Unije. |
|
Na temelju kriterija iz drugog stavka Komisija sastavlja popis luka izvan nadležnosti države članice koje predstavljaju rizik od istjecanja ugljika te ga svake godine ažurira. |
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.geb (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.geb |
|
Odstupajući od članka 3.g stavka 1. drugog podstavka, ako je udaljenost između luke pod nadležnošću države članice i luke izvan nadležnosti države članice manja od [xxx] nautičkih milja [Komisija izračunava odgovarajući broj nautičkih milja na temelju procjene učinka kojom se utvrđuje popis pristajanja u luku u susjednim lukama za pretovar izvan EU-a], raspodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva za predaju u pogledu aktivnosti pomorskog prometa primjenjuju se za sto posto (100 %) emisija iz brodova koji odlaze iz luke pod nadležnošću države članice i pristaju u luku izvan nadležnosti države članice, uključujući luke za pretovar i sto posto (100 %) emisija iz brodova koji odlaze iz luke izvan nadležnosti države članice, uključujući luke za pretovar, i pristaju u luku pod nadležnošću države članice. |
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.h
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Članak 3.h |
Članak 3.h |
Područje primjene |
Područje primjene |
Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na dozvole za emisije stakleničkih plinova te na dodjelu i izdavanje emisijskih jedinica za druge djelatnosti osim zrakoplovnih i pomorskih, koje su navedene u Prilogu I. |
1. Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na dozvole za emisije stakleničkih plinova te na dodjelu i izdavanje emisijskih jedinica za druge djelatnosti osim zrakoplovnih i pomorskih, koje su navedene u Prilogu I. |
|
1.a Od 1. siječnja 2026. odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na dozvole za emisije stakleničkih plinova te na dodjelu i izdavanje emisijskih jedinica za spalionice komunalnog otpada. |
|
1.b Komisija do 31. prosinca 2024. predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem razmatra moguće utjecaje uključivanja spalionica komunalnog otpada u EU sustav trgovanja emisijama na odlaganje otpada na odlagalištima u Uniji i izvoz otpada u treće zemlje. |
|
U tom izvješću Komisija procjenjuje i mogućnost uključivanja drugih postupaka gospodarenja otpadom u EU sustav trgovanja emisijama, osobito odlagališta koja stvaraju emisije metana i dušikova oksida u Uniji. |
|
Komisija tom izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se spriječili učinci iz prvog podstavka i kako bi se u EU sustav trgovanja emisijama uključili postupci iz drugog podstavka. |
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 9. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Količina emisijskih jedinica na razini Unije smanjit će se za [-- milijuna emisijskih jedinica (bit će utvrđeno ovisno o godini stupanja na snagu) [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu]]. Iste će se godine količina emisijskih jedinica na razini Unije povećati za 79 milijuna emisijskih jedinica za pomorski promet. Od [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] linearni faktor iznosi 4,2 %. Komisija objavljuje količinu emisijskih jedinica na razini Unije u roku od tri mjeseca od [umetnuti datum stupanja na snagu izmjene]. |
U [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] količina emisijskih jedinica na razini Unije bit će jednaka prosječnim emisijama u razdoblju od ... do ... [tri godine koje prethode godini stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni], prilagođene od sredine tog razdoblja linearnim faktorom smanjenja. Iste će se godine količina emisijskih jedinica na razini Unije povećati za broj emisijskih jedinica koji odgovara emisijama iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja. Godine [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] linearni faktor smanjenja iznosi 4,2 %. Svake sljedeće godine, do 2030., faktor smanjenja povećava se za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Komisija objavljuje količinu emisijskih jedinica na razini Unije u roku od tri mjeseca od [umetnuti datum stupanja na snagu izmjene]. |
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Količina emisijskih jedinica na razini Unije povećava se od 1. siječnja 2026. kako bi se uzelo u obzir uključivanje spalionica komunalnog otpada u EU sustav trgovanja emisijama. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuje iznos povećanja količine emisijskih jedinica na razini Unije kako bi se uzelo u obzir uključivanje spalionica komunalnog otpada u EU sustav trgovanja emisijama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2. |
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, 2,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. prodaje se na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda. Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom B Priloga II.b. |
Osim toga, 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od ... [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. prodaje se na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda. Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom B Priloga II.b. Dodatna količina emisijskih jedinica iz ovog podstavka može se, prema potrebi, upotrijebiti i za financiranje prekograničnih projekata s državama članicama korisnicama i susjednim pograničnim regijama s niskim rastom. |
|
Osim toga, 0,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od... [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] do 2030. stavlja se na raspolaganje za Klimatski investicijski fond uspostavljen u skladu s člankom 10.a stavkom 8. |
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena: |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije kao opći prihodi. Prihodi proračuna Unije moraju poštovati načelo univerzalnosti u skladu s člankom 7. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053*. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2. [osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6.] upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena, isključujući aktivnosti i tehnologije povezane s nuklearnom energijom: |
|
_______________ |
|
* Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.). |
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točke b - f
|
||
Tekst na snazi |
Amandman |
|
|
(ba) u stavku 3. prvom podstavku točke od (b) do (f) zamjenjuju se sljedećim: |
|
(b) razvoj obnovljivih izvora energije s ciljem ispunjavanja obveze Unije u pogledu obnovljive energije, kao i za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Unije da energetsku učinkovitost poveća na razine dogovorene u relevantnim zakonodavnim aktima; |
„(b) razvoj obnovljivih izvora energije i mreža za prijenos električne energije s ciljem ispunjavanja obveze Unije u pogledu obnovljive energije i ciljeva Unije u pogledu međupovezanosti, kao i za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Unije da energetsku učinkovitost poveća na razine dogovorene u relevantnim zakonodavnim aktima, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednica energije iz obnovljivih izvora; |
|
|
(ba) podupiranje dubinske i postupne obnove zgrada u skladu s člankom 2. točkama (19) i (20) Direktive (EU) .../... [Preinaka Direktive o energetskim svojstvima zgrada], počevši od obnove zgrada s najlošijim svojstvima; |
|
(c) mjere za sprečavanje odšumljavanja i povećanje opsega pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja u zemljama u razvoju koje su ratificirale međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, za prijenos tehnologija i lakšu prilagodbu negativnom djelovanju klimatskih promjena u tim zemljama; |
(c) mjere za sprečavanje odšumljavanja i potporu zaštiti i obnovi tresetišta, šuma i drugih kopnenih ili morskih ekosustava te povećanje opsega pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja koje potiče biološku raznolikost u zemljama u razvoju koje su ratificirale međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, za prijenos tehnologija i lakšu prilagodbu negativnom djelovanju klimatskih promjena u tim zemljama; |
|
(d) uklanjanje CO2 ugrađivanjem u šumsku biomasu u Uniji; |
(d) uklanjanje CO2 ugrađivanjem u šumsku biomasu i tlo u Uniji; |
|
|
(da) prilagodba klimatskim promjenama u Uniji; |
|
(e) okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, posebno iz elektrana na fosilna goriva i određenih industrijskih sektora i podsektora, uključujući i one u trećim zemljama; |
(e) okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, posebno iz elektrana na fosilna goriva i određenih industrijskih sektora i podsektora, uključujući i one u trećim zemljama, te inovativne tehnološke metode uklanjanja ugljika, kao što su izravno hvatanje iz zraka („DAC”) i skladištenje; |
|
(f) poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza; |
|
|
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točka h
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(h) mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem štetnih poreza; |
(h) mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije, učinkovitih sustava grijanja i hlađenja na obnovljivu energiju ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem poreza na električnu energiju iz obnovljivih izvora te davanja i naknada za tu energiju; |
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ca (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. − podstavak 1. − točka ha (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ca) u stavku 3. prvom podstavku umeće se sljedeća točka: |
|
„(ha) financiranje nacionalnih programa dividendi u području klime s dokazanim pozitivnim učinkom na okoliš, kako je dokumentirano u godišnjem izvješću iz članka 19. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća*; |
|
________________ |
|
* Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).” |
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točka k
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(cb) u stavku 3. prvom podstavku točka (k) zamjenjuje se sljedećim: |
(k) za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika kako bi se u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima doprinijelo pravednom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, posebice u regijama najjače zahvaćenim tranzicijom radnih mjesta. |
„(k) za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika kako bi se u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima doprinijelo pravednom prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo, posebice u regijama najjače zahvaćenim tranzicijom radnih mjesta i ulaganje u prekvalifikaciju i unapređenje vještina radnika potencijalno pogođenih prijelazom.” |
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavci 1.a (novi) i 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(cc) u stavku 3. nakon prvog podstavka umeću se sljedeći podstavci: |
|
„Odstupajući od prvog podstavka, države članice upotrebljavaju najmanje 10 % prihoda ostvarenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica za razvoj javnog prijevoza, posebno klimatski prihvatljivog putničkog i teretnog željezničkog prijevoza te usluga i tehnologija autobusnog prijevoza, kako je navedeno u točki (f) tog podstavka. |
|
Odstupajući od prvog podstavka, države članice iskorištavaju najmanje 10 % prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica za financiranje dodatnih djelovanja u području klime u osjetljivim trećim zemljama, kako je navedeno u točki (j) tog podstavka.” |
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cd (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(cd) u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
Smatra se da su države članice ispunile odredbe ovog stavka ako imaju i provode fiskalnu politiku ili politiku financijskih potpora koja posebno uključuje zemlje u razvoju ili domaću regulatornu politiku koja podržava davanje financijskih potpora, uspostavljenih u smislu prvoga stavka, u vrijednosti jednakoj iznosu od najmanje 50 % prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., uključujući i sve prihode iz dražbovne prodaje iz stavka 2. točaka (b) i (c). Države članice obavješćuju Komisiju o korištenju navedenih prihoda i mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom u svojim izvješćima koja dostavljaju u skladu s Odlukom br. 280/2004/EZ. |
„Smatra se da su države članice ispunile odredbe ovog stavka ako imaju i provode fiskalnu politiku ili politiku financijskih potpora koja posebno uključuje zemlje u razvoju ili domaću regulatornu politiku koja podržava davanje financijskih potpora, uspostavljenih u smislu prvoga stavka, u vrijednosti jednakoj iznosu od najmanje 100 % prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., uključujući i sve prihode iz dražbovne prodaje iz stavka 2. točaka (b) i (c). Države članice obavješćuju Komisiju o korištenju navedenih prihoda i mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom u svojim izvješćima koja dostavljaju u skladu s Odlukom br. 280/2004/EZ.” |
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ce (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavci 3.a (novi) i 3.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ce) umeću se sljedeći stavci: |
|
„3.a Države članice Komisiji podnose plan upotrebe prihoda zajedno sa svakim ažuriranjem integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 14. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/1999. Države članice osim toga u skladu s člankom 19. stavkom 2. te Uredbe svake godine izvješćuju Komisiju o upotrebi prihoda i mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 3 ovog članka. Države članice dostavljaju potpune, kvalitetne i dosljedne informacije. Konkretno, u svojim izvješćima definiraju značenje „odobrenih” i „isplaćenih” iznosa te dostavljaju stroge financijske informacije. Ako je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s tim obvezama izvješćivanja, države članice u svojim nacionalnim proračunima za to namjenjuju prihode. |
|
Države članice osiguravaju da se prihodi iz EU sustava trgovanja emisijama troše u skladu s obvezama utvrđenima u stavku 3. i održavaju njihovu sljedivost te osiguravaju da su dodatni u odnosu na nacionalnu potrošnju u području klime. Komisija poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala da države članice poštuju svoje obveze izvješćivanja iz ovog stavka. |
|
3.b Države članice upotrebljavaju prihode ostvarene od dražbovne prodaje emisijskih jedinica koji se ne upotrebljavaju kao vlastita sredstva iz stavka 2. ovog članka, u skladu s: |
|
(a) načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852; |
|
(b) minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852; i |
|
(c) integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica podnesenim u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i, prema potrebi, teritorijalnim planom za pravednu tranziciju utvrđenim u članku 11. Uredbe (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća*.” |
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 5.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(da) dodaje se sljedeći stavak: |
|
„5.a Nakon završnog izvješća Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) od 28. ožujka 2022. o emisijskim jedinicama i povezanim izvedenicama, Komisija prema potrebi predstavlja zakonodavni prijedlog do ... [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] na temelju preporuka iz tog izvješća kako bi se poboljšala razina transparentnosti, praćenja i izvješćivanja o europskim tržištima emisijskih jedinica i povezanim tržištima izvedenica, uzimajući u obzir da je riječ o tržištima na razini Unije.” |
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka db (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 5.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(db) dodaje se sljedeći stavak: |
|
„5.b ESMA redovito prati cjelovitost i transparentnost europskih tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica. Redovito objavljuje izvješće o cjelovitosti i transparentnosti tih tržišta i pritom se prema potrebi oslanja na podatke iz registra Unije i podatke koji se dostavljaju ili stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima. U tom izvješću ESMA posebno ispituje funkcioniranje tržišta s obzirom na njihovu volatilnost i razvoj cijena, funkcioniranje dražbi i operacija trgovanja na tržištima, likvidnost i količine kojima se trguje te kategorije i ponašanje sudionika na tržištu u trgovanju. To izvješće prema potrebi uključuje preporuke za jačanje cjelovitosti tržišta i poboljšanje transparentnosti tržišta. U tim se preporukama posebno razmatraju mjere za poboljšanje informacija dostupnih sudionicima na tržištu i široj javnosti o funkcioniranju tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, poboljšanje regulatornog izvješćivanja i praćenja tržišta na tržištima emisijskih jedinica i povezanim tržištima izvedenica, promicanje sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta te pomoć u održavanju urednih tržišta emisijskih jedinica i povezanih izvedenica. |
|
Komisija ocjenjuje preporuke iz prvog podstavka ovog stavka u sljedećem izvješću podnesenom u skladu sa stavkom 5. nakon objave izvješća ESMA-e. Komisija, prema potrebi, tom izvješću prilaže zakonodavni prijedlog za poboljšanje transparentnosti i cjelovitosti tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, uzimajući u obzir prirodu tih tržišta diljem Unije.” |
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c – podtočka a – podtočka -i. (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(-i) drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
U okviru mjera iz prvog podstavka utvrđuju se, koliko to bude moguće, ex-ante referentne vrijednosti na razini Zajednice kako bi se osiguralo da se dodjela odvija na način koji potiče smanjivanje emisija stakleničkih plinova i energetski učinkovite tehnike, uzimajući u obzir najučinkovitije tehnike, nadomjesne, alternativne proizvodne procese, visoko učinkovitu kogeneraciju, učinkovito obnavljanje energije iz otpadnih plinova, održivo korištenje biomase te hvatanje i skladištenje CO2 gdje postoje odgovarajući objekti i oprema, a ne potiču povećavanje emisija. Besplatne emisijske jedinice ne dodjeljuju se ni za kakve oblike proizvodnje električne energije, osim u slučajevima koji pripadaju članku 10.c i za električnu energiju proizvedenu od otpadnih plinova. |
„U okviru mjera iz prvog podstavka utvrđuju se, koliko to bude moguće, ex-ante referentne vrijednosti na razini Zajednice kako bi se osiguralo da se dodjela odvija na način koji potiče smanjivanje emisija stakleničkih plinova i energetski učinkovite tehnike, uzimajući u obzir najučinkovitije tehnike, nadomjesne, alternativne proizvodne procese, visoko učinkovitu kogeneraciju, učinkovito obnavljanje energije iz otpadnih plinova, održivo korištenje biomase te hvatanje i skladištenje CO2 gdje postoje odgovarajući objekti i oprema, a ne potiču povećavanje emisija. Besplatne emisijske jedinice ne stavljaju se na raspolaganje ni za kakve oblike proizvodnje električne energije.” |
(32003L0087)
Amandman 115
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 2.a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ako su postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda iz članka 8. stavka 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*) [upućivanje na članak ažurirat će se u skladu s revidiranom direktivom], besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti ako se provode preporuke iz izvješća o pregledu pod uvjetom da vrijeme otplate relevantnih ulaganja ne prelazi pet godina i da su troškovi tih ulaganja razmjerni. U suprotnom se količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu smanjuje za 25 %. Količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu ne smanjuje se ako operater dokaže da je proveo druge mjere koje dovode do smanjenja emisija stakleničkih plinova jednakog smanjenju preporučenom u izvješću o pregledu. Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način. |
„Ako su postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda ili uspostave certificiranog sustava gospodarenja energijom iz članka 8. stavka 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*) [upućivanje na članak ažurirat će se u skladu s revidiranom direktivom], besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti ako se provode preporuke iz izvješća o pregledu ili o certificiranom sustavu gospodarenja energijom pod uvjetom da vrijeme otplate relevantnih ulaganja ne prelazi osam godina i da su troškovi tih ulaganja razmjerni. U suprotnom se količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu smanjuje u skladu s devetim i desetim podstavkom ovog stavka. Količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu ne smanjuje se ako operater dokaže da je proveo druge mjere koje dovode do smanjenja emisija stakleničkih plinova jednakog smanjenju preporučenom u izvješću o pregledu za dotično postrojenje. Mjere iz prvog podstavka ovog stavka prilagođavaju se na odgovarajući način. |
|
Uz zahtjeve navedene u trećem podstavku ovog stavka, do 1. srpnja 2025. operatori u sektorima ili podsektorima koji ispunjavaju uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u skladu s člancima 10.a i 10.b uspostavljaju plan dekarbonizacije za svako od svojih postrojenja i njegove aktivnosti obuhvaćene ovom Direktivom. Plan je usklađen s ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i svim relevantnim sektorskim planovima izrađenima u skladu s člankom 10. navedene Uredbe te se u njemu utvrđuje sljedeće: |
|
(a) mjere i povezani financijski i investicijski planovi za svako postrojenje za postizanje potrebnih smanjenja emisija u skladu s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i svi relevantni sektorski planovi pripremljeni na razini postrojenja u skladu s člankom 10. te Uredbe, isključujući upotrebu kredita za kompenzaciju emisija ugljika; |
|
(b) prijelazni ciljevi i ključne etape za mjerenje napretka ostvarenog u postizanju klimatske neutralnosti kako je utvrđeno u točki (a) do 31. prosinca 2025. i do 31. prosinca svake godine nakon toga do 2050.; |
|
(c) procjena učinka svake mjere i povezanih financijskih i investicijskih planova iz točke (a) u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova te ciljeva i ključnih etapa iz točke (b); |
|
(d) mjere za ublažavanje posljedica za prekvalifikaciju i unapređenje vještina radne snage, među ostalim putem socijalnog dijaloga, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, kako bi se osigurala pravedna tranzicija. |
|
Države članice mogu pružiti financijsku potporu operatorima za provedbu njihovih planova dekarbonizacije iz četvrtog podstavka. Takva potpora ne smatra se nezakonitom državnom potporom. |
|
Ostvarenje ciljeva i ključnih etapa iz četvrtog podstavka točke (b) verificira se do 31. prosinca 2025. i do 31. prosinca svake godine nakon toga do 2050. u skladu s postupcima verifikacije i akreditacije utvrđenima u članku 15. |
|
Ako nije utvrđen plan dekarbonizacije u skladu s četvrtim podstavkom ili ako ključne etape i ciljevi iz tog plana nisu ostvareni, smanjuje se količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu u skladu s devetim i desetim podstavkom. |
|
Komisija je, uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnog sadržaja i formata planova dekarbonizacije iz četvrtog podstavka ovog stavka, osobito u pogledu referentnih vrijednosti za ciljeve i ključne etape iz točke (b) tog podstavka. U uspostavu i donošenje delegiranih akata uključeni su svi relevantni dionici. |
|
Ako nisu ispunjeni zahtjevi iz trećeg podstavka ili četvrtog podstavka, besplatna dodjela smanjuje se za: |
|
(a) 50 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova iznad prosjeka 10 % najmanje učinkovitih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod; |
|
(b) 30 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova ispod prosjeka 10 % najmanje učinkovitih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod i iznad prosjeka 50 % najučinkovitijih postrojenja u tom sektoru ili podsektoru; |
|
(c) 25 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova iznad prosjeka 10 % najučinkovitijih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod i ispod prosjeka 50 % najučinkovitijih postrojenja u tom sektoru ili podsektoru. |
|
Ako nisu ispunjeni zahtjevi ni iz trećeg ni iz četvrtog podstavka, postoci navedeni u devetom podstavku točkama (a), (b) i (c) udvostručuju se. |
|
Postrojenjima čije su razine emisija stakleničkih plinova niže od prosjeka 10 % najučinkovitijih postrojenja u nekom sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod besplatno će se dodijeliti emisijske jedinice u iznosu od 10 % primjenjive referentne vrijednosti pod uvjetom da su emisijske jedinice dostupne u skladu s dvanaestim podstavkom. |
|
Za potrebe dodatne besplatne dodjele iz jedanaestog podstavka upotrebljavaju se sve emisijske jedinice koje nisu dodijeljene zbog smanjenja besplatne dodjele u skladu s devetim i desetim podstavkom. |
__________________ |
__________________ |
* Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.). |
* Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.). |
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a – podtočka ii.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kako bi se pružili dodatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti, utvrđene ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije potrebno je preispitati prije razdoblja od 2026. do 2030. radi moguće izmjene definicija i granica sustava postojećih referentnih vrijednosti za proizvod. |
Kako bi se pružili dodatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti, utvrđene ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije potrebno je preispitati što je prije moguće i najkasnije ... [šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] radi moguće izmjene definicija, područja primjene i granica sustava postojećih referentnih vrijednosti za proizvod te mogućeg uključivanja novih referentnih vrijednosti kojima se osigurava da besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju proizvoda bude neovisna o sirovini ili vrsti proizvodnog procesa, pod uvjetom da proizvodni procesi imaju istu svrhu i da se njima uzima u obzir potencijal materijala za kružnu uporabu, ili da se izbjegne da postrojenja s djelomično ili potpuno dekarboniziranim procesima u kojima se proizvode proizvodi sličnih ili jednakih karakteristika kao u konvencionalnim postrojenjima budu isključena iz referentnih vrijednosti ili da se za njih ne uzimaju u obzir. Referentne vrijednosti koje proizađu iz tog preispitivanja objavljuju se čim budu dostupne potrebne informacije kako bi se te referentne vrijednosti primjenjivale od 2026. |
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Odstupajući od prethodnog podstavka, u prvim godinama provedbe Uredbe [CBAM] za proizvodnju tih proizvoda besplatno se dodjeljuje smanjena količina emisijskih jedinica. Primjenjuje se faktor smanjivanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda (faktor CBAM-a). Faktor CBAM-a iznosi 100 % za razdoblje od stupanja na snagu [Uredba o CBAM-u] do kraja 2025., 90 % u 2026. te se svake godine smanjuje za 10 postotnih bodova da bi do desete godine dosegnuo 0 %. |
Odstupajući od prvog podstavka, u prvim godinama provedbe Uredbe [CBAM] za proizvodnju proizvoda iz Priloga I. toj Uredbi besplatno se dodjeljuje smanjena količina emisijskih jedinica do 31. prosinca 2030. Primjenjuje se faktor smanjivanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda (faktor CBAM-a). Faktor CBAM-a iznosi 100 % za razdoblje od ... [datum stupanja na snagu [Uredbe o CBAM-u]] do kraja 2024., 90 % u 2025., 80 % u 2026., 70 % u 2027., 50 % u 2028., 25 % u 2029. i doseže 0 % u 2030. |
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja količine emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu stavljaju se na raspolaganje za potporu inovacijama u skladu s člankom 10.a stavkom 8. |
Emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja količine emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu stavljaju se na raspolaganje Klimatskom investicijskom fondu u skladu s člankom 10.a stavkom 8. |
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.aa (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ba) umeće se sljedeći stavak: |
|
„1.aa Svake godine od 2025. Komisija u okviru svojeg godišnjeg izvješća Europskom parlamentu i Vijeću na temelju članka 10. stavka 5. procjenjuje učinkovitost mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama („CBAM”) u ublažavanju rizika od istjecanja ugljika za robu proizvedenu u Uniji za izvoz u treće zemlje koje ne primjenjuju EU sustav trgovanja emisijama ili sličan mehanizam za određivanje cijena ugljika. U izvješću se posebno ocjenjuje razvoj izvoza Unije u sektorima obuhvaćenima CBAM-om te razvoj u pogledu trgovinskih tokova i ugrađenih emisija te robe na globalnom tržištu. Ako se u izvješću zaključi da postoji rizik od istjecanja ugljika za robu proizvedenu u Uniji za izvoz u treće zemlje koje ne primjenjuju EU sustav trgovanja emisijama ili sličan mehanizam za određivanje cijena ugljika, Komisija prema potrebi predstavlja zakonodavni prijedlog za ublažavanje tog rizika od istjecanja ugljika na način koji je u skladu s pravilima WTO-a i kojim se uzima u obzir dekarbonizacija postrojenja u Uniji.” |
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c – podtočka ii.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka d
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5 % ili je manja od 0,2 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028. |
(d) Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5 % ili je manja od 0,4 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028. |
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 5.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(da) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: |
5. Kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi utvrđen u članku 10., za svaku godinu u kojoj zbroj besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica ne dosegne maksimalni iznos kojim se poštuje udio za prodaju na dražbi, preostala količina emisijskih jedinica do tog iznosa upotrebljava se za sprečavanje ili ograničavanje smanjenja količine besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi u sljedećim godinama. Ako je, međutim, maksimalni iznos dosegnut, besplatna dodjela emisijskih jedinica prilagođava se na odgovarajući način. Svaka takva prilagodba obavlja se na ujednačen način. |
„5. Kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi utvrđen u članku 10., za svaku godinu u kojoj zbroj besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica ne dosegne maksimalni iznos kojim se poštuje udio za prodaju na dražbi, preostala količina emisijskih jedinica do tog iznosa upotrebljava se za sprečavanje ili ograničavanje smanjenja količine besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi u sljedećim godinama. Ako je, međutim, maksimalni iznos dosegnut, besplatna dodjela emisijskih jedinica prilagođava se na odgovarajući način. Svaka takva prilagodba obavlja se na ujednačen način. Međutim, od prilagodbe se izuzimaju postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova ispod prosjeka 10 % najučinkovitijih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji 2021. i 2022. za relevantne referentne vrijednosti za proizvod.” |
(32003L0087)
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
Fondu („Klimatski investicijski fond”) se na raspolaganje stavlja 390 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 110 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice iz članka 10. stavka 1. petog podstavka. Osim toga, Klimatskom investicijskom fondu stavljaju se na raspolaganje i sve emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a. Cilj je Klimatskog investicijskog fonda pružiti potporu inovacijama u području tehnika, procesa i tehnologija koje znatno doprinose dekarbonizaciji sektora obuhvaćenih ovom Direktivom i ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja i kružnosti, kao i širenju tehnika, procesa i tehnologija koje se više ne mogu smatrati inovativnima, ali ipak imaju znatan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova i doprinose uštedama energije i resursa u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Unije za 2030. U okviru Klimatskog investicijskog fonda ne pruža se potpora aktivnostima povezanim s nuklearnom energijom. Kako bi se što prije potaknule inovacije u području revolucionarnih tehnologija, Komisija bi trebala osigurati da dio financiranja koje je stavljeno na raspolaganje u okviru Klimatskog investicijskog fonda bude pojačano tijekom razdoblja od ... do ... [prvih pet godina provedbe ove Direktive o izmjeni]. Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
Amandman 123
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta služe kao dopuna svih preostalih prihoda od 300 milijuna emisijskih jedinica, koje su raspoložive u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU(*), te se pravodobno koriste za potporu inovacijama kako je navedeno u prvom podstavku. Nadalje, vanjski namjenski prihodi iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) [FuelEU Maritime] raspodjeljuju se Inovacijskom fondu i izvršavaju u skladu s ovim stavkom. |
Osim toga, 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta služe kao dopuna svih preostalih prihoda od 300 milijuna emisijskih jedinica, koje su raspoložive u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU(*), te se pravodobno koriste za potporu inovacijama i dekarbonizaciji kako je navedeno u prvom podstavku. Nadalje, vanjski namjenski prihodi iz članka 5. stavka 6. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća** raspodjeljuju se Fondu za oceane uspostavljenom člankom 3.gab i izvršavaju u skladu s ovim stavkom. |
___________ |
____________ |
(*) Odluka Komisije 2010/670/EU od 3. studenoga 2010. o kriterijima i mjerama financiranja komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2 te demonstracijskih projekata za inovacijske tehnologije na području obnovljivih izvora energije u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 290, 6.11.2010., str. 39.). |
(*) Odluka Komisije 2010/670/EU od 3. studenoga 2010. o kriterijima i mjerama financiranja komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2 te demonstracijskih projekata za inovacijske tehnologije na području obnovljivih izvora energije u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 290, 6.11.2010., str. 39.). |
|
** Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). |
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih tehnologija za obnovljivu energiju i skladištenje energije, na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. Inovacijski fond može potporu pružiti i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju pomorskog sektora i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika u zrakoplovstvu, željezničkom i cestovnom prometu. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. |
Klimatski investicijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., kao što su inovativne tehnologije za obnovljivu energiju i skladištenje energije, kao i proizvode i procese koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje inovativnih projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i upotreba ugljika kojima se znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena, posebno za neizbježne emisije iz industrijskih procesa, okolišno sigurno hvatanje, prijevoz i trajno geološko skladištenje CO2 za neizbježne emisije iz industrijskih procesa te izravno hvatanje CO2 iz atmosfere uz sigurno, održivo i trajno skladištenje („DACS”). Prema potrebi mogu se poticati i ulaganja u tehnologije proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora. Klimatskim investicijskim fondom pruža se potpora i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju željezničkog i cestovnog prometa, uključujući kolektivne oblike prijevoza kao što su javni prijevoz i usluge povremenog prijevoza običnim autobusima, uz nastojanje da se ostvare sinergije s programom Obzor Europa, posebno s europskim partnerstvima i, prema potrebi, s drugim programima Unije. Posebna pozornost posvećuje se projektima, uključujući one koji se odnose na izvoz, u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama i provedbi tehnika, procesa i tehnologija koji znatno pridonose dekarbonizaciji sektora obuhvaćenima tom Uredbom, hvatanju i upotrebi ugljika, hvatanju i skladištenju ugljika, prijevozu CO2, obnovljivoj energiji i skladištenju energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena u skladu s ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 za 2030. i 2050., i koji ostvaruju najveću graničnu korist u smislu smanjenja emisija po pruženoj potpori, te pravednoj tranziciji. Klimatski investicijski fond može pružiti potporu i revolucionarnim inovativnim tehnologijama usmjerenim na smanjenje emisija u sektoru otpada. |
Amandman 125
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Najmanje 12 % emisijskih jedinica stavljenih na raspolaganje Klimatskom investicijskom fondu upotrebljava se za daljnji razvoj i uvođenje obnovljivih izvora energije u Uniji u skladu s Direktivom (EU) .../... [revidirana Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora]. |
Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Klimatski investicijski fond može pružiti potporu i ugovorima za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik kako bi se poduprle tehnologije dekarbonizacije za koje cijena ugljika možda nije dovoljan poticaj. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik do 31. prosinca 2023. |
|
Financijska potpora iz Klimatskog investicijskog fonda razmjerna je ciljevima politike navedenima u ovom članku i ne smije dovoditi do nepotrebnih poremećaja unutarnjeg tržišta. U tu se svrhu sredstva dodjeljuju samo za pokrivanje dodatnih troškova ili investicijskih rizika koje ulagači ne mogu snositi u normalnim tržišnim uvjetima. U skladu s tim, potpora iz Klimatskog investicijskog fonda ne smije dovoditi do nepravedne diskriminacije u pogledu konkurentnih uvezenih proizvoda, kako je propisano pravilima WTO-a. |
|
Ako je cijena u okviru EU sustava trgovanja emisijama viša od izvršne cijene po kojoj je projektu dodijeljena potpora, korisnik vraća razliku Klimatskom investicijskom fondu. |
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Prihvatljivi su projekti na državnom području svih država članica, uključujući male projekte. Potpora se pruža tehnologijama koje su inovativne i koje još nisu komercijalno održive u sličnom razmjeru bez potpore, ali koje predstavljaju revolucionarna rješenja ili su dovoljno zrele za primjenu u pretkomercijalnoj fazi. |
Prihvatljivi su projekti na državnom području svih država članica, uključujući srednje i male projekte. Potpora se pruža tehnologijama koje su inovativne, koje pokazuju potencijal za smanjenje stakleničkih plinova velikih razmjera i koje još nisu komercijalno održive u sličnom razmjeru bez potpore, ali koje predstavljaju revolucionarna rješenja ili komercijalno neprovediva rješenja ili su dovoljno tehnološki zrele za primjenu u (pret)komercijalnoj fazi ili koje znatno pridonose cilju klimatske neutralnosti i koje se bez potpore ne mogu uvesti u velikim razmjerima. |
Amandman 128
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija osigurava da se emisijske jedinice namijenjene Inovacijskom fondu prodaju na dražbi u skladu s načelima i načinima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Prihodi od prodaje na dražbi čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe. Proračunske obveze za mjere koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke. |
Komisija osigurava da se emisijske jedinice namijenjene Klimatskom investicijskom fondu prodaju na dražbi u skladu s načelima i načinima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Prihodi od prodaje na dražbi čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe. Proračunske obveze za mjere koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke. |
Amandman 129
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Projekti se odabiru na temelju objektivnih i transparentnih kriterija, pri čemu se prema potrebi ima u vidu mjera kojom se tim projektima pridonosi smanjenju emisija znatno ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. Projekti moraju imati potencijal za raširenu primjenu ili znatno smanjenje troškova tranzicije na niskougljično gospodarstvo u predmetnim sektorima. Projektima koji uključuju okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika osigurava se neto smanjenje emisija te izbjegavanje CO2 ili njegovo trajno skladištenje. Ako se bespovratna sredstva dodijele na temelju poziva na podnošenje prijedloga, potpora može iznositi do 60 % relevantnih troškova projekata, od čega do 40 % ne treba ovisiti o verificiranom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su postignuti unaprijed određeni ključni ciljevi, uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. U slučaju da se potpora dodjeljuje u okviru natječajnog postupka i u slučaju da je riječ o potpori za tehničku pomoć, potpora može iznositi do 100 % relevantnih troškova projekata. |
Projekti se odabiru transparentnim postupkom odabira na tehnološki neutralan način u skladu s ciljevima Klimatskog investicijskog fonda kako su utvrđeni u prvom podstavku ovog stavka i na temelju objektivnih i transparentnih kriterija, pri čemu se u vidu ima mjera u kojoj se projektima pruža znatan doprinos klimatskim i energetskim ciljevima Unije, uz istodoban doprinos ciljevima nulte stope onečišćenja i kružnosti u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, kao i potreba da se osigura pravedna geografska raspodjela projekata u skladu s podstavkom 6.a ovog stavka i, prema potrebi, mjera kojom se tim projektima pridonosi smanjenju emisija znatno ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. Projekti moraju imati potencijal za raširenu primjenu ili znatno smanjenje troškova tranzicije na klimatski neutralno gospodarstvo u predmetnim sektorima. Prednost se daje tehnologijama i procesima koji se bave višestrukim utjecajima na okoliš. Projektima koji uključuju okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika osigurava se neto smanjenje emisija te izbjegavanje CO2 ili njegovo trajno skladištenje. Ako se bespovratna sredstva dodijele na temelju poziva na podnošenje prijedloga, potpora može iznositi do 60 % relevantnih troškova projekata, od čega do 40 % ne treba ovisiti o verificiranom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su postignuti unaprijed određeni ključni ciljevi, uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. U slučaju da se potpora dodjeljuje u okviru natječajnog postupka i u slučaju da je riječ o potpori za tehničku pomoć, potpora može iznositi do 100 % relevantnih troškova projekata. Projekti čije smanjenje emisija koristi dekarbonizaciji drugih subjekata u obližnjim geografskim područjima imaju povlašteni tretman u kriterijima za odabir projekata. |
|
Od projekata koji se financiraju iz Klimatskog investicijskog fonda zahtijeva se da razmjenjuju znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz Europske unije koji imaju legitiman interes. Uvjete razmjene znanja definira Komisija u pozivima na podnošenje prijedloga. |
|
Pozivi na podnošenje prijedloga trebaju biti otvoreni i transparentni te u njima treba biti jasno utvrđeno koje vrste tehnologije mogu primiti potporu. U pripremi poziva na podnošenje prijedloga Komisija osigurava da su svi sektori propisno obuhvaćeni. Komisija poduzima mjere kako bi osigurala da se pozivi distribuiraju u što širem opsegu, posebno MSP-ovima. |
Amandman 130
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Cilj je Klimatskog investicijskog fonda postići zemljopisno uravnoteženu potporu, posebno za količinu emisijskih jedinica jednaku količini prenesenoj u Klimatski investicijski fond u skladu s člankom 10. stavkom 1. petim podstavkom [dodatni prijenos sredstava MF-a], za potporu koja se pruža u obliku ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, te za projekte povezane s unapređenjem, uz istodobno osiguravanje najveće moguće kvalitete projekata i poštovanje kriterija odabira iz šestog podstavka ovog stavka, uzimajući u obzir posebne sektorske okolnosti i potrebe za ulaganjima, osobito u sektorima obuhvaćenima člankom 3.g i poglavljem IV.a. |
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju Inovacijskog fonda, uključujući postupak i kriterije odabira, te prihvatljivih sektora i tehnoloških zahtjeva za razne vrste potpora. |
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju Klimatskog investicijskog fonda, uključujući postupak i kriterije odabira, sudjelovanje MSP-ova, te prihvatljivih sektora i tehnoloških zahtjeva za razne vrste potpora. Cilj je Komisije izraditi plan kojim se pojačava dio potpore iz Klimatskog investicijskog fonda na početku razdoblja. Komisija u provedbi Klimatskog investicijskog fonda poduzima sve odgovarajuće mjere u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 kako bi osigurala zaštitu financijskih sredstava u vezi s mjerama i ulaganjima kojima se pruža potpora u okviru Klimatskog investicijskog fonda u slučaju nepoštovanja vladavine prava u državama članicama. Komisija u tu svrhu osigurava djelotvoran i učinkovit sustav unutarnje kontrole i nastoji osigurati povrat nepropisno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih iznosa. |
|
Kako bi se osigurala poštena i pravedna tranzicija, kriterijima odabira uzimaju se u obzir okolišne i socijalne zaštitne mjere. Sva financijska sredstva iz Klimatskog investicijskog fonda upotrebljavaju se u skladu s: |
|
(a) načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852; |
|
(b) minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852. |
|
U slučaju potpore putem ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, ti delegirani akti omogućuju tehnološki neutralno i cjenovno konkurentno nadmetanje u skladu s ciljevima Klimatskog investicijskog fonda prema prvom podstavku. |
Amandman 132
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 7.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija svake dvije godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o usklađenosti projekata koji se financiraju iz Klimatskog investicijskog fonda s ciljem klimatske neutralnosti iz Uredbe (EU) 2021/1119, napretku ostvarenom u provedbi ulaganja opisanih u planovima za dekarbonizaciju industrije te o akcijskom planu za sljedeće dvogodišnje razdoblje. |
Amandman 133
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(13) u članku 10.c stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: |
(13) članak 10.c briše se; |
„Države članice zahtijevaju od proizvođača električne energije i operatera mreže koji ostvaruju koristi da ih do 28. veljače svake godine izvijeste o provedbi odabranih ulaganja, među ostalim o saldu besplatnih emisijskih jedinica i nastalih rashoda ulaganja te o vrsti ulaganja kojima je dana potpora. Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća objavljuje.”; |
|
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 13.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.ca (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13a) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 10.ca |
|
Prijelazna besplatna dodjela emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora |
|
Sve emisijske jedinice za prijelaznu besplatnu dodjelu u svrhu modernizacije energetskog sektora koje se ne dodijele operatorima u predmetnim državama članicama do 31. prosinca 2023. dodaju se ukupnoj količini emisijskih jedinica koje predmetna država članica prima za prodaju na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (a). Međutim, države članice mogu te emisijske jedinice djelomično ili u cijelosti iskoristiti u skladu s člankom 10.d za potporu ulaganjima u okviru Modernizacijskog fonda.” |
Amandman 135
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavci 1.a (novi) i 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Potpora iz Modernizacijskog fonda dodjeljuje se samo državama članicama koje su donijele pravno obvezujuće ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kao i mjere za postupno ukidanje svih fosilnih goriva u vremenskom okviru koji je u skladu s ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119. |
|
Osim toga, u okviru Modernizacijskog fonda ne pruža se potpora ulaganjima koja je predložila država članica korisnica za koju je u tijeku postupak iz članka 6. Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 ili za koju je Vijeće donijelo provedbenu odluku o odgovarajućim mjerama u skladu s tim člankom. |
Amandman 136
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond ne pruža potporu postrojenjima za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva. |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond ne pruža potporu aktivnostima povezanima s nuklearnom energijom niti aktivnostima povezanima s energijom za koje se upotrebljavaju fosilna goriva. |
_________________ |
_________________ |
(*) COM(2019) 640 final. |
(*) COM(2019) 640 final. |
(**) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.). |
|
Amandman 137
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Najmanje 80 % financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda upotrebljava se za potporu ulaganjima u sljedećim područjima: |
2. Sto posto financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda upotrebljava se za potporu ulaganjima u sljedećim područjima: |
Amandman 138
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka aa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(aa) proizvodnja energije u generatorima vodika; |
Amandman 139
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) poboljšanje energetske učinkovitosti na strani potražnje, među ostalim u području prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada; |
(c) smanjenje ukupne potrošnje energije upravljanjem potražnjom energije i energetskom učinkovitosti, među ostalim u području prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada, uzimajući u obzir potrebu za elektrifikacijom povezanu s klimatskom tranzicijom i s njom povezanu povećanu potražnju za električnom energijom iz obnovljivih izvora; |
Amandman 140
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka e
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(e) potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja; i |
(e) potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja i hlađenja te nastojanja da se ostvari energetska učinkovitost u zgradama stambene i poslovne namjene; |
Amandman 141
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka f
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(f) pravedna tranzicija u regijama koje ovise o ugljiku u državama članicama korisnicama kako bi se u dijalogu sa socijalnim partnerima pružila potpora preraspoređivanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika, obrazovanju, inicijativama za traženje posla i novoosnovanim poduzećima.; |
(f) pravedna tranzicija u regijama koje ovise o ugljiku u državama članicama korisnicama kako bi se u dijalogu s civilnim društvom i socijalnim partnerima pružila potpora preraspoređivanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika, obrazovanju, inicijativama za traženje posla i novoosnovanim poduzećima, u skladu s relevantnim mjerama koje su države članice uključile u svoje teritorijalne planove za pravednu tranziciju u skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (k) Uredbe (EU) 2021/1056 i kojima se doprinosi tim mjerama, ako je to potrebno; i |
Amandman 142
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka fa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(fa) ulaganja u uvođenje infrastrukture za alternativna goriva. |
Amandman 143
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ba) umeće se sljedeći stavak: |
|
„2.a Sva financijska sredstva iz Modernizacijskog fonda upotrebljavaju se u skladu s: |
|
(a) načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852; |
|
(b) minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852.” |
Amandman 144
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 5. podstavak 2.a (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(bb) u stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak: |
|
„Odbor za ulaganja traži savjet Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene kako bi se osiguralo da su odluke o ulaganjima usklađene s kriterijima utvrđenima u ovom članku i da se njima podupire postizanje ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2021/1119.” |
