IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

24.5.2022 - (COM(2021)0555 – C9‑0321/2021 – 2021/0200(COD)) - ***I

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestiteljica: Jessica Polfjärd

Amandmani

• 001-043 (PDF - 199 KB)
• 001-043 (DOC - 48 KB)
• 044-049 (PDF - 131 KB)
• 044-049 (DOC - 29 KB)
• 050-050 (PDF - 112 KB)
• 050-050 (DOC - 74 KB)
• 051-051 (PDF - 105 KB)
• 051-051 (DOC - 70 KB)
• 052-052 (PDF - 100 KB)
• 052-052 (DOC - 20 KB)
• 053-053 (PDF - 111 KB)
• 053-053 (DOC - 21 KB)
• 054-060 (PDF - 160 KB)
• 054-060 (DOC - 39 KB)
• 061-070 (PDF - 139 KB)
• 061-070 (DOC - 31 KB)
• 071-078 (PDF - 131 KB)
• 071-078 (DOC - 31 KB)
• 079-084 (PDF - 130 KB)
• 079-084 (DOC - 28 KB)
• 085-085 (PDF - 222 KB)
• 085-085 (DOC - 80 KB)
• 086-086 (PDF - 117 KB)
• 086-086 (DOC - 70 KB)
• 087-087 (PDF - 101 KB)
• 087-087 (DOC - 28 KB)

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(COM(2021)0555 – C9‑0321/2021 – 2021/0200(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0555),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0321/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.[1],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od xxx[2],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj;

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0163/2022),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman  1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.	(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, vodeći se pritom, među ostalim, načelima pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030.

Amandman  2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) Potreba za hitnim poduzimanjem mjera za smanjenje emisija sve je veća, kako je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naveo u svojim posljednjim izvješćima, od 7. kolovoza 2021. naslovljenom „Climate change 2021: The Physical Science Basis” te od 28. veljače 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability”. IPCC je s vrlo visokom razinom sigurnosti izjavio da su klimatske promjene prijetnja za dobrobit ljudi i zdravlje planeta te da svako daljnje odgađanje usklađenog, pravovremenog i globalnog djelovanja u pogledu prilagodbe i ublažavanja može dovesti do propuštanja kratke i jedinstvene prilike za osiguravanje održive budućnosti za sve. U izvješćima se iznose nove procjene vjerojatnosti prelaska razine globalnog zatopljenja od 1,5 °C u nadolazećim desetljećima i zaključuje da će, ako se emisije stakleničkih plinova odmah, brzo i znatno ne smanje, ograničavanje globalnog zatopljenja na gotovo 1,5 °C ili čak 2 °C biti izvan dosega. Unija bi stoga na tu hitnu situaciju trebala odgovoriti tako da uloži veće napore i pokaže se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Amandman  3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.	(3) Europski zeleni plan31 polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća31a. On obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji najkasnije do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na osobe svih rodova te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe suočene s energetskim siromaštvom ili siromaštvom u pogledu prijevoza i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Tranzicija različito utječe i na države članice i na regije. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.
__________________	__________________
31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.	31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.
	31a Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) Kako bi bile društveno prihvatljive, klimatske ambicije utvrđene ovom Uredbom trebale bi biti popraćene jednakim društvenim ambicijama. Povećana razina ambicije podrazumijeva znatne promjene u zahvaćenim sektorima koji bi mogli pretrpjeti društvene posljedice i posljedice u pogledu radne snage. Revidirani ciljevi smanjenja emisija trebali bi biti popraćeni odgovarajućim financijskim i političkim mjerama kako bi se osiguralo ispunjenje tih ciljeva na društveno pravedan način. Mjere mogu uključivati, među ostalim, provedbu procjena učinka na zapošljavanje kojima se ocjenjuje učinak na radna mjesta i radne uvjete na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i dodjelu nacionalnih sredstava i sredstava Unije za financiranje mjera za socijalnu prilagodbu i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rodnu ravnopravnost, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje i socijalnu zaštitu te za jamčenje učinkovitog kolektivnog pregovaranja. Također su važni pravodobno savjetovanje i učinkovito uključivanje nacionalnih socijalnih partnera u sektorima navedenima u članku 2. ove Uredbe kada je riječ o razvoju i provedbi nacionalnih mjera za provedbu ove Uredbe.

Amandman  5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3b) Osim toga, prijelaz na gospodarstvo Unije usklađeno s ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. mogao bi imati poseban učinak na određene gospodarske sektore, a posebno na ranjiva mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u tim sektorima. Pri provedbi ove Uredbe važno je da države članice stvore poticajno okruženje za ta poduzeća kako bi ona mogla provesti prijelaz na postupke s manje, a postupno i bez emisija stakleničkih plinova.

Amandman  6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3c) Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Globalni forum OECD-a o okolišu zaključili su da promjene u okolišu imaju rodno specifičan učinak. Rodno diferencirane uloge također dovode do diferencijacije ranjivosti rodova u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne neravnopravnosti.

Amandman  7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. kao i ostvarivanje negativnih emisija u razdoblju nakon te godine. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Njome se nadalje utvrđuje da se pri provedbi ciljeva prednost daje brzim i predvidljivim smanjenjima emisija te da se istodobno intenziviraju uklanjanja s pomoću prirodnih ponora. Doprinos neto uklanjanja cilju za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2, a ostatak ciljnih vrijednosti potrebno je ostvariti smanjenjem izravnih emisija.
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.	(5) Radi provedbe tih obveza i nacionalno utvrđenih doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.
__________________	__________________
33 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).	33 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Trgovanje emisijama  primjenjivat će se  i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34.	(7) Trgovanje emisijama može se primijeniti i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Međutim, emisije nekih sektora posljednjih su se godina povećale ili su ostale stabilne.
__________________	__________________
34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.	(9) U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica, postignuta smanjenja emisija, posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje i uklanjanje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Nakon 2030., nužno je da Unija te svaka država članica ostvare cilj klimatske neutralnosti diljem Unije najkasnije do 2050 i da u razdoblju nakon toga ostvare negativne emisije. Uredbom (EU) 2018/842 trebalo bi se osigurati da sve države članice usvoje putanju smanjenja emisija i konkretne dugoročne politike koje vode ostvarenju toga cilja.

Amandman  12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.	(10) Kako bi se izvršile obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma i ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %, svi sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

Amandman  13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.	(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova upotrebljava se ista metodologija kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Međutim, distribucija ciljeva država članica ne konvergira, što bi trebalo uzeti u obzir pri ocjenjivanju načina na koji nacionalni ciljevi doprinose cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

Amandman  14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11a) U Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana istaknuto je da je metan snažan staklenički plin i da od njega samo ugljikov dioksid više doprinosi klimatskim promjenama. Na molekularnoj razini metan je snažniji od ugljikova dioksida. Iako se metan u atmosferi zadržava kraće od ugljikova dioksida, on znatno utječe na klimu. Europska unija i Sjedinjene Države najavile su u rujnu 2021. preuzimanje globalne obveze smanjenja emisija metana, čemu se u međuvremenu pridružilo ukupno više od 100 zemalja. Potpisnice obveze nastoje ostvariti zajednički cilj smanjenja globalnih emisija metana do 2030. za najmanje 30 % u odnosu na razine iz 2020. i poboljšanje standarda izvješćivanja. Emisije metana, dušikova oksida i takozvanih F-plinova zajedno čine gotovo 20 % emisija stakleničkih plinova u Uniji. S obzirom na preuzete obveze i kratkotrajnu prirodu mnogih tih stakleničkih plinova, primjereno je u svim sektorima utvrditi jedan ili više ciljeva Unije za sve emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2.

Amandman  15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.	(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji za cilj ima zajamčiti zeleni oporavak a istovremeno bi mogao utjecati i na razinu emisija. Primjereno je tijekom ovog desetljeća održati stabilno, predvidljivo i ambiciozno regulatorno kretanje emisija kako bi se postigla potrebna smanjenja emisija i sigurnost pri planiranju.

Amandman  16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.	Briše se.

Amandman  17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(14a) U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119, prioritet bi trebalo dati izravnim smanjenjima emisija, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem CO2 kako bi se postigla klimatska neutralnost. U Uredbi (EU) 2021/1119 potvrđeno je da ponori ugljika obuhvaćaju prirodna i tehnološka rješenja. Uloga tehnoloških rješenja za uklanjanje ugljika razmatrana je i u nekoliko izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, posebno u doprinosu Radne skupine III. Šestom izvješću o procjeni. Važno je da se uspostavi program Unije za certificiranje sigurnog uklanjanja i trajnog skladištenja ugljika s pomoću tehnoloških rješenja, čime bi se državama članicama i sudionicima na tržištu pružila jasnoća za poboljšanje takvih uklanjanja. Kada takav program za certificiranje stupi na snagu, može se provesti analiza obračuna takvih uklanjanja u skladu s pravom Unije, među ostalim utječe li obračun takvih uklanjanja na emisije obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/842, uz potpuno poštovanje uvjeta utvrđenih u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Ta se uklanjanja smatraju dodatnima i ona se ne računaju u potrebno smanjenje emisija u skladu s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

Amandman  18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom uredbom. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030.	(15) Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom uredbom. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030. Državama članicama koje imaju pravo na tu fleksibilnu mogućnost, ali je nisu iskoristile 2019. u kontekstu Uredbe (EU) 2018/842, trebalo bi omogućiti da revidiraju tu odluku kako bi uzele u obzir novopredložene nacionalne ciljeve smanjenja emisija. Dotičnim državama članicama također bi trebalo omogućiti da češće revidiraju postotke koje su izvorno prijavile.

Amandman  19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16a) Kako bi se osiguralo i potaknulo da se države članice pridržavaju svojih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena, trebalo bi ojačati korektivne mjere i bolje ih povezati s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Ako neka država članica premaši svoje godišnje emisijske kvote tijekom dvije uzastopne godine, trebala bi revidirati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan podnesen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 te istodobno omogućiti javnosti da sudjeluje u tom postupku.

Amandman  20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16b) Unija i njezine države članice stranke su Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”)1a. Javni nadzor i pristup pravosuđu temeljni su dio demokratskih vrijednosti Unije i alat kojim se štiti vladavina prava. U svojoj komunikaciji od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Poboljšanje pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama” Komisija je potvrdila da pristup pravosuđu nije zajamčen u svim državama članicama te je pozvala Vijeće i Europski parlament da u sektorsko zakonodavstvo uvedu izričite odredbe o pristupu pravosuđu. Stoga je primjereno utvrditi odredbu kojom se javnosti osigurava pristup pravosuđu za djelovanja kojima se provodi Uredba (EU) 2018/842 kako je izmijenjena.
	__________________
	1a SL L 124, 17.5.2015., str. 4.

Amandman  21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(16c) Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena i drugim zakonodavstvom Unije, osobito ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2021/1119, Unija i države članice trebale bi se pri provedbi politika voditi najnovijim znanstvenim podacima. Stoga bi se u Uredbi (EU) 2018/842 trebali na odgovarajući način uzeti u obzir savjeti Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene uspostavljenog člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 kako je izmijenjena.

Amandman  22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.	Briše se.

Amandman  23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18a) Imajući u vidu dugoročnu dimenziju djelotvorne zaštite klime propisane Uredbom (EU) 2021/1119 i predanost Unije ciljevima Pariškog sporazuma, jasni pojedinačni dugoročni planovi država članica za smanjenje emisija nakon 2030. omogućili bi preciznije planiranje politika. Stoga je primjereno uključiti postupak kojim se utvrđuju nacionalni načini smanjenja za svaku državu članicu u cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.

Amandman  24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Naslov

Tekst na snazi	Izmjena
	(-1) Naslov se zamjenjuje sljedećim:
Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013	Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. i nakon toga kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013

Obrazloženje

U naslovu bi trebalo biti jasno navedeno da ovom Uredbom nije obuhvaćeno samo razdoblje do 2030., već i ono nakon toga.

Amandman  25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;	(1) Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
	„Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 2005. u 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe. Njome se doprinosi dugoročnom cilju klimatske neutralnosti u svim državama članicama najkasnije do 2050., a nakon te godine cilj je ostvarivanje negativnih emisija. Njome se stoga doprinosi postizanju ciljeva Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma. Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa te utire put za utvrđivanje ciljeva Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova nakon 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe.”

