IZVJEŠĆE o utjecaju novih tehnologija na oporezivanje: kriptotehnologija i lanac blokova

11.7.2022 - (2021/2201(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestiteljica: Lídia Pereira

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o utjecaju novih tehnologija na oporezivanje: kriptotehnologija i lanac blokova

(2021/2201(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 24. rujna 2020. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine (COM(2020)0593),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. rujna 2020. o strategiji za digitalne financije za EU (COM(2020)0591),

– uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 12. listopada 2020. naslovljeno „Taxing Virtual Currencies: An Overview of Tax Treatments and Emerging Tax Policy Issues” (Oporezivanje virtualnih valuta: pregled poreznih tretmana i novonastalih pitanja porezne politike),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

– uzimajući u obzir radni dokument Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz 2021. o oporezivanju i strukturnim reformama naslovljen „Cryptocurrencies: an empirical view from a tax perspective” (Kriptovalute: empirijsko stajalište s poreznog aspekta),

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 20. srpnja 2021. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (COM(2021)422),

– uzimajući u obzir radni dokument Svjetske banke naslovljen „Crypto-Assets Activity around the World: Evolution and Macro-Financial Drivers” (Aktivnost kriptoimovine diljem svijeta: razvoj i makrofinancijski pokretači), objavljen 8. ožujka 2022.,

– uzimajući u obzir dokument o javnom savjetovanju OECD-a objavljen 22. ožujka 2022. naslovljen „Crypto-Asset Reporting Framework and Amendments to the Common Reporting Standard” (Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja),

– uzimajući u obzir svoju studiju od 15. listopada 2018. naslovljenu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja”, studiju iz srpnja 2018. naslovljenu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju od 15. veljače 2018. naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”,

– uzimajući u obzir svoju studiju od 21. listopada 2021. naslovljenu „Istraživanje mogućnosti i izazova novih tehnologija za poreznu upravu i poreznu politiku EU-a”,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0204/2022),

A. budući da se zbog primjene novih tehnologija na jedinstvenom tržištu EU-a i digitalizacije poreznih uprava diljem Europe preobražavaju odnosi između poreznih obveznika, to jest građana i poduzeća, s jedne strane i nacionalnih poreznih tijela s druge strane; budući da bi EU mogao imati vodeću ulogu u koordinaciji postupovnih i tehničkih aspekata digitalizacije poreznih uprava kako bi se izbjegle prepreke koje stoje na putu interoperabilnosti nacionalnih tehničkih platformi;

B. budući da bi različita obilježja različitih vrsta kriptoimovine i granice između različitih vrsta kriptoimovine mogli biti relevantni za utvrđivanje njihova poreznog tretmana;

C. budući da je iz tržišne dinamike kriptoimovine razvidno da je potrebno izraditi jasan, stabilan i transparentan pravni okvir;

D. budući da se porezna tijela u današnje vrijeme suočavaju s brojnim izazovima u pogledu djelotvorne provedbe oporezivanja, posebno prekogranične suradnje, s obzirom na ubrzavanje digitalnih transakcija, sve veću mobilnost poreznih obveznika, broj prekograničnih transakcija i internacionalizaciju ekonomskih transakcija i poslovnih modela, kao i rizike od dvostrukog oporezivanja ili složenih agresivnih poreznih sustava;

E. budući da porezna tijela moraju biti u toku s potencijalnim rizicima za održivost poreznih sustava i njihovu sposobnost provedbe nacionalnih i europskih pravnih okvira u pogledu oporezivanja;

F. budući da porezne uprave mogu upotrebljavati nova tehnološka rješenja kao što je lanac blokova za bolje ispunjavanje potreba poreznih obveznika, razmjenu informacija između nadležnosti, različite vrste vođenja evidencije i odvraćanje i/ili suzbijanje korupcije, ali se takve tehnologije mogu i zloupotrebljavati i služiti kao sredstva za nezakonite aktivnosti, uz kriminalnu namjeru da se izbjegne plaćanje poreza; budući da bi povećana vidljivost transakcija lanca blokova posebno mogla olakšati nastojanja poreznih uprava za borbu protiv porezne prijevare;