(32003L0087)
Amandman 145
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 6.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(bc) stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: |
6. Prije nego što odluči o financiranju ulaganja iz svojeg udjela u Modernizacijskom fondu, država članica korisnica odboru za ulaganja i EIB-u predstavlja projekt ulaganja. Ako EIB potvrdi da ulaganje potpada pod područja navedena u stavku 2., država članica može pristupiti financiranju projekta ulaganja iz svojeg udjela. |
„6. Prije nego što odluči o financiranju ulaganja iz svojeg udjela u Modernizacijskom fondu, država članica korisnica odboru za ulaganja i EIB-u predstavlja projekt ulaganja. |
Ako ulaganje u modernizaciju energetskih sustava, u pogledu kojeg se predlaže financiranje sredstvima Modernizacijskog fonda, ne potpada pod područja navedena u stavku 2., odbor za ulaganja procjenjuje tehničku i financijsku održivost tog ulaganja, uključujući smanjenje emisija koje se njima postiže, te izdaje preporuku o financiranju ulaganja sredstvima Modernizacijskog fonda. Odbor za ulaganja osigurava da se svim ulaganjima koja se odnose na centralno grijanje postiže znatno poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija. |
Odbor za ulaganja procjenjuje tehničku i financijsku održivost tog ulaganja, uključujući smanjenje emisija koje se njima postiže, te izdaje preporuku o financiranju ulaganja sredstvima Modernizacijskog fonda. Odbor za ulaganja osigurava da se svim ulaganjima koja se odnose na centralno grijanje postiže znatno poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija. |
Ta preporuka može sadržavati prijedloge u vezi s odgovarajućim financijskim instrumentima. Sredstvima iz Modernizacijskog fonda može se poduprijeti do 70 % relevantnih troškova ulaganja koje ne potpada pod područja navedena u stavku 2. uz uvjet da preostale troškove financiraju privatni pravni subjekti. |
Ta preporuka može sadržavati prijedloge u vezi s odgovarajućim financijskim instrumentima.” |
(32003L0087)
Amandman 146
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka bd (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 11.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(bd) stavak 11. zamjenjuje se sljedećim: |
11. Odbor za ulaganja svake godine izvješćuje Komisiju o iskustvima s ocjenjivanjem ulaganjâ. Komisija, uzimajući u obzir nalaze odbora za ulaganja, do 31. prosinca 2024. preispituje područja za projekte iz stavka 2. te osnovu na kojoj odbor za ulaganja temelji svoje preporuke. |
„11. Odbor za ulaganja svake godine izvješćuje Komisiju, Vijeće i Europski parlament o iskustvima s ocjenjivanjem ulaganjâ. To se izvješće objavljuje. Komisija, uzimajući u obzir nalaze odbora za ulaganja, do 31. prosinca 2024. preispituje područja za projekte iz stavka 2. te osnovu na kojoj odbor za ulaganja temelji svoje preporuke.” |
(32003L0087)
Amandman 147
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka -a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(-a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
1. Države članice osiguravaju da se emisijske jedinice mogu prenositi između: |
„1. Države članice osiguravaju da se emisijske jedinice mogu prenositi između: |
(a) osoba unutar Unije; |
(a) reguliranih subjekata unutar Unije; |
(b) osoba unutar Unije i osoba u trećim zemljama, ako su takve emisijske jedinice priznate u skladu s postupkom iz članka 25. bez drugih ograničenja osim onih koje sadrži ova Direktiva ili koja su donesena na temelju njezinih odredbi. |
(b) reguliranih subjekata unutar Unije i osoba u trećim zemljama, ako su takve emisijske jedinice priznate u skladu s postupkom iz članka 25. bez drugih ograničenja osim onih koje sadrži ova Direktiva ili koja su donesena na temelju njezinih odredbi. |
|
Regulirani subjekti mogu ovlastiti fizičku ili pravnu osobu da vodi račune iz registra koji pripadaju reguliranom subjektu i da u ime reguliranog subjekta provodi sve vrste transakcija na koje taj račun ima pravo. Odgovornost za usklađenost ostaje na reguliranom subjektu. Pri ovlašćivanju fizičke ili pravne osobe regulirani subjekt jamči da ne postoji sukob interesa između ovlaštene osobe ili subjekta i nadležnih tijela, nacionalnih administratora, verifikatora ili drugih tijela na koja se primjenjuje ova Direktiva.” |
(02003L0087)
Amandman 148
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka -aa (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 1.aa (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(-aa) umeće se sljedeći stavak: |
|
„1.aa Komisija do 1. srpnja 2023. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje kako bi ograničavanje pristupa reguliranim subjektima i financijskim posrednicima koji djeluju u njihovo ime europskim tržištima emisijskih jedinica ugljika utjecalo na cjelovitost i učinkovito funkcioniranje tržišta emisijskih jedinica ugljika te na postizanje energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030. i 2050. Ako je ocjena negativna, Komisija, prema potrebi, predstavlja zakonodavni prijedlog za prilagodbu relevantnih odredaba iz članka 12. stavka 1. i članka 19. stavka 2.” |
Amandman 149
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3. – podstavci 1.a (novi) i 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Odstupajući od prvog podstavka točke (c), brodarska društva mogu do 31. prosinca 2029. predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda svojih brodova ili činjenice da njihovi brodovi plove u uvjetima leda, ili oboje, u skladu s Prilogom V.a. |
|
Odstupajući od prvog podstavka točke (c), brodarska društva mogu do 31. prosinca 2029. predati 25 % manje emisijskih jedinica u odnosu na emisije koje do 2030. nastanu iz putovanja između luka u najudaljenijoj regiji države članice i luka u istoj državi članici izvan te najudaljenije regije. Komisija do 31. prosinca 2029. ocjenjuje učinak prestanka tog odstupanja za pomorski promet u najudaljenije regije i iz njih i o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. |
Amandman 150
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka e
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.b – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Obveza predaje emisijskih jedinica ne nastaje u pogledu emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. |
Obveza predaje emisijskih jedinica ne nastaje u pogledu emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem. |
Amandman 151
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka e
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.b – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija donosi provedbene akte o zahtjevima koje treba ispuniti da bi se smatralo da su staklenički plinovi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. |
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem zahtjeva koje treba ispuniti da bi se smatralo da su staklenički plinovi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka. |
Amandman 152
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka e
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.b – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2. |
Briše se. |
Amandman 153
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka ea (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.ba (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ea) umeće se sljedeći stavak: |
|
„3.ba Komisija do 1. siječnja 2025. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje kako se uzimaju u obzir negativne emisije stakleničkih plinova koji su uklonjeni iz atmosfere te sigurno i trajno uskladišteni i kako se te negativne emisije mogu obuhvatiti trgovanjem emisijama te u kojem predlaže jasno područje primjene i stroge kriterije i zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se takvim uklanjanjem ne utječe na potrebna smanjenja emisija u skladu s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119. Izvješću se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog kako bi se obuhvatile negativne emisije.” |
Amandman 154
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka eb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.bb (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(eb) umeće se sljedeći stavak: |
|
„3.bb Komisija do 31. prosinca 2029. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje jesu li stvarno uzete u obzir sve emisije stakleničkih plinova iz različitih djelatnosti obuhvaćenih ovom Direktivom, u kojim se fazama postupka te emisije stakleničkih plinova obračunavaju i je li izbjegnuto dvostruko računanje, posebno uzimajući u obzir kasnije faze, uključujući odlaganje i spaljivanje otpada, te izvoz, te procjenjuje komparativne klimatske i gospodarske koristi obračunavanja emisija iz svake djelatnosti u različitim fazama procesa. Komisija tom izvješću prema potrebi može priložiti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive kako bi se osiguralo da se sve emisije obračunavaju u najdjelotvornijoj fazi i da se izbjegne dvostruko računanje.” |
Amandman 155
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka ec (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.bc (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(ec) umeće se sljedeći stavak: |
|
„3.bc Komisija do 1. siječnja 2025. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje transparentnu, usporedivu i pouzdanu metodologiju za obračunavanje emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i iskorišteni kako bi postali kemijski vezani u proizvodu na način koji nije onaj iz stavka 3.b, na temelju procjene životnog ciklusa proizvoda. U metodologiji za procjenu životnog ciklusa proizvoda uzima se u obzir dvostruka uloga stakleničkih plinova kao emisija i kao sirovine, uključujući emisije uhvaćene pri proizvodnji proizvoda, emisije nastale tijekom postupka hvatanja i upotrebe, emisije iskorištene u proizvodnji proizvoda i broj godina na koje se ugljik uhvaćen iz emisija vezuje u proizvodu. Komisija tom izvješću prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive kako bi se uključio takav pristup procjene životnog ciklusa.” |
Amandman 156
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka ed (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 4.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(ed) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: |
4. Države članice poduzimaju potrebne korake da bi osigurale da emisijske jedinice u bilo koje vrijeme budu poništene na zahtjev osobe koja ih posjeduje. U slučaju zatvaranja kapaciteta za proizvodnju električne energije na njihovom državnom području zbog dodatnih nacionalnih mjera, države članice mogu poništiti emisijske jedinice iz ukupne količine emisijskih jedinica, koje namjeravaju prodati na dražbi, iz članka 10. stavka 2. do iznosa koji odgovara prosjeku verificiranih emisija dotičnog postrojenja tijekom petogodišnjeg razdoblja koje prethodi zatvaranju. Dotična država članica obavješćuje Komisiju o takvoj namjeri poništavanja u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 4. |
„4. Države članice poduzimaju potrebne korake da bi osigurale da emisijske jedinice u bilo koje vrijeme budu poništene na zahtjev osobe koja ih posjeduje. U slučaju zatvaranja kapaciteta za proizvodnju električne energije na njihovu državnom području zbog dodatnih nacionalnih mjera, države članice poništavaju emisijske jedinice iz ukupne količine emisijskih jedinica, koje namjeravaju prodati na dražbi, iz članka 10. stavka 2. do iznosa koji odgovara prosjeku verificiranih emisija dotičnog postrojenja tijekom petogodišnjeg razdoblja koje prethodi zatvaranju. Dotična država članica obavješćuje Komisiju o takvoj namjeri poništavanja u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 4.” |
Obrazloženje
Dodatne mjere koje poduzimaju države članice, kao što su nacionalni planovi za postupno ukidanje ugljena, izravno utječu na funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama. Rezerva za stabilnost tržišta možda neće biti dovoljna za rješavanje učinka istodobnih odluka o postupnom ukidanju ugljena na razini država članica. Kako bi se osiguralo da se djelovanjem u području klime na nacionalnoj razini ne ometa EU sustav trgovanja emisijama, države članice trebale bi biti obvezne jednostrano izbrisati količinu emisijskih jedinica koja je jednaka uštedi emisija na temelju tih nacionalnih mjera.
Amandman 157
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 14. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(16) u članku 14. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica: |
(16) u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
1. Komisija donosi provedbene akte o detaljnim aranžmanima za praćenje emisija i izvješćivanje o njima, i, ako je to relevantno, o podacima o aktivnostima, koje proizlaze iz aktivnosti navedenih u Prilogu I., za praćenje i dostavu podataka o tonskim kilometrima za potrebu primjene u skladu s člankom 3.e ili 3.f, koja se temelji na načelima praćenja i izvješćivanja utvrđenima u Prilogu IV. i zahtjevima utvrđenima u stavku 2. ovog članka. U tim provedbenim aktima ujedno se navodi potencijal za globalno zagrijavanje svakog stakleničkog plina u okviru zahtjevâ za praćenje emisija tog plina i izvješćivanje o njima. U tim provedbenim aktima primjenjuju se kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđeni Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*), uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako bi ta biomasa imala nultu stopu. U njima se utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavine izvorâ s nultom stopom i izvora koji nemaju nultu stopu. U njima se utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, čime se osigurava obračun tih emisija i izbjegavanje dvostrukog računanja. |
„1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu detaljnih aranžmana za praćenje emisija i izvješćivanje o njima, i, ako je to relevantno, podataka o aktivnostima, koje proizlaze iz aktivnosti navedenih u Prilogu I., za praćenje i dostavu podataka o tonskim kilometrima za potrebu primjene u skladu s člankom 3.e ili 3.f, koja se temelji na načelima praćenja i izvješćivanja utvrđenima u Prilogu IV. i zahtjevima utvrđenima u stavku 2. ovog članka. U tim delegiranim aktima ujedno se navodi potencijal za globalno zagrijavanje svakog stakleničkog plina u okviru zahtjevâ za praćenje emisija tog plina i izvješćivanje o njima, a popraćeni su detaljnom procjenom učinka, uzimajući u obzir najnovije dostupne znanstvene spoznaje. U tim delegiranim aktima primjenjuju se kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđeni Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(*), uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako bi ta biomasa imala nultu stopu. U njima se utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavine izvorâ s nultom stopom i izvora koji nemaju nultu stopu. U njima se utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, čime se osigurava obračun tih emisija i izbjegavanje dvostrukog računanja. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2. |
|
______________________ |
_______________ |
(*) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.). |
(*) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.). |
Amandman 158
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 19. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(19a) u članku 19. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Bilo koja osoba može držati emisijske jedinice. Registar je dostupan javnosti i sadržava odvojene račune za bilježenje emisijskih jedinica koje drži pojedina osoba, koja izdaje ili prenosi ili kojoj se izdaju ili prenose emisijske jedinice. |
„2. Ne dovodeći u pitanje članak 12. stavak 1.aa, uz središnje i nacionalne račune za upravljanje, samo regulirani subjekti s prošlim, postojećim ili predvidivim budućim obvezama usklađenosti s EU sustavom trgovanja emisijama mogu držati emisijske jedinice. Registar je dostupan javnosti i sadržava odvojene račune za bilježenje emisijskih jedinica koje drži pojedini regulirani subjekt, koji izdaje ili prenosi ili kojemu se izdaju ili prenose emisijske jedinice.” |
(02003L0087)
Amandman 159
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 23. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(19b) u članku 23. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3.d stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 10.a stavaka 1. i 8., članka 10.b stavka 5., članka 19. stavka 3., članka 22., članka 24. stavka 3., članka 24.a stavka 1., članka 25.a stavka 1. i članka 28.c dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 8. travnja 2018. |
„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3.d stavka 3., članka 3.gaa stavka 2., članka 3.gab stavka 7., članka 3.gea stavka 2., članka 10. stavka 4., članka 10.a stavaka 1. i 8., članka 10.b stavka 5., članka 12. stavka 3.b, članka 14. stavka 1., članka 19. stavka 3., članka 22., članka 24. stavka 3., članka 24.a stavka 1., članka 25.a stavka 1., članka 28.c, članka 30.c stavka 2.a i članka 30.f stavka 4.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 8. travnja 2018.” |
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A02003L0087-20210101&qid=1641400487702)
Amandman 160
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 29.a
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(19c) članak 29.a zamjenjuje se sljedećim: |
Članak 29.a |
„Članak 29.a |
Mjere u slučaju velike fluktuacije cijena |
Mjere u slučaju velike fluktuacije cijena |
1. Ako cijena emisijskih jedinica bude dulje od šest uzastopnih mjeseci više od tri puta veća od prosječne cijene emisijskih jedinica na europskom tržištu ugljika tijekom dviju prethodnih godina, Komisija odmah saziva sastanak Odbora osnovanog u skladu s člankom 9. Odluke br. 280/2004/EZ. |
1. Ako prosječna cijena emisijskih jedinica bude dulje od šest uzastopnih mjeseci više od dva puta veća od prosječne cijene emisijskih jedinica na europskom tržištu ugljika tijekom dviju prethodnih godina, Komisija odmah, a najkasnije sedam dana nakon tog trenutka, saziva sastanak Odbora osnovanog u skladu s člankom 9. Odluke br. 280/2004/EZ kako bi se procijenilo odgovara li kretanje cijena iz ovog stavka tržišnim osnovama koje se mijenjaju. |
2. Ako razvoj cijena iz stavka 1. nije u skladu s temeljnim čimbenicima tržišnih promjena, s obzirom na stupanj razvoja cijena može se donijeti jedna od sljedećih mjera: |
2. Ako razvoj cijena iz stavka 1. nije u skladu s temeljnim čimbenicima tržišnih promjena, s obzirom na stupanj razvoja cijena hitno se poduzima bilo koja od sljedećih mjera: |
|
(-a) oslobađanje 100 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta u skladu s člankom 1. stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814 za ravnomjernu raspodjelu na dražbama tijekom razdoblja od šest mjeseci; |
(a) mjera koja državama članicama omogućuje da dražbovnu prodaju dijela ili cijele količine emisijskih jedinica koje su za to namijenjene pokrene ranije; |
(a) mjera koja državama članicama omogućuje da dražbovnu prodaju dijela ili cijele količine emisijskih jedinica koje su za to namijenjene pokrene ranije u narednoj kalendarskoj godini; |
(b) mjera koja državama članicama omogućuje da na dražbi prodaju do 25 % emisijskih jedinica koje su ostale u rezervi za nove sudionike. |
(b) mjera koja državama članicama omogućuje da na dražbi prodaju do 25 % emisijskih jedinica koje su ostale u rezervi za nove sudionike. |
Te se mjere donose u skladu s upravnim postupkom koji se spominje u članku 23. stavku 4. |
Te se mjere donose u skladu s upravnim postupkom koji se spominje u članku 23. stavku 4. |
3. Pri donošenju svih mjera posebno se uzimaju u obzir izvješća koja Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 29., kao i sve druge relevantne informacije koje dostave države članice. |
3. Pri donošenju svih mjera posebno se uzimaju u obzir izvješća koja Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 29., kao i sve druge relevantne informacije koje dostave države članice. |
4. Mehanizmi za primjenu tih odredaba utvrđuju se aktima navedenim u članku 10. stavku 4. |
4. Mehanizmi za primjenu tih odredaba utvrđuju se aktima navedenim u članku 10. stavku 4. ” |
(02003L0087)
Amandman 161
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(19d) u članku 30. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
1. Ova Direktiva redovito se preispituje s obzirom na međunarodna kretanja i uložene napore za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma. |
„1. Ova Direktiva redovito se preispituje s obzirom na međunarodna kretanja i uložene napore za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma, uključujući obvezu preuzetu na 26. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP26) o ograničavanju porasta temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju.” |
(02003L0087)
Amandman 162
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 20.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30. – stavak 3.
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(20a) u članku 30. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: |
3. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće u kontekstu svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariškog sporazuma, posebno u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s ciljem potrebnih smanjenja stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, među ostalim vezano za linearni faktor iz članka 9. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću može predlagati odgovarajuće izmjene ove Direktive. |
„3. Nakon što zatraži savjet od Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće u kontekstu svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog u okviru Pariškog sporazuma, posebno u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s ciljem potrebnih smanjenja stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, među ostalim vezano za linearni faktor iz članka 9. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću može predlagati odgovarajuće izmjene ove Direktive. Komisija u svojim prijedlozima osigurava usklađenost s ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u članku 4. te uredbe i okvirnim proračunom Unije za stakleničke plinove za razdoblje 2030.–2050. kako je navedeno u članku 4. stavku 4. te uredbe. Prijedlozi odražavaju napredak tijekom vremena i najveću moguću ambiciju u skladu s člankom 4. stavkom 3. Pariškog sporazuma.” |
(02003L0087)
Amandman 163
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 20.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30. – stavak 4.a (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Amandman |
|
(20b) u članku 30. dodaje se sljedeći stavak: |
|
4.a Pri preispitivanju ove Direktive Komisija u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka analizira kako se mogu uspostaviti veze između EU sustava trgovanja emisijama i drugih tržišta ugljika bez da se ometa postizanje cilja klimatske neutralnosti i klimatskih ciljeva Unije utvrđenih u Uredbi (EU) 2021/1119. ” |
(02003L0087)
Amandman 164
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Poglavlje IV.a – naslov
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
SUSTAV TRGOVANJA EMISIJAMA ZA ZGRADE I CESTOVNI PROMET |
SUSTAV TRGOVANJA EMISIJAMA ZA ZGRADE, CESTOVNI PROMET I DRUGA GORIVA |
Amandman 165
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.a – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.a Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se u pogledu puštanja u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada tek od 1. siječnja 2029. podložno procjeni predviđenoj u stavku 1.b. |
Amandman 166
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.a – stavak 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.b Ako su uvjeti povoljni, Komisija nastoji proširiti ovo poglavlje na emisije iz privatnog cestovnog prometa i privatnog grijanja i hlađenja stambenih zgrada od 1. siječnja 2029. |
|
Komisija do 1. siječnja 2026. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje proširenje ovog poglavlja na emisije iz privatnog cestovnog prometa i privatnog grijanja i hlađenja stambenih zgrada od 1. siječnja 2029., a da pritom nitko ne bude zapostavljen. To izvješće posebno sadržava: |
|
(a) detaljnu procjenu razvoja energetskog siromaštva i siromaštva u području mobilnosti u Uniji i u svakoj državi članici kako je prijavljeno u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]; |
|
(b) detaljnu procjenu rezultata mjera i ulaganja uključenih u socijalne planove za klimatsku politiku država članica, osobito u pogledu broja ljudi koji su zbog tih mjera i ulaganja izašli iz energetskog siromaštva i siromaštva u području mobilnosti, te drugih ulaganja iz drugih fondova Unije; |
|
(c) detaljnu analizu i kvantifikaciju dodatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova koje bi se moglo postići tim proširenjem, kao i napredak država članica u postizanju ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2018/842; |
|
(d) procjenu izvedivosti i načina provedbe mehanizma izvješćivanja o prijenosu troškova i njegovu ograničavanju iz članka 30.f stavka 2.a; |
|
Komisija prema potrebi na temelju rezultata tog izvješća predstavlja ciljanu reviziju ove Direktive i Uredbe (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] radi proširenja ovog poglavlja na emisije iz privatnog cestovnog prometa i privatnog grijanja i hlađenja stambenih zgrada od 1. siječnja 2029. |
Amandman 167
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.a – stavak 1.c (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.c Država članica može odlučiti da se odstupanje u pogledu goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada iz stavka 1.a ne primjenjuje na njezinu državnom području, pod uvjetom da ima uspostavljene dostatne programe za potporu kućanstvima s niskim dohotkom i za rješavanje problema energetskog siromaštva i siromaštva u području mobilnosti, podložno odobrenju Komisije. Dotična država članica obavješćuje Komisiju ako namjerava donijeti takvu odluku. Komisija procjenjuje je li država članica uspostavila dostatne programe u te svrhe i obavješćuje državu članicu o svojoj odluci. |
Amandman 168
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.aa (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 30.aa |
|
1. Ako je u šest uzastopnih mjeseci koji prethode godini početka dražbi emisijskih jedinica za goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada u skladu s člankom 30.a stavkom 1.a prosječna cijena goriva za potrošnju u sektorima obuhvaćenima ovim poglavljem viša od prosječne cijene takvih goriva u ožujku 2022., rok za predaju emisijskih jedinica za goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada iz članka 30.d stavka 1. produljuje se dok cijena ne padne ispod tog praga. |
|
Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju da Socijalni fond za klimatsku politiku uspostavljen Uredbom (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] nije započeo s radom ili djeluje manje od tri godine, dražba emisijskih jedinica iz ovog poglavlja odgađa se dok Socijalni fond za klimatsku politiku ne bude operativan najmanje tri godine. |
|
2. Ako je primjenjivo, Komisija objavljuje da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni prije početka dražbi iz ovog poglavlja. |
Amandman 169
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.b – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Države članice osiguravaju da od 1. siječnja 2025. nijedan regulirani subjekt ne obavlja djelatnost iz Priloga III. ako nema dozvolu koju je izdalo nadležno tijelo u skladu sa stavcima 2. i 3. |
1. Države članice osiguravaju da od 1. siječnja 2024. nijedan regulirani subjekt ne obavlja djelatnost iz Priloga III. ako nema dozvolu koju je izdalo nadležno tijelo u skladu sa stavcima 2. i 3. |
Amandman 170
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.c – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Količina emisijskih jedinica na razini Unije koja se od 2026. svake godine izdaje na temelju ovog poglavlja linearno se smanjuje od 2024. Vrijednost za 2024. utvrđuje se kao granične vrijednosti emisija za tu godinu koje se računaju na temelju referentnih emisija iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (*) za sektore obuhvaćene ovim poglavljem i primjenom putanje linearnog smanjenja za sve emisije u okviru područja primjene te uredbe. Količina se od 2024. svake godine smanjuje za linearni faktor smanjenja od 5,15 %. Komisija do 1. siječnja 2024. mora objaviti količinu emisijskih jedinica na razini Unije za 2026. |
1. Količina emisijskih jedinica na razini Unije koja se od 2025. svake godine izdaje na temelju ovog poglavlja linearno se smanjuje od 2024. Vrijednost za 2024. utvrđuje se kao granične vrijednosti emisija za tu godinu koje se računaju na temelju referentnih emisija iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/842 za sektore obuhvaćene ovim poglavljem i primjenom putanje linearnog smanjenja za sve emisije u okviru područja primjene te uredbe. Količina se od 2024. svake godine smanjuje za linearni faktor smanjenja od 5,15 %. Komisija do 1. siječnja 2024. mora objaviti količinu emisijskih jedinica na razini Unije za 2025. |
__________ |
|
(*) Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). |
|
Amandman 171
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.c – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2.a Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem dodatne količine emisijskih jedinica koje će se izdavati za svaku godinu od 2025. nadalje kao kompenzacija za emisijske jedinice predane u slučajevima dvostrukog računanja emisija do kojeg je došlo bez obzira na pravila za izbjegavanje takvog računanja kako je navedeno u članku 30.f stavku 4. Dodatna količina emisijskih jedinica koju je utvrdila Komisija odgovara ukupnoj količini emisija stakleničkih plinova za koju je izvršena kompenzacija u odgovarajućoj izvještajnoj godini u skladu s delegiranim aktima iz članka 30.f stavka 4.a. |
Amandman 172
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem prodaju se na dražbi od 2026., osim ako se ne unose u rezervu za stabilnost tržišta utvrđenu Odlukom (EU) 2015/1814. Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem na dražbi se prodaju zasebno od emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljima II., II.a i III. |
1. Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem prodaju se na dražbi od 2025., osim ako se ne unose u rezervu za stabilnost tržišta utvrđenu Odlukom (EU) 2015/1814. Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem na dražbi se prodaju zasebno od emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljima II., II.a i III. |
Amandman 173
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 2. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Emisijske jedinice iz ovog poglavlja počinju se prodavati na dražbi 2026., i to količina koja odgovara 130 % količina za prodaju na dražbi za 2026. utvrđenih na temelju količine emisijskih jedinica na razini Unije za tu godinu te pojedinačnih udjela koji će biti prodani na dražbi i količina za prodaju na dražbi u skladu sa stavcima 3., 5. i 6. Dodatne količine za prodaju na dražbi upotrebljavaju se samo za predaju emisijskih jedinica na temelju članka 30.e stavka 2. i oduzimaju od količina za prodaju na dražbi za razdoblje od 2028. do 2030. Uvjeti za te ranije prodaje na dražbi utvrđuju se u skladu sa stavkom 7. i člankom 10. stavkom 4. |
Emisijske jedinice iz ovog poglavlja počinju se prodavati na dražbi 2025., i to količina koja odgovara 130 % količina za prodaju na dražbi za 2025. utvrđenih na temelju količine emisijskih jedinica na razini Unije za tu godinu te pojedinačnih udjela koji će biti prodani na dražbi i količina za prodaju na dražbi u skladu sa stavcima 3., 5. i 6. Dodatne količine za prodaju na dražbi upotrebljavaju se samo za predaju emisijskih jedinica na temelju članka 30.e stavka 2. i oduzimaju od količina za prodaju na dražbi za razdoblje od 2028. do 2030. Uvjeti za te ranije prodaje na dražbi utvrđuju se u skladu sa stavkom 7. i člankom 10. stavkom 4. |
Amandman 174
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 2. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U skladu s člankom 1.a stavkom 3. Odluke (EU) 2015/1814 600 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem postaju sredstva u rezervi za stabilnost tržišta 2026. |
U skladu s člankom 1.a stavkom 3. Odluke (EU) 2015/1814 600 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem postaju sredstva u rezervi za stabilnost tržišta 2025. |
Amandman 175
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3. Na dražbi se prodaje 150 milijuna emisijskih jedinica izdanih na temelju ovog poglavlja i svi prihodi od tih dražbi stavljaju se na raspolaganje Inovacijskom fondu koji je uspostavljen člankom 10.a stavkom 8. Članak 10.a stavak 8. primjenjuje se na emisijske jedinice iz ovog stavka. |
3. Na dražbi se prodaje 150 milijuna emisijskih jedinica izdanih na temelju ovog poglavlja i svi prihodi od tih dražbi stavljaju se na raspolaganje Socijalnom fondu za klimatsku politiku koji je uspostavljen Uredbom (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog Parlamenta i Vijeća* i upotrebljavaju se u skladu s pravilima primjenjivim na Socijalni fond za klimatsku politiku. |
|
________________ |
|
* Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). |
Amandman 176
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3.a Kako bi se osiguralo da se raspoloživa odobrena sredstva za Socijalni fond za klimatsku politiku u proračunu Unije mogu razvijati u skladu s cijenom ugljika, a time i opterećenjem za ranjiva kućanstva i korisnike prometa, mehanizam za prilagodbu smanjenja cijena ugljika omogućuje godišnja povećanja. Detaljne odredbe treba predvidjeti u Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru, kojom se, u skladu s člankom 312. UFEU-a, osigurava da se relevantne gornje granice rashoda svake godine automatski prilagođavaju ovisno o stopi promjene cijene ugljika u okviru EU sustava trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i druga goriva. Utjecaj godišnje prilagodbe na proračun unosi se u proračun. |
Amandman 177
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 5. – podstavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih: |
5. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije kao opći prihodi. Države članice najprije upotrebljavaju svoje prihode za nacionalno sufinanciranje svojih socijalnih planova za klimatsku politiku, a sve preostale prihode za socijalne klimatske mjere i ulaganja u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) ... /... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]: |
Amandman 178
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 5. − podstavak 1. − točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) mjere za pridonošenje dekarbonizaciji grijanja i hlađenja zgrada ili smanjenju energetskih potreba zgrada, uključujući integraciju obnovljivih izvora energije i povezanih mjera u skladu s člankom 7. stavkom 11. te člancima 12. i 20. Direktive 2012/27/EU [upućivanja će se ažurirati u skladu s revidiranom direktivom], kao i mjere za pružanje financijske potpore kućanstvima s niskim dohotkom u zgradama s najlošijim svojstvima; |
(a) mjere za pridonošenje klimatskoj neutralnosti grijanja i hlađenja zgrada ili smanjenju energetskih potreba zgrada u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]; |
Amandman 179
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 5. − podstavak 1. − točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) mjere za ubrzanje uvođenja vozila s nultom stopom emisija ili pružanje financijske potpore uvođenju potpuno interoperabilne infrastrukture punjenja gorivom i punjenja strujom za vozila s nultom stopom emisija, ili mjere za poticanje prelaska na sredstva javnog prijevoza i poboljšanje multimodalnosti ili za pružanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u pogledu korisnika prijevoza s niskim i srednjim dohotkom. |
(b) mjere za ubrzanje uvođenja vozila s nultom stopom emisija ili pružanje financijske potpore uvođenju potpuno interoperabilne infrastrukture punjenja gorivom i punjenja strujom za vozila s nultom stopom emisija, ili mjere za poticanje prelaska na sredstva javnog prijevoza i poboljšanje multimodalnosti u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]. |
Amandman 180
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.e – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Države članice osiguravaju od 1. siječnja 2027. da regulirani subjekt do 30. travnja svake godine preda određeni broj emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem, odnosno u visini ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člancima 15. i 30.f., koje odgovaraju količini goriva puštenih u potrošnju u skladu s Prilogom III., te da se te emisijske jedinice potom ponište. |
2. Države članice osiguravaju od 1. siječnja 2026. da regulirani subjekt do 30. travnja svake godine preda određeni broj emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem, odnosno u visini ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člancima 15. i 30.f., koje odgovaraju količini goriva puštenih u potrošnju u skladu s Prilogom III., te da se te emisijske jedinice potom ponište. |
Amandman 181
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.f – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Države članice osiguravaju da svaki regulirani subjekt za svaku kalendarsku godinu od 2025. prati emisije koje odgovaraju količinama goriva puštenih za potrošnju u skladu s Prilogom III. Moraju osigurati i da svaki regulirani subjekt o tim emisijama izvijesti nadležno tijelo u sljedećoj godini, počevši od 2026., u skladu s aktima iz članka 14. stavka 1. |
2. Države članice osiguravaju da svaki regulirani subjekt za svaku kalendarsku godinu od 2024. prati emisije koje odgovaraju količinama goriva puštenih za potrošnju u skladu s Prilogom III. Moraju osigurati i da svaki regulirani subjekt o tim emisijama izvijesti nadležno tijelo u sljedećoj godini, počevši od 2025., u skladu s aktima iz članka 14. stavka 1. |
Amandman 182
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.f – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2.a Podložno procjeni iz članka 30.a stavka 1.b drugog podstavka točke (d), od... [godinu dana prije datuma početka primjene ovog poglavlja za goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada] i svakog mjeseca nakon toga regulirani subjekti Komisiji podnose raščlambu troškova maloprodajne cijene goriva puštenih na tržište u skladu s Prilogom III., posebno uključujući udio nacionalnih poreza i naknada te troškova povezanih s predajom emisijskih jedinica po maloprodajnoj cijeni, kao i postotak troškova povezanih s predajom emisijskih jedinica krajnjim potrošačima. Ako se postotak promijeni za više od 5 postotnih bodova u odnosu na zadnje razdoblje izvješćivanja, potrebno je priložiti objašnjenje. |
|
Do ... [datum stupanja na snagu ovog poglavlja] Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju kategorije izvješćivanja i format za izvješćivanje u skladu s prvim podstavkom ovog stavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2. |
|
Od ... [datum početka primjene ovog poglavlja u pogledu goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju i hlađenju stambenih zgrada] ili, ako je država članica u skladu s člankom 30.a stavkom 1.c odlučila da se odstupanje iz stavka 1.a tog članka ne primjenjuje, od ... [datum stupanja na snagu ovog poglavlja] regulirani subjekti ne smiju prenijeti više od 50 % troškova povezanih s predajom emisijskih jedinica za goriva puštena u potrošnju krajnjem potrošaču u skladu s Prilogom III. |
|
Ako Komisija utvrdi da je regulirani subjekt prenio dio troškova veći od 50 %, taj subjekt plaća kaznu u skladu s člankom 16. ove Direktive. Iznos kazne računa se na temelju količine emisijskih jedinica koja je jednaka prekomjernom prijenosu u skladu s ovim stavkom pomnožene s najvećom zabilježenom primarnom ili sekundarnom tržišnom cijenom za emisijske jedinice u prethodnoj godini utvrđenom ovim poglavljem. Komisija dostavlja cijenu kazne za prekomjerni prijenos do 28. veljače svake godine. Prihod ostvaren od kazni iz ovog podstavka dodjeljuje se Socijalnom fondu za klimatsku politiku iz Uredbe (EU) ... /... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]. |
Amandman 183
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.f – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
4. Države članice osiguravaju da regulirani subjekti mogu pouzdano i točno po vrsti goriva identificirati i dokumentirati točne količine goriva puštenog u potrošnju koje se upotrebljavaju za izgaranje u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako je utvrđeno u Prilogu III., kao i krajnju upotrebu goriva koja regulirani subjekti puste u potrošnju. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za izbjegavanje svih rizika od dvostrukog računanja emisija obuhvaćenih ovim poglavljem i emisija iz poglavlja II., II.a i III. Detaljna pravila o izbjegavanju dvostrukog računanja donose se u skladu s člankom 14. stavkom 1. |
4. Države članice osiguravaju da regulirani subjekti mogu pouzdano i točno po vrsti goriva identificirati i dokumentirati točne količine goriva puštenog u potrošnju u skladu s Prilogom III., kao i krajnju upotrebu goriva koja regulirani subjekti puste u potrošnju. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za izbjegavanje svih rizika od dvostrukog računanja emisija obuhvaćenih ovim poglavljem i emisija iz poglavlja II., II.a i III. Detaljna i usklađena pravila o izbjegavanju dvostrukog računanja donose se u skladu s člankom 14. stavkom 1. |
|
(Ova izmjena koja se odnosi na „gorivo pušteno u potrošnju koje se upotrebljava za izgaranje u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako je utvrđeno u Prilogu III.” primjenjuje se u cijelom tekstu. Ako bude prihvaćena, bit će potrebno unijeti odgovarajuće promjene u cijelom tekstu.) |
Amandman 184
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.f – stavak 4.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
4.a Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem potpuno usklađenih pravila na razini Unije za nadoknadu troškova koji proizlaze iz dvostrukog računanja operatorima postrojenja u skladu s člankom 3.e koji su nastali iz troškova prenesenih u cijene goriva u vezi s emisijama nastalima izgaranjem goriva, pod uvjetom da operator izvješćuje o tim emisijama u skladu s člankom 14. te da o njima izvješćuje i regulirani subjekt u skladu s ovim člankom i da se dvostruko računanje ne izbjegava u skladu sa stavkom 4. ovog članka. Izračun iznosa naknade temelji se na prosječnoj cijeni emisijskih jedinica prodanih na dražbi u skladu s člankom 30.d stavkom 4. u odgovarajućoj izvještajnoj godini u skladu s ovim člankom. Prihodi ostvareni dražbovnom prodajom emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem upotrebljavaju se za iznos naknade u potrebnoj se mjeri i do razine koja odgovara dvostrukom računanju u izvještajnoj godini u skladu s ovim člankom. |
Amandman 185
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.h – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2.a Do 1. siječnja 2030. svaki put kad prosječna cijena emisijskih jedinica iz stavka 1. ovog članka premaši gornju granicu cijene od 50 EUR, Komisija se obvezuje žurno donijeti odluku o oslobađanju deset milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta u skladu s člankom 1.a. stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814. |
|
Ako, do 1. siječnja 2030., prosječna cijena emisijskih jedinica iz stavka 1. premaši 45 EUR, Komisija i države članice obvezuju se žurno poduzeti daljnje mjere u cilju smanjenja emisija ugljikova dioksida kako se ne bi dosegnula gornja granica cijene iz prvog podstavka ovog stavka. |
|
Ako se primjenjuje stavak 1. ili 2. ovog članka, primjena ovog stavka obustavlja se za vrijeme njegove primjene. |
Amandman 186
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.i – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija je dužna do 1. siječnja 2028. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odredbi ovog poglavlja u pogledu njihove učinkovitosti, upravljanja i praktične primjene, uključujući primjenu pravila iz Odluke (EU) 2015/1814 i upotrebu emisijskih jedinica iz ovog poglavlja za ispunjavanje obveza usklađivanja subjekata odgovornih za usklađivanje koji su obuhvaćeni poglavljima II., II.a i III. Komisija prema potrebi tom izvješću dodaje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni ovog poglavlja. Komisija bi do 31. listopada 2031. trebala procijeniti izvedivost uključivanja sektora obuhvaćenih Prilogom III. u sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća sektore navedene u Prilogu 1. Direktivi 2003/87/EZ. |
Komisija je dužna do 1. siječnja 2028. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odredbi ovog poglavlja u pogledu njihove učinkovitosti, upravljanja i praktične primjene, uključujući primjenu pravila iz Odluke (EU) 2015/1814 i upotrebu emisijskih jedinica iz ovog poglavlja za ispunjavanje obveza usklađivanja subjekata odgovornih za usklađivanje koji su obuhvaćeni poglavljima II., II.a i III. Komisija prema potrebi tom izvješću dodaje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni ovog poglavlja. Komisija se obvezuje do 1. siječnja 2029. Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće u kojem ocjenjuje je li gornja granica cijene iz članka 30.h stavka 2.a, prvog podstavka učinkovita i treba li je zadržati. Komisija se, prema potrebi, obvezuje Europskom parlamentu i Vijeću uz to izvješće pravovremeno dostaviti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive radi prilagodbe te gornje granice cijene kako bi se ona primjenjivala od 1. siječnja 2030. Komisija bi do 31. listopada 2031. trebala procijeniti izvedivost uključivanja sektora obuhvaćenih Prilogom III. u sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća sektore navedene u Prilogu 1. Direktivi 2003/87/EZ. |
Amandman 187
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.i – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Komisija razmatra moguće izmjene ove Direktive povezane s regulatornim pojednostavnjenjem. Komisija i nadležna tijela stalno se prilagođavaju najboljoj praksi administrativnih postupaka i poduzimaju sve mjere za pojednostavnjenje provedbe ove Direktive, uz održavanje administrativnog opterećenja na najmanjoj mogućoj razini. |
Amandman 188
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.ia (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(21a) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 30.ia |
|
Sektorski planovi |
|
1. Komisija uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene do 1. siječnja 2025. objavljuje indikativne planove za djelatnosti obuhvaćene Prilogom I. ovoj Direktivi radi postizanja cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. |
|
2. Komisija pri pripremi planova predviđenih u stavku 1. blisko surađuje s dionicima, uključujući pojedince, civilno društvo, socijalne partnere, akademsku zajednicu, oblikovatelje politika te sektore i podsektore na koje utječe ova Direktiva. |
|
3. Svake četiri godine nakon objave planova predviđenih u stavku 1. Komisija ažurira te planove u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama i istovremeno blisko surađuje s dionicima iz stavka 2. |
|
4. Svi podaci upotrijebljeni za izradu sektorskih planova predviđenih u stavku 1. i za njihovo ažuriranje u skladu sa stavkom 3. javno se objavljuju u obliku koji je lako dostupan.”; |
Amandman 189
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.ib (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(21b) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 30.ib |
|
Znanstveni savjeti za sektore u EU sustavu trgovanja emisijama |
|
Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, pružati znanstvene savjete i objavljivati izvješća u pogledu ove Direktive i njezine dosljednosti s klimatskim ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškim sporazumom, posebno u pogledu ostvarenja pravedne tranzicije i obavješćivanja o svakoj kasnijoj izmjeni ove Direktive. Svi savjeti koje iznese Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene u skladu s ovim člankom objavljuju se u obliku koji je lako dostupan. Komisija uzima u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnoga odbora i javno opravdava razloge neslaganja s njima.”; |
Amandman 190
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Poglavlje Iv.aa (novo) – članci 30.ic (novi) i 30.id (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(21c) sljedeće poglavlje umeće se nakon članka 30.ib: |
|
„POGLAVLJE IV.aa |
|
Vidljivost financijske potpore iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama |
|
Članak 30.ic |
|
Vidljivost financijske potpore iz nacionalnih prihoda u okviru EU sustava trgovanja emisijama |
|
1. Države članice osiguravaju vidljivost financiranja iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama u svim operacijama iz članka 10. stavka 3., članka 10.a stavka 6. i članka 30.d stavka 5. |
|
2. Države članice osiguravaju vidljivost financijske potpore krajnjim korisnicima i javnosti tako što: |
|
(a) odgovarajuću oznaku na kojoj piše „financirano sredstvima Europske unije (EU sustavom trgovanja emisijama)”, kao i amblem Unije i iznos financiranja, ističu na dokumentima i komunikacijskim materijalima povezanima s provedbom operacije koja je namijenjena krajnjim korisnicima ili javnosti ili operacija koje uključuju fizička ulaganja ili opremu, jasno vidljive trajne ploče ili plakate; |
|
(b) na svojoj službenoj internetskoj stranici ili na internetskim stranicama društvenih medija, ako takve stranice postoje, navode kratak opis operacije, uključujući njezine ciljeve i rezultate te ističu financijsku potporu iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama. |
|
3. Komisija poduzima sve mjere potrebne za osiguranje provedbe pravila iz stavaka 1. i 2. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. |
|
Članak 30.id |
|
Vidljivost financijske potpore iz prihoda Unije u okviru EU sustava trgovanja emisijama |
|
1. Komisija osigurava vidljivost financiranja iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama u svim operacijama iz članka 10.a stavka 8. (Klimatski investicijski fond), članka 10.d (Fond za modernizaciju) i članka 3.gab (Fond za oceane) ove Direktive i Uredbe (EU) .../... [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku]. |
|
2. Korisnici naznačuju financijsku potporu iz fondova iz stavka 1. i podrijetlo tih sredstava tako što: |
|
(a) odgovarajuću oznaku na kojoj piše „financirano sredstvima Europske unije (EU sustavom trgovanja emisijama – [relevantni fond])”, kao i amblem Unije i iznos financiranja, ističu na dokumentima i komunikacijskim materijalima povezanima s provedbom operacije koja je namijenjena krajnjim korisnicima ili javnosti ili operacija koje uključuju fizička ulaganja ili opremu, jasno vidljive trajne ploče ili plakate; |
|
(b) na svojoj službenoj internetskoj stranici ili na internetskim stranicama društvenih medija, ako takve stranice postoje, navode kratak opis operacije, uključujući njezine ciljeve i rezultate te ističu financijsku potporu iz relevantnog fonda i prihoda EU sustava trgovanja emisijama. |
|
3. Komisija poduzima sve mjere potrebne za osiguranje provedbe pravila iz stavaka 1. i 2. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.” |
Amandman 191
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.if (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(21d) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 30.if |
|
Izvješće o potrebama zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije |
|
Komisija do 31. prosinca 2023. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o potrebama zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije. Izvješće sadržava sljedeće: |
|
(a) procjenu emisija stakleničkih plinova zemalja u razvoju po zemlji; |
|
(b) informaciju o glavnim izvorima emisija po zemlji, uz, gdje je to moguće, informaciju o udjelu emisija koje se mogu pripisati sektorima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijama i sektorima koji nisu obuhvaćeni EU sustavom trgovanja emisijama; |
|
(c) informaciju o mogućim smjerovima dekarbonizacije za svaku zemlju; |
|
(d) nacionalno utvrđene doprinose svake zemlje u okviru Pariškog sporazuma.” |
Obrazloženje
Potrebno je izraditi popis zemalja u razvoju koje ispunjavaju uvjete za korištenje sredstava iz fonda EU-a za dekarbonizaciju na globalnoj razini.