(32018R0842)

Amandman  26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 2.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 2. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2a) U članku 2. umeće se sljedeći stavak:
	„1.a  Za potrebe ove Uredbe može se smatrati da nultu stopu emisija imaju samo biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Ako je udio biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, koja su proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, veći od maksimalnog udjela utvrđenog u članku 26. Direktive (EU) 2018/2001, za potrebe ove Uredbe ne smatra se da ta biogoriva i tekuća biogoriva imaju nultu stopu emisija. Komisija do siječnja 2024., prema potrebi, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog za izmjenu pravila o utvrđivanju emisija stakleničkih plinova i zahtjevima za izvješćivanje iz Uredbe (EU) 2018/1999 u skladu s ovim člankom.”
	_________
	1a Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

Obrazloženje

Postrojenja koja stvaraju energiju izgaranjem biomase ispuštaju više ugljikova dioksida po jedinici energije nego ekvivalentna postrojenja na fosilna goriva. Zbroj izravnih i neizravnih emisija ugljikova dioksida u nekih biogoriva veći je od emisija njihovih fosilnih ekvivalenata. Stoga se ne bi trebalo smatrati da te tehnologije imaju nultu stopu emisija.

Amandman  27

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavci 2. i 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3)  u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:	(3)  u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„2.  Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:	„2.  Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:
(a)  2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;	(a)  2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;
(b) 2023., 2024. i 2025. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;	(b) od 2023. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi; Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;
(c) u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.	Briše se.
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.	3. Nakon neposrednog savjetovanja s državama članicama Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.
Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.	Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.
Za 2023., 2024. i 2025. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.	Za razdoblje od 2023. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.
Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.”	Briše se.

Amandman  28

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a)  U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:
	5.a „Mjere poduzete za ograničavanje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u stavcima 1., 2. i 3. provode se u skladu s poštenom i pravednom tranzicijom za sve. Komisija donosi zajedničke smjernice kojima se utvrđuju metode za potporu državama članicama u provedbi poštene i pravedne tranzicije za sve.”

 

 

Amandman  29

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3b) Umeće se sljedeći članak:
	„Članak 4.a
	Najmanji doprinosi za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 za 2030.
	1.  Prema potrebi, Komisija do srpnja 2023. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog kojim se utvrđuje jedan ili više ciljeva na razini Unije za smanjenje, do 2030., emisija koje nisu povezane s CO2, a obuhvaćene su člankom 2. stavkom 1. ove Uredbe. Taj cilj ili ciljevi usklađuju se s procijenjenim smanjenjima emisija potrebnima za ostvarenje cilja iz članka 1. ove Uredbe i cilja utvrđenog u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1119 te se predlažu nakon bliskog savjetovanja sa Znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene.
	2.  Komisija do 31. srpnja 2023. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni smanjenja emisija koje nisu povezane s CO2 na razini Unije, koje se planiraju i provode u skladu s relevantnim pravom i politikama Unije te nacionalnim zakonima i politikama, uključujući integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i strateške planove zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/21151a Europskog parlamenta i Vijeća. Ako Komisija predstavi zakonodavni prijedlog u skladu sa stavkom 1. i procijeni da se ne očekuje da će se smanjenjem emisija koje nisu povezane s CO2 ostvariti cilj ili ciljevi iz tog stavka, Komisija daje preporuke za dodatne mjere ublažavanja, a države članice poduzimaju odgovarajuće mjere.
	3.  Ako Komisija u izvješću iz stavka 2. ovog članka ili u svojoj godišnjoj ocjeni u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999 zaključi da Unija ne ostvaruje dovoljan napredak prema postizanju minimalnog doprinosa u pogledu emisija koje nisu povezane s CO2 u skladu s člankom 1. ove Uredbe, Komisija u tu svrhu, prema potrebi, podnosi zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću koji mogu uključivati sektorske ciljeve ili sektorske mjere, ili oboje.
	___________
	1a Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

Amandman  30

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavci 1. i 2.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3c) U članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
1. U odnosu na godine od 2021. do 2025. država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.	„1. U odnosu na godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.”
2. Za godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.	Briše se.

(32018R0842)

Amandman  31

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka a

Tekst na snazi	Izmjena
	(3d) U članku 5. stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
(a) za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote pohraniti za sljedeće godine do 2030.; i	„(a) za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 5 % svojih godišnjih emisijskih kvota pohraniti za sljedeće godine do 2025.; i”

(32018R0842)

Amandman  32

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka b

Tekst na snazi	Izmjena
	(3e) U članku 5. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b)  za godine od 2022. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 30 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.	(b) za godine od 2022. do 2024., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2025.

(32018R0842)

Amandman  33

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.f (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3f) U članku 5. stavku 3. dodaje se sljedeća točka:
	„(ba)  za godine od 2026. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.”

Amandman  34

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.g (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3g) U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	„4.  Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2025.
	Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
	Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i o cijeni prijenosa po toni ekvivalenta CO2.”

(32018R0842)

 

Amandman  35

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.h (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 6.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3h) U članku 5. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:
Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice mogu iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom.	„Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice koriste za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i javno objavljuju te podatke u obliku koji je lako dostupan. Država članica koja prenosi godišnje emisijske kvote drugoj državi članici objavljuje evidenciju o prijenosu i javno objavljuje naknadu koju je dobila za te kvote.”

(32018R0842)

Amandman  36

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.i (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 6. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3i) U članku 6. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.	„Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati svoju odluku o obavješćivanju do 2023. i revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2023., do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.”

(32018R0842)

Amandman  37

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8.

Tekst na snazi	Izmjena
	(5a) Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 8.	Članak 8.
Korektivne mjere	Korektivne mjere
1.  Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 21. Uredbe (EU) 525/2013 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:	„1.  Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 29. Uredbe (EU) 2018/1999 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:
	(-a)  detaljno objašnjenje koje utvrđuje razloge zbog kojih država članica ne uspijeva postići dovoljan napredak u ispunjenju svojih obveza iz članka 4. ove Uredbe;
	(-ab)  ukupni iznos financijskih sredstava Unije koje je država članica primila za potrošnju i ulaganje povezano s klimom i zelenom tranzicijom, kako je upotreba tih sredstava doprinijela ispunjavanju njezinih obveza iz članka 4. ove Uredbe i kako namjerava upotrijebiti ta sredstva za svrhu ispunjenje tih obveza;
(a)  dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;	(a)  dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;
(b)  strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.	(b)  strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe; ako država članica osnuje nacionalno savjetodavno tijelo za klimu, ona traži savjete od tog tijela kako bi utvrdila potrebne mjere;
	(ba)  izjavu o količini dodatnih smanjenja emisija za koje država članica procjenjuje da će ih postići na temelju tih politika i metodu kojom se koristi za procjenu tih dodatnih smanjenja emisija;
	(bb)  objašnjenje kako će se planom korektivnih mjera ojačati integrirani nacionalni energetski i klimatski plan države članice donesen na temelju Uredbe (EU) 2018/1999.
	1.a  Ako država članica prekorači svoje godišnje emisijske kvote u dvije ili više uzastopnih godina, dužna je preispitati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i svoju dugoročnu nacionalnu strategiju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Država članica dovršava to preispitivanje u roku od šest mjeseci. Komisija izdaje preporuke u kojima se utvrđuje kako bi trebalo izmijeniti nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročnu nacionalnu strategiju države članice, ili oboje. Država članica Komisiji dostavlja revidirane planove zajedno s izjavom u kojoj se navodi kako će se predloženim revizijama ispraviti neusklađenost s godišnjim emisijskim kvotama i, prema potrebi, na koji je način odgovorila na preporuke Komisije. Ako integrirani nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročna strategija ostanu u znatnoj mjeri nepromijenjeni, država članica objavljuje obrazloženje u kojem navodi svoje razloge.
2.  Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.	2.  U skladu sa svojim godišnjim programom rada, Europska agencija za okoliš i Znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene osnovan člankom 3. Uredbe 2021/1119 pomažu Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.
3.  Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera.	3.  Komisija izdaje mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te revidira svoj plan korektivnih mjera. Ako predmetna država članica ne postupi u skladu s preporukom ili s većim dijelom preporuke, dužna je Komisiji dostaviti obrazloženje.
	3.a  Plan korektivnih mjera i mišljenja Komisije te odgovori i obrazloženja dobiveni od država članica iz stavaka 1., 2. i 3. dostupni su javnosti.
	3.b  Kada ažuriraju svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2018/1999, države članice upućuju na svoje moguće korektivne akcijske planove u skladu sa stavkom 1. i 1.a i, prema potrebi, na sva mišljenja koje je izdala Komisija na temelju ovog članka.”

(32018R0842)

Amandman  38

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2.  Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.	„2.  Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. ili u razdoblju od 2026. do 2030. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.”

(32018R0842)

Amandman  39

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 11.a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Umeće se sljedeći članak:	Briše se.
Članak 11.a
Dodatna rezerva
1. Ako Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća** i uzimajući u obzir ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, u registru Unije uspostavlja se dodatna rezerva.
2.  Države članice koje odluče da neće pridonositi dodatnoj rezervi niti je koristiti o svojoj odluci obavješćuju Komisiju najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.
3.  Dodatna rezerva sastoji se od neto uklanjanja koja su države članice sudionice ostvarile u razdoblju od 2026. do 2030., a premašuju njihove ciljne vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/841 nakon što se oduzme sljedeće:
(a) fleksibilne mogućnosti iskorištene na temelju članaka od 11. do 13.b Uredbe (EU) 2018/841; i
(b) količine koje se uzimaju u obzir radi usklađenosti na temelju članka 7. ove Uredbe.
4.  Ako se na temelju stavka 1. uspostavi dodatna rezerva, država članica sudionica može se koristiti njome ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) emisije stakleničkih plinova te države članice premašuju njezine godišnje emisijske kvote u razdoblju od 2026. do 2030.;
(b) država članica iskoristila je fleksibilne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3.;
(c) država članica maksimalno je iskoristila neto uklanjanja u skladu s člankom 7., čak i kad ta količina ne doseže razinu utvrđenu u Prilogu III.; i
(d) država članica nije ostvarila neto prijenose drugim državama članicama u skladu s člankom 5.
5.  Ako država članica ispunjava uvjete utvrđene u stavku 4., prima dodatnu količinu iz dodatne rezerve do njezina manjka i ta se količina iskorištava za usklađenost na temelju članka 9.
Ako konačna ukupna količina koju trebaju primiti sve države članice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 4. ovog članka premašuje količinu dodijeljenu dodatnoj rezervi u skladu sa stavkom 3. ovog članka, količina koju prima svaka od tih država članica razmjerno se smanjuje.
_________
** Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  40

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.

Tekst na snazi	Izmjena
	(7a) Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 15.	Članak 15.
Preispitivanje	Preispitivanje
1.  Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma.	„1.  Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i Uredbe (EU) 2021/1119.
2.  Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.	2. Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe cilju Unije u pogledu klimatske neutralnosti te prijelaznim klimatskim ciljevima Unije u skladu s člancima 2. i 4. Uredbe (EU) 2021/1119 i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.
U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka 4. Uredbe (EU) br. 525/2013 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.	U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka 15. Uredbe (EU) 2018/1999 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.”

(32018R0842)

Amandman  41

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7b) Umeće se sljedeći članak:
	„Članak 15.a
	Usklađivanje s ciljem klimatske neutralnosti Unije i država članica
	1.  Do donošenja zakonodavnog akta kojim se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 utvrđuje klimatski cilj Unije za 2040., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem navodi:
	(a)  prikladnost postojećih nacionalnih ciljeva iz Priloga I. ove Uredbe u pogledu njihova doprinosa cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način, u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119;
	(b)  plan za svaku državu članicu u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom koji je u skladu s ciljem klimatske neutralnosti za svaku državu članicu najkasnije do 2050.
	2.  U roku od šest mjeseci od objave izvješća iz stavka 1. Komisija podnosi prijedloge za ograničavanje emisija stakleničkih plinova za sektore obuhvaćene ovom Uredbom. Tim se prijedlozima osigurava troškovno učinkovita i pravedna raspodjela napora za smanjenje emisija diljem Unije na temelju načina smanjenja iz stavka 1. točke (b).”

Amandman  42

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.b (novi)

Tekst na snazi	Izmjena
	(7c) Umeće se sljedeći članak:
	„Članak 15.b
	Pristup pravosuđu
	1.  Države članice osiguravaju da, u skladu sa svojim nacionalnim pravosudnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 2., uključujući fizičke ili pravne osobe ili njihova udruženja, organizacije ili skupine, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim nezavisnim i nepristranim tijelom koje je određeno pravom radi pobijanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta:
	(a)  koji nisu u skladu s pravnim obvezama iz članka 4. ove Uredbe; ili
	(b)  koji su podložni članku 10. Uredbe (EU) 2018/1999.
	Za potrebe ovog stavka, radnja ili propust koji ne ispunjava pravne obveze koje proizlaze iz članka 4. ili 8. uključuje radnju ili propust u odnosu na politiku ili mjeru donesenu za potrebe provedbe tih obveza ako ta politika ili mjera ne doprinosi dovoljno toj provedbi.
	2.  Članovi zainteresirane javnosti ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ako:
	(a)  imaju dovoljan interes; ili
	(b)  tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to propisuje kao preduvjet.
	Države članice utvrđuju dovoljan interes u skladu s ciljem da se pripadnicima zainteresirane javnosti omogući širok pristup pravosuđu u skladu s Aarhauškom konvencijom. U tu se svrhu dovoljnim interesom za potrebe ovog stavka smatra interes bilo koje nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i udovoljava svim uvjetima prema nacionalnom pravu.
	3.  Stavci 1. i 2. ne isključuju mogućnost korištenja prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu. Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.
	4.  Države članice osiguravaju da praktične informacije budu lako dostupne javnosti u pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.”