G. budući da nekoliko poreznih uprava diljem Europe već poduzima važne korake usmjerene na digitalizaciju postupaka, iako to čine u različitoj mjeri, zahvaljujući čemu porezna disciplina postaje jednostavnija, brža i djelotvornija; budući da među državama članicama i dalje postoje znatne razlike u primjeni novih tehnologija; budući da je nacionalnim poreznim upravama uglavnom potrebna dodatna stimulacija kako bi uvele više poticaja i mjera za podizanje razine osviještenosti s ciljem ostvarivanja potencijala u području tehnološke i digitalne transformacije; budući da tehnologija može poslužiti za olakšavanje suradnje između različitih vladinih tijela, konkretno na pitanjima povezanim s oporezivanjem;

H. budući da su porezne uprave zbog porasta upotrebe kriptoimovine primorane prilagoditi aktualne porezne prakse na jedinstvenom tržištu; budući da je utvrđivanje aktivnosti relevantnih za oporezivanje na tržištu kriptoimovine složeno jer se u manjoj mjeri oslanja na tradicionalne financijske posrednike koji obično dostavljaju informacije za porezne svrhe;

I. budući da pet od 27 država članica ima posebne zakonske odredbe o oporezivanju kriptoimovine; budući da 19 država članica ima administrativne smjernice o oporezivanju kriptoimovine;

J. budući da se zahvaljujući zajedničkom standardu izvješćivanja OECD-a poboljšala međunarodna porezna transparentnost jer se od nadležnosti zahtijeva pribavljanje informacija o imovini u inozemstvu koja se drži u financijskim institucijama te automatska godišnja razmjena tih informacija s nadležnostima čiji su porezni obveznici rezidenti; budući da kriptoimovina, međutim, u većini slučajeva nije obuhvaćena područjem primjene zajedničkog standarda izvješćivanja, koji se primjenjuje na tradicionalnu financijsku imovinu i fiducijarne valute;

K. budući da se na međunarodnoj razini nastoji bolje urediti pošteno oporezivanje digitalnog gospodarstva; budući da bi se kriptoimovina mogla iskoristiti za podrivanje postojećih međunarodnih inicijativa za poreznu transparentnost, što je prepoznao OECD; budući da je u tom kontekstu ključno da EU preuzme vodeću ulogu, posebno kroz blisku suradnju među državama članicama s ciljem poštenog i transparentnog oporezivanja kriptoimovine;

L. budući da se globalna ekonomija mijenja i postupno postaje digitalizirana te da načela na kojima se temelji aktualni međunarodni porezni okvir postupno zastarijevaju i njima se više ne može zajamčiti oporezivanje dobiti na mjestu obavljanja gospodarskih djelatnosti kojima je ta dobit ostvarena i na mjestu gdje je stvorena vrijednost;

M. budući da ne postoji međunarodni instrument za oporezivanje kriptoimovine i da se pristupi različitih država tom pitanju veoma razlikuju; budući da EU mora biti predvodnik u nastojanjima da se ostvari uključivije financijsko sudjelovanje građana unutar njegovih granica i izvan njih u okviru odgovarajućih međunarodnih platformi;

N. budući da OECD u svojem izvješću iz 2020. o oporezivanju virtualnih valuta utvrđuje niz značajnih pitanja koja je potrebno rješavati, konkretno definiciju oporezivih događaja, oblike prihoda koji se povezuju s virtualnim valutama i načine na koje se oporezivanje može prilagoditi karakteru i dinamici kriptoimovine kako bi se pošteno i učinkovito obuhvatila dobit, među ostalim aspektima;

O. budući da je Unija već poduzela važne korake usmjerene na jasno definiranje određene kriptoimovine i pružatelja usluga kriptoimovine te općenitije na uspostavu odgovarajućeg regulatornog okvira za kriptoimovinu – Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA); budući da će se tim okvirom i definicijama olakšati pošteno i jednostavno oporezivanje navedenih oblika imovine; budući da definicije te kriptoimovine moraju biti usklađene s međunarodnim normama, konkretno normama koje su izradili OECD i Stručna skupina za financijsko djelovanje;