Amandman 192
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Odluka (EU) 2015/1814
Članak 1. – stavak 5. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju između 833 milijuna i 1 096 milijuna, broj emisijskih jedinica jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, i 833 milijuna oduzima se od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te se stavlja u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine. Ako je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju veći od 1 096 milijuna emisijskih jedinica, broj emisijskih jedinica koji treba oduzeti od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te stavljati u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine iznosi 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. Odstupajući od zadnje rečenice, postotak se mora udvostručiti do 31. prosinca 2030. |
Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju između 700 milijuna i 921 milijuna, broj emisijskih jedinica jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, i 700 milijuna oduzima se od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te se stavlja u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine. Ako je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju veći od 921 milijuna emisijskih jedinica, broj emisijskih jedinica koji treba oduzeti od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te stavljati u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine iznosi 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. Odstupajući od zadnje rečenice, postotak se mora udvostručiti do 31. prosinca 2030. Od 2025. pragovi iz ovog podstavka moraju se smanjiti razmjerno smanjenju količine emisijskih jedinica na razini Unije iz članka 9. Direktive 2003/87/EZ u istoj godini. |
Amandman 193
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Odluka (EU) 2015/1814
Članak 3. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(2a) u članku 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
Komisija nadzire funkcioniranje rezerve u kontekstu godišnjeg izvješća iz članka 10. stavka 5. Direktive 2003/87/EZ. To bi izvješće trebalo razmotriti relevantne učinke na konkurentnost, posebno u industrijskom sektoru, uključujući pokazatelje koji se odnose na BDP, zaposlenost i ulaganja. U roku od tri godine od datuma početka funkcioniranja rezerve i nakon toga svakih pet godina Komisija na temelju analize urednog funkcioniranja europskog tržišta ugljika preispituje rezervu i, ako je potrebno, podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. Tijekom svakog preispitivanja posebna se pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu u skladu s člankom 1. stavkom 5. kao i brojčanoj vrijednosti gornje granice ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve u skladu s člankom 1. stavkom 6. ili 7. ove Odluke. Komisija prilikom preispitivanja također istražuje učinak rezerve na rast, zaposlenost, industrijsku konkurentnost Unije i na rizik od izmještanja emisija ugljika. |
„Komisija, uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119, nadzire funkcioniranje rezerve u kontekstu godišnjeg izvješća iz članka 10. stavka 5. Direktive 2003/87/EZ. To bi izvješće trebalo razmotriti relevantne učinke na postizanje cilja klimatske neutralnosti i klimatskih ciljeva Unije utvrđenih u Uredbi (EU) 2021/1119 i izvršavanje obveza Unije i država članica u okviru Pariškog sporazuma, konkurentnost, posebno u industrijskom sektoru, uključujući pokazatelje koji se odnose na BDP, zaposlenost, ulaganja te cilj ostvarenja pravedne tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen. U roku od tri godine od datuma početka funkcioniranja rezerve i nakon toga svakih pet godina Komisija na temelju analize urednog funkcioniranja europskog tržišta ugljika preispituje rezervu i, ako je potrebno, podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. Tijekom svakog preispitivanja posebna se pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu u skladu s člankom 1. stavkom 5. kao i brojčanoj vrijednosti gornje granice ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve u skladu s člankom 1. stavkom 6. ili 7. ove Odluke i drugim relevantnim opcijama razvoja rezerve za stabilnost tržišta. Komisija i Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene prilikom preispitivanja također istražuju učinak rezerve na rast, zaposlenost, industrijsku konkurentnost Unije i na rizik od izmještanja emisija ugljika.” |
(32015D1814)
Amandman 194
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Naslov
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1) naslov se zamjenjuje sljedećim: |
Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ |
Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ. ” |
(32015R0757)
Amandman 195
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(-1a) u cijeloj Uredbi, uz iznimku slučajeva iz članka 5. stavka 1. Uredbe i Priloga I. Uredbi, izraz „CO2” zamjenjuje se izrazom „staklenički plin” te je potrebno unijeti nužne gramatičke promjene; |
Amandman 196
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.b (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1b) članak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
Članak 1. |
„Članak 1. |
Predmet |
Predmet |
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija ugljikova dioksida (CO2) i drugih relevantnih informacija o brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju radi promicanja smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa na troškovno učinkovit način. |
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih relevantnih informacija o brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju radi promicanja smanjenja tih emisija iz pomorskog prometa na troškovno učinkovit način.” |
|
(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu. Ako bude prihvaćena, bit će potrebno unijeti odgovarajuće promjene u cijelom tekstu.) |
Amandman 197
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.c (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 2. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1c) u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
1. Ova se Uredba primjenjuje na brodove teže od 5 000 bruto tona u pogledu emisija CO2 ispuštenih tijekom putovanja iz njihove zadnje luke pristajanja do luke pristajanja pod nadležnošću države članice te od luke pristajanja pod nadležnošću države članice do njihove sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pristajanja pod nadležnošću države članice. |
„1. Ova se Uredba primjenjuje na brodove od najmanje 5 000 bruto tona u pogledu emisija stakleničkih plinova ispuštenih tijekom putovanja iz njihove zadnje luke pristajanja do luke pristajanja pod nadležnošću države članice te od luke pristajanja pod nadležnošću države članice do njihove sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pristajanja pod nadležnošću države članice. |
|
1.a Ova se Uredba od 1. siječnja 2024. primjenjuje na brodove od najmanje 400 bruto tona u pogledu emisija stakleničkih plinova ispuštenih tijekom putovanja iz njihove zadnje luke pristajanja do luke pristajanja pod nadležnošću države članice te od luke pristajanja pod nadležnošću države članice do njihove sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pristajanja pod nadležnošću države članice. Međutim, za brodove teži od 400 bruto tona i lakši od 5 000 bruto tona tek će se od 1. siječnja 2027. morati dostavljati informacije relevantne za uključivanje tih brodova u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama. ” |
(32015R0757)
Amandman 198
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.d (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 2. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1d) u članku 2. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Ova Uredba ne primjenjuje se na ratne brodove, vojne pomoćne brodove, brodove za izlov ili obradu ribe, drvene brodove primitivne izrade, brodove koji nemaju mehanički pogon ni vladine brodove koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe. |
„2. Ova Uredba ne primjenjuje se na ratne brodove, vojne pomoćne brodove, brodove za izlov ili obradu ribe, drvene brodove primitivne izrade, brodove koji nemaju mehanički pogon, vladine brodove koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe ni brodove koji se upotrebljavaju za potrebe civilne zaštite te potrage i spašavanja. ” |
(32015R0757)
Amandman 199
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.e (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka a
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1e) u članku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: |
(a) „emisije CO2” znači ispuštanje CO2 iz brodova u atmosferu; |
„(a) „emisije stakleničkih plinova” znači ispuštanje ugljikova dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovih oksida (N2O) u atmosferu;” |
Amandman 200
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.f (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – stavak 1. – točka c
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1f) u članku 3. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: |
(c) „putovanje” znači svako kretanje broda koje počinje u luci pristajanja ili završava u njoj i čija je svrha prijevoz putnika ili tereta u komercijalne svrhe; |
„(c) „putovanje” znači svako kretanje broda koje počinje u luci pristajanja ili završava u njoj ili na strukturama koje se nalaze na kontinentalnom pragu države članice, kao što je opskrba pučinskih instalacija, i čija je svrha prijevoz putnika ili tereta u komercijalne svrhe ili izvođenje uslužnih djelatnosti za odobalna postrojenja;” |
Amandman 201
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -3.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(3a) u članku 5. dodaje se sljedeći stavak: |
|
„2.a Komisija do 1. srpnja 2023. donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. kako bi se ova Uredba nadopunila specificiranjem metoda za određivanje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova koje nisu emisije CO2. Te se metode moraju temeljiti na istim načelima kao metode za praćenje emisija CO2 utvrđene u Prilogu I., uz prilagodbe koje su potrebne zbog prirode relevantnih emisija stakleničkih plinova.” |
Amandman 202
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka -a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 6. – stavak 4.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-a) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: |
4. Plan praćenja također može sadržavati informacije o klasi leda broda i/ili postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za određivanje i bilježenje prijeđene udaljenosti i vremena provedenog na moru tijekom plovidbe kroz led. |
„4. Za brodarska društva kojima je cilj predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda njihovih brodova ili plovidbe u uvjetima leda ili oboje na temelju Direktive 2003/87/EZ plan praćenja također mora sadržavati informacije o klasi leda broda i/ili postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za određivanje i bilježenje prijeđene udaljenosti i vremena provedenog na moru tijekom plovidbe kroz led.” |
(32015R0757)
Amandman 203
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(5a) u članku 9. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
Društva mogu pratiti i pokazatelje u vezi s klasom leda broda i plovidbom kroz led, kada je to primjenjivo. |
Društva mogu pratiti i pokazatelje u vezi s klasom leda broda i plovidbom u uvjetima leda, kada je to primjenjivo. Za brodarska društva kojima je cilj predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda njihovih brodova ili plovidbe u uvjetima leda ili oboje na temelju Direktive 2003/87/EZ praćenje obuhvaća informacije o tome je li putovanje uključivalo plovidbu u uvjetima leda, uključujući informacije o datumu, vremenu i lokaciji plovidbe u uvjetima leda, metodi mjerenja potrošnje loživog ulja, potrošnje goriva i faktora emisije goriva za svaku vrstu goriva za vrijeme plovidbe u uvjetima leda te o prijeđenoj udaljenosti za vrijeme plovidbe u uvjetima leda. Navode se i informacije odvija li se putovanje između luka u nadležnosti države članice, je li polazište u luci u nadležnosti države članice ili je li dolazak u luku u nadležnosti države članice. ” |
(32015R0757)
Amandman 204
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -6.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 10. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(6a) u članku 10. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: |
Društva mogu pratiti pokazatelje povezane s klasom leda broda i plovidbom kroz led, kad je to primjenjivo. |
„Društva mogu pratiti pokazatelje povezane s klasom leda broda i plovidbom kroz led, kad je to primjenjivo. Za brodarska društva kojima je cilj predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda njihovih brodova ili plovidbe u uvjetima leda ili jednog i drugog na temelju Direktive 2003/87/EZ praćenje obuhvaća ukupne emisije stakleničkih plinova iz svih putovanja koja su uključivala plovidbu u uvjetima leda i ukupnu udaljenost prijeđenu tijekom putovanja koja su uključivala plovidbu u uvjetima leda.” |
(32015R0757)
Amandman 205
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Uredba (EU) 2015/757
Članak 23. – stavak 2. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2. u pogledu osiguranja funkcioniranja EU sustava trgovanja emisijama te članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 5., članka 11.a stavka 4., članka 13. stavka 6. i članka 15. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu [revidirana Uredba o MRV-u].”; |
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2. u pogledu osiguranja funkcioniranja EU sustava trgovanja emisijama te članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 5., članka 11.a stavka 4., članka 13. stavka 6. i članka 15. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od datuma stupanja na snagu [revidirana Uredba o MRV-u]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.”; |
Obrazloženje
Usklađenje sa stajalištem EP-a o reviziji Uredbe o MRV-u o članku 23. stavku 2. Uredbe o MRV-u.
Amandman 206
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.a Odstupajući od stavka 1., države članice, najkasnije do 1. siječnja 2025., donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 1. stavkom 15. točkom (-a) ove Direktive. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. |
Amandman 207
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka a
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – točka 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa te postrojenja u kojima emisije nastale izgaranjem biomase koje ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 14. čine više od 95 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa te postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu. |
Amandman 208
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka aa (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – točka 5.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(aa) točka 5. zamjenjuje se sljedećim: |
5. Kad se utvrdi da je prag kapaciteta bilo koje djelatnosti u ovom Prilogu prekoračen, sve jedinice u kojima se odvija izgaranje goriva, osim jedinica za spaljivanje opasnog i komunalnog otpada, uključuju se u dozvolu za emisije stakleničkih plinova. |
„5. Kad se utvrdi da je prag kapaciteta bilo koje djelatnosti u ovom Prilogu prekoračen, sve jedinice u kojima se odvija izgaranje goriva, osim jedinica za spaljivanje opasnog otpada, uključuju se u dozvolu za emisije stakleničkih plinova.” |
(32003L0087)
Amandman 209
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka b – podtočka -i (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – tablica – redak 1.
|
|
Tekst na snazi |
|
Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage veće od 20 MW (osim postrojenja za spaljivanje opasnog ili komunalnog otpada) |
Ugljikov dioksid |
Izmjena |
|
-i. prvi se redak zamjenjuje sljedećim: |
|
Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage veće od 20 MW (osim postrojenja za spaljivanje opasnog otpada), uključujući, od 1. siječnja 2026., izgaranje goriva u spalionicama komunalnog otpada |
Ugljikov dioksid |
Amandman 210
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka c – podtočka v
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – tablica – redak 24. – stupac 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Proizvodnja vodika (H2) i sintetskog plina proizvodnog kapaciteta iznad 25 tona na dan |
Proizvodnja vodika (H2) i sintetskog plina proizvodnog kapaciteta iznad 25 tona na dan te proizvodnja vodika (H2) i sintetskog plina ako je energetski sadrža dobiven iz obnovljivih izvora energije s proizvodnim kapacitetom većim od pet tona na dan |
Amandman 211
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka vii
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – tablica – redak 30.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
|
„Pomorski promet |
Staklenički plinovi obuhvaćeni Uredbom (EU) 2015/757”; |
Djelatnosti pomorskog prometa brodovima obuhvaćenima Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća koji obavljaju putovanja u svrhu prijevoza putnika ili tereta u komercijalne svrhe |
|
Izmjena |
|
„Pomorski promet |
Ugljikov dioksid (CO2), dušikov oksid (N2O) i metan (CH4) u skladu s Uredbom (EU) 2015/757” |
Djelatnosti pomorskog prometa brodovima obuhvaćenima Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća koji obavljaju putovanja u svrhu prijevoza putnika, prijevoza tereta u komercijalne svrhe te, od 2024., izvođenje uslužnih djelatnosti za odobalna postrojenja |
|
Amandman 212
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog III. – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija
|
|
Aktivnost: |
Staklenički plinovi |
1. Puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgrada i cestovnog prometa. |
Ugljikov dioksid (CO2) |
Ta djelatnost ne uključuje: |
|
(a) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u djelatnostima utvrđenima u Prilogu I. ovoj Direktivi, osim ako se upotrebljavaju za izgaranje u djelatnostima transporta stakleničkih plinova u svrhu geološkog skladištenja (djelatnost iz dvadeset sedmog retka); |
|
(b) puštanje u potrošnju goriva kod kojih je faktor emisije nula. |
|
2. Sektor zgrada i sektor cestovnog prometa obuhvaćaju sljedeće izvore emisija, definirane u Smjernicama IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006., uz potrebne izmjene tih definicija kako slijedi: |
|
(a) kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije (kogeneracija) (oznaka kategorije izvora 1A1a ii) i toplane (oznaka kategorije izvora 1A1a iii) u mjeri u kojoj toplinu za kategorije iz podtočaka (c) i (d) ove točke proizvode izravno ili putem mreža centralnog grijanja; |
|
(b) cestovni prijevoz (oznaka kategorije izvora 1A3b), osim upotrebe poljoprivrednih vozila na asfaltiranim cestama; |
|
(c) komercijalni/institucionalni sektor (oznaka kategorije izvora 1A4a); |
|
(d) stambeni prostori (oznaka kategorije izvora 1A4b). |
|
Izmjena |
|
Aktivnost: |
Staklenički plinovi |
Puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje. |
Ugljikov dioksid (CO2) |
Ta djelatnost ne uključuje: |
|
(a) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u djelatnostima utvrđenima u Prilogu I. ovoj Direktivi, osim ako se upotrebljavaju za izgaranje u djelatnostima transporta stakleničkih plinova u svrhu geološkog skladištenja (djelatnost iz dvadeset sedmog retka); |
|
(b) puštanje u potrošnju goriva kod kojih je faktor emisije nula. |
|
(c) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u poljoprivredi; |
|
(d) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u brodovima ili u djelatnostima iz članka 2. stavka 2. Uredbe (EU) 2015/757; |
|
(e) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u djelatnosti „Zrakoplovstvo” iz Priloga I.; |
|
(f) puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u privatnom cestovnom prometu te za privatno grijanje i hlađenje stambenih zgrada do 1. siječnja 2029., u skladu s procjenom predviđenom u članku 30.a stavku 1. točki (b). |
|
Amandman 213
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 3. – podtočka a – podtočka i
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog IV – dio A – Izračun – podstavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Emisijski faktor za biomasu koja je u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001, uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako je utvrđeno u provedbenim aktima iz članka 14., jednak je nuli.; |
Emisijski faktor za biomasu koja je u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001, uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako je utvrđeno u delegiranim aktima iz članka 14., jednak je nuli; |
Amandman 214
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 4.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog V.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4 a) Direktivi 2003/87/EZ dodaje se sljedeći prilog: |
|
„Prilog V.a |
|
Opcija predaje prilagođene količine emisijskih jedinica za brodove u klasi leda |
|
Prilagođena količina emisijskih jedinica koju trebaju predati brodovi klase leda mora odgovarati prilagođenoj količini emisija izračunanoj s pomoću formule iz ovog Priloga. Za prilagođenu količinu emisija uzimaju se u obzir tehnička obilježja koja za vrijeme plovidbe u bilo kojem obliku povećavaju emisije brodova koji pripadaju finsko-švedskoj klasi leda I.A ili I.A Super ili istovjetnoj klasi leda i dodatno povećanje emisija zbog plovidbe u uvjetima leda. |
|
Prilagođena količina emisijskih jedinica koja se godišnje treba predati jest prilagođena količina godišnjih emisija CO2 R. |
|
Ukupne godišnje emisije CO2 T obuhvaćene područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama izračunavaju se na temelju izvješćivanja u okviru Uredbe (EU)2015/757 na sljedeći način: |
|
CO2 T = CO2 T voyages between MS + CO2 B + 0,5 ×(CO2 voyages from MS +CO2 voyages to MS) (1), |
|
pri čemu je CO2 Tvoayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, CO2 B su emisije za vrijeme boravka na vezu u lukama u nadležnosti države članice, CO2eq voyages from MS jest ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a CO2 voyages to MS jest ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Slično tome, ukupne godišnje emisije broda klase leda kad plovi u uvjetima leda u okviru EU sustava trgovanja emisijama izračunavaju se na temelju izvješćivanja u okviru Uredbe (EU) 2015/757 na sljedeći način: |
|
CO2 eI = CO2 eq I voyages between MS + 0,5 ×(CO2 eq I voyages from MS +CO2 eq I voyages to MS) (2), |
|
pri čemu je CO2eq I voayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za brod klase leda u plovidbi u uvjetima leda između luka u nadležnosti države članice, CO2eq I voyages from MS su emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a CO2eq I voyages to MS emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Ukupna godišnja prijeđena udaljenost obuhvaćena područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama izračunava se na sljedeći način: |
|
DT = DT voyages between MS + 0,5 ×(DT voyages from MS +DT voyages to MS) (3), |
|
pri čemu je DT voayges between MS ukupna udaljenost za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Ukupna udaljenost prijeđena tijekom plovidbe u uvjetima leda unutar područja primjene EU sustava trgovanja emisijama izračunava se na sljedeći način: |
|
DI= DI voyages between MS + 0,5 ×(DI voyages from MS +DI voyages to MS) (4), |
|
pri čemu je DT voayges between MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda između luka u nadležnosti države članice, DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda do luka u nadležnosti države članice. |
|
Prilagođena količina godišnjih emisija CO2eq R izračunava se na sljedeći način: |
|
CO2 R = CO2 T - CO2 TF - CO2 NI (5), |
|
pri čemu CO2 TF označava povećanje godišnjih emisija zbog tehničkih obilježja brodova finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda, a CO2 NI povećanje godišnjih emisija broda klase leda zbog plovidbe u uvjetima leda. |
|
Povećanje godišnjih emisija zbog tehničkih obilježja brodova finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda CO2 TF izračunava se na sljedeći način: |
|
CO2 TF = 0.05 ×(CO2 T - CO2 B - CO2 NI ) (6) Povećanje godišnjih emisija zbog plovidbe u uvjetima leda izračunava se na sljedeći način: |
|
CO2 NI = CO2 I - CO2 RI (7) |
|
pri čemu prilagođene godišnje emisije za plovidbu u uvjetima leda CO2 RI iznose |
|
CO2 RI = DI × open water, (8) |
|
pri čemu su ow emisije za putovanja po udaljenosti prijeđenoj na otvorenome moru. Ovo posljednje izračunava se na sljedeći način: |
|
ow = (9) |
|
Popis svih simbola: |
|
CO2 T ukupne godišnje emisije obuhvaćene zemljopisnim područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
CO 2 T voayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, |
|
CO2 B emisije za vrijeme boravka na vezu u lukama u nadležnosti države članice |
|
CO 2 eq voayges from MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice |
|
CO 2 voayges to MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice |
|
DT ukupna godišnja prijeđena udaljenost obuhvaćena područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
DT voayges between MS ukupna udaljenost za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice |
|
DI ukupna udaljenost prijeđena tijekom plovidbe u uvjetima leda unutar zemljopisnog područja primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
DT voyages between MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda između luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda s polazištem iz luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja u uvjetima leda do luka u nadležnosti države članice |
|
CO2 I godišnje emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda |
|
CO2 NI povećanje godišnjih emisija broda klase leda zbog plovidbe u uvjetima leda |
|
CO2 R prilagođene godišnje emisije |
|
CO2 RI prilagođene godišnje emisije za plovidbu u uvjetima leda |
|
CO2 TF prosječne godišnje emisije zbog tehničkih obilježja broda finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda, u usporedbi s brodovima za plovidbu samo na otvorenome moru |
|
godišnji prosjek emisija za udaljenost prijeđenu samo na otvorenome moru. |
OBRAZLOŽENJE
Obrazloženje
„Politike u kojima se odražava visoka cijena emisija potrebne su u modelima za postizanje troškovno učinkovitih načina da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C (s velikom pouzdanošću).”[3] |
IPCC |
„Ugljiku bi trebalo odrediti cijenu.”[4] |
Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a |
Sustav trgovanja emisijama u središtu je europske klimatske politike. U područjima u kojima je uveden, posebno u sektoru električne energije, , posebno u posljednje tri godine, kada supotaknuo je dramatična smanjenja emisija provedene velike reforme. U drugim područjima u kojima određivanje cijene ugljika nije postojalo na europskoj razini, kao što je sektor prometa, emisije su se povećale.
Slika 1. Emisije CO2 EU27 po sektorima (u milijunima tona)
Izvor: Europska agencija za okoliš (EEA), svibanj 2021.
Prijedlozi Komisije u paketu „Spremni za 55 %” uz određivanje cijene ugljika uključuju kombinaciju politika, među ostalim unapređivanje infrastrukture za alternativna goriva, povećanje energije iz obnovljivih izvora i mnoge druge elemente koji će nam zajedno omogućiti ostvarenje naših ciljeva. Odbor u načelu podržava prijedlog Komisije, ali istovremeno smatra da je tekstove potrebno poboljšati.
Određivanje cijene ugljika u okviru sustava trgovanja emisijama ključno je. Svatko tko ima dobru ideju za smanjenje emisija CO2 i tko je provede u djelo trebao bi ostvariti korist. To vrijedi kako za poduzeća tako i za građane. Ciljevi se ne mogu ostvariti isključivo mjerama upravljanja i kontrole jer 447 milijuna stanovnika EU-a definitivno ima više ideja i bolje ideje od samih političara u glavnim gradovima ili u Bruxellesu. Mjere upravljanja i kontrole također uzrokuju trošak koji je katkad mnogo veći od određivanja cijene ugljika, ali ti troškovi nisu transparentni.
Usmjerenija upotreba prihoda sa snažnom socijalnom komponentnom
Za razliku od njih, sustavom trgovanja emisijama uz troškove se ostvaruju i prihodi koji se mogu iskoristiti za pružanje potpore novim tehnologijama, a posebno za pružanje potpore građanima u potrebi. Mnoge su nove tehnologije već dostupne, ali relativno niski porezi na plin, naftu, dizel i benzin i niske naknade za njih u usporedbi s relativno visokim porezima na električnu energiju i naknadama za nju ometaju uvođenje tih tehnologija na tržište, uključujući dizalice topline ili električna vozila.
Kako bi se paketom „Spremni za 55 %” stvarno postigao uspjeh, određivanje cijene ugljika mora se kombinirati s ciljanim iskorištavanjem prihoda. Poreze na energiju iz obnovljivih izvora i naknade za nju trebalo bi smanjiti jer se njima ometaju inovacije i jer oni predstavljaju poseban problem za kućanstva s niskim dohotkom, koja na električnu energiju troše veći udio svojeg dohotka nego populacija s prosječnim dohotkom.
Sustav trgovanja emisijama 1. dekarbonizirajmo industrije, nemojmo deindustrijalizirati Europu
Međutim, Odbor predlaže ciljana poboljšanja za inovacije.
Dekarbonizirajmo industrije: usmjerenija potpora za inovacije
Prijedlog Komisije već uključuje neke vrlo važne instrumente za potporu revolucionarnim tehnologijama, na primjer, klimatski neutralnu proizvodnju čelika. Poduzeća koja više ne upotrebljavaju fosilna goriva u svakom će slučaju imati koristi od besplatne dodjele emisijskih jedinica još pet godina kako bi se potaknule te revolucionarne inovacije. Odbor je čak pojačao te odredbe. Poduzeća mogu dobiti besplatne emisijske jedinice čak i nakon isteka sljedećeg razdoblja ETS-a. Donijet će se nova referentna vrijednost kako bi se obuhvatile nove tehnologije poput čelika temeljenog na vodiku. Odbor predlaže pojašnjenje kako bi se zajamčilo da se ta nova referentna vrijednost stvarno provede najkasnije 1. siječnja 2026.
Uz prijedlog Komisije, Odbor uvodi dva nova elementa koja bi se približno mogla opisati kao sustav „bonus-malus”. Postrojenjima koja funkcioniraju na razini referentne vrijednosti, ali su usto i uspješnija od prosjeka 10 % najboljih u svakoj klasi proizvoda trebalo bi dati dodatni bonus. Besplatne emisijske jedinice smanjit će se (malus) ako poduzeća ne dostave plan za dekarbonizaciju. Oni su važan instrument kojim će se osigurati da svi razumiju da u konačnici svi gospodarski subjekti moraju zajamčiti klimatsku neutralnost. Poduzećima koja nemaju uvjerljiv plan ili ga ne provode znatno će se smanjiti besplatna dodjela emisijskih jedinica. Besplatne emisijske jedinice trebale bi biti instrument kojim će se omogućiti prelazak na klimatsku neutralnost, a ne instrument za trajno održavanje tradicionalnog postrojenja na životu. Nacionalne državne potpore za tranziciju u skladu s planovima klimatske neutralnosti ne bi se trebale smatrati nezakonitom državnom potporom.
Nemojmo deindustrijalizirati Europu
Nažalost, Komisijin prijedlog ne isključuje rizik da će čak i najuspješniji morati kupovati dodatne emisijske jedinice do kraja četvrte faze jer će se aktivirati međusektorski faktor korekcije. Time se smanjuje predvidljivost za operatore, destimulirat će se ulaganja u Europi i može doći do istjecanja ugljika i gubitka radnih mjesta. Zato su promjene nužne kako bi se izbjegla primjena međusektorskog faktora korekcije za najuspješnije. Trebali bi biti sigurni da ih se do 2030. neće opteretiti dodatnim troškovima.
Razina ambicije
Protivno preporuci Izvjestitelja, većina članova Odbora (46/41/1) usvojila je amandman kojim se znatno povećava ambicija. Jednokratno smanjenje (ponovno određivanje gornje granice) trebalo bi biti više nego dvostruko veće od Komisijina prijedloga u 2024. te bi se linearni faktor smanjenja trebao postupno povećavati. Prema izračunima Europske komisije to će dovesti do povećanja ambicije na 68 % umjesto 61 %, što odgovara puno većem klimatskom cilju smanjenja od 55 % do 2030. koji je dogovoren u zakonu o klimi.
CBAM i besplatne emisijske jedinice
Vrlo je važno osigurati najbolje moguće međudjelovanje besplatne dodjele emisijskih jedinica i CBAM-a. Prijedlogom Komisije predviđa se postupno povećanje zaštite koja se pruža u okviru CBAM-a te postupno smanjenje besplatne dodjele emisijskih jedinica. Odbor je usvojio brže postupno uvođenje CBAM-a i brže postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica (2030. umjesto 2035.). Potrebno je napomenuti da to nije bilo u skladu s preporukom Izvjestitelja te će podlijegati izmjenama na plenarnoj sjednici.
Solidarnost – svakako, ali mora biti usmjerenija
Odbor podupire najvažnije elemente Komisijina prijedloga koji se odnose na solidarnost. Od 2013., 10 % prihoda preraspodjeljuje se između država članica, uglavnom iz zapadne prema srednjoj i istočnoj Europi, kako bi se uzeli u obzir posebni izazovi s kojima se te zemlje suočavaju pri zelenoj tranziciji. Uz pretpostavljenu cijenu ugljika od 50 EUR, tih 10 % značilo bi 30,65 milijardi EUR u razdoblju od 2021. do 2030. Odbor nema namjeru intervenirati u tu klauzulu o solidarnosti.