(32018R0842)

 

Amandman  43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 7.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7d) Umeće se sljedeći članak:
	„Članak 16.a
	Znanstveni savjeti u pogledu sektorâ iz ESR-a/CARE-a
	U skladu sa svojim mandatom utvrđenim člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1119 Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene (ESABCC) poziva se da na vlastitu inicijativu pruža znanstvene savjete i izdaje izvješća o smjeru provedbe ove Uredbe, godišnjim razinama emisija i fleksibilnosti te njihovoj dosljednosti u odnosu na klimatske ciljeve, posebno s ciljem pružanja informacija za potrebe svake daljnje revizije ove Uredbe. Komisija uzima u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene ili javno opravdava razloge za njihovo zanemarivanje.”

 

 

 

OBRAZLOŽENJE

Ambicioznija borba protiv klimatskih promjena

 

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2020. Uredbu (EU) 2021/1119, odnosno europski propis o klimi. Tom se ključnom inicijativom Unija obvezuje na smanjenje emisija za 55 % do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Kao rezultat tog dogovora potrebno je ažurirati strukturu klimatske politike EU-a.

Uredba o raspodjeli tereta (ESR) temelj je te strukture te se njome trenutačno regulira oko 60 % emisija unutar Unije. U sklopu paketa „Spremni za 55 %” Europska komisija predložila je izmjenu ESR-a kako bi se njegov doprinos uskladio s ciljevima propisa o klimi.

ESR-om su trenutačno obuhvaćene sve emisije stakleničkih plinova koje nisu obuhvaćene ni sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS) ni Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF). To znači da su njime trenutačno obuhvaćene izravne emisije stakleničkih plinova iz niza ključnih sektora, odnosno iz prometa (osim zračnog i stranog pomorskog prometa), zgrada, poljoprivrede, industrijskih postrojenja i plinova koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama te emisije iz otpada, kao i emisije iz uporabe energije i proizvoda koje nisu povezane s izgaranjem goriva. ESR obuhvaća emisije CO2, kao i znatan udio emisija koje nisu povezane s CO2.

Opći je cilj Komisijina Prijedloga revizija ESR-a kako bi se pridonijelo klimatskim ambicijama da se do 2030. postigne neto smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. na troškovno učinkovit i dosljedan način, uzimajući pritom u obzir potrebu za pravednom tranzicijom i potrebu za time da svi sektori pridonesu nastojanjima EU-a u području klime. Cilj je postići postupnu i uravnoteženu putanju prema klimatskoj neutralnosti do 2050.

Za to je potrebno progresivnije djelovanje u sektorima obuhvaćenima ESR-om. Prijedlogom se nadograđuju nacionalni ciljevi u skladu sa smanjenjem od 40 % do 2030. na razini EU-a u sektorima iz ESR-a u odnosu na 2005. Države članice moraju pridonijeti tom ukupnom smanjenju emisija pri čemu su ciljevi u rasponu od -10 % do -50 %. Ti se nacionalni ciljevi uglavnom temelje na BDP-u po stanovniku.

Pojačano djelovanje u području klime za Europu.

 

Izvjestiteljica podržava prijedlog Komisije o nadograđivanju ciljeva iz ESR-a u skladu s ciljem smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu EU-a do 2030. Međutim, čvrsto vjeruje da se klimatski ciljevi EU-a mogu postići samo čvršćim zakonodavnim okvirom kojim se sve države članice obvezuju na poduzimanje mjera.

 

Izvjestiteljica je stoga poduzela nekoliko koraka za jačanje Prijedloga Komisije kako bi se prilagodio ne samo cilju EU-a za 2030., već i općem cilju klimatske neutralnosti do 2050.

 

Sve države članice moraju doprinijeti novim klimatskim ambicijama EU-a.

 

Prema trenutačnim nacionalnim ciljevima iz ESR-a nisu sve države članice obvezne smanjiti svoje emisije. U novom prijedlogu Komisije to se mijenja: sve države članice sada se moraju priključiti djelovanju. To je nešto što je Europski parlament već duže vrijeme tražio te je bilo i vrijeme da se ostvari.

 

Izvjestiteljica podržava te revizije, ali napominje da i dalje postoji znatna razlika među nacionalnim ciljevima država članica. Stoga je potrebno ojačati konvergenciju napora država članica u okviru utvrđenih ciljeva. U tu svrhu, izvjestiteljica je maksimalno postrožila nacionalne ciljeve kako bi se osiguralo da sve države članice ulažu dostatne napore u dekarbonizaciju.

 

Osiguravanje stvarnog postizanja ciljeva za 2030.

 

Od ključne je važnosti održati integritet ciljeva smanjenja emisija u okviru ESR-a i pobrinuti se za to da ih države članice zaista ispune.

 

Izvjestiteljica je iz tog razloga izbrisala ili ograničila nekoliko potencijalnih propusta u Uredbi. To uključuje ograničenje mogućnosti država članica da „posuđuju” emisijske jedinice iz svojeg budućeg proračuna za emisije i da trguju emisijskim jedinicama. Izvjestiteljica je dodala i zahtjev da se svi prihodi države članice od trgovanja emisijama u okviru ESR-a moraju namijeniti za djelovanje u području klime, što je ključan korak za osiguravanje racionalizirane usmjerenosti na klimatsku politiku u cijeloj Uredbi.

 

Izvjestiteljica je također stavila izvan snage prijedlog o uvođenju dodatne sigurnosne rezerve koja bi se sastojala od viška uklanjanja emisija koji su države članice ostvarile premašivši svoje ciljeve iz Uredbe o LULUCF-u. Time će se osigurati i mjere dekarbonizacije u svim sektorima obuhvaćenima Uredbom.

 

Prilagodba nacionalnih ciljeva kako bi bili pogodni za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

 

U Uredbi se utvrđuju ciljevi smanjenja emisija za države članice do 2030. Ipak, poželjno je uspostaviti jasnu vezu između ESR-a i cilja klimatske neutralnosti sadržanog u propisu o klimi. Europski parlament već je zauzeo jasno stajalište da bi svaka država članica pojedinačno trebala ispuniti ciljeve propisa o klimi. Izvjestiteljica je stoga stvorila jasnu poveznicu između ESR-a i propisa o klimi kako bi kodificirala određene korake koje države članice trebaju poduzeti nakon 2030. i kako bi EU usmjerila prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

 

Neka države članice postignu svoje ciljeve na način koji im najbolje odgovara.

 

EU je raznolik, a države članice imaju posebna obilježja i različite gospodarske strukture. Države članice trebale bi stoga imati određenu fleksibilnost da ostvare svoje klimatske ciljeve na način koji im najbolje odgovara. Zahvaljujući novom zakonodavnom prijedlogu države članice imaju određenu fleksibilnost za smanjenje emisija u sektorima u kojima je to najisplativije.

 

Izvjestiteljica smatra da će se tim kombiniranim prijedlozima ojačati ESR i promicati mjere dekarbonizacije u cijeloj Uniji te da će se politike EU-a usmjeriti na pravi put za suočavanje s klimatskim izazovima s pomoću ujedinjenih ambicija.

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (29.4.2022)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(COM(2021)0555 – C9‑0321/2021 – 2021/0200(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Angel Dzhambazki

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Prijedlog Komisije o reviziji Uredbe o raspodjeli tereta

 

Na temelju Europskog zakona o klimi, EU i njegove države članice obvezali su se da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 % u odnosu na razine iz 1990. i do 2050. postati prva klimatski neutralna skupina zemalja na svijetu. Komisija je u ljeto 2020. predložila zakonodavni paket za ostvarenje cilja od 55 % kojim se ažurira trenutačni okvir klimatske politike EU-a kako bi se postigla dodatna smanjenja emisija koja ta ambicija zahtijeva.

 

Uredba o raspodjeli tereta ima ključnu ulogu u tom okviru politike i obuhvaća emisije iz sektora kao što su promet (ali ne i zrakoplovstvo i nedomaći pomorski promet), zgrade, poljoprivreda, gospodarenje otpadom i razni drugi izvori koji nisu obuhvaćeni postojećim sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, kao i emisije koje nisu povezane s izgaranjem iz uporabe energije i proizvoda. Uredba o raspodjeli tereta tako obuhvaća 60 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Za razdoblje 2021. u aktualnoj Uredbi o raspodjeli tereta koja je donesena 2018. utvrđen je zajednički cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za EU u cjelini od 30 % u usporedbi s razinama iz 2005. Države članice dijele napore za smanjenje emisija na razini EU-a putem obvezujućih nacionalnih ciljeva smanjenja koji se određuju uglavnom na temelju BDP-a po glavi stanovnika.

 

Usklađivanjem Uredbe o raspodjeli tereta s višim klimatskim ambicijama za 2030., prijedlogom Komisije da se poveća cilj smanjenja emisija na razini EU-a za 40 % do 2030. i, u skladu s tim, nacionalni ciljevi na – 10 % do – 50 % u odnosu na razine iz 2005. U skladu s prijedlogom, države članice zadržavaju određene fleksibilnosti kako bi iz godine u godinu ostvarile potrebne napore u pogledu smanjenja. Nadalje, sektori cestovnog prometa i zgrada i dalje su obuhvaćeni Uredbom o raspodjeli tereta, dok je Komisija u zasebnoj inicijativi uz to predložila da se ti sektori uključe i u novi sustav trgovanja emisijskim jedinicama na razini EU-a.

 

Izvjestiteljeva ocjena prijedloga

 

Izvjestitelj prepoznaje da su cilj paketa za ostvarivanje cilja od 55 % odlučnije ambicije za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u kako bi se u sljedeća tri desetljeća postigla klimatska neutralnost. Međutim, izvjestitelj izražava žaljenje zbog toga što u predloženim inicijativama nedostaje temeljita analiza kako bi se iskreno odgovorilo na negativne učinke žurne tranzicije (kakva u osnovi ne postoji nigdje drugdje u svijetu) na konkurentnost gospodarstva i radna mjesta u državama članicama. To se posebno odnosi na mobilnost, područje u kojem je i dalje neizvjesno hoće li alternativna rješenja s niskim i nultim emisijama te energija za njihovu primjenu postati dostupna široko i dovoljno brzo kako bi se osigurala cjenovno pristupačna mobilnost za građane i poduzeća, što je temelj funkcioniranja naših društava. Stoga EU u okviru svoje klimatske i energetske politike mora učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi osigurao da potrebni prelazak na tehnologije i infrastrukturu za alternativna goriva, uključujući električnu energiju i goriva temeljena na vodiku, napreduje u skladu s njegovim klimatskim ambicijama. Kako bi kratkoročno i dugoročno postao održiviji, prometni sektor ovisi o regulatornim uvjetima kojima se snažno podupiru inovativne tehnologije i ulaganja u njih.

 

Izvjestitelj upozorava da će dodatni trošak za građane i kućanstva koji će vjerojatno biti povezan s predloženim uključivanjem cestovnog prometa i izgradnje u sustav trgovanja emisijskim jedinicama, a neizravno s povećanim ambicijama iz Uredbe o raspodjeli tereta, pogoršati učinke trenutačne inflacije cijena energije, čime će se dodatno pogoršati već postojeće energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu prijevoza. Stoga je potrebno razmotriti trajnije mehanizme potpore u kontekstu Socijalnog i klimatskog fonda koji je predložila Komisija. 

 

 

Izvjestitelj podržava prijedlog da se sektori cestovnog prometa (i zgrada) zadrže u području primjene Uredbe o raspodjeli tereta jer su države članice u najboljem položaju za poduzimanje odgovarajućih regulatornih mjera, prilagođenih njihovoj specifičnoj situaciji i mobilnosti građana te stambenim potrebama, kako bi se postiglo predviđeno smanjenje emisija u svim sektorima. Izvjestitelj također podržava prijedlog o zadržavanju fleksibilnosti za države članice kako bi smanjile svoje emisije i učinkovito poštovale svoje obveze smanjenja emisija.