P. budući da definicije kriptoimovine moraju biti usklađene u cijelom EU-u i usklađene s međunarodnim normama; budući da ista kriptoimovina može biti kategorizirana kao „predmet oporezivanja” na brojne različite načine diljem EU-a, što može dovesti do različitih poreznih tretmana;

Q. budući da su određena područja porezne politike u nacionalnoj nadležnosti i da je suradnja među državama članicama i dalje neophodna i potrebna kako bi se odgovorilo na izazove u pogledu integriteta jedinstvenog tržišta i održivosti poreznih sustava, među ostalim na povećanu upotrebu kriptoimovine; budući da bi okvir od 27 znatno različitih pristupa oporezivanju kriptoimovine mogao dovesti do velikih prepreka za ispunjavanje ciljeva digitalnog jedinstvenog tržišta; budući da stoga postoje jasni argumenti koji govore u prilog koordinaciji i suradnji na razini EU-a;

R. budući da EU i njegovo jedinstveno tržište moraju osigurati poduzećima (posebno malim i srednjim poduzećima (MSP) te start-up poduzećima) okruženje pogodno za inovacije u pogledu novih tehnologija u području financijskih usluga i kriptoimovine; budući da taj glavni cilj iziskuje snažnu opredijeljenost država članica u njihovim politikama, konkretno u području oporezivanja, kako bi se zajamčio stabilan, jasan i siguran regulatorni okvir u kojem će poduzeća napredovati i doprinositi gospodarskom rastu; naposljetku, budući da taj napor iziskuje snažnu predanost zaštiti prava građana kao poreznih obveznika i korisnika financijskih usluga;

S. budući da su neophodne jasne smjernice za pošten i djelotvoran sustav oporezivanja kojim bi se, ako ga države članice djelotvorno provedu, mogle ostvariti korisne reforme u smislu smanjenja administrativnih troškova i vremena, smanjenja prepreka za ulazak i jamčenja sigurnosti i stabilnosti, što su preduvjeti za konkurentnost i premošćivanje jazova među poduzećima, posebno za MSP-ove;

T. budući da se okruženje kriptoimovine brzo razvija i donositelji politika moraju održavati jednak tempo; budući da još uvijek treba pomno razmotriti implikacije za poreznu politiku i utaju poreza jer su to važni aspekti ukupnog regulatornog okvira;

U. budući da je Parlament već istaknuo da „u kontekstu digitalizacije i globalizacije gospodarstva trenutačna međunarodna pravila o porezu na dobit više nisu prikladna” i da „razvoj digitalizacije i veće oslanjanje na nematerijalnu imovinu te njihovo povećanje u lancima vrijednosti stvaraju izglede i izazove u pogledu sljedivosti gospodarskih operacija i oporezivih događaja, uključujući omogućivanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza, posebno kada su te operacije prekogranične ili se odvijaju izvan Unije”;[1]

V. budući da je organizacija kripto svijeta, za razliku od tradicionalnih financija, katkad decentralizirana, što otežava oslanjanje na posrednike za pomoć poreznim tijelima; budući da ti posrednici često služe kao pružatelji relevantnih informacija u tradicionalnim sustavima poreznog izvješćivanja treće strane; budući da se na sjecištu kripto sektora i tradicionalnog financijskog sustava često nalazi posrednik kao što je burza;

Potencijal novih tehnologija kao što je lanac blokova da bolje služe poreznim obveznicima, odvrate koruptivne prakse, ojačaju položaj poreznih uprava i riješe pitanja porezne prijevare i utaje poreza

1. smatra da bi nacionalne porezne uprave trebale u većoj mjeri raspolagati odgovarajućim resursima koji će im olakšati učinkovitu naplatu poreza, provedbu pravila, bolje usluživanje poreznih obveznika i jamčenje discipline; poziva države članice da se s obzirom na sve veće izazove digitalne tranzicije obvežu na dostatna ulaganja u ljudske resurse, uključujući osposobljavanje, digitalnu infrastrukturu te stručno osoblje i opremu;