Drugi element solidarnosti je Modernizacijski fond, od kojeg trenutačno koristi ostvaruje 10 država članica. Za taj se fond iskorištava 2 % prihoda. Komisija predlaže da se Modernizacijski fond dopuni s dodatnih 2,5 % te tvrdi da bi od njega trebale imati koristi još dvije države članice zbog razloga povezanih s izračunom. Time se, međutim, povećava problem koji je već prisutan u pograničnim regijama. Modernizacijski fond ograničen je na nacionalne granice, a regije u drugim državama članicama također se suočavaju s velikim izazovima i izazovi nisu jednaki za sve regije u državama članicama korisnicama. Španjolsko-portugalska granica jedan je takav primjer. Prema prijedlogu Komisije, Španjolska ne bi uopće ostvarivala korist od fonda, dok bi Portugal ostvarivao znatnu korist (do 850 milijuna EUR do 2030., uz pretpostavku da cijena ugljika iznosi 50 EUR). Isto vrijedi i za Sloveniju, koja nema korist od fonda, za razliku od susjednih država Mađarske i Hrvatske (zajedno do 792 milijuna EUR do 2030., uz pretpostavku da cijena ugljika iznosi 50 EUR). Odbor stoga predlaže sljedeći kompromis:
2 % emisijskih jedinica ostaje u Modernizacijskom fondu i preraspodjeljuje se na isti način kao prije. Dodatne jedinice činit će 2 %, a preostalih 0,5 % ići će u Klimatski investicijski fond. Države članice koje ostvaruju koristi od Modernizacijskog fonda obvezne su uključiti prekogranične projekte.
Treći je element članak 10.c, koji nekim državama članicama omogućuje besplatnu dodjelu emisijskih jedinica njihovim sektorima električne energije. Ta je mogućnost za veliku većinu država članica zabranjena od 2013. i očito je da besplatna dodjela emisijskih jedinica fosilnim gorivima nije u skladu s ambicioznim ciljevima Europske unije. Odbor stoga predlaže brisanje mogućnosti besplatne dodjele emisijskih jedinica u članku 10.c Države članice koje imaju koristi od te odredbe mogu iskoristiti taj novac za Modernizacijski fond ili prodati emisijske jedinice na dražbi i iskoristiti prihode prema svojim nacionalnim prioritetima u skladu s ovom Direktivom.
Tretman fosilnih goriva i nuklearne energije u fondovima
Komisija predlaže da se fosilna goriva u potpunosti isključe iz Modernizacijskog fonda. To bi značilo da se ne mogu financirati čak ni najmodernije plinske elektrane koje će vrlo uskoro prijeći na ugljično neutralno gorivo. Za razliku od fosilnih goriva, za nuklearnu energiju ne postoji pravilo. S obzirom na aktualnu kontroverzu, Odbor smatra da bi naglasak Modernizacijskog fonda trebao biti na obnovljivim izvorima energije, učinkovitosti i ostalim tehnologijama za koje je jasno da se s njima ne povezuju kontroverze. Nuklearna energija općenito se ne bi trebala financirati sredstvima u okviru sustava trgovanja emisijama kako se ne bi ugrozila vjerodostojnost programâ, posebno u državama koje su neto uplatitelji programa.
Spaljivanje otpada – trenutno je uključenje problematično, ali je dugoročno uključenje neophodno
Predloženo je da se spaljivanje komunalnog otpada uključi u sustav trgovanja emisijama. To je nemoguće izvesti preko noći, jer je alternativa spaljivanju otpada katkad njegovo odlaganje na odlagalištima, koje vrlo štetno djeluje na okoliš zbog emisija metana, ili izvoz otpada u zemlje u kojima EU još nema dovoljnu kontrolu nad načinom njegove obrade. Međutim, vrlo je važno da u konačnici svi izvori emisija budu podložni cijeni ugljika u Europskoj uniji, a spaljivanje otpada definitivno nije najbolja moguća opcija. Dodavanjem cijene ugljika za spaljivanje potaknut će se recikliranje, ponovna upotreba i drugi odabiri koji su prihvatljivi za okoliš u skladu s kružnim gospodarstvom. Odbor stoga predlaže da se spaljivanje otpada uključi u sustav trgovanja emisijama od 1. siječnja 2026. nakon procjene učinka i nakon što se uvjerimo da će se negativni učinci odlaganja na odlagalištima i izvoza moći isključiti u najvećoj mogućoj mjeri.
Sustav trgovanja emisijama za pomorski sektor – krajnje je vrijeme za određivanje cijene ugljika
Europski parlament već dugo zahtijeva da se emisije pomorskog sektora uključe u EU sustav trgovanja emisijama. Stoga Odbor općenito podupire prijedlog Europske komisije, ali ga i dodatno poboljšava. Inteligentan je pristup uz rute unutar Europe obuhvatiti i 50 % putovanja iz Europske unije i u Europsku uniju.
Odbor predlaže da se pojača međunarodna dimenzija prijedloga. Komisija, Parlament i države članice trebali bi surađivati kako bi uvjerili treće zemlje da prihvate prijedlog koji obuhvaća 50 % dolaznih i odlaznih putovanja, ali i surađivati s trećim zemljama kako bi se obuhvatilo i preostalih 50 %. No, ako te inicijative ne budu uspješne, od 2027. nadalje trebalo bi obuhvatiti 100 % svih putovanja čije je polazište ili odredište u EU-u. Nastojanja u okviru IMO-a veliko su razočarenje. Dakako, globalno je rješenje dugoročno poželjnije, ali EU sustav trgovanja emisijama može se prenijeti na globalnu razinu ili zamijeniti globalnim rješenjem samo ako je ono ambicioznije ili barem jednako ambiciozno.
„Države članice IMO-a dosad su propustile svaku priliku da zajednički pošalju vjerodostojne pozitivne signale za odlučno djelovanje u području klime. Stoga smo, iako kao globalna industrija preferiramo globalne odredbe, sada uvjereni da EU mora biti predvodnik za pomorsku industriju ako želimo ostvariti rezultate na vrijeme. Ako EU uspije spojiti ambicioznu zaštitu klime s gospodarskim uspjehom, europski model brzo će se početi oponašati i na taj će način promicati sveobuhvatni globalni napredak.”
Dr. Reinhard Lüken, glavni direktor (Verband für Schiffbau und Meerestechnik e.V.)
Europski parlament u svojem je izvješću o MRV-u velikom većinom zatražio namjenski fond za potporu inovacijama i ugljičnoj neutralnosti u pomorskom sektoru. Odbor podržava taj zahtjev i predlaže da se svi prihodi iz pomorskog sektora koji se ne iskoriste za vlastita sredstva, što je jednako 75% prihoda iz pomorskog sektora, iskoriste za namjenski fond za potporu inovacijama usmjerenim na klimatsku neutralnost u pomorskom sektoru. Nema razloga za prijenos novca u druge sektore, budući da je pomorski promet jedna od ekološki najprihvatljivijih vrsta prijevoza i modalni prelazak s pomorskog na druge vrste prijevoza trebalo bi izbjegavati.
U skladu sa stajalištem Parlamenta o MRV-u, svi bi plinovi trebali biti obuhvaćeni, a posebno metan i dušikovi oksidi. Europski parlament nije nikad predviđao postupno uvođenje dražbovne prodaje u pomorski sektor. Zato je Komisijin prijedlog oštro kritiziran, budući da će se prodaja svih jedinica na dražbi primjenjivati tek od 2026. S druge strane, pokretanje djelomične prodaje jedinica na dražbi već 2023. ne bi bilo u skladu s načelom boljeg zakonodavstva jer bi ova Direktiva mogla stupiti na snagu tek 2023. Zato je Odbor dogovorio početak tek 2024., ali bi se na dražbi odmah prodavale sve jedinice.
Načelo „onečišćivač plaća” i plovidba arktičkim vodama
Sjevernoeuropske države članice tvrde da će zbog svojih vremenskih uvjeta u okviru sustava trgovanja emisijama snositi veće opterećenje zbog plovidbe u ledenim vodama. Odbor je donio odluku da bi posebno za taj problem trebalo osigurati sredstva iz Fonda za oceane te da bi se na brodove koji plove u arktičkim područjima do 2030. trebali primjenjivati posebni uvjeti. U Komisijinu prijedlogu nije predviđeno nikakvo posebno postupanje za najudaljenije regije. To nije prihvatljivo jer se na najudaljenije regije primjenjuju posebni uvjeti u zrakoplovstvu te sa stajališta zaštite okoliša upotreba brodova ima prednost pred upotrebom zrakoplova. Zato je Komisija donijela izuzeće za najudaljenije regije i u pomorskom sektoru.
Europski parlament ustrajao je na načelu „onečišćivač plaća” i jasno dao do znanja da bi operator broda trebao snositi krajnju odgovornost za plaćanje cijene u okviru EU sustava trgovanja emisijama. Europska komisija to nije uzela u obzir. Kako bi se taj problem riješio, Odbor predlaže da se krajnja odgovornost komercijalnog operatora osigura ugovornom obvezom između brodovlasnika i komercijalnog operatora u pogledu prenošenja troškova. Tim se rješenjem osigurava da operator, tkogod to bio, snosi krajnju odgovornost za cijenu ugljika, a nadležna se tijela oslobađa obveze otkrivanja komercijalnih operatora, koja bi mogla predstavljati izazov u slučaju poduzeća koja imaju sjedište izvan EU-a, budući da ne postoji međunarodni registar komercijalnih operatora u pomorskom sektoru.
Novi sustav trgovanja emisijama – neizostavan dio paketa „Spremni za 55 %”
Kao i u drugim područjima, određivanje cijene ugljika ključno je kako bi se omogućila zelena tranzicija u sektorima prometa i grijanja. Same mjere upravljanja i kontrole ne mogu nam omogućiti ostvarenje klimatskih ciljeva ili to mogu tek uz velike dodatne probleme.
„Novi sustav trgovanja emisijama neće biti glavni instrument za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Međutim, može imati važnu ulogu u rješavanju problema potražnje i, što je najvažnije, ostvarivanju novih prihoda kako bi se onima najranjivijima pomoglo u tranziciji s fosilnih goriva.”[5]
Transport & Environment
„CER smatra da se uspostava posebnog sustava trgovanja emisijama za goriva koja se upotrebljavaju u cestovnom prometu ne može izbjeći kako bi se internalizirali negativni vanjski učinci konkretnom primjenom načela „onečišćivač plaća” i kako bi se putnike i logistička poduzeća potaknulo na upotrebu vrsta prijevoza koje su klimatski prihvatljive. U isto vrijeme, Socijalni fond za klimatsku politiku morat će se iskoristiti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija, a financijska sredstva morat će se ulagati na način kojim se promiče pristup uslugama kolektivne mobilnosti s niskom i nultom stopom emisija.”[6]
Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih kompanija (CER)
Sama regulacija CO2 za automobile može dovesti do „havanskog učinka”
Često se tvrdi da bismo umjesto sustava trgovanja emisijama 2. trebali jednostavno povećati razinu ambicije u pogledu CO2 za automobile. Dokazi pokazuju da to jednostavno neće uspjeti, jer se ni najambicioznijim prijedlozima u vezi s CO2 za automobile neće riješiti problem postojećih automobila. To može dovesti do takozvanog „havanskog učinka”: s jedne strane ne bismo imali cijenu ugljika u sektoru prometa, a istovremeno bismo imali vrlo ambicioznu regulativu za nove automobile. Građani bi se mogli nastaviti koristiti svojim starim automobilima ne još 15 ili 20 godina, već čak 30 ili 40 godina, uključujući sve negativne utjecaje na okoliš. Zato je kombinacija politika ključna posebno u ovom području. Isto vrijedi za sektor zgrada, u kojem se potrebne promjene mogu stvarno potaknuti isključivo ciljanom kombinacijom politika.
U oba je područja važno da se ne odredi samo jedan instrument kojim bi se trebala ostvariti potrebna smanjenja emisija. U sektoru cestovnog prometa nije potrebno samo regulirati nove automobile, već je potrebno povećati privlačnost željeznica i ostalih oblika javnog prijevoza, kao i uvjete za bicikle, zajedničku uporabu automobila itd. kako bi se osigurao prelazak na zelenu mobilnost. To bi se trebalo poticati i financirati prihodima od sustava trgovanja emisijama. Rješenja za zgrade mogu biti jednako mnogobrojna i ne mogu se sva postići regulacijom. Umjesto toga potrebni su cijena ugljika i poticaji.
Potpora onima kojima je potrebna
Za rješavanje izazova za obitelji s niskim dohotkom važna je snažna veza sa Socijalnim fondom za klimatsku politiku. Među ostalim, građanima koji ovise o svojim automobilima, koji su stari i onečišćuju, kako bi ostvarili dohodak trebalo bi pružiti potporu u toj tranziciji kako bi izbjegli teškoće. U dogovoru sa suizvjestiteljima za Socijalni fond za klimatsku politiku, Odbor ustraje u tome da se 25 % prihoda iskoristi za taj fond, ali također i da se preostalih 75 % prihoda utroši u skladu s kriterijima Socijalnog fonda za klimatsku politiku u predmetnim državama članicama. U dogovoru s dva suizvjestitelja za Socijalni fond za klimatsku politiku, Odbor predlaže da se taj fond zadrži izvan proračuna kako bi imao izravnu vezu sa sustavom trgovanja emisijama 2. i kako bi imao ciljaniju potporu u slučaju da se cijena ugljika poveća. U skladu sa stajalištem Parlamenta, Odbor dugoročno predlaže da se sva financijska sredstva pridruže proračunu, uključujući Inovacijski fond i Modernizacijski fond. Od datuma primjene ove Direktive, Europska komisija trebala bi primjenjivati opća načela proračuna EU-a, kao što je vladavina prava, u četiri fonda povezana sa sustavom trgovanja emisijama. Posebnu bi pozornost trebalo pridati smanjenju poreza za proizvode koji su prihvatljivi za okoliš, poput energije iz obnovljivih izvora, i naknada za te proizvode.
Jednaki uvjeti za sve komercijalne operatore – privatni prijevoz i zgrade uključit će se tek nakon još jednog postupka suodlučivanja 2029.
Od najveće je važnosti uspostaviti jednake uvjete za sve komercijalne operatore na europskom tržištu. Prijedlogom Komisije ispravno se predviđa primjena novog sustava trgovanja emisijama na komercijalni promet i grijanje komercijalnih zgrada. Nažalost, drugi važni komercijalni poslovi ne podliježu novom sustavu trgovanja emisijama, kao što je, na primjer, industrijsko grijanje ljevaonica ili metaloprerađivačkih poduzeća. No trebalo bi ih obuhvatiti i njih.
Izazovi za privatna kućanstva posebno brinu mnoge kolege. Iako Izvjestitelj smatra da je Komisijin prijedlog primjeren korak naprijed, reagirao je na prijedloge svojih kolega i predstavio kompromis koji obuhvaća kasnije uključivanje privatnih zgrada i privatnog prijevoza. Te bi sektore trebalo obuhvatiti tek od 2029. i samo ako se ispune posebni uvjeti te ako se u još jednom postupku suodlučivanja Parlament i Vijeće slože s tim. Dodatne troškove trebali bi djelomično pokriti proizvođači nafte i plina te bi cijena trebala biti niža od povijesnog vrhunca u ožujku 2022. Uz to, od početka će se uvesti gornja granica cijene od 50 EUR. Međutim, Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi započeti s radom već 2024. Za države članice koje već imaju cijenu ugljika za privatni sektor ili smatraju da se privatni i komercijalni operatori ne mogu podijeliti bez znatnih problema, mogućnost uključivanja privatnih sektora uključena je u tekstu. No nužno je da te države članice uspostave učinkovite mjere za borbu protiv energetskog siromaštva.
Odbor smatra da je ključno što prije obuhvatiti sve emisije određivanjem cijene ugljika.
PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ ZA MIŠLJENJE PRIMIO INFORMACIJE
Sljedeći popis sastavljen je na potpuno dobrovoljnoj osnovi i pod isključivom odgovornošću izvjestitelja. Izvjestitelj je primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba u pripremi nacrta mišljenja:
Subjekt i/ili osoba |
AGORA Energiewende |
Air Products |
Airbus |
AMK Entsorgung |
Association of European Energy Exchanges (Europex) |
BASF |
Bundesverband der Deutschen Industrie e.V. (BDI) |
Bundesverband der deutschen Kalkindustrie |
Bundesverband der Energie- und Wasserwirtschaft e. V. (BDEW) |
Bundesvereinigung der Deutschen Arbeitgeberverbände (BDA) |
Business Europe |
CAN Europe |
Carbon Engineering |
Carbon Market Watch |
Cem’In’EU |
Cembureau |
Ceramie-Unie |
Cambridge Institute for Sustainability Leadership (CISL) |
City of London |
Cleantech for Europe |
CLG Europe |
CO2 Value Europe |
Community of European Railway and Infrastructure Companies (CER) |
Confederation of European Paper Industries (CEPI) |
Confederation of European Waste-to-Energy Plants (CEWEP) |
Cruise Lines International Association (CLIA) |
Danish Shipping |
Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) |
Deutsche Umwelthilfe e.V. |
Deutscher Naturschutzring |
DIHK Brüssel |
eFuel Alliance |
European Industrial Gases Association (EIGA) |
EIT InnoEnergy |
Électricité de France (EDF) |
Energie Baden-Württemberg |
Eurima |
Eurofer |
Eurofuels |
Eurelectric |
Eurometaux |
Euromines |
European Automobile Manufacturers‘ Association |
European Automotive Suppliers’ Industry |
European Cement Association |
European Chemical Industry Council (CEFIC) |
European Climate Foundation |
European Community Shipowners’ Association (ECSA) |
European Copper Institute |
European Environment Bureau |
European Federation of Local and Regional Energy Companies (CEDEC) |
European Heat Pump Organisation (EHPA) |
European Heating Industry (EHI) |
European Roundtable on Climate Change & Sustainable Transition (ERCST) |
European Trade Union Confederation (ETUC) |
Europolitis |
Federation of European Private Port Companies and Terminals (FEPORT) |
Fertilizers Europe |
Finnish Industries’ Confederation |
Finnish Shipowners Association |
Fortum |
French Association of Private Enterprises (AFEP) |
Fridays for Future |
Fuels Europe |
German Biofuel Industry Association (VDB) |
Germanwatch |
H2 Green Steel |
Heidelberg Cement AG |
Helyum |
Hydro aluminium |
Hydrogen Europe |
IG Metall |
IHK Arnsberg |
IHK Siegen |
Intercargo |
Interessengemeinschaft der Thermischen Abfallbehandlungsanlagen in Deutschland e.V. (ITAD) |
International Association of Oil and Gas Producers (IOGP) |
International Emissions Trading Association (IETA) |
International Road Transport Union (IRU) |
Klima-Allianz |
Kommissariat der deutschen Bischöfe |
Lanzatech |
LKAB |
Lobbe Holding |
Lubrizol |
Mouvement de Enterprises de France |
Municipal Waste Europe |
NABU |
Norsk Hydro |
Polska Grupa Energetyczna S.A. (PGE) |
Potsdam-Institut für Klimafolgenforschung |
Primagas |
Rolls Royce |
RWE |
Salzgitter AG |
SEA Europe |
Shell |
Siemens Energy |
Statkraft Brussels SRRL |
Stiftung 2 Grad |
Stiftung Klima Wirtschaft |
ThyssenKrupp |
Transport & Environment |
Trimet Aluminium SE |
Union of Greek Shipowners |
Vattenfall |
Verband Chemische Industrie (VCI) |
Verband der Elektro- und Digitalindustrie (APPLia) |
Verband Deutscher Omnibusunternehmen e.V. (BDO) |
Verein Deutscher Zementwerke |
Wacker Chemie |
Wiener Stadtwerke |
Wind Europe |
Wirtschaftskammer Österreich |
Wirtschaftsvereinigung Metalle |
Wirtschaftsvereinigung Stahl |
World Shipping Council |
WWF |
Yara Fertilizers |
Zentraler Immobilienausschuss (ZIA) |
Zentralverband des Deutschen Handwerks |
Zero Waste Europe |
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
(COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD))
Suizvjestitelji za mišljenje: José Manuel Fernandes, Valérie Hayer
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Mišljenje odbora BUDG o Direktivi o ETS-u odražava namjeru da se usredotoči na proračunske aspekte EU-a. među kojima su ključni:
• poveznica na plan iz Međuinstitucijskog sporazuma iz prosinca 2020. za uvođenje novih vlastitih sredstava koji uključuje vlastita sredstva temeljena na ETS-u;
• potreba da se sačuvaju načela univerzalnosti prihoda i jedinstva proračuna EU-a;
• očuvanje prava na demokratsku kontrolu i nadzor i institucionalne ovlasti EP-a kao jedne od grana proračunskog tijela.
Suizvjestitelji inzistiraju na trima glavnim porukama. Prvo, Unija bi trebala poštovati svoju obvezu otplate duga u okviru instrumenta Next Generation EU novim vlastitim sredstvima, uključujući ETS, kako bi se u budućim višegodišnjim financijskim okvirima izbjegli drastični rezovi u programima EU-a. Suizvjestitelji podsjećaju da je ETS najvažniji izvor prihoda u tom pogledu. Drugo, prihodi od ETS-a (uključujući prihode od proširenja na nove sektore) koji ulaze u proračun EU-a kao vlastita sredstva ne mogu biti namjenski za neku određenu vrstu rashoda. Treće, novi Socijalni fond za klimatsku politiku ne bi trebalo uspostaviti izvan proračuna EU-a i financirati namjenskim prihodima. Zakonodavci bi trebali izbjegavati širenje međuvladinih fondova nauštrb jedinstva proračuna.
Snažan proračun EU-a za snažnu klimatsku politiku
Vaši suizvjestitelji, kao polazišnu točku, dijele opću političku ambiciju inicijativa u okviru paketa „Spremni za 55 %” kojim se uspostavlja čvrst regulatorni i zakonodavni okvir EU-a kojim će se Uniji i njezinim državama članicama pomoći da ostvare klimatske ciljeve Pariškog i ispune obveze iz Propisa EU-a o klimi.
Plan oporavka Next Generation EU, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, jedinstvena je prilika da se iskoristi trenutak za kombiniranje napora usmjerenih na gospodarski oporavak s ciljanim političkim inicijativama i transformativnim ulaganjima kako bi se postigla klimatska i digitalna tranzicija. U skladu s europskim zelenim planom i strukturom instrumenta Next Generation EU, proračun EU-a ima ključnu ulogu u tom pogledu.
Direktiva o ETS-u, u obliku u kojem je predložena, kompatibilna je s financijskim paketom podnesenim 22. prosinca 2021. u kojem je predviđena uspostava vlastitih sredstava na temelju ETS-a, na način da se 25 % prihoda od (većine) emisijskih jedinica prodanih na dražbi dodijeli proračunu EU-a.
Očuvanje proračunskih načela: ne samo sebi svrha
Za izvjestitelje odbora BUDG univerzalnost prihoda, jedinstvo proračuna i demokratski nadzor nisu samo formalizirana proračunska načela: oni predstavljaju dragocjene elemente kojima se jača robusnost javne potrošnje na razini EU-a, koju ne bi trebalo ugroziti reformama koje bi dovele do fragmentacije proračuna.
Nova vlastita sredstva kako bi proračun postao otporniji i pouzdaniji te kako bi se njime bolje podržali ciljevi politika
Europski parlament već dugi niz godina izričito podupire uvođenje istinskih i s politikama povezanih vlastitih sredstava za proračun EU-a. U kontekstu nedavnog sporazuma o paketu koji uključuje instrument NGEU, VFO i vlastita sredstva, Parlament se snažno i uspješno izborio za plan za uvođenje vlastitih sredstava usmjeren na budućnost, a koji uključuje vlastita sredstva temeljena na ETS-u i vlastita sredstva koja se temelje na mehanizmu za graničnu prilagodbu ugljika. Taj je plan uključen u Međuinstitucijski sporazum iz prosinca 2020., koji je obvezujući za sve institucije.
Komisija je, uz određeno kašnjenje, u tom smislu 22. prosinca 2021. podnijela zakonodavne prijedloge. Vaši izvjestitelji žele se pobrinuti da revidirana Direktiva o ETS-u i dalje bude u potpunosti kompatibilna s prijedlogom o vlastitim sredstvima. Ističemo da „Spremni za 55 %” i financijski prijedlozi zajedno čine paket mjera. Parlament bi svoju pregovaračku poziciju u odnosu na Vijeće trebao ojačati zauzimanjem principijelnog i dosljednog stajališta o međusobno povezanim zakonodavnim predmetima.
Kompatibilnost Direktive o ETS-u i vlastitih sredstava koja se temelje na ETS-u
Kao izvjestitelji za mišljenje ističemo da su pitanja prioriteta politika i oblikovanja zakonodavstva u nadležnosti vodećeg odbora. Kao suizvjestitelji za vlastita sredstva, namjera nam je braniti kompatibilnost Direktive o ETS-u i Uredbe o CBAM-u s reformom vlastitih sredstava EU-a. Vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u davno su identificirana kao vrlo prikladan stvarni izvor prihoda EU-a. Njima se omogućuje novi izvor javnih prihoda za države članice i za razinu EU-a.
Poveznica s vlastitim sredstvima
Izvjestitelji žele osigurati da proračun EU-a i dalje bude snažan instrument za provedbu djelovanja u području klime. U tom će smislu od presudne važnosti biti da se dugovi u okviru Europskog instrumenta za oporavak koji se temelje na Odluci o vlastitim sredstvima pravodobno i pouzdano otplaćuju. U pitanje su vjerodostojnost i kreditna sposobnost EU-a, dragocjeni elementi s obzirom na srednjoročne i dugoročne potrebe za ulaganjima. VFO se ne bi smio smanjiti, ali ne može se očekivati da će države članice doprinositi sve veći udio sredstava koja se temelje na BND-u. Stoga je potrebno poštovati sadržaj i duh plana za nova vlastita sredstva sadržanog u Međuinstitucijskom sporazumu. Time će se ulagačima na financijskim tržištima i agencijama za kreditni rejting poslati pozitivna poruka.
AMANDMANI
Odbor za proračune poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne i privatne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije u obliku vlastitih sredstava trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
Obrazloženje
U ovoj se uvodnoj izjavi podsjeća, i izričito navodi, da određeni udio prihoda iz ETS-a treba postati vlastitim sredstvima proračuna EU-a. U skladu s načelom univerzalnosti, vlastita sredstva za proračun EU-a ne smiju se dodijeli nekoj specifičnoj proračunskoj liniji. Navedeno, međutim, ne podrazumijeva da su prihodi općeg proračuna „izgubljeni” za klimatske mjere. S obzirom na to da su klimatske mjere uključene u brojne programe potrošnje, one predstavljaju horizontalni prioritet koji se može pouzdano financirati iz općeg proračuna.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28a) Jasno definiran udio prihoda od dražbi ostvarenih u okviru reformiranog i proširenog EU sustava trgovanja emisijama trebao bi se koristiti kao vlastita sredstva za financiranje proračuna Unije i stvaranje općih prihoda, u skladu sa zakonski obvezujućim Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020.1a koji sadržava plan za uvođenje novog skupa vlastitih sredstava, među ostalim vlastitih sredstava koja se temelje na EU sustavu trgovanja emisijama i na mehanizmu za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM) te prvom stupu sporazuma OECD/G20. U skladu s tim sporazumom ta bi se nova vlastita sredstva trebala uvesti do 1. siječnja 2023. Nova vlastita sredstva povezat će proračun Unije s prioritetima politike Unije kao što su europski zeleni plan i doprinos Unije pravednom oporezivanju, čime će se ostvariti dodana vrijednost i pridonijeti ciljevima uključivanja klimatskih pitanja, otplati dugova instrumenta NextGenerationEU i otpornosti proračuna Unije kao alata za ulaganja i jamstava kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu” i temeljne vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. |
|
__________________ |
|
1a Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (SL L 433I, 22.12.2020., str. 28.). |
Obrazloženje
Uvodna izjava kojom se podsjeća da je međusobna povezanost između ETS-a i plana za uvođenje novih vlastitih sredstava sadržanog u Međuinstitucijskom sporazumu primjerena i korisna, iako Direktiva o ETS-u nije pravna osnova za vlastita sredstva.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28b) U skladu s Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2020/20531a, Unija je zakonski obvezna najkasnije do 31. prosinca 2058. otplatiti sve obveze nastale na temelju iznimne i privremene ovlasti Komisije za pozajmljivanje sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU. Stoga, kako bi se poštovali pravno obvezujući Međuinstitucionalni sporazum i njegov plan za uvođenje skupa novih vlastitih sredstava namijenjenih otplati duga Unije, dio prihoda EU sustava trgovanja emisijama trebao bi se pridodati proračunu Unije kako bi se pomoglo pokriti troškove zaduživanja sadržane u Odluci Vijeća.../... [Odluka Vijeća 2021/XXXX o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije] i sprečavanje znatnih smanjenja koja bi ugrozila programe Unije u budućim VFO-ima. |
|
__________________ 1a Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom SL L 424, 15.12.2020., str. 1. |
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28c) Znatne iznose prihoda ostvarenih pojačanim EU sustavom trgovanja emisijama koje zadržavaju države članice, mimo udjela namijenjenog proračunu Unije, trebalo bi upotrijebiti u svrhu klimatske tranzicije. Međutim, široko područje primjene i raznovrsniji raspon intervencija ne bi trebali dovesti do povećanja broja dodatnih međuvladinih fondova i instrumenata na štetu jedinstva, učinkovitosti, integriteta i demokratskog nadzora općeg proračuna Unije. Stoga Direktiva o ETS-u ne bi trebala sadržavati odredbe koje bi dovele do uspostave novih dodatnih međuvladinih fondova, umjesto da se ta sredstva integriraju u proračun Unije u skladu s načelom jedinstva, čime bi se spriječilo da se dio prihoda od dražbi definira kao vlastita sredstva. |
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(33a) Komisija bi trebala razmotriti pripremu zakonodavnih prijedloga za integraciju Inovacijskog fonda i Modernizacijskog fonda u proračun Unije, a ti bi se prijedlozi mogli podnijeti u kontekstu prijedloga za sljedeći VFO. |
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(44a) Kako bi se postigla ujednačena primjena pravila Unije, Direktiva o ETS-u EU-a ne bi trebala sadržavati privremene klauzule o izuzimanju, čime bi se državama članicama pružila mogućnost da odgode primjenu trgovanja emisijama, čime bi se ugrozio integritet trgovanja emisijama te, štoviše, fragmentirala i dovela u pitanje osnova za vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u. |
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(52) Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova60. Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća61. Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća62. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku. |
(52) Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova60. Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća61. Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj Fond trebao bi biti sastavni dio proračuna Unije kako bi se očuvalo jedinstvo proračuna i usklađenost s politikama Unije te kako bi se osigurao djelotvoran nadzor koji provode Parlament i Vijeće. Fond će promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća62. Programirana osnovna dodijeljena sredstva u proračunu Unije trebala bi se godišnje dodatno povećavati u slučaju da se cijena ugljika poveća više no što je to prvotno bilo predviđeno, jer bi to dovelo do povećanja opterećenja za ranjiva kućanstva i korisnike prometa. Kako bi se osiguralo primjereno i pravedno ublažavanje učinka povećanja cijena ugljika na najranjivije skupine, takva godišnja povećanja trebala bi biti obuhvaćena VFO-om automatskom „prilagodbom fluktuaciji cijena ugljika” u pogledu gornje granice naslova 3. i gornje granice za plaćanja, za što će se u okviru Uredbe o VFO-u i u skladu s člankom 312. UFEU-a predvidjeti odgovarajući mehanizam. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku. |
__________________ |
__________________ |
60 Podaci iz 2018. Eurostat, statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) [ilc_mdes01]. |
60 Podaci iz 2018. Eurostat, statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) [ilc_mdes01]. |
61 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.). |
61 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.). |
62 [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku]. |
62 [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku]. |
Amandman 8
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena: |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije kao opći prihodi. Prihodi proračuna Unije moraju poštovati načelo univerzalnosti u skladu s člankom 7. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena: |
Amandman 9
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3.a Prihodi ostvareni od dražbovne prodaje emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem ne upotrebljavaju se kao namjenski prihodi Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Socijalni fond za klimatsku politiku financira se iz općeg proračuna Unije, čija će prihodovna strana imati koristi od uvođenja diversificiranog skupa novih vlastitih sredstava, uključujući vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u u skladu s planom za uvođenje novih vlastitih sredstava koji je dio Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. |
Amandman 10
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 3.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
3.b Kako bi se osiguralo da se raspoloživa odobrena sredstva za Socijalni fond za klimatsku politiku u proračunu Unije mogu razvijati u skladu s cijenom ugljika, a time i opterećenjem za ranjiva kućanstva i korisnike prometa, mehanizam za prilagodbu smanjenja cijena ugljika omogućit će godišnja povećanja. Detaljne odredbe treba predvidjeti u Uredbi o višegodišnjem financijskom okviru, kojom će se, u skladu s člankom 312. UFEU-a, osigurati da se relevantne gornje granice rashoda svake godine automatski prilagođavaju ovisno o stopi promjene cijene ugljika u okviru ETS-a EU-a za zgrade i cestovni promet. Utjecaj godišnje prilagodbe na proračun bit će unesen u proračun. |
Amandman 11
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.d – stavak 5. – podstavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih: |
5. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije kao opći prihodi. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih: |
Obrazloženje
Uskladiti tekst u stavku iz članka 30.d koji se odnosi na novi ETS(2) s tekstom o općoj uporabi prihoda iz članka 10.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 |
|||
Referentni dokumenti |
(COM(2021)0551 – C9-0318/2021 – 2021/0211(COD)) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 13.9.2021 |
|||
Pridruženi odbori - datum objave na plenarnoj sjednici |
11.11.2021 |
|||
Razmatranje u odboru |
1.2.2022 |
|
|
|
Datum usvajanja |
20.4.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
30 5 5 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Rasmus Andresen, Pietro Bartolo, Robert Biedroń, Anna Bonfrisco, Olivier Chastel, Lefteris Christoforou, David Cormand, Andor Deli, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Alexandra Geese, Vlad Gheorghe, Valentino Grant, Francisco Guerreiro, Valérie Hayer, Eero Heinäluoma, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Moritz Körner, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Hélène Laporte, Pierre Larrouturou, Camilla Laureti, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Lefteris Nikolaou-Alavanos, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Petros Kokkalis, Jan Olbrycht, Petri Sarvamaa |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
30 |
+ |
PPE |
Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Karlo Ressler, Petri Sarvamaa, Rainer Wieland, Angelika Winzig |
Renew |
Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Valérie Hayer, Moritz Körner, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds |
S&D |
Pietro Bartolo, Robert Biedroń, Eider Gardiazabal Rubial, Eero Heinäluoma, Pierre Larrouturou, Camilla Laureti, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs |
Verts/ALE |
Rasmus Andresen, David Cormand, Alexandra Geese, Francisco Guerreiro |
5 |
- |
ECR |
Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca |
ID |
Joachim Kuhs |
NI |
Andor Deli, Lefteris Nikolaou-Alavanos |
5 |
0 |
ID |
Anna Bonfrisco, Valentino Grant, Hélène Laporte |
The Left |
Petros Kokkalis, Dimitrios Papadimoulis |
Korišteni znakov:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTAŽIVANJE I ENERGETIKU (21.4.2022)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
(COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Mauri Pekkarinen
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Konferencija o klimatskim promjenama u Glasgowu pokazala je da uz postojeće mjere neće biti moguće ograničiti globalno zatopljenje na oko 1,5 °C. Paket „Spremni za 55 %” pokazuje da je EU spreman preuzeti svoj dio odgovornosti.
Tržišno utemeljen sustav trgovanja emisijama (ETS), koji je pokrenut 2005., pokazao se održivim. Sada obuhvaća velika industrijska postrojenja i postrojenja za proizvodnju energije te zračni promet unutar Europskoga gospodarskog prostora. Njihove ukupne emisije čine 41 % svih emisija u EU-u.
Sustav trgovanja emisijama od svojeg je pokretanja nekoliko puta izmijenjen. Provedbom Uredbe o kojoj je postignut dogovor 2018. trebalo bi biti moguće postići smanjenje emisija za 51 % do 2030. No to neće biti dovoljno za postizanje cilja EU-a za smanjenje emisija od najmanje 55 % jer smanjenja emisija u nekim sektorima izvan sustava trgovanja emisijama neće biti dovoljna bez dodatnih mjera.
Europska komisija sada predlaže da se u sektorima obuhvaćenima sustavom trgovanja emisija postrože zahtjevi u pogledu emisija i da se u njega postupno uključi pomorski promet. Komisija predlaže da se uz sustav trgovanja emisijama uvede novi, zaseban sustav trgovanja emisijama koji bi se primjenjivao na grijanje zgrada i cestovni promet.
U ovom mišljenju naglasak je na ključnim pitanjima koja su povezana s nadležnostima ovog odbora, odnosno industriji, istraživanju i energetici, i koja pokazuju podijeljenu nadležnost odbora. U mišljenju se uzimaju u obzir i troškovi pomorskog prijevoza u uvjetima zaleđenog mora.
Fond za inovacije
Inovacijski fond znatno će se povećati prihodima od proširenog sustava trgovanja emisijama te na primjer prihodima od reformi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) i inicijative „FuelEU Maritime”. Istodobno će se stvoriti novi oblici potpore za Fond osim bespovratnih sredstava dostupnih u okviru ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Konkretne pojedinosti o novim oblicima potpore morat će se pažljivo ispitati prije donošenja.
Područje primjene Inovacijskog fonda proširit će se kako bi se obuhvatile inovativne transformativne tehnologije za smanjenje emisija ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa i podupiranje proizvodnje goriva s niskim i nultim emisijama te goriva s nultim emisijama za zračni, cestovni i željeznički promet.
Modernizacijski fond
Komisija predlaže niz izmjena Fonda za modernizaciju kako bi se povećanjem prihoda od proširenog sustava trgovanja emisijama koji se uplaćuju u Fond izgradio kapital Fonda. Istodobno bi se u prošireni Fond bile uključile još dvije zemlje, Grčka i Portugal. Fond bi pomogao u podupiranju projekata u okviru zelenog plana te projekata za poboljšanje energetskih sustava i energetske učinkovitosti u okviru Europskog zakona o klimi u 12 država članica čiji je BDP ispod 65 % prosjeka EU-a.
Postrojenja za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva više ne bi trebala primati potporu iz Fonda za modernizaciju, a trebala bi se povećati financijska sredstva za energetsku tranziciju. Za prioritetna ulaganja trebalo bi upotrijebiti ukupno 90 % iznosa Fonda, a ne 80 % kako je predložila Komisija.
Energetski pregledi
Postoji određena zabrinutost u vezi s Komisijinim prijedlogom da bi provedba energetskih pregleda trebala biti obvezna. Problem se javlja u pogledu jednakog postupanja prema gospodarskim subjektima kad je riječ o sadržaju i kvaliteti izvješća.
Održivija opcija bila bi obvezati operatore da uspostave sustav upravljanja energijom i slijede preporuke iz tog sustava.
Referentne vrijednosti
Izračun iznosa besplatne dodjele emisijskih jedinica u budućnosti se mora temeljiti i na referentnim vrijednostima za pojedinačne proizvode utvrđenima u skladu s onim što se smatra najboljim u sektoru. Tim pravilima za izračun omogućio bi se tehnološki razvoj i osigurala tehnološka neutralnost.
Nema opravdanja za predloženu izmjenu područja primjene sustava trgovanja emisijama na način da se isključe postrojenja u kojima izgaranje biomase čini više od 95 % emisija. Ako se najbolja postrojenja više neće uzimati u obzir pri određivanju referentne vrijednosti, uz dodatnu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica sustav bi nagrađivao lošije tehnologije nego što nagrađuje sada. Komisijin prijedlog trebalo bi u skladu s time izmijeniti.
Sprječavanje istjecanja ugljika
Industrija u državama članicama EU-a treba biti konkurentna na unutarnjem tržištu, ali i na globalnom tržištu u odnosu na slične vrste proizvodnje u ostatku svijeta. Važno je da reformirani sustav trgovanja emisijama ne dovede do istjecanja ugljika i da se naša proizvodnja ne prenese u zemlje koje zagađuju više nego države članice.