 

Izvjestitelj smatra da je državama članicama i dionicima u obuhvaćenim sektorima važno pružiti predvidljiv i stabilan put za potrebna smanjenja emisija, što je zapravo preduvjet za poticanje ulaganja i inovacija u klimatski prihvatljiva rješenja. Stoga bi putanje za dodijeljene emisije po državama članicama trebalo utvrditi samo jednom na početku razdoblja 2021. Budući da je poštena i pravedna raspodjela tereta među državama članicama i unutar njih ključna za postizanje cilja na razini EU-a, Komisija bi pri utvrđivanju nacionalnih putanja trebala analizirati i uzeti u obzir aspekte troškovne učinkovitosti i pravednosti koji nadilaze BDP po glavi stanovnika. Naposljetku, uzimajući u obzir moguću pokrivenost cestovnog prometa u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama, izvjestitelj naglašava potrebu za preispitivanjem svih pravila na razini EU-a u okviru Uredbe o raspodjeli tereta i sustava trgovanja emisijskim jedinicama, izbjegavajući pritom moguću prekomjernu regulaciju. U tom bi pogledu Komisija trebala na sveobuhvatniji način izvješćivati o stvarnim smanjenjima emisija na sektorskoj razini, npr. u izvješćima o napretku u okviru propisa o upravljanju energijom i klimom.

 

AMANDMANI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.	(1) Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i odgovarajućih mogućnosti pojedinih zemalja.

Amandman  2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(1a) Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C i kako bi se spriječio znatan gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5 °C i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti.

Amandman  3

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.	(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana. Ta tranzicija različito utječe na različite države članice, regije, gospodarske sektore i građane te ovisi o njihovoj posebnoj situaciji. Na primjer, drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju. Stoga je ključno osigurati da se europski zeleni plan provodi na način kojim se promiče gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u Uniji, uključujući njezine najudaljenije regije, te da tranzicija bude pravedna i uključiva, uz posvećivanje dužne pozornosti skupinama u nepovoljnom položaju kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe pogođene energetskim ili prometnim siromaštva, ranjiva mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te osobe manjinskog podrijetla. Posebno se mora osigurati izbjegavanje poremećaja u ključnim sektorima koji zadovoljavaju osnovne potrebe gospodarstva i društva, kao što je mobilnost.
__________________	__________________
31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.	31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.

Amandman  4

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) Prometni sektor Unije ključan je za gospodarski i socijalni razvoj Unije te za osiguravanje teritorijalne dostupnosti i povezivosti svih regija Unije. U isto vrijeme, dekarbonizacija sektora ključna je kako bi Unija ostvarila svoj cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. i svoj dugoročni cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Unija stoga mora ostvariti održivi promet i istodobno osigurati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i konkurentnost Unije diljem svijeta te pritom izbjegavati poremećaje i čuvajući socijalne standarde. Posebne napore treba usmjeriti na promicanje otpornog prometnog sektora otpornog na promjene u budućnosti pri postizanju klimatskih ciljeva država članica za 2030. utvrđenih ovom Uredbom. Stoga bi države članice trebale iskoristiti sva dostupna sredstva Unije kako bi popratile prometnu industriju u njezinoj dekarbonizaciji, uzimajući u obzir da je trenutačno prijelaz na niskougljično gospodarstvo u nekoliko vrsta prijevoza i dalje tehnološki težak i predstavlja izazove u pogledu učinkovitosti i konkurentnosti. Pri sljedećim koracima prema dekarbonizaciji prometnih sektora mora se poštovati načelo tehnološke neutralnosti.

Amandman  5

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3b) Moraju se uzeti u obzir socijalni i gospodarski učinci prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo. Načelo dekarbonizacije mora biti povezano s provedbom europskog stupa socijalnih prava i osigurati da ni jedna osoba i ni jedna regija ne budu zapostavljeni.

Amandman  6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(4a) Promet, kao središnji sektor u prelasku na održivost, mora ostati u Uredbi (EU) 2018/842 bez obzira na daljnji razvoj sustava trgovanja emisijama. Istodobno, nikakva daljnja i buduća tržišno utemeljena rješenja ne bi smjela sprečavati donošenje drugih ili dodatnih zakonodavnih mjera, bilo na nacionalnoj razini bilo na razini Unije, za dodatno smanjenje emisija iz prometa.

Amandman  8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5a) S obzirom na ključnu ulogu cijelog prometnog sektora, uključujući cestovni i željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, pomorski i zračni promet, u funkcioniranju naših društava, očekuje se da će taj sektor imati važnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva utvrđenih Europskim zakonom o klimi.

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5b) Vodik se može upotrebljavati kao sirovina ili kao izvor energije u industrijskim i kemijskim procesima te u zračnom i pomorskom prometu i može doprinijeti dekarbonizaciji sektora u kojima izravna elektrifikacija nije tehnički moguća ili konkurentna, kao i za skladištenje energije kako bi se, po potrebi, uravnotežio energetski sustav, čime bi se znatno doprinijelo integraciji energetskih sustava.

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5c) I niskougljični vodik i vodik iz obnovljivih izvora trebali bi se razvijati na europskom energetskom tržištu, uzimajući u obzir da imaju različite infrastrukturne i ulagačke potrebe, dajući prednost potrebi za ulaganjima kojima će se dovoljno brzo povećati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora kako bi se ostvarili klimatski ciljevi i okolišni ciljevi Unije za 2030. i 2050. te kratkoročno iskorištavanjem niskougljičnog vodika kao prijelazne tehnologije. Komisija bi stoga trebala procijeniti koliko će niskougljičnog vodika biti potrebno za potrebe dekarbonizacije sve dok vodik iz obnovljivih izvora ne bude mogao sam ispunjavati tu ulogu, u kojim slučajevima i koliko dugo. Osim toga, Komisija i države članice trebale bi smanjiti regulatorne i gospodarske prepreke kako bi se potaknulo brzo uvođenje vodika iz obnovljivih izvora na tržište.

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5d) Komisija je u okviru taksonomije EU-a na temelju Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća1a predložila nacrt pravila za klasifikaciju prirodnog plina i nuklearne energije kao zelene u kontekstu ciljeva povezanih s klimatskim promjenama Takva bi klasifikacija uvelike pomogla prometnom sektoru da smanji svoj ugljični otisak i ostvari ciljeve europskog zelenog plana i paketa za ostvarivanje cilja od 55 %. To je posebno važno s obzirom na moguće zabrane proizvodnje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2030. jer se vozila s nultim emisijama, kad je riječ o punjenju, u velikoj mjeri oslanjaju na električnu energiju, a samo bi sigurna i pouzdana nuklearna energija mogla zadovoljiti potrebe vozila s nultim emisijama.
	_______________
	1a Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

Amandman  12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5e) Okvir EU-a za taksonomiju uspostavljen Uredbom (EU) 2020/852 poduzećima, ulagateljima i tvorcima politika pruža odgovarajuće definicije za gospodarske djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima. Na taj način može stvoriti sigurnost za ulagatelje, zaštititi privatne ulagatelje od manipulativnog zelenog marketinga, pomoći poduzećima da postanu klimatski prihvatljivija, ublažiti fragmentaciju tržišta i pomoći da se ulaganja usmjere ondje gdje su najpotrebnija.

Amandman  13

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34.	(7) Zadržava se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34. Kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje, Komisija bi trebala na odgovarajući način preispitati zakonodavni okvir koji se odnosi na smanjenje emisija, posebno u sektorima kao što je promet koji podliježu različitom zakonodavstvu i instrumentima određivanja cijena, te po potrebi predložiti prilagodbe kako bi se izbjegla moguća prekomjerna regulacija.
__________________	__________________
34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
	(Opseg ESR-a)

Amandman  14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Uzimajući u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, napori i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova moraju se prilagoditi posebnim okolnostima najudaljenijih regija, koje su strukturno obilježene udaljenošću, izoliranošću, malom površinom, nepovoljnom topografijom i klimom te gospodarskom ovisnošću o malom broju proizvoda.

Amandman  15

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.	(10) Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, države članice morat će za sektore obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/842 postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. kolektivno ne dosegnu cilj od -40 % na razini Unije u odnosu na razine iz 2005.

Amandman  16

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12a) Kako bi se osiguralo troškovno učinkovito i pravedno smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima obuhvaćenima Uredbom (EU) 2018/842 i Direktivom 2003/87/EZ, državama članicama trebalo bi omogućiti da u okviru tih instrumenata uravnoteže smanjenja koja postignu u tim sektorima. Ako države članice u određenoj godini smanje svoje emisije u tim sektorima više nego što je to razmjerno u skladu s Uredbom (EU) 2018/842, pravedno je da te države članice mogu pružiti nadoknadu predmetnim sektorima. Trebalo bi stoga biti moguće da države članice u tim slučajevima odobre tim sektorima ograničenu količinu besplatne dodjele emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, a pritom osiguraju da se relevantne troškovne prednosti prenesu na građane i poduzeća. Komisija bi stoga trebala utvrditi sektorske godišnje referentne vrijednosti emisija za sektore u odnosu na koje se mogu procijeniti revidirane emisije stakleničkih plinova država članica iz tih sektora. Takve sektorske godišnje referentne vrijednosti emisija ne bi trebalo tumačiti kao minimalne sektorske ciljeve, već kao prag koji omogućuje fleksibilnost u vezi s Direktivom 2003/87/EZ.

Amandman  17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12b) Napori država članica za smanjenje emisija trebaju se i dalje temeljiti na načelu solidarnosti između država članica i potrebi za održivim gospodarskim rastom u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir relativni BDP po glavi stanovnika u državama članicama. Godišnje emisijske kvote za države članice trebalo bi stoga utvrditi u skladu s načelima pravednosti i isplativosti, uzimajući u obzir, među ostalim, gospodarski kapacitet te relativni potencijal i trošak smanjenja emisija.

Amandman  18

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.	(13) Nove prijetnje kao što su rat Rusije u Ukrajini i pandemija bolesti COVID-19 u različitoj mjeri i u trajanju koje se još ne može potpuno kvantificirati utječu na Uniju i njezine države članice te njihove razine emisija. Nadalje, te krize mogu utjecati na način na koji države članice mogu smanjiti svoje razine emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je da se Uredbom (EU) 2018/842 državama članicama i sektorima osiguraju predvidljive putanje za potrebna smanjenja emisija do 2030. Međutim, prema potrebi, u odnosu na strateške izvanredne ili krizne situacije, privremene prilagodbe godišnjih emisijskih kvota trebale bi ostati moguće, pod uvjetom da se poštuju nacionalni ciljevi smanjenja emisija utvrđeni za 2030. i da se na odgovarajući način uzmu u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene Uredbom (EU) 2018/842. Nadalje, ako država članica premaši svoje godišnje kvote, to bi trebalo podrazumijevati samo korektivni postupak u skladu s ovom Uredbom.

Amandman  19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(13a) Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je stratešku važnost prometnog sektora. Uvođenje zelenih putova, kojima su osigurani sigurni lanci opskrbe za zdravstvenu skrb i hitne službe, osnovna opskrba hranom i farmaceutski proizvodi, bila je dobra praksa koja bi u budućnosti trebala imati prednost pred smanjenjem emisija u kriznim vremenima.

Amandman  20

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.	Briše se.

Amandman  21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) S obzirom na uvođenje čvršćeg režima usklađenosti Uredbom (EU) 2018/841 od 2026. primjereno je ukinuti odbitak emisija stakleničkih plinova koje svaka država članica proizvede od 2026. do 2030. u sektoru korištenja zemljišta i koje premašuju uklanjanja. Članak 9. stavak 2. stoga treba izmijeniti u skladu s tim.	(17) Odredbe Uredbe 2018/842 u pogledu usklađenosti trebalo bi ojačati kako bi se, s jedne strane, zemlje odvratilo od premašivanja njihovih emisijskih kvota, među ostalim novčanim kaznama, i, s druge strane, povećale transparentnost i učinkovitost korektivnih mjera.

Amandman  22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.	Briše se.

Amandman  23

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18a) Neke države članice suočit će se s velikim izazovima kada je riječ o ostvarenju ciljeva Uredbe (EU) 2018/842. Stoga je važno osigurati fleksibilnost, predvidljivost i mogućnost prijenosa. Kako bi se ocijenio napredak država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Uredbom (EU) 2018/842 i kako bi se osigurala transparentnost, u procjenama napretka na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 trebalo bi osobito evaluirati smanjenja emisija za prometni sektor i izvješćivati o njima te navoditi stvarne godišnje emisije u tom sektoru zajedno s odgovarajućim iznosima godišnjih emisijskih kvota u skladu s Uredbom (EU) 2018/842. Međutim, to ne bi smjelo podrazumijevati nikakvo uvođenje minimalnih doprinosa po sektorima ne samo da bi se ugrozili ciljevi, nego bi se i spriječilo njihovo postizanje.

Amandman  24

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18b) Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće u roku od šest mjeseci u odnosu na svaku putanju napretka kako je utvrđeno člankom 14. Pariškog sporazuma o djelovanju Uredbe (EU) 2018/842. Pri sastavljanju tog izvješća Komisija bi trebala nastojati uzeti u obzir, gdje je relevantno, savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene osnovanog Uredbom (EU) 2021/1119, neovisnih tijela, stručnjaka i, ako su dostupni, nacionalnih savjetodavnih tijela za klimu.