2. poziva Komisiju da u budućim zakonodavnim prijedlozima razmotri načine na koje se može zajamčiti neodvojiva povezanost tehnologije na kojoj se temelji novodoneseno zakonodavstvo s ispravnom primjenom zakonodavstva;

3. ističe da prilagodba informatičkih kapaciteta poreznih tijela s pomoću novih tehnologija u nastajanju, kao što su tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija poput lanca blokova ili umjetna inteligencija, ima potencijala za poticanje pametnih, djelotvornih i učinkovitih poreznih i administrativnih postupaka, odvraćanje i ograničavanje korupcije, olakšavanje porezne discipline građana i poduzeća te povećanje sljedivosti i utvrđivanja oporezivih transakcija i vlasništva nad materijalnom i nematerijalnom imovinom u globaliziranom okruženju u kojemu je porastao broj prekograničnih transakcija, čime se stvaraju mogućnosti za bolje i pravednije oblikovane porezne sustave za oporezivanje mobilnih poreznih obveznika i mobilne imovine; traži od Komisije da analizira i ocijeni učinke koje će provedba mogućeg poreza na pohranu osobnih podataka imati na zaštitu podataka i prihode;

4. naglašava da bi tehnologije u nastajanju kao što su tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i lanac blokova, zahvaljujući svojim jedinstvenim značajkama kao što su sljedivost i mogućnost pohrane nepromjenjivih i pouzdanih podataka, kojima se štiti integritet navedenih podataka, mogle omogućiti nov način za automatizaciju naplate poreza; smatra da bi se time zajamčilo da osobe plaćaju koliko duguju te bi se zajamčila učinkovita porezna disciplina i omogućilo pravovremeno ubiranje poreznih prihoda na izvoru u različitim fazama životnog ciklusa proizvoda ili usluge, uz istovremenu zaštitu osobnih podataka građana i jamstvo visokog standarda zaštite podataka;

5. ističe da je potrebno utvrditi najbolje načine kako tehnologiju iskoristiti da bi se ojačao analitički kapacitet poreznih uprava (boljom analizom podataka), da bi se standardizirali podaci radi olakšavanja porezne discipline za MSP-ove i porezne obveznike (među ostalim primjenom zajedničkih standarda izvješćivanja) i da bi se osiguralo da oporezivanje točnije odražava poslovnu klimu u digitalnom dobu te da istodobno jamči visoke razine zaštite podataka;

6. prima na znanje pokretanje Zajednice EU-a za naprednu međunarodnu administrativnu suradnju (Zajednica AIAC EU-a) i vrijedan doprinos sastanka na vrhu poreznih uprava EU-a (TADEUS) raspravi o učinku novih tehnologija na rad nacionalnih poreznih tijela; stoga poziva Komisiju da te forume uključi u oblikovanje posebnog programa osposobljavanja za osoblje poreznih uprava o primjeni novih tehnologija u borbi protiv porezne prijevare i utaje poreza, kao i da proširi njihovu ulogu u poboljšanju interoperabilnosti poreznih sustava u pogledu standardizacije podataka i automatske razmjene podataka u stvarnom vremenu u prekograničnom kontekstu; podsjeća da se takav program mora integrirati u aktivnost programa Fiscalis;

7. naglašava, međutim, da primjena lanca blokova, umjetne inteligencije i ostalih digitalnih alata od strane poreznih uprava ima svojih prednosti, ali i rizika koje je potrebno na odgovarajući način ublažiti, posebno kako bi se spriječile povrede privatnosti te pristran i diskriminirajući tretman poreznih obveznika;

8. posebno ističe rizike povezane s kvalitetom podataka; u tom pogledu napominje da je lanac blokova s ograničenim dopuštenjima koja se daju posrednicima od ključne važnosti u kontekstu poreznih uprava i mogao bi pridonijeti poboljšanju integriteta sustava, budući da omogućuje razmjenu poreznih informacija i drugih podataka u sigurnom okruženju;