U skladu s prijedlogom Komisije i dalje bi došlo do opterećenja za izvozne aktivnosti izvan EU-a za sektore obuhvaćene područjem primjene CBAM-a zbog sustava trgovanja emisijama. Ostale države članice nemaju nikakvo istovjetno opterećenje izvan EU-a. To znači da bi sektori EU-a u kojima se primjenjuje CBAM vjerojatno bili manje uspješni izvan Unije, a time se krši načelo jednakih uvjeta. Suprotno Komisijinu prijedlogu, potrebno je smanjiti besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na način kojim će se osigurati da izvoz iz tih sektora ostane konkurentan.
*****
U ovom konačnom mišljenju određeni su dijelovi prijedloga Komisije (članci od 30.a do 30.i. o sustavu trgovanja emisijama; članak 2. Odluke o rezervi za stabilnost tržišta (Izmjene Odluke (EU) 2015/1814); članak 3. Uredbe o MRV-u za pomorski promet (Izmjene Odluke (EU) 2015/757); članci od 4. do 8.) nepromijenjeni kako bi se olakšalo postizanje kompromisa o ostatku prijedloga. Ne bi ga trebalo tumačiti kao političku potporu Odbora ITRE za te posebne dijelove prijedloga Komisije.
AMANDMANI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)36. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. |
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)36. Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju kako bi se znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena. |
__________________ |
__________________ |
36 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016, str. 4). |
36 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016, str. 4). |
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(13) Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća46 ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika. |
(13) Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća46 ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika, ili se hvataju i koriste za proizvodnju goriva iz recikliranog ugljika te obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u kojima se utvrđuju okvirni uvjeti pod kojima bi se staklenički plinovi preneseni za daljnju upotrebu trebali uzeti u obzir na mjestu njihova ispuštanja u atmosferu. |
__________________ |
__________________ |
46 Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
46 Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(17) U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva49. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. |
(17) U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva49. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. Međutim, trebale bi se poduzeti mjere kojima se osigurava da proširenje EU-ova sustava trgovanja emisijama na pomorski promet ima pravedan i proporcionalan učinak na države članice te da se njime uzimaju u obzir njihove posebne okolnosti, na primjer one povezane s klimom i vremenskim uvjetima. |
__________________ |
__________________ |
49 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
49 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(19) Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti. |
(19) Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti. U tu bi svrhu Komisija trebala provesti godišnju procjenu učinka, u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima i na temelju dostupnih podataka i unaprijed definiranih parametara, kako bi se utvrdili mogući učinci tih odredbi na istjecanje ugljika, premještanje pristaništa i lučkog poslovanja u luke izvan Unije, povezanost luka u Europi i prema potrebi promjenu načina prijevoza. U toj procjeni Komisija treba uzeti u obzir položaj luka koje su izložene riziku nelojalne konkurencije zbog luka koje ne podliježu ovoj Direktivi. Kako bi procjene bile usporedive, trebale bi se temeljiti na unaprijed utvrđenim parametrima. Procjenom bi osobito trebalo obuhvatiti pristajanja radi pretovara u lukama u Uniji, broj putovanja iz susjednih luka i pristajanja plovila za razvoz te opće promjene u lučkom prometu u lukama Unije. Ako se procjenom učinka utvrdi da postoji rizik od negativnog učinka na pomorski sektor i luke u Uniji, Komisija bi trebala predložiti preventivne mjere kako bi se reagiralo na taj učinak. |
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(20a) Za uspješan prijelaz na pomorski promet s nultom stopom emisija potrebni su integriran pristup i odgovarajuće poticajno okruženje za poticanje inovacija i na brodovima i u lukama. To poticajno okruženje podrazumijeva javna i privatna ulaganja u istraživanje i inovacije, tehnološke i operativne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti brodova te uvođenje održivih alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak proizvedeni iz održivih izvora energije, te pogonskih tehnologija bez emisija, uključujući potrebnu infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama. U tom bi se smislu Inovacijski fond mogao koristiti za pružanje potpore takvim ulaganjima. |
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(25a) Sjeverni plovni putovi po zimi ovise o plovilima klase leda kako bi se izbjegli rizici za okoliš kao što su izljevi nafte. Plovila klase leda stvaraju veće emisije zbog veće potrošnje goriva. Postoji i učinak na cijenu u cijelom logističkom ekosustavu zemalja koje ovise o pomorskom prometu i pomorskom klasteru razvijenom u ledenom okruženju. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za brodove koji plove u uvjetima leda i druge brodove, trebala bi se primjenjivati posebna metoda kojom se uzimaju u obzir dodatne emisije povezane s plovidbom u uvjetima leda te dodatne emisije brodova klase leda pri plovidbi otvorenim morem istodobno osiguravajući da trgovanje emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama i dalje pridonosi smanjenju emisija u pomorskom sektoru. Stoga bi se u skladu s tim trebale izmijeniti odgovarajuće odredbe o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica iz Direktive 2003/87/EZ. |
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirali energetska tranzicija i smanjenje emisija stakleničkih plinova država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Taj iznos emisijskih jedinica trebao bi omogućiti i financiranje ulaganja u prekogranične projekte država članica korisnica i susjednih pograničnih regija s niskim rastom. |
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(28a) Odstupanje utvrđeno člankom 10.c Direktive 2003/87/EZ kojim se državama članicama koje ispunjavaju uvjete omogućuje primanje prijelazne besplatne dodjele za modernizaciju energetskih sektora trebalo bi se ukinuti 31. prosinca 2023. Predmetne države članice trebale bi do 31. prosinca 2023. moći upotrebljavati nedodijeljene emisijske jedinice iz Modernizacijskog fonda, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10.d te direktive, ili ih prenijeti u udio jedinica koji se može prodati na dražbi. |
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(29) Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026. nadalje trebala biti uvjetovana ulaganjima u tehnike kojima se povećava energetska učinkovitost i smanjuju emisije. Ograničavanjem tog uvjeta na veće korisnike energije znatno bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koja upotrebljavaju manje energije i koja mogu biti u vlasništvu malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća. [Upućivanje treba potvrditi revidiranim EED-om]. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi relevantne delegirane akte. |
(29) Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026. nadalje trebala ovisiti o tome je li poduzeće u čijem je vlasništvu postrojenje obuhvaćeno sustavom gospodarenja energijom. Besplatne emisijske jedinice za postrojenja obuhvaćena sustavom gospodarenja energijom trebalo bi razmjerno smanjiti za 15 % do 40 % ako provedba sustava gospodarenja energijom ne dovede do poboljšanja energetske učinkovitosti, pod uvjetom da vrijeme povrata za relevantna ulaganja nije dulje od šest godina. Ograničavanjem tog uvjeta na veće korisnike energije znatno bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koja upotrebljavaju manje energije i koja mogu biti u vlasništvu malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća. [Upućivanje treba potvrditi revidiranim EED-om]. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi relevantne delegirane akte. |
Amandman 10Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(30) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća51, alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025., 90 % u 2026. te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
(30) Mehanizmom za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljenim Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća51, namjerava se postupno ponuditi alternativa besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika bez ugrožavanja konkurentnosti Unije. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do kraja 2027. i ovisiti o primjeni operativne faze u skladu s člankom 36. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU .../... [Uredba o CBAM-u] te bi se trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine od 2028. do 2030. i potom za 17,5 postotnih bodova svake godine kako bi se dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica do 2034. Kako bi se zaštitila konkurentnost izvoza Unije, prijelazno postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica ne bi se trebalo primjenjivati na udio domaće proizvodnje namijenjene izvozu u treće zemlje bez sustava trgovanja emisijama ili sličnih aranžmana. Do kraja prijelaznog razdoblja predviđenog Uredbom (EU).../... [Uredba o CBAM-u] Komisija bi trebala procijeniti mogući učinak faktora CBAM-a na uvoz i predstaviti sve odgovarajuće zakonodavstvo i mjere usklađene s WTO-om kojima se troškovi CO2 izjednačavaju s različitim sustavima određivanja cijena tih trećih zemalja. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
__________________ |
__________________ |
51 [unijeti puno upućivanje na SL] |
51 [unijeti puno upućivanje na SL] |
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(31) Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6 % na 2,5 % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 4 % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020. |
(31) Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6 % na 2,5 % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 4 % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020. Prilagođene referentne vrijednosti trebalo bi objaviti čim potrebne informacije budu dostupne, a najkasnije ... [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] kako bi te prilagođene referentne vrijednosti bile primjenjive od 2026. Ako se ex-ante referentne vrijednosti za pojedinačni sektor ili podsektor ne mogu izvesti, a emisijske jedinice dodjeljuju se na temelju generičkih pomoćnih metoda, potrebno je osigurati da se razlike među obuhvaćenim sektorima i podsektorima ipak odražavaju na odgovarajući način. Ako nije moguće izvesti ex-ante referentnu vrijednost za pojedinačni sektor ili podsektor, a prisutni su staklenički plinovi koji ispunjavaju uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, te bi emisijske jedinice trebalo dodjeljivati na temelju generičkih pomoćnih metoda. |
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 31.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(31a) Znatni neizravni troškovi koji proizlaze iz prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije uzrokuju rizik od istjecanja ugljika u određenim sektorima. Kako bi ublažile taj rizik, države članice trebale bi donijeti financijske mjere za nadoknadu neizravnih troškova. Te mjere trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama i ne bi smjele uzrokovati nepotrebno narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. |
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne. |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Stoga bi Inovacijski fond trebao nastojati ostvariti sinergije s programom Obzor Europa i prema potrebi s drugim programima Unije za financiranje. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne. |
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(33) Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]52 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond. |
(33) Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području tehnologija s nultom stopom emisija ugljika i niskougljičnih tehnologija, uključujući revolucionarne tehnologije prepoznate u procesima tranzicije industrijskog ekosustava, i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Ulaganja u okviru Fonda trebala bi biti u potpunosti usklađena s klimatskim i okolišnim politikama Unije, uključujući njezine energetske i klimatske ciljeve za 2030. i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Kako bi se osiguralo da Inovacijski fond služi za potporu inovacijama u pomorskom sektoru, dio razmjeran emisijskim jedinicama koje proizlaze iz proširenja EU sustava trgovanja emisijama na pomorski promet trebao bi se upotrebljavati za potporu inovacijama i dekarbonizaciji pomorskog sektora. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]52 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond. |
__________________ |
__________________ |
52 [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime]. |
52 [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime]. |
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(33a) Podupiranjem projekata javnim sredstvima Inovacijski fond osigurava poduzećima znatne prednosti za razvoj svojih proizvoda ili usluga. S obzirom na navedeno, projekti koji se financiraju iz Inovacijskog fonda trebali bi razmjenjivati znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz Europske unije koji imaju legitiman interes. |
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(35) Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore. |
(35) Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se potiče smanjenje emisija u industriji poboljšanjem novih tehnologija jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru tehnološki neutralnih, cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Komisija bi trebala provesti procjenu učinka s posebnim naglaskom na opcije za pružanje potpore u okviru natječajnog postupka, uključujući na razinama osiguranih financijskih sredstava. Komisija bi na temelju rezultata te procjene trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore. |
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima. |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu u potpunosti usklađena s klimatskim i okolišnim politikama Unije te s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i onima kojima se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 90 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje. Modernizacijskim fondom trebala bi se podupirati i pravedna tranzicija radne snage s pomoću prekvalifikacije i usavršavanja, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima, kao i potporu održivosti građevinskog ekosustava. |
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida i izbjegavanje dvostrukog računanja kako bi se osiguralo postojanje primjerenih poticaja, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za to da bi se odredilo kako i gdje obračunati konačno ispuštanje ugljikova dioksida i kako izbjeći dvostruko računanje, u cilju da se zajamči postojanje primjerenih poticaja za hvatanje CO2, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(40a) S obzirom na to da bi hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) te hvatanje i korištenje ugljika (CCU) mogli, među ostalim, biti rješenje za smanjenje emisija ugljika i podupiranje recikliranja takvih emisija, Komisija bi trebala što prije predstaviti prijedlog mehanizma certificiranja za uklanjanje ugljika u cilju poticanja uvođenja tehnologija za uklanjanje ugljika i omogućavanje kružnosti. Takvim bi se mehanizmom trebalo omogućiti smanjenje ili ukidanje obveze predaje emisijskih jedinica, pod uvjetom da se te emisijske jedinice obračunavaju, imajući u vidu stakleničke plinove koji se hvataju i upotrebljavaju za proizvodnju goriva iz recikliranog ugljika te obnovljivih tekućih i plinovitih goriva. |
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(42) Zbog isključivanja postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama postrojenja za izgaranje velikog udjela biomase ostvarila su neočekivani profit jer su im besplatno dodijeljene emisijske jedinice koje u velikoj mjeri nadmašuju stvarne emisije. Stoga je potrebno uvesti graničnu vrijednost za izgaranje biomase s nultom stopom iznad koje se postrojenja isključuju iz EU sustava trgovanja emisijama. Granična vrijednost od 95 % u skladu je s parametrom nesigurnosti utvrđenim u članku 2. točki 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33156. |
Briše se. |
__________________ |
|
56 Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.). |
|
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(54) Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija. |
(54) Inovacije i razvoj te isprobavanje, demonstracija i poboljšanje projekata novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija. |
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija prati provedbu ovog poglavlja i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje takvog izbjegavanja.; |
2. Komisija prati i ocjenjuje provedbu ovog poglavlja, moguće trendove i negativne učinke u pogledu, između ostalog, konkurentnosti pomorskog sektora Unije i društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive u izvješćima u kojima se analiziraju tržišni poremećaji i pogoršanja u pogledu jednakih uvjeta u pomorskom sektoru. Komisija osobito uzima u obzir položaj luka koje su izložene riziku od nelojalne konkurencije luka koje ne podliježu ovoj Direktivi. Kako bi izvješća bila usporediva, trebala bi se temeljiti na unaprijed utvrđenim parametrima. Komisija utvrđuje luke koje su izložene velikom riziku od istjecanja ugljika te procjenjuje je li se taj rizik pokazao od zadnjeg izvješća i u kojoj mjeri. Komisija, među ostalim, analizira promjene broja pristajanja radi pretovara u lukama u Uniji, broj putovanja iz susjednih luka i pristajanja plovila za razvoz te opće promjene u lučkom prometu u lukama Unije. Komisija ta izvješća podnosi Europskom parlamentu bez nepotrebne odgode i nakon toga svake godine. |
|
Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje mogućih nepovoljnih učinaka. Konkretno, Komisija poduzima sve odgovarajuće, diplomatske i zakonodavne mjere, uključujući proširenje područja primjene ove Direktive na luke koje joj još ne podliježu, kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika u te luke. |
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se na dražbi kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskih sustava određenih država članica („države članice korisnice”), kako je utvrđeno u članku 10.d („Modernizacijski fond”). Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 60 % Unijina prosjeka 2013. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom A Priloga II.b. |
Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se na dražbi kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti, smanjenje emisija stakleničkih plinova i modernizaciju energetskih sustava određenih država članica („države članice korisnice”), kako je utvrđeno u članku 10.d („Modernizacijski fond”). Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 60 % Unijina prosjeka 2013. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom A Priloga II.b. |
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka aa (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 4.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(aa) u stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: |
|
„Dodatna količina emisijskih jedinica iz prethodnog stavka može se upotrijebiti za financiranje prekograničnih projekata država članica korisnica i susjednih pograničnih regija s niskim rastom.”; |
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 5.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(da) stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: |
5. Komisija nadzire funkcioniranje europskog tržišta ugljika. Svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o funkcioniranju tržišta ugljika i o drugim relevantnim klimatskim i energetskim politikama, uključujući odvijanje dražbovnih prodaja, likvidnost i količine kojima se trguje, te u njemu sažima podatke o financijskim mjerama iz članka 10.a stavka 6. koje su dostavile države članice. Prema potrebi države članice osiguravaju da se sve relevantne informacije dostave Komisiji najmanje dva mjeseca prije nego Komisija usvoji izvješće. |
„5. Komisija nadzire funkcioniranje europskog tržišta ugljika. Svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o funkcioniranju tržišta ugljika i o drugim relevantnim klimatskim i energetskim politikama, uključujući odvijanje dražbovnih prodaja, ulogu i učinak neusklađenih operatera kao što su financijski ulagatelji u tržište, likvidnost i količine kojima se trguje, te u njemu sažima podatke o financijskim mjerama iz članka 10.a stavka 6. koje su dostavile države članice. Prema potrebi države članice osiguravaju da se sve relevantne informacije dostave Komisiji najmanje dva mjeseca prije nego Komisija usvoji izvješće.”; |
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 2.a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ako su postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda iz članka 8. stavka 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*) [upućivanje na članak ažurirat će se u skladu s revidiranom direktivom], besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti ako se provode preporuke iz izvješća o pregledu pod uvjetom da vrijeme otplate relevantnih ulaganja ne prelazi pet godina i da su troškovi tih ulaganja razmjerni. U suprotnom se količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu smanjuje za 25 %. Količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu ne smanjuje se ako operater dokaže da je proveo druge mjere koje dovode do smanjenja emisija stakleničkih plinova jednakog smanjenju preporučenom u izvješću o pregledu. Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način. |
Ako su poduzeća ili komunalna postrojenja obuhvaćena obvezom uspostave sustava gospodarenja energijom iz članka 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća(*) [upućivanje na članak ažurirat će se u skladu s revidiranom direktivom], besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti ako je to poduzeće ili postrojenje obuhvaćeno sustavom gospodarenja energijom. U slučaju da je sustav gospodarenja energijom obvezan u skladu s Direktivom 2012/27/EU, besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti samo ako se provode preporuke iz izvješća o pregledu pod uvjetom da vrijeme otplate relevantnih ulaganja ne prelazi šest godina i da su troškovi tih ulaganja razmjerni, osiguravajući pritom da mjere rezultiraju poboljšanjem energetske učinkovitosti subjekta koji ispunjava zahtjeve. U suprotnom se količina besplatnih emisijskih jedinica postrojenja smanjuje između 15 % i 40 %, razmjerno količini emisija koja odgovara preporukama iz izvješća. |
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 2.b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno postrojenjima u sektorima ili podsektorima koji su obuhvaćeni drugim mjerama za ublažavanje rizika od istjecanja ugljika utvrđenima Uredbom (EU) .../.. [upućivanje na CBAM] (**). Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način. |
Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno postrojenjima u sektorima ili podsektorima koji su obuhvaćeni drugim mjerama za ublažavanje rizika od istjecanja ugljika utvrđenima Uredbom (EU) .../.. [upućivanje na CBAM] (**) dok se ne procijeni i jasno utvrdi potpuna učinkovitost CBAM-a u rješavanju rizika od istjecanja ugljika na tržištu Unije i na izvoznim tržištima. Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način. |
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka a – podtočka ii.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Kako bi se pružili dodatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti, utvrđene ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije potrebno je preispitati prije razdoblja od 2026. do 2030. radi moguće izmjene definicija i granica sustava postojećih referentnih vrijednosti za proizvod.; |
Kako bi se pružili dodatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti, utvrđene ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije potrebno je preispitati što je prije moguće i najkasnije ... [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] radi moguće izmjene definicija i granica sustava postojećih referentnih vrijednosti za proizvod, osiguravajući da besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju proizvoda bude neovisna o sirovini ili vrsti proizvodnog procesa, pod uvjetom da proizvodni procesi imaju istu svrhu i da se njima uzima u obzir potencijal materijala za kružnu uporabu, ili da se izbjegne da postrojenja s djelomično ili potpuno dekarboniziranim procesima budu isključena iz sudjelovanja u referentnim vrijednostima ili spriječena u sudjelovanju. Prilagođene referentne vrijednosti trebalo bi objaviti čim potrebne informacije budu dostupne kako bi te prilagođene referentne vrijednosti bile primjenjive od 2026. |
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Odstupajući od prethodnog podstavka, u prvim godinama provedbe Uredbe [CBAM] za proizvodnju tih proizvoda besplatno se dodjeljuje smanjena količina emisijskih jedinica. Primjenjuje se faktor smanjivanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda (faktor CBAM-a). Faktor CBAM-a iznosi 100 % za razdoblje od stupanja na snagu [Uredba o CBAM-u] do kraja 2025., 90 % u 2026. te se svake godine smanjuje za 10 postotnih bodova da bi do desete godine dosegnuo 0 %. |
Odstupajući od prvog podstavka, u prvim godinama provedbe Uredbe [CBAM] za proizvodnju proizvoda iz Priloga I. toj Uredbi besplatno se dodjeljuje smanjena količina emisijskih jedinica. Primjenjuje se faktor smanjivanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda (faktor CBAM-a). Faktor CBAM-a iznosi 100 % za razdoblje od ... [datum stupanja na snagu [Uredba o CBAM-u]] do kraja 2027. te se, ovisno o primjeni operativne faze iz članka 36. stavka 3. točke (d) Uredbe (EU) .../... [Uredba o CBAM-u], u prijelaznom razdoblju smanjuje za 10 % od 2028. do 2030. i potom za 17,5 postotnih bodova svake godine da bi dosegnuo 0 % do kraja 2034. |
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Do kraja 2029. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi detaljnu procjenu učinka kako je definirana u Uredbi (EU).../... [Uredba o CBAM-u, članak 30. novi stavak 2.a)] o učinkovitosti CBAM-a u rješavanju rizika od istjecanja ugljika na tržištu Unije. Ako se procjenom utvrdi da CBAM ne pruža dostatnu zaštitu od istjecanja ugljika, faktor CBAM-a trebalo bi privremeno prilagoditi dok se ne donesu korektivne mjere kojima se osigurava zaštita od istjecanja ugljika koja je istovjetna onoj sustava besplatne dodjele koji se njime zamjenjuje. Prema potrebi Komisija je dužna popratiti tu procjenu zakonodavnim prijedlogom. |
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 2.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, prvi podstavak ne primjenjuje se na dio proizvodnje Unije namijenjen izvozu u treće zemlje bez sustava trgovanja emisijama ili sličnih aranžmana. Do isteka prijelaznog razdoblja kako je definirano u [Uredbi o CBAM-u], Komisija dostavlja detaljnu procjenu učinka o posljedicama na izvoz Unije iz sektora CBAM-a i na količinu globalnih emisija. Toj se procjeni prilažu sve potrebne mjere i, prema potrebi, zakonodavni prijedlozi kojima se troškovi CO2 izjednačavaju s različitim sustavima određivanja cijena trećih zemalja. Sve te mjere i prijedlozi u skladu su s pravilima WTO-a. |
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka c – podtočka ii.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka da (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
iii. u trećem podstavku dodaje se sljedeća točka (d): |
iii. u drugom podstavku dodaju se sljedeće točke: |
„(d) Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5 % ili je manja od 0,2 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028.”; |
„(d) Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5 % ili je manja od 0,2 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028. |
|
(da) Pri utvrđivanju referentnih vrijednosti za pomoćne metode iz drugog podstavka Komisija može razmotriti mogućnost da se, prema potrebi, predvide pomoćne metode specifične za pojedine sektore. Ako nije moguće izvesti ex-ante referentnu vrijednost za pojedinačni sektor ili podsektor, a prisutni su staklenički plinovi koji ispunjavaju uvjete za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica, te bi emisijske jedinice trebalo dodjeljivati na temelju generičkih pomoćnih metoda.”; |
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Ulaganja koja se podupiru iz Fonda u potpunosti su usklađena s klimatskim i okolišnim politikama Unije. Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta služe kao dopuna svih preostalih prihoda od 300 milijuna emisijskih jedinica, koje su raspoložive u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU(*), te se pravodobno koriste za potporu inovacijama kako je navedeno u prvom podstavku. Nadalje, vanjski namjenski prihodi iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) [FuelEU Maritime] raspodjeljuju se Inovacijskom fondu i izvršavaju u skladu s ovim stavkom. |
Osim toga, 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta služe kao dopuna svih preostalih prihoda od 300 milijuna emisijskih jedinica, koje su raspoložive u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU(*), te se pravodobno koriste za potporu inovacijama i uvođenju kako je navedeno u prvom podstavku. Nadalje, vanjski namjenski prihodi iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) [FuelEU Maritime] raspodjeljuju se Inovacijskom fondu i izvršavaju u skladu s ovim stavkom. Dio Inovacijskog fonda razmjeran emisijskim jedinicama koje proizlaze iz proširenja EU sustava trgovanja emisijama na pomorski promet upotrebljava se za potporu inovacijama i dekarbonizaciji pomorskog sektora. |
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih tehnologija za obnovljivu energiju i skladištenje energije; na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. Inovacijski fond može potporu pružiti i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju pomorskog sektora i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika u zrakoplovstvu, željezničkom i cestovnom prometu. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. |
Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode i procese koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje, prijevoz i geološko skladištenje (uključujući bioenergiju s hvatanjem i skladištenjem ugljika (BECCS) te ekstrakciju ugljika izravno iz zraka i njegovo skladištenje (DACCS)). CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih tehnologija za obnovljivu energiju i skladištenje energije. Inovacijski fond potporu pruža i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju pomorskog sektora i sektora zrakoplovstva, među ostalim projektima koji se bave ukupnim učinkom zrakoplovstva na klimu i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika te tehnologija u zrakoplovstvu, željezničkom i cestovnom prometu, uz istodobno ostvarivanje sinergija s programom Obzor Europa, posebno s europskim partnerstvima i, ako je relevantno, s drugim programima Unije. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM], osobito izvoznim sektorima, radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i tehnologija s nultom stopom emisija ugljika, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, prijevoza CO2, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Inovacijskim se fondom podupire i uvođenje i jačanje inovativnih tehnologija pod uvjetom da imaju znatan potencijal za smanjenje emisija i doprinose dekarbonizaciji gospodarstva te uštedama energije i resursa. |
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Prihvatljivi su projekti na državnom području svih država članica, uključujući male projekte. Potpora se pruža tehnologijama koje su inovativne i koje još nisu komercijalno održive u sličnom razmjeru bez potpore, ali koje predstavljaju revolucionarna rješenja ili su dovoljno zrele za primjenu u pretkomercijalnoj fazi. |
Prihvatljivi su projekti na državnom području svih država članica, uključujući srednje i male projekte. Potpora se pruža tehnologijama koje su inovativne i koje još nisu komercijalno održive u sličnom razmjeru bez potpore, ali koje predstavljaju revolucionarna rješenja ili rješenja koja još nisu komercijalno provediva ili su dovoljno tehnološki zrele za primjenu u komercijalnoj fazi. |
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Projekti se odabiru na temelju objektivnih i transparentnih kriterija, pri čemu se prema potrebi ima u vidu mjera kojom se tim projektima pridonosi smanjenju emisija znatno ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. Projekti moraju imati potencijal za raširenu primjenu ili znatno smanjenje troškova tranzicije na niskougljično gospodarstvo u predmetnim sektorima. Projektima koji uključuju okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika osigurava se neto smanjenje emisija te izbjegavanje CO2 ili njegovo trajno skladištenje. Ako se bespovratna sredstva dodijele na temelju poziva na podnošenje prijedloga, potpora može iznositi do 60 % relevantnih troškova projekata, od čega do 40 % ne treba ovisiti o verificiranom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su postignuti unaprijed određeni ključni ciljevi, uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. U slučaju da se potpora dodjeljuje u okviru natječajnog postupka i u slučaju da je riječ o potpori za tehničku pomoć, potpora može iznositi do 100 % relevantnih troškova projekata. |
Projekti se odabiru u okviru transparentnog postupka odabira, na tehnološki neutralan način i na temelju objektivnih i transparentnih kriterija, pri čemu se prema potrebi ima u vidu mjera kojom se tim projektima pridonosi smanjenju emisija znatno ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. Projekti moraju imati potencijal za raširenu primjenu ili znatno smanjenje troškova tranzicije na niskougljično gospodarstvo u predmetnim sektorima. Projektima koji uključuju okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika osigurava se neto smanjenje emisija te izbjegavanje CO2 ili njegovo trajno skladištenje. Ako se bespovratna sredstva dodijele na temelju poziva na podnošenje prijedloga, potpora može iznositi do 60 % relevantnih troškova projekata, od čega do 40 % ne treba ovisiti o verificiranom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su postignuti unaprijed određeni ključni ciljevi, uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. U slučaju da se potpora dodjeljuje u okviru natječajnog postupka i u slučaju da je riječ o potpori za tehničku pomoć, potpora može iznositi do 100 % relevantnih troškova projekata. Komisija provodi procjenu učinka opcija za pružanje potpore u okviru natječajnog postupka. |
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Od projekata koji se financiraju iz Inovacijskog fonda zahtijeva se da razmjenjuju znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz Unije koji imaju legitiman interes. Uvjete razmjene znanja definira Komisija u pozivima na podnošenje prijedloga. |
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Pozivi na podnošenje prijedloga trebaju biti otvoreni i transparentni te u njima treba biti jasno utvrđeno koje vrste tehnologije mogu primiti potporu. U okviru pripreme poziva na podnošenje prijedloga Komisija osigurava da su svi sektori uključeni u EU sustav trgovanja emisijama, uključujući pomorski sektor, propisno zastupljeni. Komisija poduzima mjere kako bi osigurala da se pozivi na podnošenje prijedloga distribuiraju u što širem opsegu, posebno MSP-ovima. |
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju Inovacijskog fonda, uključujući postupak i kriterije odabira, te prihvatljivih sektora i tehnoloških zahtjeva za razne vrste potpora. |
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju Inovacijskog fonda, uključujući postupak i kriterije odabira, sudjelovanja MSP-ova te prihvatljivih sektora i tehnoloških zahtjeva za razne vrste potpora. Kako bi se osigurala pravedna i poštena tranzicija, u kriterijima odabira uzimaju se u obzir okolišne i socijalne zaštitne mjere kao alat za postupnu integraciju održivog razvoja radi postizanja energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030. te cilja klimatske neutralnosti do 2050. U slučaju dodjele potpore u okviru ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik, tim se delegiranim aktima omogućuje provođenje tehnološki neutralnih i cjenovno konkurentnih javnih natječaja. |
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 7.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(13) u članku 10.c stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: |
Briše se. |
Države članice zahtijevaju od proizvođača električne energije i operatera mreže koji ostvaruju koristi da ih do 28. veljače svake godine izvijeste o provedbi odabranih ulaganja, među ostalim o saldu besplatnih emisijskih jedinica i nastalih rashoda ulaganja te o vrsti ulaganja kojima je dana potpora. Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća objavljuje. |
|
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 13.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.ca (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(13a) Nakon članka 10.c umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 10.ca |
|
Prijelazna besplatna dodjela emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora |
|
Sve emisijske jedinice za prijelaznu besplatnu dodjelu u svrhu modernizacije energetskog sektora koje se ne dodijele operatorima u predmetnim državama članicama do 31. prosinca 2023. dodaju se ukupnoj količini emisijskih jedinica koje predmetna država članica prima za prodaju na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (a). Države članice mogu te emisijske jedinice djelomično ili u cijelosti iskoristiti u skladu s člankom 10.d za potporu ulaganjima u okviru Modernizacijskog fonda.” |
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za razdoblje od 2021. do 2030. uspostavlja se fond za potporu ulaganjima koje predlože države članice korisnice, uključujući financiranje projekata malih ulaganja, za modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti („Modernizacijski fond”). Modernizacijski fond financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 10. za države članice korisnice navedene u tom članku. |
Za razdoblje od 2021. do 2030. uspostavlja se fond za potporu ulaganjima koje predlože države članice korisnice, uključujući financiranje projekata malih ulaganja planiranih uz sudjelovanje dionika i, kada je to relevantno, socijalnih partnera radi osiguravanja pravedne tranzicije radnika, među ostalim u regijama, općinama i lokalnim zajednicama, za modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisija stakleničkih plinova („Modernizacijski fond”). Modernizacijski fond financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 10. za države članice korisnice navedene u tom članku. |
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond ne pruža potporu postrojenjima za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva.”; |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Ulaganja koja se podupiru iz Modernizacijskog fonda u potpunosti su usklađena s politikama Unije u području klime i okoliša. Modernizacijski fond ne pruža potporu postrojenjima za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva.”; |
______________ |
_________________ |
(*) COM(2019) 640 final. |
(*) COM(2019)0640. |
(**) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.). |
(**) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.). |
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Najmanje 80 % financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda upotrebljava se za potporu ulaganjima u sljedećim područjima: |
2. Najmanje 90 % financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda upotrebljava se za potporu ulaganjima u sljedećim područjima: |
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora; |
(a) proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora i s niskim emisijama ugljika; |
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) poboljšanje energetske učinkovitosti na strani potražnje, među ostalim u području prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada; |
(c) poboljšanje energetske učinkovitosti na strani potražnje i na strani ponude, među ostalim u području prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada; |
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka e
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(e) potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja; i |
(e) potpora kućanstvima s niskim i srednjim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva, modernizacije sustavâ grijanja i povećanja održivosti građevinskog ekosustava; i |
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Odstupajući od točke (c), brodarska društva mogu predati manju količinu emisijskih jedinica zbog klase leda broda ili plovidbe kroz led ili oboje u skladu s Prilogom V.a. |
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Ako je predano manje emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije iz pomorskog prometa, nakon što se utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica za svaku godinu, odgovarajuća će se količina emisijskih jedinica poništiti umjesto da se proda na dražbi u skladu s člankom 10. |
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka e
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.b – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Obveza predaje emisijskih jedinica ne nastaje u pogledu emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. |
Obveza predaje emisijskih jedinica ne nastaje u pogledu emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni, a zatim ili uskladišteni ili upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. |
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 29.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(19a) umeće se sljedeći članak 29.b: |
|
„Članak 29.b |
|
1. Pristup tržištu EU sustava trgovanja emisijama ograničava se na subjekte koji su postrojenja, zrakoplovni i pomorski operateri s obvezama usklađenosti u okviru EU sustava trgovanja emisijama. |
|
2. Odstupajući od prvog stavka, financijski posrednici koji kupuju emisijske jedinice za račun postrojenja, a ne za vlastiti račun, imaju pristup tržištu EU sustava trgovanja emisijama. |
|
3. Komisija ocjenjuje je li članak 6. stavak 5. Uredbe (EU) br. 1031/20101a usklađen s odredbama ovog članka i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu te Uredbe.”; |
|
_________________ |
|
1a Uredba Komisije (EU) br. 1031/2010 od 12. studenoga 2010. o rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi emisijskih jedinica stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije (SL L 302, 18.11.2010., str. 1.). |
Amandman 53
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka a
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – točka 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa te postrojenja u kojima emisije nastale izgaranjem biomase koje ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 14. čine više od 95 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa. |
Amandman 54
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka c – podtočka v – uvodni dio
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – stavak 1. – redak 24. – stupac 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
v. dvadeset četvrti redak zamjenjuje se sljedećim: |
v. dvadeset četvrti redak zamjenjuje se sljedećim: |
Proizvodnja vodika (H2) i sintetskog plina proizvodnog kapaciteta iznad 25 tona na dan |
Proizvodnja vodika (H2) i/ili sintetskog plina proizvodnog kapaciteta iznad 10 tona na dan |
Amandman 55
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 4.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog V.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
„(4a) dodaje se sljedeće: |
|
PRILOG V.a |
|
Opcija predaje prilagođene količine emisijskih jedinica za brodove klase leda |
|
Prilagođena količina emisijskih jedinica koju trebaju predati brodovi klase leda mora odgovarati prilagođenoj količini emisija izračunanoj s pomoću formule iz ovog Priloga. Za prilagođenu količinu emisija uzimaju se u obzir tehnička obilježja koja za vrijeme plovidbe u bilo kojem obliku povećavaju emisije brodova koji pripadaju finsko-švedskoj klasi leda I.A ili I.A Super ili istovjetnoj klasi leda i dodatno povećanje emisija zbog plovidbe u uvjetima leda. |
|
Prilagođena količina emisijskih jedinica stakleničkih plinova koja se godišnje treba predati jest prilagođena količina godišnjih emisija CO2R. |
|
Ukupne godišnje emisije CO2 T obuhvaćene područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama izračunavaju se na temelju izvješćivanja u okviru sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju na sljedeći način: |
|
|
|
(1) pri čemu je CO2 T voayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, CO2 B su emisije za vrijeme boravka na vezu u lukama u nadležnosti države članice, CO2eq voyages from MS jest ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a CO2 voyages to MSČ jest ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Slično tome, ukupne godišnje emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda obuhvaćene područjem primjene predložene direktive o trgovanju emisijskim jedinicama za pomorski promet CO2eqI izračunavaju se na temelju izvješćivanja u okviru sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju na sljedeći način: |
|
|
|
(2) pri čemu je CO2eq I voayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za brod klase leda u plovidbi u uvjetima leda između luka u nadležnosti države članice, CO2eq I voayges from MS su emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a CO2eq I voyages to MS su emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Ukupna godišnja prijeđena udaljenost u okviru područja primjene predložene direktive o trgovanju emisijskim jedinicama za pomorski promet izračunava se na sljedeći način: |
|
|
|
(3) pri čemu je DT voayges between MS ukupna udaljenost za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Ukupna udaljenost prijeđena tijekom plovidbe u uvjetima leda obuhvaćena područjem primjene predložene direktive o trgovanju emisijskim jedinicama za pomorski promet izračunava se na sljedeći način: |
|
|
|
(4) pri čemu je DT voayges between MS ukupna udaljenost prijeđena u uvjetima leda za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice, DT voyages from MS ukupna udaljenost prijeđena u uvjetima leda za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice, a DT voyages to MS ukupna udaljenost prijeđena u uvjetima leda za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice. |
|
Prilagođena količina godišnjih emisija CO2eq R izračunava se na sljedeći način: |
|
CO2 R = CO2 T - CO2 TF - CO2 NI, |
|
(5) pri čemu CO2 TF označava povećanje godišnjih emisija zbog tehničkih obilježja brodova finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda, a CO2 NI povećanje godišnjih emisija broda klase leda zbog plovidbe u uvjetima leda. |
|
Povećanje godišnjih emisija zbog tehničkih obilježja brodova finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda CO2 TF izračunava se na sljedeći način: |
|
|
|
(6) Povećanje godišnjih emisija zbog plovidbe u uvjetima leda izračunava se kako slijedi: |
|
|
|
(7) pri čemu prilagođene godišnje emisije za plovidbu u uvjetima leda CO2 RI iznose |
|
|
|
(8) pri čemu su |
|
|
|
(9) Popis svih simbola: |
|
CO2 T ukupne godišnje emisije obuhvaćene zemljopisnim područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
CO2 T voayges between MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice |
|
CO2 B emisije za vrijeme boravka na vezu u lukama u nadležnosti države članice |
|
CO2eq voyages from MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja s polazištem u lukama u nadležnosti države članice |
|
CO2 voyages to MS ukupan zbroj emisija CO2 za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice |
|
DT ukupna godišnja prijeđena udaljenost obuhvaćena područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
DT voayges between MS ukupan zbroj udaljenosti za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages from MS ukupna udaljenost za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages to MS ukupna udaljenost za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice |
|
|
|
DI ukupna udaljenost prijeđena tijekom plovidbe u uvjetima leda unutar zemljopisnog područja primjene EU sustava trgovanja emisijama |
|
DT voayges between MS ukupan zbroj udaljenosti prijeđenih u uvjetima leda za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages from MS ukupna udaljenost prijeđena u uvjetima leda za sva putovanja s polazištem iz luka u nadležnosti države članice |
|
DT voyages to MS ukupna udaljenost prijeđena u uvjetima leda za sva putovanja do luka u nadležnosti države članice |
|
CO2 I godišnje emisije broda klase leda u plovidbi u uvjetima leda |
|
CO2 NI povećanje godišnjih emisija broda klase leda zbog plovidbe u uvjetima leda |
|
CO2 R prilagođene godišnje emisije |
|
CO2 RI prilagođene godišnje emisije za plovidbu u uvjetima leda |
|
CO2 TF prosječne godišnje emisije zbog tehničkih obilježja broda finsko-švedske klase leda I.A ili I.A Super ili istovjetne klase leda, u usporedbi s brodovima projektiranima za plovidbu samo na otvorenome moru |
|
|
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 |
|||
Referentni dokumenti |
(COM(2021)0551 – C9-0318/2021 – 2021/0211(COD)) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
ITRE 13.9.2021 |
|||
Pridruženi odbori - datum objave na plenarnoj sjednici |
11.11.2021 |
|||
Izvjestitelj za mišljenje Datum imenovanja |
Mauri Pekkarinen 7.10.2021 |
|||
Razmatranje u odboru |
26.1.2022 |
|
|
|
Datum usvajanja |
20.4.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
50 24 2 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Matteo Adinolfi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Vasile Blaga, Michael Bloss, Manuel Bompard, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Eva Kaili, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Zdzisław Krasnodębski, Andrius Kubilius, Miapetra Kumpula-Natri, Thierry Mariani, Marisa Matias, Eva Maydell, Georg Mayer, Joëlle Mélin, Iskra Mihaylova, Dan Nica, Angelika Niebler, Niklas Nienaß, Ville Niinistö, Aldo Patriciello, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Pina Picierno, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Manuela Ripa, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Pascal Arimont, Cornelia Ernst, Klemen Grošelj, Alicia Homs Ginel, Nora Mebarek, Jutta Paulus, Ernő Schaller-Baross, Susana Solís Pérez |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
50 |
+ |
ID |
Matteo Adinolfi, Paolo Borchia, Thierry Mariani, Joëlle Mélin, Isabella Tovaglieri |
PPE |
Pascal Arimont, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Vasile Blaga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Eva Maydell, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Markus Pieper, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss |
Renew |
Nicola Beer, Nicola Danti, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Ivars Ijabs, Iskra Mihaylova, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen, Susana Solís Pérez |
S&D |
Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Robert Hajšel, Alicia Homs Ginel, Eva Kaili, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Nora Mebarek, Dan Nica, Pina Picierno, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho |
24 |
- |
ECR |
Izabela-Helena Kloc, Zdzisław Krasnodębski, Robert Roos, Jessica Stegrud, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski |
ID |
Markus Buchheit, Georg Mayer |
NI |
András Gyürk, Clara Ponsatí Obiols, Ernő Schaller-Baross |
The Left |
Manuel Bompard, Marc Botenga, Cornelia Ernst, Marisa Matias |
Verts/ALE |
Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Henrike Hahn, Niklas Nienaß, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa, Manuela Ripa |
2 |
0 |
S&D |
Ivo Hristov, Tsvetelina Penkova |
Korišteni znakov:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ (28.3.2022)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
(COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Antoni Comín i Oliveres
KRATKO OBRAZLOŽENJE
U okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama primjenjuje se načelo u skladu s kojim onečišćivač plaća. Prirodno je i pravedno da se sredstva plaćena za pravo na onečišćenje koriste kao naknada štete glavnim žrtvama onečišćenja, odnosno zemljama i stanovništvu koji trpe najteže posljedice klimatskih promjena i koji pritom imaju iznimno malo sredstava za prilagodbu tim promjenama. Činjenica da te zemlje vrlo malo ili neznatno doprinose klimatskim promjenama takvo korištenje sredstava čini još pravednijim.