Amandman  25

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavci 2. i 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:	(3) u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
„2.  Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:	„2.  Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:
a)  2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;	a)  2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;
(b) 2023., 2024. i 2025. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;	(b) u godinama od 2023. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;
(c) u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.
3.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.	3.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.
Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.	Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.
Za 2023., 2024. i 2025. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.	Za godine od 2023. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju linearne putanje koja započinje 2022. pri godišnjoj dodjeli emisijskih kvota za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu s drugim podstavkom, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.
Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.
	Pri utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota za svaku državu članicu u skladu s ovim stavkom Komisija osigurava da se cilj Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju ove Uredbe ostvari na pravedan i troškovno učinkovit način u svim državama članicama, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člankom 5. ove Uredbe.
	Za sektore obuhvaćene ovom Uredbom i Direktivom 2003/87/EZ paralelno, pri određivanju godišnjih emisijskih kvota za godine od 2026. do 2030. Komisija određuje i udio godišnjih emisijskih kvota svake države članice u skladu s emisijama u tim sektorima („godišnje referentne vrijednosti sektorskih emisija”).”

Amandman  26

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3a) U članku 4. umeće se sljedeći stavak:
	„4.a  Odmah s početkom od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] Komisija, uz blisko savjetovanje s državama članicama, kontinuirano prati rizik od toga da države članice prekorače svoje godišnje emisijske kvote zbog većih emisija uzrokovanih potrebama koje nastaju u vezi s mjerama za rješavanje strateških hitnih ili kriznih situacija, na primjer radi ublažavanja rizika za opskrbu energijom i gorivom, osiguravanja oporavka ili pružanja humanitarne pomoći.
	Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 1., ako Komisija zaključi da se godišnje emisijske kvote države članice nisu ili ne mogu ispuniti na temelju razloga navedenih u podstavku 1. ovog stavka, ona može privremeno prilagoditi godišnje emisijske kvote te države članice putem provedbenog akta kojim su obuhvaćene veće emisije uzrokovane potrebama, uzimajući pritom u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članka 5. i sigurnosnu rezervu iz članka 11.”

Amandman  27

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(3b)  U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:
	„5a.  Pri izvješćivanju o svojoj godišnjoj ocjeni u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) 2018/1999 Komisija utvrđuje emisije obuhvaćene ovom Uredbom, a posebno godišnje emisijske kvote i godišnje emisije iz sektora cestovnog prometa. U izvješću se uzimaju u obzir i nacionalne okolnosti te se navode nacionalne mjere poduzete u cilju smanjenja emisija, naglašavajući dodanu vrijednost EU-a.”

Amandman  28

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3c) Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 5.	„Članak 5.
Fleksibilne mogućnosti putem posuđivanja, pohranjivanja i prijenosa	Fleksibilne mogućnosti putem posuđivanja, pohranjivanja i prijenosa
1.  Za godine od 2021. do 2025. država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.	1.  Za godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.
2.  Za godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.
3.  Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može:	3.  Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može:
(a)  za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote pohraniti za sljedeće godine do 2030.; i	(a)  za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote pohraniti za sljedeće godine do 2030.; i
(b)  za godine od 2022. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 30 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.	(b)  za godine od 2022. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 30 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.
4.  Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	4.  Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030.
5.  Država članica čije su preispitane emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu te uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti na temelju stavaka od 1. do 4. ovog članka i članka 6., može prenijeti taj višak svoje godišnje emisijske kvote na druge države članice. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	5.  Država članica čije su preispitane emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu te uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti na temelju stavaka od 1. do 4. ovog članka i članka 6., može prenijeti taj višak svoje godišnje emisijske kvote na druge države članice. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
6.  Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice mogu iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom.	6.  Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice iskorištavaju za borbu protiv klimatskih promjena i energetsko i prometno siromaštvo u Uniji u vezi sa sektorima utvrđenima u članku 2. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i javno objavljuju te podatke.
7.  Svaki prijenos godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. može proizići iz projekta ili programa za ublažavanje emisija stakleničkih plinova koji se provodi u državi članici prodavateljici, a financira ga država članica primateljica, pod uvjetom da se izbjegava dvostruko računanje i osigurava sljedivost.	7.  Svaki prijenos godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. može proizići iz projekta ili programa za ublažavanje emisija stakleničkih plinova koji se provodi u državi članici prodavateljici, a financira ga država članica primateljica, pod uvjetom da se izbjegava dvostruko računanje i osigurava sljedivost.
8.  Države članice mogu upotrijebiti jedinice emisija iz projekata koje su izdane na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađenost na temelju članka 9. ove Uredbe bez ikakvog količinskog ograničenja, pod uvjetom da se izbjegava dvostruko računanje.	8.  Države članice mogu upotrijebiti jedinice emisija iz projekata koje su izdane na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađenost na temelju članka 9. ove Uredbe bez ikakvog količinskog ograničenja, pod uvjetom da se izbjegava dvostruko računanje.
	8.a  Država članica čije su revidirane emisije stakleničkih plinova iz sektora obuhvaćenih paralelno ovom Uredbom i Direktivom 2003/87/EZ za određenu godinu u razdoblju od 2026. do 2030. niže od njezine sektorske godišnje referentne vrijednosti emisija za tu godinu, može reguliranim subjektima iz Direktive 2003/87/EZ besplatno dodijeliti emisijske jedinice iz EU sustava trgovanja emisijama u razdoblju od 24 mjeseca nakon te godine. Količina besplatnih emisijskih jedinica ograničena je na razliku između referentne vrijednosti za godišnje sektorske emisije i revidiranih emisija stakleničkih plinova iz predmetnih sektora. Dotična država članica obavješćuje Komisiju o količini besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica koje namjerava upotrijebiti. Ta se količina poništava iz godišnje dodjele emisija države članice.”

(Uredba (EU) 2018/842)

Amandman  29

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8.

Tekst na snazi	Izmjena
	(5 a) u članku 2. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 8.	„Članak 8.
Korektivne mjere	Korektivne mjere
1.  Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 21. Uredbe (EU) br. 525/2013 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:	1.  Ako Komisija, tijekom ocjene koja se provodi svake dvije godine na temelju članka 29. Uredbe (EU) br. 2018/1999 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:
	(-a)  dubinsku analizu stanja u državi članici, uključujući društveno-gospodarsku procjenu kojom se procjenjuje kapacitet države članice za smanjenje emisija;
(a)  dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;	(a)  dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe, osiguravajući pritom da su te mjere socijalno, ekonomski i okolišno održive;
(b)  strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.	(b)  strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.
2.  Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.	2.  Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.
3.  Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera.	3.  Komisija izdaje mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u potpunosti uzima u obzir mišljenje Komisije te na odgovarajući način revidira svoj plan korektivnih mjera. Ako dotična država članica ne slijedi preporuku ili njezin znatni dio, obvezna je dati svoje obrazloženje.
	Korektivni akcijski planovi i svaka izmjena te mišljenja Komisije iz prvog podstavka dostupni su javnosti.

(Uredba (EU) 2018/842)

Amandman  30

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.	2. Ako država članica premaši svoje godišnje emisijske jedinice u dvije ili više uzastopnih godina, ona preispituje svoj nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu nacionalnu strategiju. To se preispitivanje obavlja u roku od dvanaest mjeseci. Komisija može izdati preporuke u kojima se utvrđuje kako bi trebalo revidirati nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu nacionalnu strategiju države članice. Država članica Komisiji dostavlja izmijenjeni plan zajedno s izjavom u kojoj se navodi na koji će se način predloženim izmjenama ispraviti neusklađenost s nacionalnim godišnjim emisijskim kvotama i, prema potrebi, na koji su način one u skladu s preporukama Komisije. Ako nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročna nacionalna strategija ostanu u znatnoj mjeri neizmijenjeni, Komisija prema potrebi pokreće postupak zbog povrede obveze.

Amandman  31

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.

Tekst na snazi	Izmjena
	(7a) Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 15.	„Članak 15.
Preispitivanje	Preispitivanje
1.  Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma.	1.  Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, s posebnim naglaskom na razvoj prometnog sektora, troškovi i koristi relevantnih mjera za različite sektore gospodarstva i građane, uključujući svo relevantno zakonodavstvo o okolišu, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma, pri čemu se regulatorno opterećenje svodi na najmanju moguću razinu i izbjegava prekomjerna regulacija.
2.  Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.	2.  Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., ili potrebi ukidanja postojećih politika i mjera u slučaju prekomjerne regulacije određenih sektora, odnosno sektore cestovnog i pomorskog prometa u ovoj Uredbi te prema potrebi može podnositi prijedloge.

(Uredba (EU) 2018/842)

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Izmjena Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma
Referentni dokumenti	COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 13.9.2021
Odbori koji su dali mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	TRAN 13.9.2021
Izvjestitelj(ica) za mišljenje  Datum imenovanja	Angel Dzhambazki 10.11.2021
Razmatranje u odboru	7.2.2022
Datum usvajanja	28.4.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	28 8 12
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Erik Bergkvist, Izaskun Bilbao Barandica, Paolo Borchia, Karolin Braunsberger-Reinhold, Marco Campomenosi, Massimo Casanova, Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Giuseppe Ferrandino, Carlo Fidanza, Mario Furore, Søren Gade, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Julie Lechanteux, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Tilly Metz, Cláudia Monteiro de Aguiar, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Tomasz Piotr Poręba, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Vera Tax, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Leila Chaibi, Clare Daly, Pär Holmgren

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

28	+
ECR	Carlo Fidanza, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski
ID	Paolo Borchia, Marco Campomenosi, Massimo Casanova
PPE	Magdalena Adamowicz, Karolin Braunsberger-Reinhold, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Lucia Vuolo
Renew	José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Søren Gade, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Dominique Riquet
S&D	István Ujhelyi

 

8	-
NI	Mario Furore
The Left	Leila Chaibi, Clare Daly, Elena Kountoura
Verts/ALE	Karima Delli, Anna Deparnay-Grunenberg, Pär Holmgren, Tilly Metz

 

12	0
ECR	Peter Lundgren
ID	Julie Lechanteux, Philippe Olivier
S&D	Andris Ameriks, Erik Bergkvist, Ismail Ertug, Giuseppe Ferrandino, Isabel García Muñoz, Bogusław Liberadzki, Rovana Plumb, Vera Tax, Petar Vitanov

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (21.3.2022)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(COM(2021)0555 – C9‑0321/2021 – 2021/0200(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Vlad‑Marius Botoş

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

U Pariškom sporazumu ističe se apsolutna nužnost borbe protiv klimatskih promjena kao i smanjenja njihova dramatičnog utjecaja na život na Zemlji i na budućnost čovječanstva. Europska unija predana je tome da služi kao primjer te je njezin cilj uvesti ekološki prihvatljiv pristup u sve sektore gospodarstva kao i u sve države članice i regije.

 

U okviru kohezijskih politika morat će se uzeti u obzir da je svaka regija dužna težiti postizanju europskih ciljeva i doprinositi postizanju klimatske neutralnosti do 2050., uz istodobno ostvarivanje regionalnog razvoja. Strategije se moraju prilagoditi, a u kohezijskim programima prednost se mora davati rješenjima kojima se ostvaruju dotični ciljevi, osobito u regijama u kojima prevladavaju vrlo onečišćujuća gospodarstva.

 

Zaštita okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova moraju biti glavni cilj zastupljen u svim razvojnim strategijama na svim razinama. Regijama je potrebna potpora i tehnička pomoć za postizanje ciljeva povezanih sa zaštitom okoliša u svim onečišćujućim sektorima, od industrijskog i prometnog sektora do domaćeg i socijalnog sektora. Smanjenje emisija stakleničkih plinova bit će moguće samo uz pomoć i predanost cijelog društva, uključujući domaće onečišćivače.

 

Ciljevi utvrđeni na europskoj i nacionalnoj razini moraju biti realni i ostvarivi te se oslanjati na točne podatke. Nacionalni inventar podataka treba potkrijepiti podacima koje na europskoj i međunarodnoj razini prikupljaju različita znanstvena tijela i agencije. Time će se doprinijeti boljim mjerenjima, posebno za prekogranična područja, kako bi se utvrdili realni ciljevi i djelovanja za razvojne i kohezijske strategije na regionalnoj razini, uzimajući pritom u obzir posebne značajke svih regija, za napore za smanjenje energetskog siromaštva kao i potrebu da se nikoga ne zapostavi.

 

Klimatske ambicije moraju ići ruku pod ruku s kohezijskim politikama te društvenim i gospodarskim razvojem svih regija u Europskoj uniji, uključujući slabije razvijene i najudaljenije regije.