9. poziva Komisiju da procijeni načine na koje različite države članice oporezuju kriptoimovinu i različite nacionalne politike za borbu protiv porezne prijevare i utaje poreza u području kriptoimovine, uz isticanje najboljih praksi i potencijalnih rupa u zakonu te iskorištavanje platformi za suradnju u području oporezivanja, konkretno programa Fiscalis; poziva Komisiju da uz potporu Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja poradi na rješavanju štetnih poreznih praksi u području kriptoimovine u EU-u;

10. uviđa da se stajališta o utjecaju novih tehnologija, poput lanca blokova, na porezna pitanja mogu razlikovati ovisno o tome je li naglasak na izravnom oporezivanju (na primjer, porez po odbitku), neizravnom oporezivanju (PDV ili carinske pristojbe) ili disciplini; ističe potencijal tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija za povećanje učinkovitosti sustava poreza po odbitku u svakoj državi, ali i za olakšavanje neometanih prekograničnih postupaka i sprečavanje prijevarnih radnji; savjetuje Komisiji da uzme u obzir posebna obilježja svake dimenzije; poziva Komisiju da uzme u obzir postojeća digitalna rješenja u državama članicama i ocijeni mogućnost za integriranje rješenja temeljenih na lancu blokova na platformama za razmjenu informacija radi promicanja revizija i razmjene informacija u stvarnom vremenu, uz puno poštovanje pravila EU-a o zaštiti podataka;

11. poziva Komisiju da ocijeni izradu nove platforme za osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi među nacionalnim poreznim tijelima u području borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza u digitalnom gospodarstvu, osobito primjenom kriptoimovine; prima na znanje da bi se ta nova platforma mogla integrirati u postojeće inicijative kao što je program Fiscalis;

12. poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati operativni učinak i aspekte poreznog upravljanja koje imaju lanac blokova i druge tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, osobito putem programa Fiscalis;

13. podsjeća na svoj prijedlog inicijative Komisije za „standard za internetsko izvješćivanje o podacima za (u prvom redu) prekograničnu trgovinu u Uniji, po mogućnosti upotrebom podataka iz e-računa (ili iz neke druge mogućnosti, ali uz poštovanje načela da se podaci moraju dostaviti samo jednom), uključujući učinkovitu i vrlo sigurnu centraliziranu/decentraliziranu obradu podataka za otkrivanje prijevara”[2];

14. ustraje u pozivu državama članicama da „nastave s reformom poreznih tijela, ubrzaju digitalizaciju i počnu primjenjivati strateške pristupe za potporu MSP-ovima u izvršenju poreznih obveza te da utvrde mogućnosti za smanjenje opterećenja”;[3]

15. poziva Komisiju da istraži sve mogućnosti koje europska infrastruktura za usluge lanaca blokova (EBSI) – mreža ravnopravnih članova koja obuhvaća međusobno povezane čvorove koji upravljaju infrastrukturom za usluge temeljenom na lancu blokova – pruža nacionalnim poreznim tijelima, uglavnom u području discipline PDV-a, uz potpuno poštovanje najviših standarda zaštite podataka i privatnosti, s ciljem da im se stave na raspolaganje višestruki i inovativni protokoli temeljeni na lancu blokova i s misijom da se nacionalnim poreznim upravama pomogne da se prilagode upotrebi tih tehnologija;

16. podsjeća na važnost europskog poreznog identifikacijskog broja i poziva Komisiju da ocijeni dodanu vrijednost tehnologija temeljenih na lancu blokova u nastojanjima da se zajamči odgovarajući prekogranični porezni identitet, uz visoke standarde zaštite podataka i mjere za zaštitu privatnosti;

Izazovi u području oporezivanja kriptoimovine

17. smatra da kriptoimovina mora podlijegati poštenom, transparentnom i učinkovitom oporezivanju kako bi se zajamčili pošteno tržišno natjecanje i jednaki uvjeti među poreznim tretmanima imovine i financijskih proizvoda te među pružateljima financijskih usluga; prima na znanje da su odluke o oporezivanju kriptoimovine, u skladu s Ugovorima, u nadležnosti država članica; poziva tijela da razmotre mogućnost pojednostavnjenog poreznog tretmana za povremene ili male trgovce te male transakcije; zalaže se za okruženje koje je pogodno za inovacije na digitalnom jedinstvenom tržištu na kojemu poduzetnici, MSP-ovi i start-up poduzeća mogu napredovati, stvarati rast, otvarati radna mjesta i doprinositi gospodarskom oporavku poreznim prihodima u djelotvornom regulatornom okviru;