U Direktivi o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama s pravom je predviđeno nekoliko načina na koje se prihodi mogu usmjeriti na djelovanje u području klime u zemljama izvan EU-a. Države članice same donose odluku o tome, ali prihode koje primaju prodajom emisijskih jedinica na dražbi mogu i zadržati za domaću uporabu. Ne postoji obveza da se ijedan euro mora iskoristiti izvan EU-a. Nažalost, na potporu klimatskoj politici u trećim zemljama države članice potroše tek 3 % prihoda koje kontroliraju.
Usporedno s napredovanjem klimatskih promjena i neuspjehom ne samo da se smanje globalne emisije stakleničkih plinova, nego i da se okonča njihov stalan rast, raste i potreba za prilagodbom klimatskim promjenama. UNEP je 2016. procijenio da će trošak za pokrivanje potreba prilagodbe zemalja u razvoju do 2030. dosegnuti 140 – 300 milijardi USD godišnje, a sada smatra da bi najrealnija mogla biti gornja granica tog intervala.[7] Taj se iznos može usporediti s onim što razvijene zemlje sada osiguravaju za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju: manje od 100 milijardi USD godišnje, pri čemu je prilagodba za samo 5 % glavni cilj, a za dodatnih 15 % značajni cilj.[8]
Razvijene zemlje očito krše svoju obvezu, koju su preuzele 2009.[9] i koja se odnosi na osiguravanje „novog i dodatnog, predvidljivog i odgovarajućeg financiranja” za djelovanje u području klime u zemljama u razvoju koje je 2020. trebalo dosegnuti 100 milijardi USD, ali se ne očekuje da će tu razinu dosegnuti čak ni 2022. Povećanje trenutačno dostupnih financijskih sredstava za prilagodbu prijeko je potrebno i u tu bi svrhu trebalo iskoristiti prihode od sustava trgovanja emisijskim jedinicama.
Unija i njezine države članice trebale bi dijeliti odgovornost za usmjeravanje prihoda iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama u financiranje prilagodbe za siromašne zemlje kojima je to iznimno potrebno. Stoga je primjeren dvodijelni pristup s novom vanjskom sastavnicom u Fondu za modernizaciju i obvezom država članica da izdvoje prihode od prodaje emisijskih jedinica na dražbi. Rezerviranje 2,5 % ukupnih prihoda iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za vanjsku sastavnicu i 5 % prihoda koje primaju države članice vrlo je skromno, ali predstavlja važan korak koji bi bilo teško osporiti.
Države članice mogu ići još i dalje te bi ih trebalo na to poticati. Mogućnosti koje im Direktiva o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama trenutačno pruža i koje se odnose na podupiranje smanjenja emisija stakleničkih plinova u trećim zemljama trebalo bi zadržati i proširiti. Kao mogućnost trebalo bi dodati potporu ostvarenju 7. cilja održivog razvoja o pristupu energiji za sve.
Predloženi obuhvat zemalja koje ispunjavaju uvjete za potporu iz vanjske sastavnice Fonda za modernizaciju i za usklađenost država članica sa zahtjevom od 5 % odnosi se na zemlje na popisu zemalja Svjetske banke koje imaju niski dohodak i niži srednji dohodak. Svih 46 zemalja koje je UN identificirao kao najslabije razvijene zemlje su ili zemlje s niskim dohotkom ili zemlje s nižim srednjim dohotkom. Od malih otočnih zemalja u razvoju koje nisu u posjedu neke razvijene zemlje, dvije su zemlje s niskim dohotkom, a 14 je zemalja s nižim srednjim dohotkom.
AMANDMANI
Odbor za razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17a) Negativni učinci klimatskih promjena utječu na poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo na hranu, vodu, sanitarne uvjete, zdravlje, pristojno stanovanje i život. U Pariškom sporazumu kao treći stup djelovanja u području klime postavljena je šteta i gubitak koji nerazmjerno pogađaju osobe koje žive u osjetljivim uvjetima, autohtone narode, žene, djecu i osobe s invaliditetom. Zemlje s niskim dohotkom, zemlje s nižim srednjim dohotkom i najslabije razvijene zemlje najosjetljivije su na posljedice klimatskih promjena. Iako one veoma malo ili čak zanemarivo doprinose stakleničkim plinovima u atmosferi, često su izloženiji utjecaju klimatskih promjena, posebno s obzirom na stanje njihove infrastrukture i životne uvjete njihova stanovništva. Te su zemlje sada u katastrofalnoj situaciji zbog kombinacije globalnog neuspjeha u ograničavanju emisija stakleničkih plinova, što još više povećava njihove potrebe za prilagodbom i troškove, i krize javnih financija uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i povezane „pandemije duga”. |
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17b) Za provedbu Pariškog sporazuma potrebna su znatna financijska sredstva, a Unija se i dalje zalaže za davanje doprinosa cilju razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi USD godišnje iz različitih izvora počevši od 2020. za potporu zemljama u razvoju. Odluka donesena na 24. sastanku Konferencije stranaka (COP24) o ambicioznijem cilju od 2025. nadalje, povrh trenutačne obveze, korak je u pravom smjeru, ali stvarne obveze razvijenih zemalja i dalje su daleko od zajedničkog cilja, a prazninu koja iz toga proizlazi trebalo bi popuniti. Unija i njezine države članice trebale bi povećati svoje zalaganje za mobilizaciju međunarodnog financiranja u području klime namijenjenog zemljama u razvoju i izradu međunarodnog plana u kojem se navodi pošten udio svake razvijene zemlje u financijskoj obvezi u iznosu od 100 milijardi USD i mehanizmi kojima se osigurava da će se obveze ispuniti. Od 2025. nadalje gospodarstva u usponu trebala bi dati svoj doprinos za povećanje iznosa međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u budućnosti. |
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17c) Komisija bi trebala pomoći zemljama u razvoju i povećati svoju potporu tim zemljama, među ostalim primjenom sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, kako bi se ojačala njihova sposobnost prilagodbe i otpornost na klimatske promjene. Zajedničkim preuzimanjem obveza Unije za potporu djelovanju u području klime u zemljama u razvoju povećao bi se njezin utjecaj u pregovorima u okviru UNFCCC-a, dok bi se doprinosom u okviru Zelenog klimatskog fonda također potaknulo druge zemlje da tom fondu pridonesu dio prihoda od vlastitih sustava određivanja cijena ugljika. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje potrebe zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije procjenom emisija stakleničkih plinova u sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama. |
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.d (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17d) Unija i njezine države članice izdvajaju najveći dio javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Financiranje djelovanja u području klime od ključne je važnosti jer mnoge zemlje u razvoju imaju uvjetovane nacionalno utvrđene doprinose, čije ostvarenje ovisi o financijskoj potpori. Komisija bi trebala podupirati zemlje u razvoju u dekarbonizaciji njihovih industrija, posebno u onim sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama, kako bi im se olakšalo postizanje ciljeva smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu u skladu s Pariškim sporazumom. Kao prioritet potrebno je usmjeriti napore na potrebe najslabije razvijenih zemalja primjenom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za financiranje djelovanja u području klime, posebice za prilagodbu na učinke klimatskih promjena. |
Amandman 5
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka za (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(za) „šteta” znači šteta koja je povratna uz inicijative za smanjenje rizika, popravak ili povratak u izvorno stanje; |
Obrazloženje
Definicija u okviru UNFCCC-a.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka zb (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(zb) „gubici” znači gubici koji su nepovratni, u smislu da se ne mogu vratiti u izvorno stanje ili popraviti; |
Obrazloženje
Definicija u okviru UNFCCC-a.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka zc (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(zc) „zemlja s niskim dohotkom” znači zemlja koju je Svjetska banka klasificirala kao takvu; |
Amandman 8
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka zd (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(zd) „zemlja s nižim srednjim dohotkom” znači zemlja koju je Svjetska banka klasificirala kao takvu; |
Amandman 9
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. − točka 2.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak -3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(2a) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 3.a |
|
Komisija zajedno s Izvršnim uredom Varšavskog međunarodnog mehanizma za gubitke i štete i drugim međunarodnim organizacijama procjenjuje moguće kompenzacijske mjere koje bi Unija kao cjelina mogla provesti u pogledu ranjivih zemalja i zemalja u razvoju te o toj procjeni do kraja 2022. izvješćuje Europski parlament i Vijeće.”; |
Amandman 10
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Prihodi iz EU sustava trgovanja emisijama trebali bi biti namijenjeni djelovanju u području klime, a znatan dio povećanja tih prihoda trebao bi biti namijenjen zajedničkom doprinosu Unije međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena, pri čemu prednost treba dati prilagodbi klimatskim promjenama. |
Amandman 11
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Dodatnih 2,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od... [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] do 2030. prodaje se na dražbi za Modernizacijski fond i rezervira se za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u trećim zemljama, posebno najmanje razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju, kao i u zemljama s nižim srednjim dohotkom, kako bi se u okviru vanjske sastavnice iz članka 10.d stavka 1. prvog podstavka riješili gubici i štete povezani s učincima klimatskih promjena. O upotrebi sredstava koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica odlučuje odbor za ulaganja u skladu s člankom 10.d. |
Amandman 12
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ca (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točka j
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(ca) u stavku 3. prvom podstavku točka (j) zamjenjuje se sljedećim: |
(j) za financiranje mjera u području klime u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu na utjecaje klimatskih promjena; |
„(j) za financiranje mjera u području klime i mjera za otpornost u zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom, uključujući prilagodbu na utjecaje klimatskih promjena;”; |
Amandman 13
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. − podstavak 1. − točka ja (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(cb) u stavku 3. prvom podstavku umeće se sljedeća točka: |
|
„(ja) za potporu pripremi, provedbi i ažuriranju nacionalnih programa djelovanja za prilagodbu najslabije razvijenih zemalja, kao i nacionalnih planova prilagodbe i ublažavanja drugih zemalja s niskim dohotkom i zemalja s nižim srednjim dohotkom;”; |
Obrazloženje
Nacionalne programe djelovanja za prilagodbu pripremaju najslabije razvijene zemlje, a njihova provedba podupire se sredstvima Fonda za najslabije razvijene zemlje. Trebalo biti moguće i poduprijeti pripremu i provedbu drugih planova prilagodbe, kao i planova ublažavanja, zemalja iz šire kategorije zemalja s niskim dohotkom i zemalja s nižim srednjim dohotkom.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točka k
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(cc) u stavku 3. prvom podstavku točka (k) zamjenjuje se sljedećim: |
(k) za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika kako bi se u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima doprinijelo pravednom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, posebice u regijama najjače zahvaćenim tranzicijom radnih mjesta. |
„(k) za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika kako bi se u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima doprinijelo pravednom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, posebice u regijama unutar Unije i u trećim zemljama koje su klasificirane kao zemlje s niskim dohotkom i zemlje s nižim srednjim dohotkom i koje su najjače zahvaćene tranzicijom radnih mjesta.”; |
Amandman 15
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka cd (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(cd) u stavku 3. nakon prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak: |
|
„Najmanje 5 % prihoda iz prvog podstavka upotrebljava se za potporu za prilagodbu klimatskim promjenama u zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom čije su potrebe, zbog svojeg opsega ili hitnosti, posebno važne te ih te zemlje zbog nedostatka sredstava ne mogu na odgovarajući način zadovoljiti.”; |
Obrazloženje
Mogućnosti za potporu klimatskoj politici u trećim zemljama istaknute su na popisu iz Uredbe o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama u kojem se navodi što države članice mogu učiniti s novcem koji zarađuju prodajom emisijskih jedinica na dražbi. Nažalost, za takvu potporu izdvajaju samo 3 % sredstava. Kako bi se osiguralo da se taj udio poveća, potreban je obvezan minimalni udio. Udio od 5 % je i dalje skroman i trebalo bi ići na prilagodbu koja je hitno potrebna kako bi se ograničili ljudski i materijalni gubici uzrokovani sve većim posljedicama klimatskih promjena, uključujući uragane, poplave, suše, dezertifikaciju, podizanje razine mora i salinizaciju.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Za razdoblje od 2021. do 2030. uspostavlja se fond za potporu ulaganjima koje predlože države članice korisnice, uključujući financiranje projekata malih ulaganja, za modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti („Modernizacijski fond”). Modernizacijski fond financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 10. za države članice korisnice navedene u tom članku. |
Za razdoblje od 2021. do 2030. uspostavlja se fond za potporu ulaganjima koje predlože države članice korisnice, uključujući financiranje projekata malih ulaganja, za modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti („Modernizacijski fond”). Modernizacijski fond ima sastavnicu za pružanje potpore državama članicama navedenima u Prilogu II.b („unutarnja sastavnica”) i sastavnicu za pružanje potpore zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom („vanjska sastavnica”). Prijedloge za korištenje sredstava iz unutarnje sastavnice podnose države članice korisnice. Prijedloge za korištenje sredstava iz vanjske sastavnice podnosi Komisija, a koordiniraju se s pružanjem druge potpore Unije za djelovanje u području klime u relevantnim zemljama. Modernizacijski fond financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 10. za države članice korisnice navedene u tom članku i za treće zemlje klasificirane kao zemlje s niskim dohotkom ili zemlje s nižim srednjim dohotkom. |
Amandman 17
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka d
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) skladištenje energije i modernizacija energetskih mreža, uključujući cjevovode za centralno grijanje, elektroenergetske prijenosne mreže i povećanje međusobne povezanosti država članica; |
(d) skladištenje energije i modernizacija energetskih mreža, uključujući cjevovode za centralno grijanje, elektroenergetske prijenosne mreže, povećanje međusobne povezanosti država članica i, u zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom, proširenje pristupa cjenovno pristupačnoj energiji iz obnovljivih izvora; |
Amandman 18
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka da (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(da) smanjenje ili ukidanje emisija iz proizvodnje robe i pružanja usluga u zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom, uključujući ulaganja u klimatski pametnu infrastrukturu i u lokalne, regionalne ili globalne zelene vrijednosne lance; |
Amandman 19
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka e
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(e) potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja; i |
(e) potpora siromašnim kućanstvima i kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima i doprinos ostvarenju 7. cilja održivog razvoja, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja; i |
Amandman 20
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka f
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(f) pravedna tranzicija u regijama koje ovise o ugljiku u državama članicama korisnicama kako bi se u dijalogu sa socijalnim partnerima pružila potpora preraspoređivanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika, obrazovanju, inicijativama za traženje posla i novoosnovanim poduzećima.”; |
(f) pravedna tranzicija u regijama koje ovise o ugljiku u državama članicama korisnicama te u zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom kako bi se u dijalogu sa socijalnim partnerima pružila potpora preraspoređivanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika, obrazovanju, inicijativama za traženje posla i novoosnovanim poduzećima. |
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 3.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(ba) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: |
3. Modernizacijski fond djeluje pod odgovornošću država članica korisnica. EIB osigurava da se emisijske jedince prodaju na dražbi u skladu s načelima i modalitetima utvrđenima u članku 10. stavku 4. te je odgovoran za upravljanje prihodima. EIB prosljeđuje prihode državama članicama na temelju odluke Komisije o isplati, ako su te isplate za ulaganja u skladu sa stavkom 2. ovog članka ili, ako ulaganja ne potpadaju pod područja navedena u stavku 2. ovog članka, u skladu s preporukama odbora za ulaganja. Komisija svoju odluku donosi pravodobno. Prihodi se raspodjeljuju među državama članicama i prema udjelima utvrđenima u Prilogu II.b, u skladu sa stavcima od 6. do 12. ovog članka. |
3. U kontekstu upravljanja sredstvima rezerviranima za unutarnju sastavnicu, Modernizacijski fond djeluje pod odgovornošću država članica korisnica. Kad je riječ o sredstvima rezerviranima za vanjsku sastavnicu, Modernizacijski fond djeluje pod odgovornošću Komisije. EIB osigurava da se emisijske jedince prodaju na dražbi u skladu s načelima i modalitetima utvrđenima u članku 10. stavku 4. te je odgovoran za upravljanje prihodima. EIB prosljeđuje prihode državama članicama te zemljama s niskim dohotkom i zemljama s nižim srednjim dohotkom na temelju odluke Komisije o isplati, ako su te isplate za ulaganja u skladu sa stavkom 2. ovog članka ili, ako ulaganja ne potpadaju pod područja navedena u stavku 2. ovog članka, u skladu s preporukama odbora za ulaganja. Komisija svoju odluku donosi pravodobno. Prihodi u unutarnjoj sastavnici raspodjeljuju se među državama članicama i prema udjelima utvrđenima u Prilogu II.b, u skladu sa stavcima od 6. do 12. ovog članka. Odluke o tome da zemlje s niskim dohotkom i zemlje s nižim srednjim dohotkom mogu koristiti sredstva iz vanjske sastavnice temelje se na procjeni razmjera štetnih učinaka klimatskih promjena kojima su izložene različite zemlje u tim kategorijama, troškova ispunjavanja njihovih najhitnijih potreba za prilagodbom i sredstava koja su već dostupna za tu svrhu. |
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(bb) u stavku 5. nakon prvog podstavka umeće se sljedeći podstavak: |
|
„Kada se rješavaju pitanja koja se odnose na vanjsku sastavnicu, u radu odbora za ulaganja sudjeluju predstavnici iz svake države članice, Komisije i EIB-a.” |
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 6. – podstavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(bc) u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
Prije nego što odluči o financiranju ulaganja iz svojeg udjela u Modernizacijskom fondu, država članica korisnica odboru za ulaganja i EIB-u predstavlja projekt ulaganja. Ako EIB potvrdi da ulaganje potpada pod područja navedena u stavku 2., država članica može pristupiti financiranju projekta ulaganja iz svojeg udjela. |
Prije nego što odluči o financiranju ulaganja iz svojeg udjela u Modernizacijskom fondu, država članica korisnica odboru za ulaganja i EIB-u predstavlja projekt ulaganja. Prije nego što Komisija odluči financirati ulaganje u trećoj zemlji koja ispunjava uvjete za financiranje, ona predstavlja projekt ulaganja odboru za ulaganja i EIB-u, zajedno s dubinskom ex ante procjenom okolišnih, financijskih i socijalnih učinaka tog projekta ulaganja. Pri pripremi te procjene Komisija se savjetuje s vladom dotične treće zemlje i lokalnim organizacijama civilnog društva koje predstavljaju dionike i javne interese na koje projekt utječe. Ako EIB potvrdi da ulaganje u određenoj državi članici potpada pod područja navedena u stavku 2., država članica može pristupiti financiranju projekta ulaganja iz svojeg udjela. Komisija može nastaviti financirati projekte u trećim zemljama koje ispunjavaju uvjete za financiranje nakon što ih predstavi odboru za ulaganja i EIB-u.”; |
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.j (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(21a) umeće se sljedeći članak: |
|
„Članak 30.j |
|
Izvješće o potrebama zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije |
|
Komisija do 31. prosinca 2023. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o potrebama zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije. Izvješće sadržava sljedeće: |
|
(a) procjenu emisija stakleničkih plinova zemalja u razvoju po zemlji; |
|
(b) informaciju o glavnim izvorima emisija po zemlji, uz, gdje je to moguće, informaciju o udjelu emisija koje se mogu pripisati sektorima obuhvaćenima sustavom trgovanja emisijskim jedinicama i sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama; |
|
(c) informaciju o mogućim smjerovima dekarbonizacije za svaku zemlju; |
|
(d) nacionalno utvrđene doprinose svake zemlje u okviru Pariškog sporazuma. |
Obrazloženje
Potrebno je izraditi popis zemalja u razvoju koje ispunjavaju uvjete za korištenje sredstava iz fonda EU-a za dekarbonizaciju na globalnoj razini.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 |
|||
Referentni dokumenti |
(COM(2021)0551 – C9-0318/2021 – 2021/0211(COD)) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
DEVE 11.11.2021 |
|||
Izvjestitelj za mišljenje Datum imenovanja |
Antoni Comín i Oliveres 14.12.2021 |
|||
Datum usvajanja |
22.3.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
14 11 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Barry Andrews, Eric Andrieu, Anna-Michelle Asimakopoulou, Hildegard Bentele, Dominique Bilde, Udo Bullmann, Catherine Chabaud, Antoni Comín i Oliveres, Ryszard Czarnecki, Gianna Gancia, Charles Goerens, Mónica Silvana González, Pierrette Herzberger-Fofana, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Beata Kempa, Karsten Lucke, Pierfrancesco Majorino, Erik Marquardt, Christian Sagartz, Tomas Tobé, Miguel Urbán Crespo, Chrysoula Zacharopoulou, Bernhard Zimniok |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Manon Aubry, Alessandra Basso, Stéphane Bijoux, Benoît Biteau, Rosa Estaràs Ferragut, Frances Fitzgerald, Malte Gallée, Jean-Paul Garraud, Valentino Grant, Evin Incir, Ewa Kopacz, Ádám Kósa, Juan Fernando López Aguilar, Iskra Mihaylova, Nadine Morano, Marlene Mortler, Maria Noichl, Jan-Christoph Oetjen, María Soraya Rodríguez Ramos, Caroline Roose, Patrizia Toia, Valdemar Tomaševski, Sabine Verheyen, Jan Zahradil, Carlos Zorrinho |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
14 |
+ |
NI |
Antoni Comín i Oliveres |
Renew |
Barry Andrews, Catherine Chabaud, Charles Goerens, Chrysoula Zacharopoulou |
S&D |
Eric Andrieu, Udo Bullmann, Mónica Silvana González, Karsten Lucke, Pierfrancesco Majorino |
The Left |
Miguel Urbán Crespo |
Verts/ALE |
Benoît Biteau, Pierette Herzberger-Fofana, Erik Marquardt |
11 |
- |
ECR |
Ryszard Czarnecki, Beata Kempa |
ID |
Gianna Gancia, Bernhard Zimniok |
PPE |
Anna-Michelle Asimakopoulou, Hildegard Bentele, György Hölvényi, Rasa Juknevičienė, Marlene Mortler, Christian Sagartz, Tomas Tobé |
1 |
0 |
ID |
Dominique Bilde |
Korišteni znakov:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani20.4.2022
MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (03.5.2022)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757
(COM(2021)0551 – C9‑0318/2021 – 2021/0211(COD))
Izvjestitelj za mišljenje: Andrey Novakov
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Glavni elementi prijedloga revizije Direktive o EU sustavu trgovanja emisijama
Revizija europskog sustava trgovanja emisijama sastavni je dio paketa „Spremni za 55 %”. Taj sustav predstavlja europski tržišni instrument za rješavanje problema klimatskih promjena određivanjem cijena emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova. Prijedlogom Komisije predviđeno je povećanje cilja smanjenja emisija s 43 na 61 % niže razine od razina iz 2005. do 2030., uključenje emisija iz pomorskog prometa i postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica za sektor zrakoplovstva. Osim toga, Komisija predlaže pokretanje novog sustava za trgovanje emisijama koji bi obuhvatio cestovni promet i zgrade.
Izvjestitelj načelno prihvaća nužnost revidiranja Direktive o EU sustavu trgovanja emisijama kao tržišnog alata koji pridonosi ispunjenju namjera Unije u području klime za 2030. Unatoč tome izražava zadrške u pogledu nedostatka objedinjene procjene ekonomskog učinka koja bi obuhvatila cjelokupni paket naspram razjedinjenoj procjeni učinka koja se provodila do sada te kao takva ne pruža sveobuhvatan uvid. Usto, izvjestitelj je i dalje zabrinut u vezi s pozamašnim investicijskim jazom koji je utvrđen pratećom procjenom učinka. Kako bi se pružila potpora zelenoj tranziciji, izvjestitelj zagovara širu upotrebu prihoda sustava trgovanja emisijama u svrhu podržavanja projekata dekarbonizacije kroz povećanje Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju, što bi pružilo prijeko potreban poticaj prijelaznim gorivima i inovativnim tehnologijama u prometnom sektoru.
Uključivanje pomorskog sektora u postojeći EU sustav trgovanja emisijama
Predviđa se da će predloženo proširenje na pomorski sektor obuhvatiti 100 % emisija CO2 iz putovanja unutar EU-a, tj. emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice i emisija iz brodova za vrijeme boravka na vezu u luci unutar EU-a, te 50 % emisija iz putovanja izvan EU-a, tj. emisija iz brodova koji iz luke izvan EU-a obavljaju dolazna putovanja u luku u nadležnosti države članice te isto tako iz brodova koji obavljaju odlazna putovanja.
Izvjestitelj podržava uključivanje pomorskog sektora, međutim, uvjeren je da prekogranični aspekt brodskog prijevoza zahtijeva usklađeniji pristup i intenzivnije napore u pogledu ostvarenja globalnog tržišnog instrumenta pomoću partnerstva s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO). Izvjestitelj smatra da je ravnopravno postupanje prema pomorskim rutama unutar i izvan EU-a ključno za osiguravanje konkurentnosti pomorskog sektora EU-a. Obuhvaćanjem polovice emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja i polovice emisija iz putovanja unutar EU-a osiguravaju se ravnopravni uvjeti za pomorski sektor EU-a, pri čemu se ograničavaju i rizici od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Osim toga, izvjestitelj produžuje prijelazno razdoblje sustava trgovanja emisijama za pomorski sektor s 20 % verificiranih emisija za 2026. na 100 % za 2029. s ciljem ublažavanja negativnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 i omogućavanja potpunog oporavka tog sektora, čime bi se osiguralo dodatno vrijeme za prilagodbu i razvoj potrebnih alternativnih tehnologija.
Izvjestitelj smatra da je za provođenje dekarbonizacije sektora ključna odgovarajuća financijska potpora. Stoga uz Inovacijski fond i Fond za modernizaciju predlaže uspostavljanje namjenskog fonda, točnije fonda za tranziciju pomorskog sektora, s ciljem ubrzavanja projekata kojima se podržavaju inovativne tehnologije i razvoj održivih alternativnih goriva i odgovarajuće lučke infrastrukture. I dalje je ključno da sredstva tog fonda budu zaista dodatna i da se ne stvaraju preraspodjelom sredstava na štetu drugih postojećih politika, programa ili fondova EU-a.
Uvođenje novog sustava trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade
Prema prijedlogu Komisije potrebno je uspostaviti novi, zasebni sustav trgovanja emisijama koji bi obuhvatio sektore cestovnog prometa i zgrada. Izvjestitelj podržava namjere Unije da riješi problem klimatskih promjena i dekarbonizira gospodarstvo EU-a. Međutim, izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi s mogućnosti da će EU sustav trgovanja emisijama negativno utjecati na krajnje potrošače, građane i poduzeća, dodatnim povećanjem troškova goriva jer će se trošak dodjele emisijskih jedinica u okviru tog sustava prenijeti na cijene za krajnje potrošače, osobito kućanstva s nižim i srednjim dohotkom, čime će se smanjiti njihova mobilnost i uzrokovati energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu prijevoza. Izvjestitelj stoga smatra proširenje novog sustava trgovanja emisijama na cestovni promet i zgrade preuranjenim. Čak i uz europski Socijalni fond za klimatsku politiku i nacionalne socijalne planove za klimatsku politiku, podrška Europljanima bit će izrazito nedovoljna, a zelena tranzicija trebala bi uslijediti nakon Europskog zakona o klimi. Izvjestitelj smatra da je za donošenje konačne odluke o novom sustavu trgovanja emisijama ključan preduvjet sveobuhvatna procjena učinka cjelokupnog paketa „Spremni za 55 %” u kojoj će se prikazati stvarno opterećenje europskih građana i temeljito analizirati rizik i stupanj energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza.