 

AMANDMANI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

 

 

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.	(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim, tehnološki neutralnim i konkurentnim gospodarstvom koje se temelji na istraživanju i inovacijama te zelenim poslovima, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana u svim regijama od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe i obitelji s niskim prihodima kao i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Tranzicija također pred regije postavlja različite izazove. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva te se u okviru nje mora voditi računa o regijama, industrijama i domaćem sektoru, koji će se suočiti s najvećim izazovima, pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen. Trebalo bi uzeti u obzir različite polazišne točke država članica, regija i gradova te njihove različite kapacitete za odgovor kako bi se osnažile lokalne i regionalne vlasti te kako bi im se osigurala odgovarajuća sredstva i administrativni kapaciteti za postizanje klimatske neutralnosti na temelju uključivog pristupa u sklopu kojega se poštuju načela utvrđena u inicijativi Odbora regija „Zeleni plan na lokalnoj razini”.
_________________	_________________
31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.	31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050, uz istodobno jamčenje održavanja konkurentnosti i tehnološke neutralnosti svojega gospodarstva. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030., pri čemu se uzimaju u obzir različite polazne točke u državama članicama i regijama kao i načelo da nitko ne smije biti zapostavljen u tranziciji. Tom se uredbom utvrđuje i obveza Komisije da prema potrebi podnese zakonodavni prijedlog o uvođenju dodatnog prijelaznog cilja za 2040. kako bi se zajamčilo brzo i nepovratno postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova radi postizanja cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i ostvarivanja negativnih emisija nakon toga.
_________________	_________________
32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.	(5) Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova kao i razvojne strategije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uzimajući u obzir važnost domaće energetske učinkovitosti, samodostatnosti i neovisnosti kao i društvene posljedice tranzicije. U tu je svrhu važno uključiti privatne i javne aktere na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se zajamčila učinkovitost i prihvatljivost nužnih mjera. Trebalo bi uzeti u obzir lokalno proizvedenu održivu energiju kao i energetsku učinkovitost koja stvara pozitivne učinke za regionalno gospodarstvo.
_________________	_________________
33 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).	33 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Uredbom (EU) 2018/842 utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju trenutačnog cilja Unije da se do 2030. njezine emisije stakleničkih plinova smanje za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. te uredbe. Njome se utvrđuju i pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa.	(6) Uredbom (EU) 2018/842 utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju trenutačnog cilja Unije da se do 2030. njezine emisije stakleničkih plinova smanje za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. te uredbe. Njome se utvrđuju i pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa. U tu bi se svrhu državama članicama trebala omogućiti odgovarajuća fleksibilnost u odabiru sredstava i metoda za postizanje navedenog cilja. Pri programiranju fondova kohezijske politike trebalo bi uzeti u obzir ažurirane razvojne strategije usmjerene na jačanje kapaciteta država članica za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a time i na doprinos boljoj konvergenciji njihovih ciljeva već u ovom programskom razdoblju.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34.	(7) Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34, oslanjajući se na dostupne podatke na razini Unije i međunarodnoj razini, pri čemu je neophodno da se u provjerama usklađenosti uzmu u obzir najnoviji dostupni podatci na nacionalnoj i međunarodnoj razini te na razini Unije, na temelju kojih će se dobiti realistična slika stanja.
_________________	_________________
34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	34 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) U svojoj Komunikaciji od 17. rujna 2020.35 Komisija je navela da se povećani opći cilj za 2030. može ostvariti samo doprinosom svih sektora.	(8) U svojoj Komunikaciji od 17. rujna 2020.35 Komisija je navela da se povećani opći cilj za 2030. može ostvariti samo doprinosom svih sektora. Međutim, potrebno je uzeti u obzir društveni aspekt tranzicije kako bi se osiguralo zadržavanje ili stvaranje zelenih radnih mjesta, među ostalim uz pomoć istraživanja i inovacija, kao i da ostvarivanje općih ciljeva ne dovodi do energetskog siromaštva, u kojem su najpogođeniji upravo ekonomski najugroženiji građani.
_________________	_________________
35 COM/2020/562 final.	35 COM/2020/562 final.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.	(9) U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva gospodarsku konkurentnost Unije, među ostalim industriju i poljoprivredu, te uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti, geografske značajke i prirodno okružje te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica, otoka te udaljenih regija kao i uloženi napori.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.	(10) Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od najmanje -40 % u odnosu na razine iz 2005. Istodobno je važno održati industrijsku konkurentnost provedbom inovativnih i klimatski neutralnih tehnologija.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.	(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030., uzimajući propisno u obzir socijalni aspekt i utjecaj na društvo koji bi mogli proizaći iz posljedica mjera za smanjenje emisija. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja te zajamčili socijalna kohezija i razvoj u svakoj zemlji kao i na razini Unije. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(11.a) Razvojne strategije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini također treba prilagoditi kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u europskom zelenom planu i Pariškom sporazumu, kako bi se uključili jasni i mjerljivi ciljevi, uzimajući u obzir posebne značajke regija i njihove razvojne potrebe s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim regijama kako bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva, ali i povećanju kvalitete okoliša u cijeloj Uniji.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) U skladu s navedenim bit će potrebno utvrditi nova obvezujuća nacionalna ograničenja s početkom primjene od godine donošenja ove Uredbe, iskazana u godišnjim emisijskim kvotama, koja postupno vode do cilja svake države članice za 2030., a pritom se nastavljaju primjenjivati godišnja ograničenja za godine koje joj prethode utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/212636.	(12) U skladu s navedenim bit će potrebno utvrditi nova obvezujuća nacionalna ograničenja s početkom primjene od godine donošenja ove Uredbe, iskazana u godišnjim emisijskim kvotama, koja postupno i s fleksibilnošću za države članice u pogledu dostizanja ograničenja, vode do cilja svake države članice za 2030., a pritom se nastavljaju primjenjivati godišnja ograničenja za godine koje joj prethode utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/212636 .
_________________	_________________
36 Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2018., str. 58.).	36 Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2018., str. 58.).

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(12.a) Kako bi se osiguralo da se administrativno opterećenje za zemlje i za gospodarstvo svede na najmanju moguću mjeru i da se ciljevi za 2030. učinkovito ostvare u svakoj državi članici, primjereno je uvesti neobvezujući usklađeni pristup na razini Unije za sve države članice ili Komisija treba podnijeti prijedlog mogućih osnovnih provedbenih mjera te, prema potrebi, valja pružiti tehničku potporu koja državama članicama može pomoći u postizanju ciljeva.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.	(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti moglo bi biti primjereno preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote na realističan i društveno odgovoran način, uzimajući u obzir najnovije podatke. Time se ne bi trebalo dovesti u pitanje ostvarivanje cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(13.a) Ako je potrebna prilagodba, države članice trebale bi prilagoditi svoje razvojne strategije na svim razinama uzimajući u obzir posebne značajke i razvojne potrebe svih regija te usto prilagoditi programiranje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Komisija bi trebala ocijeniti ciljeve povezane sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova i osigurati tehničku pomoć u utvrđivanju mjerljivih ciljeva, reviziji razvojnih strategija i uspostavi optimalnog puta prema ostvarenju tih ciljeva gdje je to potrebno, posebno za regije s vrlo onečišćujućim industrijama, kako bi se osiguralo da svaka država članica postigne zacrtane ciljeve.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.	(14) Ako podaci država članica uvelike odstupaju od ograničenja utvrđenog linearnom putanjom, moglo bi biti primjereno 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara, oslanjajući se na dostupne podatke na razini Unije i međunarodnoj razini, koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.	(18) Određivanjem ambicioznijih, ali i realističnih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18.a) Kako bi cilj smanjenja od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma ostao ostvariv, potrebni su zajednički napori svih gospodarskih sektora, uključujući sektor poljoprivrede, kako je navedeno u strateškoj dugoročnoj viziji Komisije za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo1a. Od država članica zahtijeva se da razviju dugoročne strategije kako bi ispunile svoje obaveze u pogledu ciljeva Pariškog sporazuma te postizanja dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova kao i boljeg uklanjanja ponorima u svim sektorima, u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije. Komisija bi te strategije, kao i planove i izvješća drugih država članica u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999, trebala primjenjivati za utvrđivanje i praćenje zajedničkog postizanja sektorskih ciljeva iz Uredbe o raspodjeli tereta na razini EU-a.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;	(1) u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „najmanje 40 %”;

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) 2023., 2024. i 2025. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;	(b) u godinama od 2023. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 2. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.	Briše se.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.	Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013, oslanjajući se na dostupne podatke na razini Unije i međunarodnoj razini, te navodi odgovarajuću vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 3. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za 2023., 2024. i 2025. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.	Za razdoblje od 2023. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom, oslanjajući se na dostupne podatke na razini Unije i međunarodnoj razini, te preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 3. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.”;	Briše se.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Ako država članica premaši godišnje emisijske kvote dodijeljene za razdoblje od tri godine, Komisija osigurava tehničku pomoć za utvrđivanje ciljeva i mjerljivih ciljnih vrijednosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova, prilagodbu razvojnih strategija i uspostavu načina za postizanje tih ciljeva, posebno za regije s vrlo onečišćujućim industrijama i domaćim sektorima, jamčeći pritom da je tranzicija pravedna i uključiva, da se njome smanjuje energetsko siromaštvo i da se nikoga ne zapostavlja.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8.b – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5.a) u članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
	3. Komisija izdaje javno dostupno mišljenje o solidnosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te na odgovarajući način revidira svoj plan korektivnih mjera. Dotična država članica navodi razloge u slučaju da ne postupi u skladu s preporukom ili njezinim bitnim dijelom te ih objavljuje.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Ako država članica prekorači svoje godišnje emisijske jedinice tijekom dvije uzastopne godine, dužna je preispitati svoj nacionalni energetski i klimatski plan te dugoročnu nacionalnu strategiju. To se preispitivanje mora provesti u roku od dvanaest mjeseci. Država članica Komisiji dostavlja izmijenjeni plan zajedno s izjavom u kojoj se navodi na koji će se način predloženim izmjenama ispraviti neusklađenost s nacionalnim godišnjim emisijskim kvotama. Ako nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročna nacionalna strategija ostanu u znatnoj mjeri nepromijenjeni, država članica objavljuje obrazloženje u kojem navodi svoje razloge.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 11.a – stavak 4. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) država članica provela je prilagođene razvojne strategije u skladu s člankom 4. stavkom 3.a.

PROCEDURE – COMMITTEE ASKED FOR OPINION

Title	Amending Regulation (EU) 2018/842 on binding annual greenhouse gas emission reductions by Member States from 2021 to 2030 contributing to climate action to meet commitments under the Paris Agreement
References	COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)
Committee responsible  Date announced in plenary	ENVI 13.9.2021
Opinion by  Date announced in plenary	REGI 13.9.2021
Rapporteur for the opinion  Date appointed	Vlad-Marius Botoş 27.9.2021
Discussed in committee	6.12.2021
Date adopted	15.3.2022
Result of final vote	+: –: 0:	23 7 11
Members present for the final vote	Matteo Adinolfi, François Alfonsi, Pascal Arimont, Adrian-Dragoş Benea, Tom Berendsen, Erik Bergkvist, Stéphane Bijoux, Franc Bogovič, Vlad-Marius Botoş, Rosanna Conte, Andrea Cozzolino, Corina Crețu, Rosa D’Amato, Christian Doleschal, Raffaele Fitto, Chiara Gemma, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Manolis Kefalogiannis, Ondřej Knotek, Constanze Krehl, Cristina Maestre Martín De Almagro, Nora Mebarek, Martina Michels, Alin Mituța, Dan-Ştefan Motreanu, Niklas Nienaß, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Alessandro Panza, Tsvetelina Penkova, Caroline Roose, Marcos Ros Sempere, André Rougé, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret, Valdemar Tomaševski, Monika Vana
Substitutes present for the final vote	Mathilde Androuët, Daniel Buda

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

23	+
NI	Chiara Gemma
Renew	Stéphane Bijoux, Vlad-Marius Botoş, Ondřej Knotek, Alin Mituța, Susana Solís Pérez, Irène Tolleret
S&D	Adrian-Dragoş Benea, Erik Bergkvist, Andrea Cozzolino, Corina Crețu, Constanze Krehl, Cristina Maestre Martín De Almagro, Nora Mebarek, Tsvetelina Penkova, Marcos Ros Sempere
The Left	Martina Michels, Younous Omarjee
Verts/ALE	François Alfonsi, Rosa D'Amato, Niklas Nienaß, Caroline Roose, Monika Vana

 

7	-
ECR	Raffaele Fitto, Valdemar Tomaševski
ID	Matteo Adinolfi, Mathilde Androuët, Rosanna Conte, Alessandro Panza, André Rougé

 

11	0
PPE	Pascal Arimont, Tom Berendsen, Franc Bogovič, Daniel Buda, Christian Doleschal, Mircea-Gheorghe Hava, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Manolis Kefalogiannis, Dan‑Ştefan Motreanu, Andrey Novakov

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (24.3.2022)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Norbert Lins

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Kontekst – Paket za ostvarivanje cilja od 55 %

 

U srpnju 2021. Europska komisija predstavila je paket za provedbu europskog zelenog plana. Paket za ostvarivanje cilja od 55 %, najveći skup klimatskih mjera u povijesti EU-a, usmjeren je na izmjenu različitih zakonodavnih akata kako bi se ostvario novi cilj EU-a o smanjenju neto emisija od najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Predloženim paketom predviđa se smanjenje emisija od najmanje 52,8 % i najmanje 310 Mt neto uklanjanja ponorima ugljika do 2030. Kako bi bio u skladu sa znanošću, taj cilj mora biti ambiciozniji i popraćen konkretnim mjerama.

 

Međuvladin panel o klimatskim promjenama već godinama zvoni na uzbunu: globalno zagrijavanje za 1,5 °C iznimno je opasno, a za 2 °C bilo bi katastrofalno. Trenutačno zatopljenje od 1,2 °C već je dovelo do prirodnih katastrofa, raseljavanja stanovništva, propadanja usjeva i gubitka biološke raznolikosti u Uniji i izvan nje. Ishod posljednje konferencije COP26 UNFCCC-a također je vrlo jasan: prema nacionalno utvrđenim doprinosima, globalne će se emisije do 2030. i nakon toga povećavati, a do 2030. bi se trebale smanjiti za barem 45 % u usporedbi s razinama u 2010. kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C. Konferencija COP26 jasno je pokazala da je Europska unija u ovom desetljeću dužna ubrzati smanjenje svojih emisija te pokazati veće ambicije za rješavanje klimatske krize.

 

Ambicioznim planom prioritet treba dati blagovremenom djelovanju. Velika većina znanstvenih studija, koje odražavaju globalni konsenzus, uključujući posljednje izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama[3], pokazala je da je razdoblje 2020. – 2030. ključno desetljeće za borbu protiv klimatske krize i krize biološke raznolikosti.

 

Raspodjela tereta u paketu za ostvarivanje cilja od 55 %

 

U okviru ovog paketa Uredbom o raspodjeli tereta (ESR) utvrđuju se ciljevi i prate nastojanja država članica da smanje emisije stakleničkih plinova u sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovine emisijama EU-a. Spomenuta Uredba obuhvaća čak 60 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, pa je tako ESR jedan od ključnih temelja klimatske politike EU-a te se njome moraju postići znatna smanjenja emisija. Ta je revizija prilika za usklađivanje ciljeva EU-a i država članica s Pariškim klimatskim sporazumom, uz istodobno uklanjanje nedostataka koji trenutačno narušavaju učinkovitost postojeće regulative.

 

Održavanje napora sektora obuhvaćenih Uredbom o raspodjeli tereta u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom

 

U ESR-u se za države članice postavljaju obvezujući ciljevi o smanjenju emisija koji obuhvaćaju nekoliko sektora, među kojima je i poljoprivreda. Prijedlogom Komisije zadržava se područje primjene ESR-a i povećava se opći cilj smanjenja emisija u EU-u s 30 % na 40 % do 2030. u odnosu na 2005. Države članice i dalje su odgovorne za smanjenje emisija u svim sektorima obuhvaćenima ESR-om.

 

Iako je takva revizija dobrodošla, razina ambicije u preispitanom ESR-u i dalje je daleko od usklađenosti s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma, za koje bi u sektorima obuhvaćenim ESR-om bilo potrebno barem 55 % smanjenja emisija u usporedbi s 2005.

 

Povećane ambicije moraju biti popraćene poticanjem sektora koji dosad nisu ostvarili nikakvo znatno smanjenje emisija, kao što je poljoprivreda, koja je pridonijela samo 1 % napora za smanjenje emisija u sektorima na koje se odnosi raspodjela tereta u razdoblju od 2005. do 2018., iako je i dalje treći najveći izvor emisija[4]. Države članice često odlučuju usmjeriti svoje napore za smanjenje emisija na druge sektore, ali i poljoprivreda sada mora znatno doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Potrebno je prepoznati priliku za razvoj minimalnih sektorskih doprinosa na razini EU-a kako bismo mogli ravnopravno podijeliti teret i kako bi svi sektori odigrali svoju zadanu ulogu.

 

Usmjeravanje ESR-a prema neutralnosti EU-a do 2050.

 

U skladu s postojećom Uredbom, države članice imaju nekoliko fleksibilnih mogućnosti za postizanje svojih općih ciljeva u pogledu raspodjele tereta. Pokazalo se da te mogućnosti ugrožavaju opći cilj Uredbe usporavanjem napora svih država članica za dekarbonizaciju sektora obuhvaćenih ESR-om, posebno poljoprivrede. Širenje tih fleksibilnih mogućnosti dodatno bi ugrozilo djelovanje EU-a u području klime. Konkretno, prijedlog da se povećana neto uklanjanja iz sektora LULUCF upotrijebe kao kompenzacija za to što se nisu smanjile emisije u sektorima obuhvaćenima ESR-om u suprotnosti je s načelom prema kojem svi sektori moraju doprinositi klimatskom cilju utvrđenom u propisu EU-a o klimi. Uklanjanja prirodnim ponorima ugljika moraju se povećati istodobno s drastičnim smanjenjem fosilnih emisija.

 

Kako bi se osigurala predvidljivost i pouzdanost za sve gospodarske subjekte, uključujući poduzeća, radnike, ulagače i potrošače, te kako bi se s vremenom osiguralo brzo i nepovratno smanjenje emisija stakleničkih plinova u cilju postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050. i negativnih emisija nakon toga, Europska komisija mora postaviti ciljeve za razdoblje nakon 2030. Do kraja 2025. i uzimajući u obzir sredstva za stakleničke plinove utvrđena u okviru propisa EU-a o klimi, kao i savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, Komisija bi trebala izraditi prijedlog ciljeva ESR-a na razini EU-a i država članica, kao i minimalne sektorske doprinose na razini EU-a za razdoblje nakon 2030. Ti bi ciljevi trebali biti petogodišnji ciljevi kako bi se uskladili sa zajedničkim vremenskim okvirima dogovorenima tijekom konferencije COP26, u potpunosti ispunili klimatske obveze EU-a i ostvarili cilj klimatske neutralnosti kako je trenutačno utvrđen u propisu EU-a o klimi.

 

AMANDMANI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.	(3) Europski zeleni plan31 obuhvaća sveobuhvatan skup učinkovitih i pravičnih mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., što je velik izazov, te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija postupno i odgovorno nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo temeljeno na istraživanju i inovacijama i zelenim radnim mjestima, s gospodarstvom osmišljenim na način da bude moderno, resursno učinkovito i konkurentno, koje, kao ni dobrobit ljudi, nije povezano s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom se u europskom zelenom planu utvrđuje da tranzicija mora biti učinkovita i pravedna, da se ulagateljima mora omogućiti predvidljivost i da proces tranzicije mora biti nepovratan. Ta tranzicija na različite načine utječe na različite države članice i regije, što prije svega ovisi o fizičkim geografskim značajkama i prirodnim značajkama. Ona drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe u opasnosti od energetskog siromaštva i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva, temeljiti se na realističnim ciljevima i pravednoj i uravnoteženoj raspodjeli napora među državama članicama, i nitko ne smije biti zapostavljen. Kad je riječ o poljoprivrednom sektoru, trebalo bi prepoznati važnost vanjske konvergencije u ZPP-u jer države članice mogu iskoristiti prednosti plaćanja u okviru ZPP-a na različitim razinama u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća31a, što utječe na gospodarsku situaciju njihovih poljoprivrednika i sposobnost sudjelovanja u naporima potrebnima za njihov doprinos u skladu s ovom Uredbom.
__________________	__________________
31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.	31 Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.
	31a Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

Amandman  2

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Tom se Uredbom utvrđuje i obveza Komisije da prema potrebi podnese zakonodavni prijedlog o uvođenju dodatnih prijelaznih ciljeva kako bi se osiguralo brzo i nepovratno postupno smanjenje emisija stakleničkih plinova radi postizanja cilja klimatske neutralnosti EU-a najkasnije do 2050. Tom se Uredbom osigurava da sektori koji nisu obuhvaćeni ETS-om doprinose postizanju ciljeva propisa o klimi, uzimajući u obzir različita polazišta država članica, socijalni aspekt tranzicije, procjene distribucijskih učinaka i njihove utjecaje na konkurentnost pojedinih sektora. Tom se Uredbom također utire put za utvrđivanje ciljeva Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova nakon 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe i minimalnih doprinosa država članica za ostvarenje tih ciljeva Unije za razdoblje nakon 2030.;
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	32 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  3

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.	(5) Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i nakon toga. Njime bi se posebno trebala osigurati ravnoteža između potrebe za postizanjem ambicioznih klimatskih ciljeva, s jedne strane, i osiguravanja optimalne razine raspodjele napora među sektorima u državama članicama radi prilagodbe ciljevima, s druge strane, kako bi se osigurala konvergencija među regijama. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Pariškog sporazuma klimatska neutralnost mora se postići do 2050. na način kojim se osigurava odgovarajuća dugoročna proizvodnja hrane i pravedna tranzicija, ne ugrožava sigurnost opskrbe hranom i uzimaju u obzir napori poljoprivrednog sektora.
__________________	__________________
33Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).	33Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

Amandman  4

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34.	(7) Zadržava se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842, a trgovanje emisijama trebalo bi biti popraćeno nacionalnim mjerama za smanjenje emisija kako bi se ublažili negativni učinci određivanja cijena ugljika na ugrožene potrošače. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća34, i ključno je za provjeru usklađenosti uzeti u obzir najnovije dostupne podatke na nacionalnoj razini, razini Unije i međunarodnoj razini jer se tako stvara realistična slika stvarnog stanja.
__________________	__________________
34Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	34Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Amandman  5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(9a) Pri provedbi ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se priznaje posebna ugroženost najudaljenijih regija koja proizlazi iz njihove udaljenosti od kopnenih regija, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime te gospodarske ovisnosti o nekoliko proizvoda, što su okolnosti koje u velikoj mjeri ograničavaju njihov razvoj i stvaraju znatne dodatne troškove u mnogim područjima, posebno u prometu. Napori koji se ulažu i ciljevi koji su na razini Unije utvrđeni za smanjenje emisija stakleničkih plinova moraju se prilagoditi ovoj teškoj situaciji, uz ravnotežu između okolišnih ciljeva i visokih socijalnih troškova tih regija.

Amandman  6

 

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.	(11) Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030., uzimajući u obzir socijalne posljedice koje bi mogle proizaći iz dinamike smanjenja emisija stakleničkih plinova, kako bi mogla odigrati svoju ulogu u suočavanju s tim transnacionalnim izazovom. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi poštovati načelo „nitko ne smije biti zapostavljen” i izbjeći prebacivanje tereta odgovornosti na države članice koje se suočavaju s najvećim izazovima preobrazbe. Trebalo bi upotrijebiti iste elemente metodologije kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005. S obzirom na to da države članice moraju ostvariti te ciljeve nacionalnim mjerama, trebalo bi im omogućiti određenu fleksibilnost u odabiru sredstava za postizanje tih ciljeva.

Amandman  7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) U skladu s navedenim bit će potrebno utvrditi nova obvezujuća nacionalna ograničenja s početkom primjene od godine donošenja ove Uredbe, iskazana u godišnjim emisijskim kvotama, koja postupno vode do cilja svake države članice za 2030., a pritom se nastavljaju primjenjivati godišnja ograničenja za godine koje joj prethode utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/212636.	(12) U skladu s navedenim bit će potrebno utvrditi nova obvezujuća nacionalna ograničenja s početkom primjene od godine donošenja ove Uredbe, i u skladu s relevantnom studijom utjecaja na okoliš, iskazana u godišnjim emisijskim kvotama, koja postupno vode do cilja svake države članice za 2030., a pritom se nastavljaju primjenjivati godišnja ograničenja za godine koje joj prethode utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/212636 i uzimati u obzir poseban omjer troškova i koristi za svaku regiju.
__________________	__________________
36Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2018., str. 58.).	36Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2018., str. 58.).

Amandman  8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.	(13) Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Treba voditi računa o tome da ciljevi u okviru ove Uredbe ne dovedu do premještanja proizvodnje hrane izvan Unije i da obuhvaćeni sektori i dalje budu konkurentni na međunarodnoj razini. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.

Amandman  9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom uredbom. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030.	(15) Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom uredbom. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030. Državama članicama koje imaju pravo na tu fleksibilnost, ali je nisu iskoristile 2019., trebalo bi omogućiti da revidiraju tu odluku kako bi se uzeli u obzir novi nacionalni ciljevi smanjenja emisija. Dotičnim državama članicama također bi trebalo omogućiti da na usmjereniji način revidiraju postotke koje su izvorno prijavile.