AMANDMANI
Odbor za promet i turizam poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(14) Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena. |
(14) Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Razmjerne mjere u tom sektoru stoga bi trebale znatno pridonijeti postizanju ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu sa Zakonom o klimi. |
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(15) Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća47 uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća48 djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. |
(15) Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća47 uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća48 djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. Pri utvrđivanju i provedbi tih mjera Unija bi trebala na odgovarajući način uzeti u obzir konkurentnost pomorskog sektora, uključujući konkurentni položaj luka Unije te izbjegavanje izmještanja emisija ugljika i premještanja poslovanja. Važno je uzeti u obzir pristajanja u luci u susjedstvu EU-a prije i nakon pristajanja u luku Unije. Komisija bi stoga trebala uspostaviti program praćenja i predložiti mjere za procjenu izmještanja emisija ugljika i premještanja poslovanja u vezi s preusmjeravanjem i pristajanjem radi izbjegavanja obveza, ali i utvrditi moguće učinke takvog regionalnog sustava na konkurentnost i povezanost luka u Europi te mogući negativni učinak na raspodjelu prema vrsti prometa. |
__________________ |
__________________ |
47 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). |
47 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). |
48 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
48 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.). |
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(16) U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, iako je nedavni napredak postignut u okviru IMO-a dobrodošao, te mjere neće biti dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. |
(16) Sektor pomorskog prometa nije važan samo za europsko gospodarstvo, već je ključan i za europsku povezanost. To je sektor koji djeluje u međunarodnom okruženju i zahtijeva jednake uvjete na globalnoj razini kako bi ostao konkurentan. Raniji prelazak na održiv pomorski promet u europskom sektoru pomorskog prometa mogao bi biti jedinstvena prilika za povećanje njegove konkurentnosti kako globalni sustav bude prelazio na nultu stopu emisija. U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. Uzimajući u obzir međunarodni karakter brodarstva, u tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati uspostavljanjem globalne klimatske tržišno utemeljene mjere, u skladu s Pariškim sporazumom, kao najprimjerenije i najdjelotvornije opcije za rješavanje pitanja dekarbonizacije tog sektora, posebno za regije na periferiji Europe čiji su pomorski sektori jako izloženi negativnim gospodarskim učincima. Stoga bi Komisija u suradnji s državama članicama trebala dodatno pojačati diplomatske napore i povećati pritisak na IMO kako bi se povećanje globalne prosječne temperature ograničilo na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijskih razina i kako bi se usmjerilo na cilj od 1,5 °C te kako bi se izbjeglo istjecanje ugljika, koje bi ugrozilo poduzeća u Uniji zbog nepoštenog međunarodnog natjecanja u odnosu na luke izvan Unije. Općenito bi Unijine inicijative za smanjenje emisija iz pomorskog prometatrebale biti u skladu s nastojanjima IMO-a da zadrži jednake uvjete na pomorskim rutama. |
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Regionalna tržišno utemeljena mjera kao što je sustav trgovanja emisijskim jedinicama mogla bi ozbiljno ugroziti smanjenje ukupnih emisija iz pomorskog prometa jer bi se pristajanjem u luke u susjednim zemljama koje nisu članice Unije radi izbjegavanja troškova ukupne emisije mogle čak povećati, posebno kad izbjegavanje dovodi do duljih putovanja u treće zemlje s nižim standardima zaštite okoliša i iz njih. U tu bi svrhu Europska unija trebala spriječiti moguće izbjegavanje obveza te bi pri izračunu emisija u okviru ove Direktive pristajanje u luke susjednih zemalja koje nisu članice Unije ili isplovljavanje iz njih, uključujući luke za pretovar koje nisu u Uniji, radi izbjegavanja obveza trebala obuhvatiti kao pristajanje u luku Unije. Zato bi za putovanja koja se trebaju prijaviti u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 trebalo uključiti zahtjev za prijavu čitavih putovanja koja uključuju te luke u susjednim zemljama koje nisu članice Unije. U tu svrhu, u okviru definicije pristajanja u luci koja se primjenjuje u Direktivi o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i u Uredbi (EU) 2015/757 trebao bi se uzeti u obzir rizik od istjecanja ugljika i poslovnih gubitaka koji proizlaze iz provedbe regionalne tržišno utemeljene mjere. U skladu s tim, definicija pristajanja u luci trebala bi obuhvatiti zaustavljanje u luci za pretovar susjedne zemlje koja nije članica Unije te bi trebala uzeti u obzir i pomoći spriječiti pojavu da plovila izbjegavaju EU sustav trgovanja emisijama pristajanjem u luke u susjednim zemljama koje nisu članice Unije. Nadalje, trebalo bi uključiti novu definiciju susjedne luke za pretovar kako bi se izjednačili uvjeti i spriječilo istjecanje ugljika koje je rezultat strožih pravila koja se primjenjuju u lukama Unije u usporedbi s lukama u zemljama koje nisu članice Unije. Kako bi osigurala jednake uvjete, Komisija bi trebala dodatno utvrditi popis dubokomorskih ruta koje povezuju dva kontinenta ili više njih i na kojima voze redovne linije na relacijama duljim od 3 000 km na kojima brodovi obavljaju pretovar u bilo kojoj luci na svojoj ruti. Komisija bi trebala preispitati taj popis svake godine. |
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(16b) Budući da djelatnosti pomorskog prometa koje treba obuhvatiti Direktivom 2003/87/EZ uključuju emisije CO2 iz brodova bruto tonaže veće od 5 000 tona u skladu s Uredbom (EU) 2015/757, Komisija bi najkasnije [xx godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] trebala analizirati dodanu vrijednost postupnog uključivanja pomorskih emisija iz manjih brodova težih od 400 bruto tona, uz moguće uključivanje, na temelju procjene učinka, u okvir Unije i brodova koji izvode uslužne djelatnosti za odobalna postrojenja. Pritom bi ti brodovi trebali podlijegati Unijinu sustavu praćenja emisija CO2, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije tijekom pilot-faze primjene tog sustava koja obuhvaća najmanje dva izvještajna razdoblja. Među analiziranim podacima Komisija bi trebala razmotriti moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova, razmjer administrativnog opterećenja te financijske posljedice. U skladu sa zaključcima takve procjene učinka Komisija bi, prema potrebi, Vijeću i Europskom parlamentu trebala predstaviti zakonodavne prijedloge o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 i Direktive 2003/87/EZ. |
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(17) U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva49. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. |
(17) U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva49. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Osim toga, brodovi koji plove rutama uključenima u morske autoceste ili osiguravaju teritorijalni kontinuitet kao javnu uslugu otocima ne bi se trebali uzimati u obzir u području primjene EU sustava trgovanja emisijama kako bi se izbjegao, u prvom slučaju, konkretan rizik od prebacivanja na druge sektore koji više onečišćuju, odnosno, u potonjem slučaju, rizik od ugrožavanja teritorijalnog kontinuiteta. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Usto, kako bi se spriječilo istjecanje ugljika zbog mogućeg premještanja operacija pretovara iz luke Unije u luku za pretovar susjedne zemlje koja nije članica EU-a, proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati emisije iz plovila koja uplovljavaju u luku u nadležnosti države članice iz luke za pretovar u susjednoj zemlji koja nije članica EU-a i emisije iz plovila koja isplovljavaju iz luke u nadležnosti države članice i uplovljavaju u luku za pretovar u zemlji u susjedstvu EU-a. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje koje počinje od prve godine i traje do treće godine 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive. Od četvrte godine 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. Međutim, trebale bi se poduzeti mjere kojima se osigurava da proširenje EU sustava trgovanja emisijama na pomorski promet ima pravedan i proporcionalan učinak na države članice te da se njime uzimaju u obzir njihove posebne okolnosti, na primjer one povezane s njihovim zemljopisnim položajem, klimom i vremenskim uvjetima. |
__________________ |
__________________ |
49 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
49 Pariški sporazum, članak 4. stavak 4. |
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17 a) EU sustav trgovanja emisijama trebao bi u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeti učinkovitoj dekarbonizaciji aktivnosti pomorskog prometa. Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljiva i niskougljična goriva imat će važnu ulogu u tom procesu. Međutim, uzmu li se u obzir pitanja povezana sa smanjenjem emisija u pomorskom sektoru koja se javljaju zbog trenutačnog nedostatka održivih tehnologija pogonskih sklopova s niskim emisijama, kako se navodi u Komisijinoj Strategiji za održivu i pametnu mobilnost, kao i visoku razinu konkurentnosti među brodarskim društvima i važne razlike u cijenama između konvencionalnih te obnovljivih i niskougljičnih goriva, taj bi prijelaz trebalo podržati gospodarskim poticajima koji odražavaju koristi alternativnih goriva za okoliš i čine ih konkurentnijima za brodarska društva, čime bi se izbjeglo istjecanje ugljika. U tu bi svrhu brodarskim društvima trebalo dodijeliti besplatne emisijske jedinice razmjerno količini alternativnih goriva koja su upotrijebljena i o kojima je izviješteno. Količinu besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica trebalo bi prilagoditi multiplikatorima kako bi se uzelo u obzir da neke vrste alternativnih goriva donose veće koristi za okoliš i da su skuplje za brodarska društva. Komisija bi trebala redovito preispitivati razinu multiplikatora na temelju informacija o tržišnoj cijeni goriva. Osim toga, u rezoluciji Europskog parlamenta iz travnja 2021. naslovljenoj „Učinkovitiji i čišći pomorski promet” prepoznata je važnost prijelaznih tehnologija, kao što su UPP i infrastruktura za UPP u pomorskom sektoru. Stoga bi upotrebu takvih tehnologija u početnoj prijelaznoj fazi trebalo podržati djelomičnom dodjelom besplatnih emisijskih jedinica. |
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.b (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17 b) Komisija bi prema potrebi trebala preispitati Uredbu (EU) 2015/757 kako bi osigurala da su informacije o upotrebi svih vrsta alternativnih goriva dostupne za potrebe određivanja količine besplatnih emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama. |
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.c (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(17 c) Trebalo bi uspostaviti fond za tranziciju u pomorskom sektoru kako bi se državama članicama pružila sredstva za potporu njihovim politikama kojima se podržava dekarbonizacija sektora pomorskog prometa. To bi se trebalo postići ponajprije razvojem inovativnih tehnologija za dekarbonizaciju tog sektora, proizvodnju održivih alternativnih goriva kako su definirana u Uredbi (EU) [..../....] o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu[10], uključujući sustave za prikupljanje sirovina za alternativna goriva, ulaganja u istraživanje i razvoj te prvu industrijsku primjenu tehnologija i dizajna kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova, istraživanje u području novih motora i tehnologija te infrastrukturu luka. Komisija bi trebala podnijeti zakonodavne prijedloge za osnivanje fonda za pomorstvo. Fond za pomorstvo trebao bi biti program rashoda koji je u potpunosti predviđen proračunom u okviru VFO-a. Proračunska omotnica za taj program trebala bi se izražavati kao iznos utvrđen na razini od 75 % očekivanih prihoda od dražbovne prodaje pomorskih emisijskih jedinica. Fondom za pomorstvo trebale bi zajednički upravljati države članice u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća. |
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(18) Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi u izvješće trebala prema potrebi uključiti prijedloge. |
(18) Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi svake dvije godine nakon stupanja na snagu te Direktive, a posebno prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi u izvješće trebala prema potrebi uključiti prijedloge. Nadalje, Komisija bi se na međunarodnoj razini trebala snažno zalagati za uspostavu globalne tržišne mjere u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO) kako bi se proširilo područje primjene EU sustava trgovanja emisijama u pomorskom sektoru, kad je to potrebno. |
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(19) Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti. |
(19) Do 1. siječnja 2025. Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa pomoću procjene učinka koju provodi na temelju stvarnih podataka u bliskoj suradnji s relevantnim lučkim upravama, brodarskim društvima i svim relevantnim dionicima i kojom će se odrediti mogući učinci tih odredbi na istjecanje ugljika, premještanje pristajanja i lučkog poslovanja u luke izvan EU-a, povezanost luka u Europi i, prema potrebi, promjenu vrste prometa. Procjenom učinka također bi se trebale posebno uzeti u obzir moguće prakse izbjegavanja troškova i sastaviti popis potencijalnih poslovnih aktivnosti koje se ne smatraju značajnim poslovnim aktivnostima koje se obavljaju u lukama susjednih zemalja koje nisu članice Unije. Takva namjenska procjena učinka neophodna je za predviđeno funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama, posebice s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova. Ako se procjenom učinka utvrdi da postoji rizik od negativnog učinka na pomorski sektor, luke Unije, morske i obalne regije i otoke u Uniji, Komisija bi trebala predložiti preventivne mjere za njegovo uklanjanje, među ostalim preporuke za posebne odredbe na temelju luka u morskim bazenima EU-a ili u zemljama koje graniče s EU-om, kako bi osigurala jednake uvjete i učinkovitost u cilju dekarbonizacije sektora. Usklađivanje s tržišno utemeljenom mjerom razvijenom u IMO-u treba detaljno preispitati kao sredstvo rješavanja mogućih negativnih učinaka EU sustava trgovanja emisijama s regionalnim područjem primjene. Osim toga, Komisija bi trebala provesti procjenu sinergijskog učinka u kojoj se istražuje učinak svih prijedloga paketa „Spremni za 55 %”, među ostalim analizu konkurentnosti EU-a, mogućeg rizika od smanjenja mobilnosti i troškovne učinkovitosti smanjenja emisija stakleničkih plinova. |
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(20) Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” brodarsko društvo moglo bi na temelju ugovornog sporazuma smatrati da je subjekt koji je izravno nadležan za odluke koje utječu na emisije CO2 broda odgovoran za troškove usklađivanja na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda. |
(20) Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” brodarsko društvo moglo bi na temelju ugovornog sporazuma smatrati da je subjekt koji je izravno nadležan za odluke koje utječu na emisije CO2 broda odgovoran za troškove usklađivanja na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda. Potrebno je pratiti i provoditi usklađenost broda, što je zajednička odgovornost brodovlasnika i brodara. Komisija se poziva da do 2027. procijeni moguće nedostatke u pogledu usklađenosti, predloži mjere i preispita ovu Direktivu, ako je to potrebno. |
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(21) Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati barem svake dvije godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake dvije godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija. |
(21) Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati redovito i barem svake godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija. |
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(23 a) Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti brodovima koji plove na temelju ugovora o obavljanju javne usluge ili podliježu obvezama pružanja javne usluge, kao i brodovima koji plove prema najudaljenijim regijama ili otocima EU-a i/ili iz njih kako bi se promicala pristupačnost. Stoga bi trebalo predvidjeti odstupanje od ove Direktive za emisije iz pomorskih putovanja u najudaljenije regije i iz njih te na otoke i s njih zbog njihove ovisnosti o pomorskom prometu za teritorijalni kontinuitet, uvoz sirovina, osnovne robe i drugih proizvoda, ali i za određene izvoze. |
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(24) Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi mogla pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija. |
(24) Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi trebala pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija. |
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(25 a) Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za brodove koji plove u uvjetima leda i druge brodove, trebala bi se primjenjivati posebna metoda kojom se uzimaju u obzir dodatne emisije povezane s plovidbom u uvjetima leda te dodatne emisije brodova klase leda pri plovidbi otvorenim morem istodobno osiguravajući da trgovanje emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama i dalje pridonosi smanjenju emisija u pomorskom sektoru. Stoga bi se u skladu s tim trebale izmijeniti odgovarajuće odredbe o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica iz Direktive 2003/87/EZ. |
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. |
(28) Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. te ekvivalent od 1,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od iznosa većeg od 400 milijuna emisijskih jedinica izdvojenih u okviru rezerve za stabilnost tržišta u svrhu Modernizacijskog fonda trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Kako bi se EU sustavom trgovanja emisijama doprinijelo smanjenju globalnih razina emisija stakleničkih plinova i omogućivanju dekarbonizacije, znatan udio prihoda u okviru EU sustava trgovanja emisijama koje generira pomorski sektor ili ekvivalentni iznosi trebali bi se koristiti za omogućivanje dekarbonizacije tog sektora i luka u EU-u. |
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(30) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća51, alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025., 90 % u 2026. te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
(30) Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća51, može biti alternativa besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika nakon što je ocjenom Komisije dokazana učinkovitost u sprečavanju istjecanja ugljika i za uvoz i za izvoz. Međutim, u sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom trebalo bi svejedno zajamčiti dostatne zaštitne mjere usklađene s WTO-om za proizvode namijenjene izvozu i njihove proizvođače. Ako se besplatne emisijske jedinice postupno ukidaju u skladu s nalazom u pogledu učinkovitosti CBAM-a iz izvješća Komisije na temelju [Uredbe o CBAM-u], nužan je postupan prijelaz kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025., 90 % u 2026. te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om uzimajući u obzir da je potrebno održati dodjelu besplatnih emisijskih jedinica za proizvode koji se izvoze. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju. |
__________________ |
__________________ |
51 [unijeti puno upućivanje na SL] |
51 [unijeti puno upućivanje na SL] |
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne. |
(32) Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne, dok bi Komisija trebala osigurati dostupnost i učinkovitost potrebne tehničke i savjetodavne pomoći. |
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 33.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(33) Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]52 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond. |
(33) Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu uvođenju u industrijske procese nerevolucionarnih tehnologija koje imaju golem potencijal za uštedu emisija stakleničkih plinova, ali nisu spremne za tržište te inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektoru zgrada. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u ubrzavanje dekarbonizacije sektora pomorskog prometa ulaganjem u kratkoročna rješenja, kao što su pogon na UPP i infrastruktura za punjenje, a posebno razvojem srednjoročnih revolucionarnih rješenja, pružanjem potpore uvođenju inovativnih tehnologija, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva, kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz održivih obnovljivih izvora energije, i s njima povezanu infrastrukturu, prvu industrijsku primjenu, infrastrukturu za punjenje gorivom i punjenje električnom energijom u lukama, uključujući priključivanje na elektroenergetsku mrežu i drugu energetsku infrastrukturu, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]52 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja održivih obnovljivih goriva, niskougljičnih goriva i goriva s nultim emisijama te elektrifikaciji u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond. Kako bi se što prije potaknule inovacije u području revolucionarnih tehnologija, Komisija bi trebala osigurati da financiranje koje je stavljeno na raspolaganje u okviru Inovacijskog fonda bude pojačano tijekom prvih godina provedbe ove Direktive, istodobno uzimajući u obzir načelo geografske ravnoteže. |
__________________ |
__________________ |
52 [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime]. |
52 [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime]. |
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima. |
(38) Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se nastavi potpora ulaganjima povezanima s održivim prijelaznim gorivima i tehnologijama. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima. |
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida i izbjegavanje dvostrukog računanja kako bi se osiguralo postojanje primjerenih poticaja, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
(40) Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti ako se CO2 ispušta u atmosferu. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za to da bi se odredilo kako i gdje obračunati konačno ispuštanje ugljikova dioksida i kako izbjeći dvostruko računanje, u cilju da se zajamči postojanje primjerenih poticaja za hvatanje CO2, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001. |
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(42) Zbog isključivanja postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama postrojenja za izgaranje velikog udjela biomase ostvarila su neočekivani profit jer su im besplatno dodijeljene emisijske jedinice koje u velikoj mjeri nadmašuju stvarne emisije. Stoga je potrebno uvesti graničnu vrijednost za izgaranje biomase s nultom stopom iznad koje se postrojenja isključuju iz EU sustava trgovanja emisijama. Granična vrijednost od 95 % u skladu je s parametrom nesigurnosti utvrđenim u članku 2. točki 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33156. |
(42) Daljnje isključivanje postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama dovest će do nedostatka sigurnosti u pogledu ažuriranja referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica i destimulirati potpuni prijelaz na izvore energije s nultim emisijama ugljika. Trebalo bi zadržati graničnu vrijednost od 100 % za izgaranje biomase s nultom stopom za isključivanje postrojenja iz EU sustava trgovanja emisijama. |
__________________ |
__________________ |
56 Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.). |
56 Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.). |
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 43.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(43) U Komunikaciji Komisije o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030.57 istaknut je poseban izazov smanjenja emisija u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Stoga je Komisija objavila da bi daljnje proširenje trgovanja emisijama moglo uključivati emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Za ta dva nova sektora uvelo bi se zasebno, ali povezano trgovanje emisijama. Time bi se izbjeglo narušavanje dobrog funkcioniranja trgovanja emisijama u sektorima stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz novi sustav dolaze komplementarne politike i mjere koje štite od neopravdanih utjecaja na cijene, oblikuju očekivanja sudionika na tržištu i usmjerene su na stvaranje cjenovnog signala za ugljik za cijelo gospodarstvo. Prethodno iskustvo pokazalo je da razvoj novog tržišta zahtijeva uspostavljanje učinkovitog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju. Da bi se osigurale sinergije i dosljednost s postojećom infrastrukturom Unije za EU sustav trgovanja emisijama koji uključuje emisije iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva, primjereno je uspostaviti trgovanje emisijama za sektore cestovnog prometa i zgrada izmjenom Direktive 2003/87/ЕZ. |
Briše se. |
__________________ |
|
57 COM(2020)562 final. |
|
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(44) Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim dvama novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u 2024. i 2025. Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2026. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza. |
Briše se. |
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 45.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(45) Zbog vrlo velikog broja malih emitera u sektorima zgrada i cestovnog prometa točku regulacije nije moguće uspostaviti na razini subjekata koji izravno emitiraju stakleničke plinove, kao u slučaju stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Stoga je zbog tehničke izvedivosti i administrativne učinkovitosti primjerenije točku regulacije uspostaviti na nešto višoj razini u lancu opskrbe. Obveza usklađenosti u okviru novog trgovanja emisijama trebala bi postojati čim se puštaju u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgrada i cestovnog prometa, među ostalim za izgaranje u cestovnom prijevozu stakleničkih plinova za geološko skladištenje. Kako bi se izbjegla dvostruka pokrivenost, ne bi trebalo obuhvatiti puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u drugim djelatnostima iz Priloga I. Direktivi 2003/87/EZ. |
Briše se. |
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 46.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(46) Regulirane subjekte u tim dvama novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/26258, uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ. |
Briše se. |
__________________ |
|
58 Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 58, 27.2.2020., str. 4.). |
|
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 47.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(47) Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2025. |
Briše se. |
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 48.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(48) Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2026. kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća59 na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15 %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43 % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija. |
Briše se. |
__________________ |
|
59 Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.). |
|
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 49.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(49) Prodaja emisijskih jedinica na dražbi najjednostavnija je i u gospodarskom smislu najučinkovitija metoda dodjele emisijskih jedinica kojom se izbjegava i neočekivana dobit. Konkurentski pritisak izvan Unije u sektorima zgrada i cestovnog prometa relativno je malen ili ne postoji pa ti sektori nisu izloženi riziku od istjecanja ugljika. Stoga bi se emisijske jedinice za zgrade i cestovni promet umjesto besplatno trebale dodjeljivati samo prodajom na dražbi. |
Briše se. |
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 50.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(50) Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2026. trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2026. Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ. |
Briše se. |
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 51.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(51) Pravila o raspodjeli udjela koji će biti prodani na dražbi iznimno su važna za prihode od dražbi koje bi ostvarile države članice, osobito s obzirom na potrebu za jačanjem sposobnosti država članica da ublaže socijalne učinke cjenovnog signala za ugljik u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da ta dva sektora imaju iznimno različite značajke, primjereno je utvrditi zajedničko pravilo o raspodjeli slično pravilu primjenjivom na stacionarna postrojenja. Glavni dio emisijskih jedinica trebao bi se raspodijeliti među svim državama članicama na temelju prosječne raspodjele emisija u sektorima koji su bili obuhvaćeni u razdoblju od 2016. do 2018. |
Briše se. |
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(52) Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova60. Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća61. Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća62. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku. |
Briše se. |
__________________ |
|
60 Podaci iz 2018. Eurostat, statistika o dohotku i životnim uvjetima (SILC) [ilc_mdes01]. |
|
61 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.). |
|
62 [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku]. |
|
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(52 a) Zbog troškova tranzicije i sve veće nestabilnosti cijena energije i sirovima uzrokovanih prilagodbama koje zahtijeva tranzicija i iscrpljivanjem resursa nužno je zaštititi najranjivija kućanstva, poduzeća i mala te srednja poduzeća, održavajući istovremeno visoku razinu ulaganja kako bi se osigurao uspjeh zelene tranzicije. Stoga bi trebalo uspostaviti Socijalni fond za klimatsku politiku kako bi se osigurala uključiva i pravedna tranzicija u kojoj nitko ne bi bio zapostavljen. |
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 53.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(53) Izvješćivanje o upotrebi prihoda od prodaje na dražbi trebalo bi biti usklađeno s izvješćivanjem utvrđenim Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća63. |
Briše se. |
__________________ |
|
63 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.–77.). |
|
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(54) Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija. |
Briše se. |
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 55.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(55) Regulirani subjekti obuhvaćeni trgovanjem emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2026. prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet. To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica. |
Briše se. |
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 56.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(56) Da bi trgovanje emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa bilo učinkovito, trebalo bi biti moguće pratiti emisije uz visoku sigurnost i razumni trošak. Emisije bi se trebale pripisivati reguliranim subjektima na temelju količina goriva puštenih u potrošnju i kombiniranih s faktorom emisije. Regulirani subjekti trebali bi moći pouzdano i točno prepoznati i razlikovati sektore u kojima se goriva puštaju u potrošnju, kao i krajnje korisnike goriva, da bi izbjegli neželjene učinke kao što je dvostruko opterećenje. Da bi se prikupilo dovoljno podataka za utvrđivanje ukupnog broja emisijskih jedinica za razdoblje od 2028. do 2030., regulirani subjekti koji imaju dozvolu trebaju na početku rada sustava 2025. izvijestiti o svojim povezanim povijesnim emisijama za 2024. |
Briše se. |
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 57.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(57) Primjereno je uvesti mjere za ublažavanje mogućeg rizika od prekomjernog porasta cijena koji, ako je osobito visok na početku trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa, može smanjiti spremnost kućanstava i pojedinaca da ulože u smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova. Te bi mjere trebale dopuniti zaštitne mjere osigurane rezervom za stabilnost tržišta koja je uspostavljena Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća64 te je počela funkcionirati 2019. Dok će tržište i dalje određivati cijenu ugljika, zaštitne mjere pokrenut će se automatizmom utemeljenim na pravilima slijedom čega će se emisijske jedinice oslobađati iz rezerve za stabilnost tržišta samo ako su ispunjeni konkretni uvjeti pokretanja utemeljeni na porastu prosječne cijene emisijskih jedinica. Dodatan bi mehanizam trebao biti i iznimno reaktivan kako bi riješio problem prekomjerne volatilnosti zbog čimbenika koji ne uključuju promijenjene tržišne osnove. Mjere bi trebale biti prilagođene različitim razinama prekomjernog porasta cijena, što će rezultirati različitim stupnjevima intervencije. Komisija bi trebala pomno pratiti uvjete pokretanja te bi, u slučaju ispunjenja uvjeta, trebala hitno donositi mjere. Navedeno ne dovodi u pitanje nijednu popratnu mjeru koju države članice mogu donijeti radi rješavanja problema negativnih socijalnih učinaka. |
Briše se. |
__________________ |
|
64 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
|
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 58.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(58) Komisija bi trebala pratiti primjenu trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa, uključujući stupanj konvergencije cijena u postojećem sustavu trgovanja emisijama te bi, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću trebala predložiti preispitivanje kako bi se na temelju stečenog znanja i povećane konvergencije cijena unaprijedile učinkovitost i praktična primjena trgovanja emisijama za te sektore te upravljanje njime. Od Komisije bi trebalo zahtijevati da prvo izvješće o tim pitanjima podnese do 1. siječnja 2028. |
Briše se. |
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 59.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(59) Da bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 3.gd stavka 3., članka 12. stavka 3.b i članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Da bi se osigurale sinergije s postojećim regulatornim okvirom, dodjelu provedbenih ovlasti iz članaka 14. i 15. te direktive trebalo bi proširiti tako da obuhvaća sektore cestovnog prometa i zgrada. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća65. |
Briše se. |
__________________ |
|
65 Uredba (EU) br. 182/2011 od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). |
|
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 60.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(60) Kako bi se donijelo nezakonodavne akte opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s člankom 10. stavkom 4. i člankom 10.a stavkom 8. te direktive. Nadalje, da bi se osigurale sinergije s postojećim regulatornim okvirom, delegiranje iz članka 10. stavka 4. i članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi proširiti tako da obuhvaća sektor cestovnog prometa i sektor zgrada. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima66 države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Zakonodavac smatra da je u pogledu ove Direktive dostavljanje takvih dokumenata opravdano. |
Briše se. |
__________________ |
|
66 SL C 369, 17.12.2011., str. 14. |
|
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 60.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(60 a) Holistički i znanstveno utemeljen pristup ključan je za postizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i cilja klimatske neutralnosti do 2050. Sve bi mjere trebalo izraditi na temelju sveobuhvatne procjene učinka u kojoj se analizira ova Direktiva zajedno s ostalim zakonodavnim aktima povezanima s Europskim zakonom o klimi i njihove posljedice za različite sektore europskog gospodarstva. Slijedom toga, Komisija bi do 1. siječnja 2025. trebala provesti sinergijsku procjenu učinka u pogledu socioekonomskih i ekoloških aspekata mjera. |
Amandman 44
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 63.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(63) Nadalje, da bi se osigurala predvidljivost razine emisijskih jedinica koje ostaju u rezervi za stabilnost tržišta nakon proglašenja nevaženja emisijskih jedinica u rezervi, to proglašenje ne bi više trebalo ovisiti o količinama za prodaju na dražbi iz prethodne godine. Stoga bi broj emisijskih jedinica u rezervi trebao biti fiksno na razini od 400 milijuna emisijskih jedinica, što odgovara nižem pragu vrijednosti ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. |
Briše se. |
Amandman 45
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 66.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(66) Da bi se ublažio rizik od neravnoteže između ponude i potražnje povezane s početkom trgovanja emisijama za sektor zgrada i sektor cestovnog prometa, kao i da bi ga se učinilo otpornijim na tržišne šokove, na te nove sektore trebalo bi primijeniti mehanizam rezerve za stabilnost tržišta utemeljen na pravilima. Da bi rezerva funkcionirala od početka rada sustava, početna sredstva pri njezinu uspostavljanju trebala bi iznositi 600 milijuna emisijskih jedinica za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Početni niži i viši prag, koji pokreću oslobađanje emisijskih jedinica iz rezerve ili njihov unos u rezervu, trebali bi biti predmetom opće klauzule o preispitivanju. Drugi elementi, kao što su objavljivanje ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju ili količine emisijskih jedinica koje su oslobođene iz rezerve ili unesene u nju, trebali bi slijediti pravila rezerve za ostale sektore. |
Briše se. |
Amandman 46
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 67.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu, uključujući informacije o pristajanju u susjednim lukama koje nisu u Uniji. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
Amandman 47
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 67.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
(67) Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu, uključujući informacije o pristajanju u susjednim lukama koje nisu u Uniji. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija. |
Amandman 48
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 67.a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(67 a) S obzirom na to da će ovom Direktivom nastati dodatni troškovi usklađivanja za pogođene sektore, potrebno je poduzeti kompenzacijske mjere za sprječavanje podizanja ukupne razine regulatornog opterećenja. Stoga bi Komisija trebala redovito preispitivati Direktivu 2003/87/EZ već od stupanja na snagu te Direktive, i to na temelju sveobuhvatne procjene ukupnog učinka za cijeli paket za ostvarivanje cilja od 55 % u kojoj bi razradila njegove kumulativne i kombinirane učinke, uključujući u pogledu socijalnih troškova i njihove distribucije, konkurentnosti, radnih mjesta, istjecanja ugljika i premještanja poslovanja. Komisija bi osobito trebala bez odlaganja iznijeti prijedloge za kompenzaciju regulatornih opterećenja, i to revizijom ili ukidanjem odredaba iz drugih zakonodavnih akata Unije koje uzrokuju troškove usklađivanja u zahvaćenim sektorima. |
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 2. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti navedene u prilozima I. i III. te na stakleničke plinove navedene u Prilogu II. Ako postrojenje koje je uključeno u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama zbog rada jedinica za izgaranje čija ukupna nazivna ulazna toplinska snaga prelazi 20 MW promijeni svoje proizvodne procese kako bi smanjilo svoje emisije stakleničkih plinova te više ne dostiže taj prag, ono nakon promjene svojeg proizvodnog procesa ostaje u području primjene EU sustava trgovanja emisijama do isteka relevantnog petogodišnjeg razdoblja iz članka 11. stavka 1. drugog podstavka. |
1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti navedene u Prilogu I. te na stakleničke plinove navedene u Prilogu II. Ako postrojenje koje je uključeno u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama zbog rada jedinica za izgaranje čija ukupna nazivna ulazna toplinska snaga prelazi 20 MW promijeni svoje proizvodne procese kako bi smanjilo svoje emisije stakleničkih plinova te više ne dostiže taj prag, ono nakon promjene svojeg proizvodnog procesa ostaje u području primjene EU sustava trgovanja emisijama do isteka relevantnog petogodišnjeg razdoblja iz članka 11. stavka 1. drugog podstavka. |
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) „emisije” znači ispuštanje stakleničkih plinova iz izvora u postrojenju ili ispuštanje iz zrakoplova pri obavljanju zrakoplovne djelatnosti navedene u Prilogu I. ili iz brodova pri obavljanju djelatnosti pomorskog prometa navedene u Prilogu I. plinova određenih za navedene djelatnosti ili ispuštanje stakleničkih plinova koje odgovara djelatnosti iz Priloga III.;; |
(b) „emisije” znači ispuštanje stakleničkih plinova iz izvora u postrojenju ili ispuštanje iz zrakoplova pri obavljanju zrakoplovne djelatnosti navedene u Prilogu I. ili iz brodova pri obavljanju djelatnosti pomorskog prometa navedene u Prilogu I. plinova određenih za navedene djelatnosti; |
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka d
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) „dozvola za emisiju stakleničkih plinova” znači dozvola koja se izdaje u skladu s člancima 5., 6. i 30.b;”; |
(d) „dozvola za emisiju stakleničkih plinova” znači dozvola koja se izdaje u skladu s člancima 5. i 6.; |
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1. – stavak 1. – točka v
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
v. „brodarsko društvo” znači brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj, zakupnik na određeno vrijeme ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja te navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (*); |
(v) „brodarsko društvo” znači brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj, zakupnik na određeno vrijeme ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja te navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (*); kad krajnju odgovornost za upravljanje brodom i odluke koje utječu na emisije CO2 broda preuzme, preko ugovornog aranžmana, drugi subjekt, taj je subjekt u skladu s tim ugovornim sporazumom izravno odgovoran za preuzimanje svih obveza, odgovornosti i troškova usklađivanja na temelju ove Direktive. Za potrebe ovog članka upravljanje brodom znači određivanje tereta koji se prevozi brodom ili rute ili brzine broda. |
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1. – stavak 1. – točka x
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(x) „regulirani subjekt” u svrhe poglavlja IV.a znači svaka fizička ili pravna osoba, osim krajnjih kupaca goriva, koja obavlja djelatnost navedenu u Prilogu II. i koja pripada jednoj od sljedećih kategorija: |
Briše se. |
i. ako gorivo prolazi kroz trošarinsko skladište, kako je definirano u članku 3. točki 11. Direktive Vijeća (EU) 2020/262 (*), ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, kako je definiran u članku 3. točki 1. te direktive, obveznik je plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna u skladu s člankom 7. te direktive; |
|
ii. ako točka i. nije primjenjiva, bilo koja druga osoba koja je obveznik plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2020/262, a u vezi s gorivima obuhvaćenima ovim poglavljem; |
|
iii. ako točke i. i ii. nisu primjenjive, bilo koja druga osoba koju relevantna nadležna tijela države članice registriraju kao obveznika plaćanja trošarine, uključujući sve osobe izuzete od plaćanja trošarine iz članka 21. stavka 5. četvrtog podstavka Direktive Vijeća 2003/96/EZ (**); |
|
iv. ako točke i., ii. i iii. nisu primjenjive ili ako je nekoliko osoba solidarno odgovorno za plaćanje iste trošarine, bilo koja druga osoba koju odredi država članica. |
|
_________ |
|
(*) Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 058, 27.2.2020., str. 4.). |
|
(**) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.). |
|
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka y
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(y) „gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod ponuđen na prodaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive; |
Briše se. |
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka z
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(z) „puštanje u potrošnju” u svrhe poglavlja IV.a ima isto značenje kao u članku 6. stavku 3. Direktive (EU) 2020/262.”; |
Briše se. |
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wa) „luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi, za potrebe ove Direktive, da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu opskrbe gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke, zaustavljanja u luci pretovara susjedne zemlje koja nije članica EU-a te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja; |
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wb (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wb) „luka pretovara” znači luka u kojoj kretanje jedne vrste tereta koji se pretovaruje prelazi većinu ukupnog prometa u toj luci. Treba se smatrati da se teret, kontejneri ili roba pretovaruju kad se istovaruju s broda u luku isključivo u svrhu utovara na drugi brod; |
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wc (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wc) „duge rute” znači pomorske rute koje povezuju dva kontinenta ili više njih i na kojima voze redovne linije na relacijama duljim od 3 000 km na kojima brodovi obavljaju pretovar u bilo kojoj luci na svojoj ruti; |
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wd (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wd) „operacija prekrcaja” znači operacija u okviru koje se bilo kakav teret, kontejner ili roba istovaruju s broda u luku isključivo u svrhu utovara na drugi brod; |
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka we (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(we) „susjedna zemlja koja nije članica EU-a” znači zemlja izvan EU-a koja je povezana istim morskim bazenom s državom članicom EU-a ili se nalazi uz državu članicu EU-a; |
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – stavak 1. – točka wf (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(wf) „putovanje” znači svako kretanje broda koje počinje u luci pristajanja ili završava u njoj i čija je svrha prijevoz putnika ili tereta u komercijalne svrhe. |
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(4a) članak 3.e zamjenjuje se sljedećim: |
|
Članak 10.c |
|
Dodjela i izdavanje emisijskih jedinica operaterima zrakoplova za punjenje održivih zrakoplovnih goriva. |
|
„1. Od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] ukupna količina emisijskih jedinica iz članka 3.c stavka 5.a besplatno se dodjeljuje za punjenje održivih zrakoplovnih goriva, kako je priopćena Agenciji Europske unije za sigurnost zračnog prometa u skladu s člancima 7., 8., i 9 Uredbe 2021/0205 [Uredba ReFuelEU]. |
|
2. Svaki operater zrakoplova može podnijeti zahtjev za dodjelu emisijskih jedinica koje će se besplatno dodijeliti za svaku godinu do 2040. na temelju punjenja goriva iz stavka 1. od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni]. |
|
(a) Za svaku vrstu održivog zrakoplovnog goriva o kojem se izvješćuje količina primljenih emisijskih jedinica odgovara količini emisijskih jedinica koju bi operater zrakoplova morao predati za istu količinu kerozina fosilnog podrijetla, na temelju multiplikatora koje utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Količina emisijskih jedinica proporcionalna je ukupnoj uštedi emisija stakleničkih plinova u skladu s odredbama o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001 i provedbenim aktima iz članka 14. stavka 1. Direktive o ETS-u, uzimajući u obzir prosječne tržišne cijene svake vrste održivog zrakoplovnog goriva o kojem se izvješćuje. |
|
(b) U prijelaznom razdoblju do stupanja na snagu provedbenih akata iz članka 14. stavka 1. obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla ocjenjuju se nultom stopom emisija za operatere zrakoplova koji ih upotrebljavaju. |
|
3. Komisija svake godine objavljuje razliku u troškovima između kerozina i vrsta održivih zrakoplovnih goriva na temelju izvješća objavljenog u skladu s člankom 12 Uredbe 2021/0205 [Uredba ReFuelEU]. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u vezi s godišnjom količinom emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno u skladu s člankom 3.c stavkom 5.a, multiplikatorima prema vrstama održivih zrakoplovnih goriva i detaljnim mehanizmima dodjele. |
|
4. Količina besplatnih emisijskih jedinica iz članka 3.c stavka 5.a trebala bi se zadržati do 2040., osim ako Komisija nakon procjene učinka utvrdi te Europskom parlamentu i Vijeću opravda suprotno na temelju očite prihvaćenosti tržišta održivih zrakoplovnih goriva.” |
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.g – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice. |
1. Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice. Kad je riječ o udaljenosti između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti države članice koja je manja od [xxx] nautičkih milja [Komisija izračunava odgovarajući broj nautičkih milja], podložno procjeni učinka kojom se uspostavlja popis pristajanja u susjednim lukama za pretovar izvan EU-a, dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuju se na sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, uključujući luke za pretovar, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice, uključujući luke za pretovar, u luku u nadležnosti države članice. |
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.g – stavak 1.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
1.a Komisija nastoji uspostaviti globalnu tržišnu mjeru u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO) kako bi se: |
|
- obuhvatilo 100 % emisija CO2 iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i emisije iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice, i |
|
- proširilo područje primjene sustava trgovanja emisijama EU u pomorskom sektoru proširilo na sto posto (100 %) za emisije iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice te emisije iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice. |
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.g – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2.a Odstupajući od članaka 3.g i 3.ga, države članice ne poduzimaju nikakve radnje protiv brodarskih društava u pogledu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja na rutama između otoka i kopna ili među otocima koji su dio iste otočne regije ili područja ili obavljaju putovanja u luke koje se nalaze u najudaljenijoj regiji i iz njih, između dvije različite luke u različitim najudaljenijim regijama i između luke u najudaljenijoj regiji i luke u istoj ili drugoj državi članici EU-a. Nakon izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o mogućem učinku proširenja područja primjene sustava trgovanja emisijama EU-a na pomorski promet u najudaljenije regije i iz njih, Komisija procjenjuje je li opravdano ukinuti to izuzeće i, prema potrebi, u tu svrhu podnosi amandman. |
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Brodarska društva predaju emisijske jedinice u skladu sa sljedećim rasporedom: |
Brodarska društva predaju emisijske jedinice u odnosu na udio/postotak emisija iz brodova navedenih u članku 3.g u skladu sa sljedećim rasporedom: |
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 1. – točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) 20 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2023.; |
(a) 25 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za prvu godinu koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive; |
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 1. – točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) 45 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2024.; |
(b) 50 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za drugu godinu koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive; |
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 1. – točka c
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) 70 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2025.; |
(c) 75 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za treću godinu koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive; |
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 1. – točka d
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(d) 100 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2026. i svaku sljedeću godinu. |
(d) 100 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za četvrtu godinu koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive. |