Amandman  10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Uz tu fleksibilnu mogućnost može se uzeti u obzir i ograničena količina neto uklanjanja i neto emisija iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”) radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842 („fleksibilna mogućnost iz LULUCF-a”). Za potrebe uvođenja dostatnih mjera ublažavanja do 2030. primjereno je ograničiti upotrebu fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a njezinom podjelom na dva razdoblja, od kojih je za svako određena gornja granica koja odgovara polovini najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog u Prilogu III. Uredbi (EU) 2018/842. Primjereno je i uskladiti naslov Priloga III. s izmjenom Uredbe (EU) 2018/841 na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/268 od 28. listopada 202037. Stoga se Uredbom (EU) 2018/842 više ne treba predviđati pravna osnova koja Komisiji omogućuje donošenje delegiranih akata radi izmjene naslova njezina Priloga III. U skladu s tim trebalo bi izbrisati članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/842.	(16) Uz tu fleksibilnu mogućnost, uzimajući u obzir blisku povezanost sektora poljoprivrede i šumarstva pri uspostavi novog političkog i pravnog okvira za postizanje klimatskih ciljeva Unije, može se uzeti u obzir i ograničena količina neto uklanjanja i neto emisija iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”) radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842 („fleksibilna mogućnost iz LULUCF-a”). Za potrebe uvođenja dostatnih mjera ublažavanja do 2030. primjereno je ograničiti upotrebu fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a njezinom podjelom na dva razdoblja, od kojih je za svako određena gornja granica koja odgovara polovini najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog u Prilogu III. Uredbi (EU) 2018/842. Primjereno je i uskladiti naslov Priloga III. s izmjenom Uredbe (EU) 2018/841 na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/268 od 28. listopada 202037. Stoga se Uredbom (EU) 2018/842 više ne treba predviđati pravna osnova koja Komisiji omogućuje donošenje delegiranih akata radi izmjene naslova njezina Priloga III. U skladu s tim trebalo bi izbrisati članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/842.
__________________	__________________
37Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (SL L 60, 22.2.2021., str. 21.).	37Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (SL L 60, 22.2.2021., str. 21.).

Amandman  11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(17a) Države članice i nadležna tijela trebali bi dodijeliti posebne proračune za poticanje poljoprivrednika na smanjenje emisija i osiguravanje ulaganja u infrastrukturu za tehnologije dekarbonizacije, među ostalim za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva. Unija i nacionalna tijela trebali bi blisko surađivati sa svim relevantnim dionicima na razvoju poticajnog okruženja i ključnih mehanizama financijske potpore za prelazak na ugljičnu neutralnost kako bi sektor mogao u potpunosti doprinijeti cilju postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova.

Amandman  12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(17b) Alati kao što su donesene smjernice o državnim potporama za klimu, energiju i okoliš (CEEAG) ključni su kako bi se osiguralo da poljoprivredni sektor ima punu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva Unije, uz istodobno održavanje pristupačnih cijena proizvodnje hrane. Komisija bi trebala osigurati dodavanje novih podsektora u smjernice prema potrebi, kao što su oni obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama ili uvršteni na popis sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika.

Amandman  13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.	(18) Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza na troškovno najučinkovitiji način.

Amandman  14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18a) Postizanje ciljeva u okviru ove Uredbe bit će velik izazov za neke države članice. Stoga je važno osigurati fleksibilnost, predvidljivost i mogućnost prijenosa. Uvođenje minimalnih sektorskih doprinosa moglo bi ugroziti postizanje ciljeva i nije djelotvorno.

Amandman  15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18b) Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, potrebno je uzeti u obzir različite početne uvjete u državama članicama, kako među različitim sektorima, tako i unutar njih. Ostvarenje ciljeva smanjenja emisija u poljoprivredi ne bi smjelo ugroziti sigurnost opskrbe hranom u Europi i svijetu.

Amandman  16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18c) Komisiju se poziva da razvije plan za utvrđivanje ciljeva Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova nakon 2030. u određenim sektorima. Komisiju se poziva i da ispita kako se poljoprivredni sektor nakon 2030. može spojiti sa šumarskim sektorom u okviru LULUCF-a. Za svaku zakonodavnu mjeru trebalo bi provesti procjenu regulatornog učinka.

Amandman  17

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;	Briše se.

Amandman  18

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst na snazi	Izmjena
	(1a) Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 1.	Članak 1.
Predmet	Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe te se njome doprinosi postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa.	1. Ovom se Uredbom pridonosi postizanju ciljeva Pariškog sporazuma i Unijina cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe 2021/1119 (propis EU-a o klimi);
	Komisija se poziva da pri utvrđivanju linearnih ciljeva smanjenja emisija uzme u obzir potrebu za postupnim usklađivanjem podjele tereta među državama članicama. Cilj je da 2050. sve države članice budu klimatski neutralne. Stoga je važno ne stvarati prevelike razlike među državama članicama. U raspodjeli tereta trebalo bi sve više uzimati u obzir troškovnu učinkovitost i pravednost, uz raspodjelu BDP-a po glavi stanovnika, i nakon 2030.
	2. Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 2005. u 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe;

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R0842&from=EN#d1e508-26-1)

Amandman  19

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2a) Umeće se članak 3.a:
	„Članak 3.a
	Klasifikacija kriterija održivosti za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase itd. uređena je Direktivom (EU) 2018/2001.”

Amandman  20

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. − točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.	3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2., uzimajući u obzir troškovnu učinkovitost i proporcionalnost.

Amandman  21

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	(3a) Članak 5. stavak 4. mijenja se kako slijedi:
(4) Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.	„(4) Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom, uključujući transfernu cijenu po toni ekvivalenta CO2.”

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R0842&from=hr#d1e642-26-1)

Amandman  22

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b – podtočka ii.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 7. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2021. do 2025. ne premašuje polovinu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;	(a) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2021. do 2025. ne premašuje 75 % najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;
(aa) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2026. do 2030. ne premašuje polovinu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;.	(aa) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2026. do 2030. ne premašuje 75 % najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;
	(aa a) ukupna kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu u razdoblju od 2021. do 2030. ne premašuje najviši iznos ukupnih neto uklanjanja utvrđen za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Amandman  23

 

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8. – stavak 3.

Tekst na snazi	Izmjena
	(5 a) Treći stavak članka 8. zamjenjuje se sljedećim:
3. Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera.	3. Komisija izdaje mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te na odgovarajući način revidira svoj plan korektivnih mjera. Ako dotična država članica ne postupi u skladu s preporukom ili s njezinim većim dijelom, ta država članica pruža i objavljuje svoje obrazloženje.

(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R0842&from=EN#d1e508-26-1)

Amandman  24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.”.	(2) Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine. Ako država članica u dvije uzastopne godine premaši svoje emisijske kvote, razloge za to predstavlja u izvješću Komisiji i objašnjava na koji način namjerava revidirati svoju dugoročnu nacionalnu strategiju.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Izmjena Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma
Referentni dokumenti	COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 13.9.2021
Odbori koji su dali mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	AGRI 13.9.2021
Izvjestitelj(ica) za mišljenje  Datum imenovanja	Norbert Lins 23.3.2022
Prethodni/-a izvjestitelj(ica) za mišljenje	Pär Holmgren
Razmatranje u odboru	25.1.2022
Datum usvajanja	22.3.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	30 14 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Atidzhe Alieva-Veli, Álvaro Amaro, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Mara Bizzotto, Daniel Buda, Isabel Carvalhais, Asger Christensen, Angelo Ciocca, Ivan David, Paolo De Castro, Jérémy Decerle, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Dino Giarrusso, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Camilla Laureti, Gilles Lebreton, Julie Lechanteux, Norbert Lins, Colm Markey, Ulrike Müller, Maria Noichl, Juozas Olekas, Eugenia Rodríguez Palop, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Annie Schreijer-Pierik, Marc Tarabella, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener, Juan Ignacio Zoido Álvarez
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pär Holmgren, Cristina Maestre Martín De Almagro, Alin Mituța, Christine Schneider

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

30	+
ID	Ivan David
PPE	Álvaro Amaro, Daniel Buda, Salvatore De Meo, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Colm Markey, Anne Sander, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Christine Schneider, Annie Schreijer-Pierik, Juan Ignacio Zoido Álvarez
Renew	Atidzhe Alieva-Veli, Asger Christensen, Jérémy Decerle, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Alin Mituța, Ulrike Müller
S&D	Clara Aguilera, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Isabel Carvalhais, Paolo De Castro, Camilla Laureti, Cristina Maestre Martín De Almagro, Juozas Olekas, Marc Tarabella

 

14	-
ECR	Mazaly Aguilar, Krzysztof Jurgiel, Bert-Jan Ruissen, Veronika Vrecionová
ID	Gilles Lebreton, Julie Lechanteux
S&D	Maria Noichl
The Left	Luke Ming Flanagan, Eugenia Rodríguez Palop
Verts/ALE	Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Pär Holmgren, Bronis Ropė, Sarah Wiener

 

3	0
ID	Mara Bizzotto, Angelo Ciocca
NI	Dino Giarrusso

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Izmjena Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma
Referentni dokumenti	COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)
Datum podnošenja EP-u	14.7.2021
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 13.9.2021
Odbori koji daju mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	BUDG 13.9.2021	ITRE 13.9.2021	TRAN 13.9.2021	REGI 13.9.2021
	AGRI 13.9.2021
Odbori koji nisu dali mišljenje  Datum odluke	BUDG 31.8.2021	ITRE 15.9.2021
Izvjestitelji  Datum imenovanja	Jessica Polfjärd 17.9.2021
Razmatranje u odboru	27.9.2021	10.2.2022
Datum usvajanja	17.5.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	61 20 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mathilde Androuët, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Hildegard Bentele, Alexander Bernhuber, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Christian Doleschal, Marco Dreosto, Bas Eickhout, Cyrus Engerer, Agnès Evren, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Catherine Griset, Jytte Guteland, Teuvo Hakkarainen, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Petros Kokkalis, Ewa Kopacz, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, César Luena, Marian-Jean Marinescu, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Joëlle Mélin, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Nicola Procaccini, Luisa Regimenti, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Sándor Rónai, Rob Rooken, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Linea Søgaard-Lidell, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Michael Bloss, Manuel Bompard, Milan Brglez, Stelios Kympouropoulos, Manuela Ripa, Christel Schaldemose, Vincenzo Sofo, Idoia Villanueva Ruiz
Datum podnošenja	24.5.2022

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

61	+
NI	Ivan Vilibor Sinčić
PPE	Hildegard Bentele,Alexander Bernhuber,Nathalie Colin‑Oesterlé, Christian Doleschal, Agnès Evren, Adam Jarubas, Ewa Kopacz, Stelios Kympouropoulos, Peter Liese, Fulvio Martusciello, Liudas Mažylis, Dolors Montserrat, Ljudmila Novak, Jessica Polfjärd, Stanislav Polčák, Luisa Regimenti, Christine Schneider, Maria Spyraki, Pernille Weiss, Esther de Lange
Renew	Pascal Canfin, Andreas Glück, Martin Hojsík, Jan Huitema, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Linea Søgaard‑Lidell, Nils Torvalds, Véronique Trillet‑Lenoir, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Nicolae Ştefănuță
S&D	Marek Paweł Balt, Monika Beňová, Simona Bonafè, Milan Brglez, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Cyrus Engerer, Jytte Guteland, César Luena, Javi López, Alessandra Moretti, Sándor Rónai, Christel Schaldemose, Günther Sidl, Petar Vitanov, Tiemo Wölken
Verts/ALE	Margrete Auken, Michael Bloss, Bas Eickhout, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus, Manuela Ripa

 

20	-
ECR	Sergio Berlato, Pietro Fiocchi, Raffaele Fitto, Nicola Procaccini, Rob Rooken, Vincenzo Sofo, Alexandr Vondra, Anna Zalewska
ID	Mathilde Androuët, Simona Baldassarre, Aurélia Beigneux, Marco Dreosto, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Sylvia Limmer, Joëlle Mélin, Silvia Sardone
NI	Edina Tóth
PPE	Traian Băsescu, Marian‑Jean Marinescu

 

6	0
The Left	Malin Björk, Manuel Bompard, Petros Kokkalis, Silvia Modig, Idoia Villanueva Ruiz, Mick Wallace

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] Još nije objavljeno u Službenom listu.
• [2] Još nije objavljeno u Službenom listu.
• [3] https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/
   
• [4] Europska agencija za okoliš, Za postizanje ciljeva dijeljenja napora u pogledu stakleničkih plinova potrebno djelovanje na nacionalnoj razini u svim sektorima, brifing, 10. ožujka 2020. https://www.eea.europa.eu/themes/climate/trends-and-projections-in-europe/national-action-across-all-sectors