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ga – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ako je predano manje emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije iz pomorskog prometa za 2023., 2024. i 2025. godinu, nakon što se utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica za svaku godinu, odgovarajuća će se količina emisijskih jedinica poništiti umjesto da se proda na dražbi u skladu s člankom 10. |
Države članice besplatno dodjeljuju najmanje 30 % emisijskih jedinica u novom sustavu trgovanja emisijama za pomorski sektor brodarskim društvima koja trguju na dugim rutama za plovila koja obavljaju najmanje 40 % pretovara u pristajanju u luci u Uniji, pod uvjetom da brodovi koji plove na tim rutama ne razvijaju alternativne rute radi izbjegavanja troškova i da mogu dokazati visoku učinkovitost u skladu s mjerljivim parametrom okolišne učinkovitosti. Te se rute uvrštavaju na popis te ih Komisija jednom godišnje ponovno razmatra. |
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gaa (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3. gaa |
|
1. Brodarsko društvo prima emisijske jedinice koje se besplatno dodjeljuju |
|
(a) razmjerno uporabi biogoriva, bioplina, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, koje su verificirane programom koji Komisija priznaje u skladu s člankom 30. stavcima 5. i 6. Direktive (EU) 2018/2001. |
|
(b) do 31. prosinca 2030. za plovila s pogonom na UPP [i alternativna fosilna goriva u prijelaznoj fazi kako je definirano u članku 2. [Uredbe ReFuelMaritime]] uzimajući u obzir 50 % emisijskih jedinica koje brodarsko društvo mora predati za te brodove. 1.a Do 31. prosinca 2030., brodarsko društvo ima pravo koristiti međunarodne jedinice u cilju ispunjavanja obveza utvrđenih u članku 12. do najviše 6 % svojih verificiranih emisija u bilo kojoj kalendarskoj godini ako može službeno dokazati da su te jedinice stečene sudjelovanjem u projektima dekarbonizacije u regijama EU-a u kojima upravlja svojim brodovima. |
|
2. Za svaku vrstu goriva iz stavka 1. točke (a) količina primljenih emisijskih jedinica odgovara količini emisijskih jedinica koje bi brodarsko društvo moralo predati za istu količinu konvencionalnog goriva na temelju multiplikatora koje uspostavi Komisija u skladu sa stavkom 3. ovog članka. |
|
3. Komisija svake godine objavljuje razliku u troškovima među različitim vrstama brodskih goriva. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u vezi s godišnjom količinom emisijskih jedinica koje se dodjeljuju besplatno u skladu s ovim člankom, multiplikatorima prema vrstama održivih i niskougljičnih goriva definiranima u Uredbi xxx/xxx [Uredba ReFuel Maritime] i detaljnim mehanizmima dodjele. |
|
4. Brodarsko društvo ne prima besplatno dodijeljene emisijske jedinice za uporabu biogoriva i bioplina koji nisu u skladu s kriterijima održivosti i uštede stakleničkih plinova utvrđenima u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001. |
|
5. Multiplikatori iz stavka 3. točaka (a) i (b) preispituju se do 1. siječnja 2030. kako bi se u obzir uzela tržišna i tehnološka kretanja. |
|
6. Komisija do 1. siječnja 2029. procjenjuje treba li odgoditi postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica iz stavka 1. točke (b) i upotrebe međunarodnih jedinica iz stavka 1.a nakon 31. prosinca 2030., na temelju sveobuhvatne analize kojom se uzima u obzir pristup odabira najbolje dostupne tehnologije (BAT). |
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gab (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3. ga b |
|
Do 31. prosinca 2030. dodjela 100 % emisijskih jedinica plovilima koja se koriste za uvoz ukapljenog prirodnog plina besplatna je. Komisija do 1. siječnja 2029. procjenjuje je li potrebno odgoditi postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za plovila koja se upotrebljavaju za uvoz ukapljenog prirodnog plina nakon 2030. Ta procjena temelji se na pristupu odabira najbolje raspoložive tehnologije te evaluaciji sigurnost opskrbe i cjenovne pristupačnosti nabave plina. |
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gd – stavak 2. – točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) prije 1. veljače 2024. objavljuje popis brodarskih društava koja su obavljala pomorsku djelatnost navedenu u Prilogu I. koja je na dan 1. siječnja 2023. ili s učinkom od tog dana bila obuhvaćena područjem primjene utvrđenim u članku 3.g i u tom popisu navodi upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo u skladu sa stavkom 1.; i |
(a) prije 1. veljače druge godine koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive objavljuje popis brodarskih društava koja su obavljala pomorsku djelatnost navedenu u Prilogu I. koja je na dan 1. siječnja prve godine koja slijedi nakon 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive bila obuhvaćena područjem primjene utvrđenim u članku 3.g i u tom popisu navodi upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo u skladu sa stavkom 1.; i |
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.gda (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Članak 3.gda |
|
1. Komisija zakonodavnim aktom predlaže uspostavu namjenskog Fonda za tranziciju u pomorskom sektoru (dalje u tekstu: „Fond za pomorstvo”) kako bi se podržali i ubrzali projekti, ulaganja, inovacije i prva industrijska primjena koja omogućuje dekarbonizaciju u pomorskom sektoru EU-a, uključujući pomorski prijevoz na kratkim udaljenostima i luke; |
|
2. Fond za pomorstvo sastavni je dio proračuna EU-a i u cijelosti se unosi u proračun unutar gornjih granica VFO-a. Proračunska omotnica za taj program izražava se kao iznos utvrđen na razini od 75 % očekivanih prihoda od dražbovne prodaje pomorskih emisijskih jedinica. Fondom zajednički upravljaju države članice u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća. |
|
3. Namjenskim Fondom za pomorstvo podupire se prelazak na energetski učinkovit pomorski sektor EU-a otporan na klimatske promjene podupirući razvoj inovativnih tehnologija za dekarbonizaciju tog sektora, proizvodnju održivih alternativnih goriva kako su definirana u Uredbi (EU) XXX/XXX o upotrebi održivih, obnovljivih, niskougljičnih goriva s nultom stopom emisija u pomorskom prometu, uključujući sustave za prikupljanje sirovina za alternativna goriva, ulaganja u istraživanje i razvoj te prvu industrijsku primjenu tehnologija i dizajna kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova, među ostalim u floti, kao i u promicanje obnove flote u cijeloj industriji brodogradnje u EU-u, istraživanje u području novih motora i tehnologija te infrastrukturu luka. |
|
4. Prihodi u okviru Fonda upotrebljavaju se za doprinos zaštiti, obnovi i boljem upravljanju morskim ekosustavima na koje utječe globalno zatopljenje, kao što su zaštićena morska područja, te za promicanje međusektorskog održivog plavog gospodarstva kao što je obnovljiva energija mora. |
|
5. Pri dodjeli sredstava iz Fonda za pomorstvo svakoj državi članici u obzir se uzimaju učinak Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ na taj sektor te inovacijski potencijal projekta i potrebna ulaganja za postizanje ciljeva navedenih u tom prijedlogu direktive. |
|
6. Sredstva Fonda za pomorstvo ne stvaraju se preraspodjelom sredstava iz drugih politika, fondova ili programa EU-a. |
|
7. Sva ulaganja koja se podupiru iz Fonda javna su i u skladu su s ciljevima ove Direktive. |
|
8. Fond za pomorstvo služi kao primjer i Komisija u suradnji s državama članicama održava otvoreni dijalog s IMO-om kako bi se potaknula uspostava fonda na globalnoj razini radi rješavanja pitanja dekarbonizacije globalnog pomorskog sektora. |
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Komisija razmatra moguće izmjene povezane s globalnom tržišno utemeljenom mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa koju donosi Međunarodna pomorska organizacija. Ako se takva mjera donese te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. Prema potrebi Komisija nakon izvješća može Europskom parlamentu i Vijeću uputiti zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Direktive. |
1. Radi osiguravanja i ubrzavanja globalnog pristupa Komisija razmatra moguće izmjene povezane s globalnom tržišno utemeljenom mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa koju donosi Međunarodna pomorska organizacija. Ako se takva mjera donese te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija, savjetujući se, prema potrebi, sa Znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene, Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. Prema potrebi Komisija nakon izvješća može Europskom parlamentu i Vijeću uputiti zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Direktive kako bi se zakonodavstvo EU-a uskladilo s mjerama koje se donose na globalnoj razini. |
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
2. Komisija prati provedbu ovog poglavlja i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje takvog izbjegavanja. |
2. Komisija prati i ocjenjuje provedbu ovog poglavlja, moguće trendove i učinke u pogledu, među ostalim, konkurentnosti pomorskog sektora EU-a i društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive u okviru godišnjih izvješća u kojima se analiziraju tržišni poremećaji i pogoršanja u pogledu jednakih uvjeta u pomorskom sektoru. Komisija, među ostalim trendovima, analizira promjene broja pristajanja radi pretovara u lukama u Uniji, broj putovanja iz susjednih luka i pristajanja plovila za razvoz te opće promjene u lučkom prometu u lukama Unije. U tom kontekstu Komisija analizira i razmatra moguće uključivanje brodova težih od 400 bruto tona i plovila za opskrbu odobalnih instalacija. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje mogućih nepovoljnih učinaka; |
|
Pri praćenju provedbe ovog poglavlja u skladu s prvim podstavkom, Komisija nadalje prati moguće probleme do kojih može doći zbog činjenice da su za usklađenost s Uredbom (EU) 2003/87/EZ i Uredbom (EU) 2015/757 zajednički odgovorni i operater i registrirani vlasnik te predlaže mjere za rješavanje praznina kad je to potrebno. |
Amandman 78
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2.a Komisija do 1. siječnja 2025. u bliskoj suradnji s dionicima na temelju stvarnih podataka procjenjuje konkurentnost Unije i njezina pomorskog sektora, luka i zahvaćenih morskih i priobalnih regija i otoka, njihove izloženosti istjecanju ugljika i poslovnim gubicima, uključujući moguće učinke i rizik tih odredbi za izbjegavanje, premještanje pristajanja i lučkog poslovanja u luke izvan EU-a, povezanost luka u Europi, u okviru sveobuhvatne procjene učinka paketa za ostvarivanje cilja od 55 %. U istom okvirnom izvješću Komisija ispituje i promjene na tržištu rada, vozarine u prijevozu, kupovnu moć kućanstava i prekide u lancu opskrbe. Nakon te procjene učinka Komisija razvija odgovarajuće mehanizme potpore i utvrđuje je li opravdano revidirati ovu Direktivu i, po potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog u tu svrhu kako bi se postiglo globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvali jednaki uvjeti. Emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora povećale su se i očekuje se njihovo daljnje povećanje pa bi trebalo pomno ispitati usklađivanje s tržišnom mjerom koju razvija IMO, u cilju postizanja ciljeva EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Europskim zakonom o klimi te kako bi se riješili mogući negativni učinci. |
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.ge – stavak 2.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
2 b. Godine 202X. (jednu godinu nakon prvog postupnog uvođenja sustava trgovanja emisijama za pomorski sektor) Komisija sastavlja izvješće o kretanju uvoznih i izvoznih troškova u obliku neizravnih troškova koji proizlaze iz pomorskog prijevoza za europske proizvođače. Na temelju toga Komisija predlaže državama članicama da donesu financijske mjere u skladu s drugim i četvrtim podstavkom članka 10.a stavka 6 u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog neizravnih troškova koji su uistinu nastali zbog dodatnih troškova prijevoza koji se prenose u cijene pomorskog prijevoza za uvoz ili izvoz proizvoda, prekursora, sirovina i robe. Te financijske mjere moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama i osobito ne smiju uzrokovati nepotrebno narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. |
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 8.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 6. – stavak 2. – točka e
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(e) obvezu predaje emisijskih jedinica u visini ukupnih emisija postrojenja u svakoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 15., u roku od četiri mjeseca nakon završetka te godine.; |
(e) obvezu predaje emisijskih jedinica prema odredbama ove Direktive u svakoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člancima 3.gc i 15., u roku od četiri mjeseca nakon završetka te godine.; |
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 9. – stavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Količina emisijskih jedinica na razini Unije smanjit će se za [-- milijuna emisijskih jedinica (bit će utvrđeno ovisno o godini stupanja na snagu) [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu]]. Iste će se godine količina emisijskih jedinica na razini Unije povećati za 79 milijuna emisijskih jedinica za pomorski promet. Od [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] linearni faktor iznosi 4,2 %. Komisija objavljuje količinu emisijskih jedinica na razini Unije u roku od tri mjeseca od [umetnuti datum stupanja na snagu izmjene].; |
Količina emisijskih jedinica na razini Unije povećat će se za [broj koji odgovara području primjene za djelatnosti pomorskog prometa kako je utvrđeno u članku 3.g Direktive 2003/87/EZ] [godina iz članka 3.ga stavka 1. točke (a) nakon stupanja na snagu ove izmjene]]. Od [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] linearni faktor iznosi 4,2 %. Komisija objavljuje količinu emisijskih jedinica na razini Unije u roku od tri mjeseca od [umetnuti datum stupanja na snagu izmjene]; |
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
1. Države članice od 2019. nadalje na dražbi prodaju sve emisijske jedinice koje nisu besplatno raspodijeljene u skladu s člancima 10.a i 10.c ove Direktive i koje nisu stavljene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća ( „rezerva za stabilnost’) niti su poništene u skladu s člankom 12. stavkom 4. ove Direktive. |
1. Države članice od 2019. nadalje na dražbi prodaju sve emisijske jedinice koje nisu besplatno raspodijeljene u skladu s člancima 10.a, 3.ga, 3.gb, i 10.c ove Direktive i koje nisu stavljene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća ( „rezerva za stabilnost’) niti su poništene u skladu s člankom 12. stavkom 4. ove Direktive. |
________ |
________ |
2 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
2 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.). |
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Osim toga, 2,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. prodaje se na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda. Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom B Priloga II.b. |
Osim toga, 4 % količine emisijskih jedinica od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. i ekvivalent od 1,5 % ukupne količine emisijskih jedinica iz iznosa iznad 400 milijuna emisijskih jedinica izdvojenih u rezervu za stabilnost tržišta za Modernizacijski fond prodaje se na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda. Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom B Priloga II.b. Osim toga, ekvivalent od 1,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. od iznosa iznad 400 milijuna emisijskih jedinica izdvojenih u rezervu za stabilnost tržišta za potrebe Inovacijskog fonda stavljaju se na raspolaganje Inovacijskom fondu uspostavljenom u skladu s člankom 10.a stavkom 8. Daljnje povećanje sredstava Modernizacijskog fonda i Inovacijskog fonda ne smije se ostvariti preraspodjelom sredstava iz drugih politika, fondova ili programa EU-a.; |
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena: |
3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije i prihoda prenesenih u Fond za pomorstvo u skladu s člankom 3.gda. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena: |
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. − podstavak 1. − točka a (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(b a) u stavku 3. sljedeća točka (aa) umeće se iza točke (a): |
|
„(aa) omogućavanje zelene tranzicije ponovnim ulaganjem prihoda od prodaje na dražbi u sektor u kojem se prihodi stvaraju kako bi se potaknule inovacije i tehnološki razvoj, pridonijelo prvoj industrijskoj primjeni, razvili dodatni mehanizmi potpore i stvorila potrebna infrastruktura; ” |
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 1. – točka f
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(b a) U stavku 3. točka (f) mijenja se kako slijedi: |
(f) poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza; |
„poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza, a posebno razvoj putničkog i teretnog željezničkog prijevoza, multimodalnih zračno-željezničkih projekata u mreži TEN-T, željezničkih veza u cilju smanjenja letova na kratke udaljenosti te, kad je moguće, multimodalnih luka.” |
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1. – točka h
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(h) mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem štetnih poreza;”; |
(h) mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom te MSP-ovima i mikropoduzećima, među ostalim smanjenjem štetnih poreza; |
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 4.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu rasporeda, upravljanja i drugih aspekata dražbovne prodaje, uključujući načine prijenosa udjela prihoda u proračun Unije kako bi se osiguralo da se provodi na otvoren, transparentan, usklađen i nediskriminirajući način.” |
4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu rasporeda, upravljanja i drugih aspekata dražbovne prodaje, uključujući načine prijenosa udjela prihoda u proračun Unije i Fond za pomorstvo kako bi se osiguralo da se provodi na otvoren, transparentan, usklađen i nediskriminirajući način.” |
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1.a – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1.a Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno za proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] od datuma primjene mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama. |
1.a Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno za proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] nakon što se u potpunosti dokaže učinkovitost CBAM-a u izjednačavanju troškova CO2 između uvezenih i domaćih proizvoda, o čemu Komisija mora izvijestiti prije završetka prijelaznog razdoblja za uvođenje tog novog alata za sprječavanje istjecanja ugljika u skladu s člankom 30. stavkom 2. [Uredbe CBAM]. |
|
Zabrana besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda utvrđena u prvom podstavku ne primjenjuje se ni na koji dio proizvodnje tih proizvoda koji se izvozi u treće zemlje koje nemaju mehanizam određivanja cijena ugljika sličan ili istovjetan EU sustavu trgovanja emisijama. |
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
8. Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
8. Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji omogućuju uvođenje infrastrukture za alternativna goriva te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora. |
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih tehnologija za obnovljivu energiju i skladištenje energije, na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. Inovacijski fond može potporu pružiti i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju pomorskog sektora i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika u zrakoplovstvu, željezničkom i cestovnom prometu. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. |
Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u Prilogu I., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode i procese koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih održivih tehnologija s niskim i nultim emisijama za obnovljivu energiju i skladištenje energije; na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. Inovacijski fond potporu pruža i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi, među ostalim za infrastrukture za punjenje gorivom i punjenje električnom energijom u lukama, priključivanje na elektroenergetsku mrežu i drugu energetsku infrastrukturu, te prvu industrijsku primjenu za dekarbonizaciju pomorskog sektora i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika u zrakoplovstvu i cestovnom prometu; daljnji razvoj željezničkog sustava i lokalnog javnog prijevoza koji uključuje i fizičku i digitalnu infrastrukturu i vozne parkove, čime se promiče prelazak na druge oblike prijevoza. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. |
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Osim toga, Inovacijski fond podržava djelovanje u svrhu promicanja prelaska na energetski učinkovit pomorski sektor EU-a otporan na klimatske promjene koji podržava primjenu održivih alternativnih i niskougljičnih goriva, razvoj inovativnih tehnologija i infrastrukture s nultom stopom emisija za dekarbonizaciju sektora. |
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 4.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Fond za pomorstvo usmjeren je na pružanje geografski uravnotežene potpore obuhvaćenim sektorima, pri čemu se uzimaju u obzir posebne okolnosti i investicijske potrebe pojedinih sektora. |
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 12. – podtočka g
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 6.a (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
Projekti koji se financiraju iz Inovacijskog fonda moraju dijeliti znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz EU-a koji imaju legitiman interes. Uvjete razmjene znanja definira Komisija u pozivima na podnošenje prijedloga. |
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond ne pruža potporu postrojenjima za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva.”; |
Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond pruža potporu prijelaznim gorivima i tehnologijama, održivim gorivima i tehnologijama iz obnovljivih izvora te gorivima i tehnologijama s nultom stopom emisija.”; |
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(a) proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora; |
(a) proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora i niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisija kojima se zamjenjuje sustav s višim razinama emisija ugljika; |
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(b) grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije; |
(b) grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisija kojima se zamjenjuje sustav s višim razinama emisija ugljika; |
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2. – točka fa (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(f a) ulaganja u uvođenje infrastrukture za alternativna goriva. |
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka -a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-a) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: |
1. Države članice osiguravaju da se emisijske jedinice mogu prenositi između: (a) osoba unutar Unije; |
„1. Države članice osiguravaju da se emisijske jedinice mogu prenositi između: (a) reguliranih subjekata unutar Unije; |
(b) osoba unutar Unije i osoba u trećim zemljama, ako su takve emisijske jedinice priznate u skladu s postupkom iz članka 25. bez drugih ograničenja osim onih koje sadrži ova Direktiva ili koja su donesena na temelju njezinih odredbi |
(b) reguliranih subjekata unutar Unije i osoba u trećim zemljama, ako su takve emisijske jedinice priznate u skladu s postupkom iz članka 25. bez drugih ograničenja osim onih koje sadrži ova Direktiva ili koja su donesena na temelju njezinih odredbi; |
|
(c) reguliranih subjekata unutar Unije i financijskih posrednika koji djeluju u ime reguliranih subjekata unutar Unije. |
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3. – točka c i podstavci 1.a (novi) i 1.b (novi)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) svako brodarsko društvo preda broj emisijskih jedinica u visini njegovih ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 3.gc. |
(c) svako brodarsko društvo preda broj emisijskih jedinica u visini njegovih ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 3.gc i člankom 3.ga. |
|
Brodarska društva mogu predati manji broj emisijskih jedinica zbog: |
|
– klase leda broda ili plovidbe kroz led ili oboje |
|
Do 31. prosinca 2023. [godina koja prethodi prvoj godini izvješćivanja iz članka 3.ga] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 23, radi dopune ove Direktive u pogledu metode predaje prilagođenog broja emisijskih jedinica za plovila klase leda, uključujući |
|
– metodologiju za izračun i utvrđivanje prilagodbi emisijskih jedinica koje se godišnje trebaju predati, na temelju tehničkih značajki koje povećavaju emisije brodova klase leda tijekom plovidbe u bilo kojem obliku i eventualnog dodatnog povećanja emisija zbog plovidbe kroz led; i |
|
– odgovarajuće zahtjeve za brodarska društva koja namjeravaju predati manju količinu emisijskih jedinica zbog klase leda broda ili plovidbe kroz led ili oboje. |
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
Države članice, nadležne države članice i upravljačka tijela za brodarsko društvo osiguravaju da se emisijske jedinice predane u skladu s prvim podstavkom nakon toga ponište.; |
Države članice, nadležne države članice i upravljačka tijela za brodarsko društvo osiguravaju da se emisijske jedinice predane u skladu s prvim i drugim podstavkom nakon toga ponište; |
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka ea (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 4.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(e a) stavak 4. mijenja se kako slijedi: |
4. Države članice poduzimaju potrebne korake da bi osigurale da emisijske jedinice u bilo koje vrijeme budu poništene na zahtjev osobe koja ih posjeduje. U slučaju zatvaranja kapaciteta za proizvodnju električne energije na njihovom državnom području zbog dodatnih nacionalnih mjera, države članice mogu poništiti emisijske jedinice iz ukupne količine emisijskih jedinica, koje namjeravaju prodati na dražbi, iz članka 10. stavka 2. do iznosa koji odgovara prosjeku verificiranih emisija dotičnog postrojenja tijekom petogodišnjeg razdoblja koje prethodi zatvaranju. Dotična država članica obavješćuje Komisiju o takvoj namjeri poništavanja u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 4. |
„4. Države članice poduzimaju potrebne korake da bi osigurale da emisijske jedinice u bilo koje vrijeme budu poništene na zahtjev reguliranog subjekta koji ih posjeduje. U slučaju zatvaranja kapaciteta za proizvodnju električne energije na njihovom državnom području zbog dodatnih nacionalnih mjera, države članice mogu poništiti emisijske jedinice iz ukupne količine emisijskih jedinica, koje namjeravaju prodati na dražbi, iz članka 10. stavka 2. do iznosa koji odgovara prosjeku verificiranih emisija dotičnog postrojenja tijekom petogodišnjeg razdoblja koje prethodi zatvaranju. Dotična država članica obavješćuje Komisiju o takvoj namjeri poništavanja u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 4. |
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 16.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 14. – stavak 1. – podstavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
U tim provedbenim aktima primjenjuju se kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđeni Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*), uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako bi ta biomasa imala nultu stopu. U njima se utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavine izvorâ s nultom stopom i izvora koji nemaju nultu stopu. U njima se utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, čime se osigurava obračun tih emisija i izbjegavanje dvostrukog računanja.”; |
U tim provedbenim aktima primjenjuju se kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđeni Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*), uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako bi ta biomasa imala nultu stopu. U njima se utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavine izvorâ s nultom stopom i izvora koji nemaju nultu stopu. U njima se utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, čime se osigurava obračun tih emisija i izbjegavanje dvostrukog računanja. U njima se također utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih i niskougljičnih goriva „od izvora do spremnika”; |
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 19. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
„(19 a) Članak 19. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Bilo koja osoba može držati emisijske jedinice. Registar je dostupan javnosti i sadržava odvojene račune za bilježenje emisijskih jedinica koje drži pojedina osoba, koja izdaje ili prenosi ili kojoj se izdaju ili prenose emisijske jedinice. |
„2. Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, uz središnje i nacionalne račune za upravljanje, samo regulirani subjekti s prošlim, postojećim ili predvidivim budućim obvezama usklađenosti sa sustavom trgovanja emisijama mogu držati emisijske jedinice. Registar je dostupan javnosti i sadržava odvojene račune za bilježenje emisijskih jedinica koje drži pojedini subjekt, koji izdaje ili prenosi ili kojem se izdaju ili prenose emisijske jedinice. |
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 19. – stavak 2.a (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(19 b) U članku 19., sljedeći se stavak umeće nakon stavka 2.: |
|
„2a. Regulirani subjekti s ukupnim godišnjim emisijama nižim od 25 000 tona ekvivalenta ugljikova dioksida godišnje mogu ovlastiti fizičku ili pravnu osobu da se registrira za vođenje računa iz registra koji pripadaju reguliranom subjektu i da u ime reguliranog subjekta provodi sve vrste transakcija na koje taj račun ima pravo. Odgovornost za usklađenost ostaje na reguliranom subjektu. Pri ovlašćivanju fizičke ili pravne osobe regulirani subjekt jamči da ne postoji sukob interesa između ovlaštene osobe ili subjekta i nadležnih tijela, nacionalnih administratora, verifikatora ili drugih tijela koja podliježu odredbama ove Direktive. |
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 23. – stavak 3.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3.d stavka 3., članka 10. stavka 4., članka 10.a stavaka 1. i 8., članka 10.b stavka 5., članka 12. stavka 7. trećeg podstavka, članka 19. stavka 3., članka 22., članka 24. stavka 3., članka 24.a stavka 1., članka 25.a stavka 1. i članka 28.c. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.” |
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3.d stavka 3., članka 3.e, članka 10. stavka 4., članka 10.a stavaka 1. i 8., članka 10.b stavka 5., članka 12. stavka 7. trećeg podstavka, članka 19. stavka 3., članka 22., članka 24. stavka 3., članka 24.a stavka 1., članka 25.a stavka 1. i članka 28.c. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.” |
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 29.b (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(19 d) Iza članka 29.a umeće se sljedeći članak 29.b: |
|
„Članak 29.b |
|
Mehanizam za sprečavanje kratkoročne volatilnosti cijena |
|
Ako je tijekom više od četiri uzastopna tjedna prosječna cijena emisijske jedinice na dražbama koje se provode u skladu s aktom donesenim na temelju članka 10. stavka 4. više od 15 % veća od prosječne cijene emisijske jedinice tijekom prethodna četiri uzastopna tjedna na dražbama za emisijske jedinice, Komisija hitno u skladu s člankom 1.a stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814 donosi odluku o oslobađanju x milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta. Europska komisija tri mjeseca nakon odluke iz ovog članka izvješćuje o sveukupnim učincima na cijenu ugljika u EU-u, sudionike na tržištu i rezervu za stabilnost tržišta. To će se izvješće objaviti i biti dostupno javnosti.” |
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 19.e (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 29.c (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(19 e) Iza članka 29.a umeće se sljedeći članak 29.c: |
|
„Članak 29.c |
|
Privremena virtualna granica |
|
Ako je tijekom više od četiri uzastopna tjedna cijena emisijske jedinice na dražbama koje se provode u skladu s aktom donesenim na temelju članka 10. stavka 4. dvostruko veća od prosječne cijene u 2021. ili trostruko veća od prosječne cijene u 2020., Komisija do [umetnuti datum (npr. 31.12.2025.)] donosi odluku o oslobađanju dostatnog broja emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta u skladu s člankom 1.a stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814 kako bi se podržao postojeći mehanizam za zaštitu od istjecanja ugljika. ” |
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.
Direktiva 2003/87/EZ
Poglavlje IV.a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(21) nakon članka 30. umeće se sljedeće poglavlje IV.a: |
Briše se. |
[...] |
(briše se cijela točka 21. o poglavlju IV.a) |
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 21.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 31. – a (novi)
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(21 a) U poglavlju V. prije članka 31. umeće se sljedeći članak 31. -a: |
|
„Članak 31.-a |
|
Komisija redovito preispituje ovu Direktivu s obzirom na regulatorno pojednostavnjenje [i uključujući kombinirani i kumulativni učinak paketa za ostvarivanje cilja od 55 %] te, prema potrebi, predlaže izmjene ove Direktive. Komisija i nadležna tijela stalno se prilagođavaju najboljoj praksi administrativnih postupaka i poduzimaju sve mjere za pojednostavnjenje provedbe ove Direktive, uz održavanje administrativnog opterećenja na najmanjoj mogućoj razini. ” |
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 22.
Direktiva 2003/87/EZ
Prilozi
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(22) prilozi I., II.b, IV. i V. Direktivi 2003/87/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi, a prilozi III., III.a i III.b umeću se u Direktivu 2003/87/EZ kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Direktivi. |
(22) prilozi I., II.b, IV. i V. Direktivi 2003/87/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi. |
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Odluka (EU) 2015/1814
Članak 1. – stavak 5.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5. Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju između 833 milijuna i 1 096 milijuna, broj emisijskih jedinica jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, i 833 milijuna oduzima se od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te se stavlja u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine. Ako je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju veći od 1 096 milijuna emisijskih jedinica, broj emisijskih jedinica koji treba oduzeti od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te stavljati u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine iznosi 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. Odstupajući od zadnje rečenice, postotak se mora udvostručiti do 31. prosinca 2030. |
5. Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju između 833 milijuna i 1 096 milijuna, broj emisijskih jedinica jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, i 833 milijuna oduzima se od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te se stavlja u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. srpnja te godine. Ako je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju veći od 1 096 milijuna emisijskih jedinica, broj emisijskih jedinica koji treba oduzeti od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te stavljati u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. srpnja te godine iznosi 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. Odstupajući od zadnje rečenice, postotak se mora udvostručiti do 31. prosinca 2030. ako je u prethodnoj godini prosječna cijena emisijske jedinice na europskom tržištu ugljika bila niža od 30 EUR. |
Ne dovodeći u pitanje ukupan broj emisijskih jedinica koje se oduzimaju u skladu s ovim stavkom, do 31. prosinca 2030. emisijske jedinice iz članka 10. stavka 2. prvog podstavka točke (b) Direktive 2003/87/EZ ne uzimaju se u obzir za određivanje udjela kojim države članice pridonose tom ukupnom iznosu. |
Ne dovodeći u pitanje ukupan broj emisijskih jedinica koje se oduzimaju u skladu s ovim stavkom, do 31. prosinca 2030. emisijske jedinice iz članka 10. stavka 2. prvog podstavka točke (b) Direktive 2003/87/EZ ne uzimaju se u obzir za određivanje udjela kojim države članice pridonose tom ukupnom iznosu. |
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Odluka (EU) 2015/1814
Članak 1. – stavak 5.a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
5.a Osim ako je drukčije odlučeno u okviru prvog preispitivanja provedenog u skladu s člankom 3., počevši od 2023. prestaju vrijediti emisijske jedinice koje se nalaze u rezervi, a koje premašuju 400 milijuna emisijskih jedinica.”; |
5.a Osim ako je drukčije odlučeno u okviru prvog preispitivanja provedenog u skladu s člankom 3., od 2023. emisijske jedinice koje se drže u rezervi, a koje premašuju 400 milijuna emisijskih jedinica izdvajaju se za potrebe povećanja sredstava Modernizacijskog fonda, Inovacijskog fonda i sprečavanja aktiviranja međusektorskog faktora korekcije. |
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
Odluka (EU) 2015/1814
Članak 1.a
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) umeće se sljedeći članak 1.a: |
Briše se. |
„Članak 1.a |
|
Funkcioniranje rezerve za stabilnost tržišta za sektor zgrada i sektor cestovnog prometa |
|
[...] |
|
Amandman 115
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 2. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
2. Ova Uredba ne primjenjuje se na ratne brodove, vojne pomoćne brodove, brodove za izlov ili obradu ribe, drvene brodove primitivne izrade, brodove koji nemaju mehanički pogon ni vladine brodove koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe. |
2. Ova Uredba ne primjenjuje se na ratne brodove, vojne pomoćne brodove, brodove za izlov ili obradu ribe, drvene brodove primitivne izrade, brodove koji nemaju mehanički pogon, vladine brodove koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe ni brodove koji se upotrebljavaju za potrebe civilne zaštite te potrage i spašavanja. |
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – točka b
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-1 a) u članku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim: |
(b) „luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda i/ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja; |
„luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike; iz toga proizlazi, za potrebe ovog propisa, da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda i/ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke, zaustavljanja u luci pretovara susjedne zemlje koja nije članica EU-a te zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja; |
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -1.b (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 3. – točke oa (nova) i ob (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(-1b) U članku 3. dodaju se sljedeće točke (oa) i (ob): |
|
(oa) „plovidba u uvjetima leda” znači plovidba broda s klasom leda na moru unutar ledenog ruba. |
|
(ob) „ledeni rub” definira se stavkom 4.4. Nomenklature morskog leda Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz ožujka 2014., kao razgraničenje, u predmetno vrijeme, između otvorenog mora i morskog leda bilo koje vrste, koji se brzo kreće ili pluta; |
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 4. – podtočka -a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 6. – stavak 4.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(-a) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: |
4. Plan praćenja također može sadržavati informacije o klasi leda broda i/ili postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za određivanje i bilježenje prijeđene udaljenosti i vremena provedenog na moru tijekom plovidbe kroz led. |
„4. Za brodarska društva koja namjeravaju predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda broda ili plovidbe u uvjetima leda ili oboje u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, plan praćenja također sadržava informacije o klasi leda broda i o postupcima, odgovornostima, formulama i izvorima podataka za određivanje i bilježenje prijeđene udaljenosti i vremena provedenog na moru tijekom plovidbe u uvjetima leda. |
|
Navode se i informacije o postupcima za bilježenje datuma i vremena plovidbe u uvjetima leda te odvija li se putovanje između luka u nadležnosti države članice, je li polazište u luci u nadležnosti države članice ili je li dolazak u luku u nadležnosti države članice. ” |
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 9. – stavak 1.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(5 a) U članku 9. stavak 1. mijenja se kako slijedi: |
|
(a) dodaje se sljedeća točka (h): |
|
klasa leda i je li putovanje uključivalo plovidbu u uvjetima leda, ako brodarsko društvo namjerava predati manje emisijskih jedinica na toj osnovi u skladu s Direktivom 2003/87/EZ. Ako su putovanja uključivala plovidbu u uvjetima zaleđenog mora i ako brodarsko društvo tako nastoji predati manje emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ, navode se i informacije o datumu, vremenu i lokaciji plovidbe u uvjetima zaleđenog mora, metodi mjerenja potrošnje loživog ulja, potrošnje goriva i faktora emisije goriva za svaku vrstu goriva za vrijeme plovidbe u uvjetima zaleđenog mora te prijeđenoj udaljenosti za vrijeme plovidbe u uvjetima zaleđenog mora. |
|
(b) posljednji podstavak zamjenjuje se sljedećim: |
Društva mogu pratiti i pokazatelje u vezi s klasom leda broda i plovidbom kroz led, kada je to primjenjivo. |
„Ako brodarsko društvo namjerava predati manje emisijskih jedinica zbog plovidbe kroz led u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, ono može primijeniti iznimku iz prvog podstavka samo za one mjesece kada brod ne plovi kroz led.” |
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka 5.b (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 9. – stavak 2.
|
|
Tekst na snazi |
Izmjena |
|
(5 b) u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: |
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 10., društvo se izuzima od obveze praćenja informacija iz stavka 1. ovog članka za određeni brod na osnovi pojedinačnog putovanja ako: |
„2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 10., društvo se izuzima od obveze praćenja informacija iz stavka 1. ovog članka za određeni brod na osnovi pojedinačnog putovanja ako: |
(a) sva putovanja broda tijekom razdoblja izvješćivanja počinju ili završavaju u luci pod nadležnošću države članice; i |
(a) sva putovanja broda tijekom razdoblja izvješćivanja počinju ili završavaju u luci pod nadležnošću države članice; i vrijedi jedno od sljedećeg |
(b) brod prema svom rasporedu obavi više od 300 putovanja tijekom razdoblja izvješćivanja. |
(b) brod prema svom rasporedu obavi više od 300 putovanja tijekom razdoblja izvješćivanja ili. |
|
(c) društvo za ta putovanja gubi pravo na predaju manje emisijskih jedinica zbog plovidbe kroz led u skladu s Direktivom 2003/87/EZ |
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka -6.a (nova)
Uredba (EU) 2015/757
Članak 10. – stavak 1. – točka ka (nova)
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
|
(6 a) U članku 10. dodaje se sljedeća točka (ka): |
|
„Društva mogu pratiti informacije u vezi s klasom leda broda i plovidbom kroz led, kada je to primjenjivo. Za brodarska društva koja namjeravaju predati manje emisijskih jedinica na temelju klase leda broda ili plovidbe kroz led ili oboje u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, praćenje zasebno obuhvaća klasu leda, ukupnu prijeđenu udaljenost i ukupne emisije CO2 iz svih putovanja koja su uključivala plovidbu u uvjetima leda i ukupnu udaljenost prijeđenu tijekom putovanja koja su uključivala plovidbu u uvjetima leda”. |
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Države članice, najkasnije do 31. prosinca 2023., donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima 1. i 2. ove Direktive. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. |
1. Države članice do 31. prosinca one godine koja slijedi godinu stupanja na snagu ove Direktive donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji bez odlaganja dostavljaju tekst tih mjera. |
Amandman 123
Prijedlog direktive
Prilog – stavak 1. – točka c – podtočka vii – tablica
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I – stavak 1. – točka c – podtočka vii – tablica
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
|
„Pomorski promet |
Staklenički plinovi obuhvaćeni Uredbom (EU) 2015/757”; |
Djelatnosti pomorskog prometa brodovima obuhvaćenima Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća koji obavljaju putovanja u svrhu prijevoza putnika ili tereta u komercijalne svrhe |
|
Izmjena |
|
„Pomorski promet |
Staklenički plinovi obuhvaćeni Uredbom (EU) 2015/757”; |
Djelatnosti pomorskog prometa brodovima obuhvaćenima Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća koji obavljaju putovanja u svrhu prijevoza putnika ili tereta u komercijalne svrhe |
|
Ta djelatnost ne uključuje: |
|
(a) putovanja u okviru ugovora o obavljanju javnih usluga ili putovanja koja podliježu obvezama pružanja javne usluge iz Uredbe (EEZ) br. 3577/92; |
|
(b) putovanja koja se obavljaju na rutama u najudaljenije regije i/ili iz njih i putovanja koja se obavljaju unutar najudaljenijih regija, kako je navedeno u članku 299. stavku 2. Ugovora; |
|
(c) putovanja koja se obavljaju na rutama između otoka i kopna, među otocima koji su dio iste otočne regije ili područja; |
|
(d) putovanja koja obavlja brod s ukupnim godišnjim emisijama koje iznose manje od 10 000 tona; |
|
(e) humanitarna putovanja; |
|
(f) putovanja radi potrage i spašavanja ili dijelovi uobičajenih putovanja brodova na kojima su se morale provoditi aktivnosti potrage i spašavanja. |
|
(g) višu silu za sve dijelove putovanja; |
|
Amandman 124
Prijedlog direktive
Prilog I. – stavak 1. – točka a
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I. – točka 1.
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa te postrojenja u kojima emisije nastale izgaranjem biomase koje ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 14. čine više od 95 % ukupnih emisija stakleničkih plinova. |
1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa. |
Amandman 125
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Prilozi III., III.a i III.b
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(2) Sljedeći prilozi umeću se kao prilozi III., III.a i III.b Direktivi 2003/87/EZ:
|
Briše se.
|
[...] |
(briše se cijela točka 2. i odgovarajući prilozi) |
Amandman 126
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 3. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog IV. – dio C
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(c) dodaje se sljedeći dio C: |
Briše se. |
„DIO C – Praćenje emisija koje odgovaraju djelatnosti iz Priloga III. i izvješćivanje o njima |
|
[…] |
|
Amandman 127
Prijedlog direktive
Prilog I. – točka 4.
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog V. — dio C
|
|
Tekst koji je predložila Komisija |
Izmjena |
(4) u Prilogu V. Direktivi 2003/87/EZ dodaje se sljedeći dio C: |
Briše se. |
„DIO C – Verifikacija emisija koje odgovaraju djelatnosti iz Priloga III. |
|
[...] |
|
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Izmjena Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 |
|||
Referentni dokumenti |
(COM(2021)0551 – C9-0318/2021 – 2021/0211(COD)) |
|||
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
TRAN 13.9.2021 |
|||
Izvjestitelj za mišljenje Datum imenovanja |
Andrey Novakov 29.10.2021 |
|||
Razmatranje u odboru |
7.2.2022 |
|
|
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Erik Bergkvist, Izaskun Bilbao Barandica, Paolo Borchia, Karolin Braunsberger-Reinhold, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Carlo Fidanza, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Leila Chaibi, Clare Daly, Pär Holmgren |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
30 |
+ |
ECR |
Carlo Fidanza, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski |
ID |
Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Julie Lechanteux, Philippe Olivier |
PPE |
Magdalena Adamowicz, Karolin Braunsberger-Reinhold, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo |
Renew |
José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Dominique Riquet |
S&D |
Andris Ameriks, Isabel García Muñoz |
8 |
- |
ECR |
Peter Lundgre |
S&D |
Vera Tax |
The Left |
Leila Chaibi, Clare Daly |
Verts/ALE |
Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Pär Holmgren, Tilly Metz |
10 |
0 |
NI |
Mario Furore |
Renew |
Jan-Christoph Oetjen |
S&D |
Erik Bergkvist, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, István Ujhelyi, Petar Vitanov |
The Left |
Elena Kountoura |
Korišteni znakov:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Izmjena Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 |
|||
Referentni dokumenti |
(COM(2021)0551 – C9-0318/2021 – 2021/0211(COD)) |
|||
Datum podnošenja EP-u |
14.7.2021 |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
ENVI 13.9.2021 |
|
|
|
Odbori od kojih je zatraženo mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
DEVE 11.11.2021 |
BUDG 13.9.2021 |
ITRE 13.9.2021 |
TRAN 13.9.2021 |
Pridruženi odbori Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 11.11.2021 |
ITRE 11.11.2021 |
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Peter Liese 17.9.2021 |
|
|
|
Razmatranje u odboru |
9.9.2021 |
10.2.2022 |
22.3.2022 |
|
Datum usvajanja |
17.5.2022 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
62 20 5 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Mathilde Androuët, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurélia Beigneux, Monika Beňová, Hildegard Bentele, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Malin Björk, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Andreas Glück, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Ewa Kopacz, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Marian-Jean Marinescu, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Nicola Procaccini, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Linea Søgaard-Lidell, Maria Spyraki, Nicolae Ştefănuță, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Michael Bloss, Manuel Bompard, Milan Brglez, Stelios Kympouropoulos, Manuela Ripa, Christel Schaldemose, Vincenzo Sofo, Idoia Villanueva Ruiz |
|||
Datum podnošenja |
24.5.2022 |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
62 |
+ |
PPE |
Traian Băsescu, Hildegard Bentele, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Stelios Kympouropoulos, Esther de Lange, Peter Liese, Liudas Mažylis, Ljudmila Novak, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Maria Spyraki, Pernille Weiss |
Renew |
Pascal Canfin, Andreas Glück, Martin Hojsík, Jan Huitema, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nicolae Ştefănuță, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Emma Wiesner, Michal Wiezik |
S&D |
Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Milan Brglez, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, Javi López, César Luena, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Christel Schaldemose, Günther Sidl, Tiemo Wölken |
The Left |
Malin Björk, Manuel Bompard, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Idoia Villanueva Ruiz, Mick Wallace |
Verts/ALE |
Margrete Auken, Michael Bloss, Bas Eickhout, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus, Manuela Ripa |
20 |
- |
ECR |
Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Nicola Procaccini, Rob Rooken, Vincenzo Sofo, Alexandr Vondra, Anna Zalewska |
ID |
Mathilde Androuët, Simona Baldassarre, Aurélia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Joëlle Mélin, Silvia Sardone |
NI |
Edina Tóth |
PPE |
Marian-Jean Marinescu |
S&D |
Tudor Ciuhodaru |
5 |
0 |
NI |
Ivan Vilibor Sinčić |
PPE |
Fulvio Martusciello, Dolors Montserrat, Luisa Regimenti |
S&D |
Petar Vitanov |
Korišteni znakov:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1]SL C 152, 31.1.2022., str. 175.
- [2]Još nije objavljeno u Službenom listu.
- [3] Posebno izvješće IPCC-a: „Načini za ublažavanje kompatibilni s ciljem od 1,5 °C u kontekstu održivog razvoja”, https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/02/SR15_Chapter2_Low_Res.pdf, str. 95.
- [4] https://news.un.org/en/story/2020/11/1077712.
- [5] https://www.transportenvironment.org/wp-content/uploads/2021/12/Road-to-road-ETS-10-ETS2_SCF-criteria.pdf
- [6] https://www.cer.be/media/press-releases/eu-emissions-trading-system-ets-cornerstone-eu-climate-policy
- [7] https://www.unep.org/resources/adaptation-gap-report-2021, str. 29.
- [8] Isto, str. 33.
- [9] Posebno u Sporazumu iz Kopenhagena, stavak 8.
- [10] COM(2021)0562