18. napominje da se subjekti u digitalnom gospodarstvu mogu baviti značajnim poslovnim aktivnostima u nekoj državi članici bez da ondje uspostave fizičku prisutnost te stoga porezi plaćeni u jednoj nadležnosti više ne odražavaju vrijednost i dobit koji su ondje ostvareni; stoga naglašava da je potrebno prilagoditi koncept trajnog poslovnog nastana, konkretno jasnom definicijom virtualnog trajnog poslovnog nastana u skladu s međunarodnim normama; podsjeća, dakle, na važnost djelotvornog prenošenja prvog stupa uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti koji su izradili OECD i skupina G20;

19. priznaje da je definicija porezne osnovice za kriptoimovinu jedno od ključnih pitanja porezne politike; napominje da trenutačno ne postoji međunarodno prihvaćena standardna definicija kriptoimovine i vrsta imovine koje bi trebalo obuhvatiti tim pojmom; uviđa da je potreba za takvom definicijom jedan od glavnih prioriteta europskog zakonodavnog okvira kako bi se zajamčio vodeći položaj Unije na međunarodnoj razini; uviđa da OECD, kojem je tu zadaću povjerila skupina G20, radi na novom globalnom okviru za poreznu transparentnost kojim će se omogućiti izvješćivanje i razmjena informacija u području kriptoimovine;

20. smatra da je za porezne svrhe potrebna jasna i općeprihvaćena definicija kriptoimovine; naglašava da bi ta definicija trebala biti usklađena s definicijom iz Uredbe MiCA; insistira na tome da je nužno zajamčiti sustavnu usklađenost nekolicine pravnih instrumenata kojima se regulira ili kojima će se regulirati kriptoimovina (na primjer, Uredbe MiCA, Uredbe o prijenosu novčanih sredstava[4], Direktive o administrativnoj suradnji[5] i ostalih inicijativa za suzbijanje pranja novca) i da je najvažnije zaštititi pravnu sigurnost i stabilnost;

21. ističe da u slučaju kriptoimovine mogu postojati različite mogućnosti za definiranje relevantnog oporezivog događaja kao što je stvaranje kriptovaluta rudarenjem, mijenjanje kriptoimovine u fiducijarne valute ili drugu kriptoimovinu, tvrdo račvanje (eng. hard fork) ili držanje kriptoimovine u odgovarajućem novčaniku (eng. staking); napominje da je potrebno pronaći usklađenu definiciju oporezivog događaja kako bi se osigurala odgovarajuća razina oporezivanja, uz izbjegavanje slučajeva dvostrukog oporezivanja;

22. poziva Komisiju da predstavi procjenu konverzije jedne vrste kriptoimovine u drugu vrstu kriptoimovine i da predstavi mogućnosti za definiranje oporezivog događaja, imajući na umu rizik od znatnog povećanja broja oporezivih događaja, uz pojavu znatnih problema pri vrednovanju; poziva Komisiju da provjeri mogućnost da bi konverzija kriptoimovine u fiducijarnu valutu mogla biti prikladniji izbor za oporezivi događaj ako je ostvaren dobitak;

23. napominje da je svaka država pri osmišljavanju nacionalnih regulatornih rješenja za kriptoimovinu sklona upotrebljavati vlastitu terminologiju, što bi moglo dovesti do pravne nesigurnosti za građane i poduzeća, ugroziti integritet jedinstvenog tržišta EU-a, budući da bi prekogranična suradnja mogla biti znatno otežana, te nenamjerno dovesti do rupa u zakonu koje će omogućiti zlouporabu poreza i izbjegavanje plaćanja poreza i koje će se iskorištavati za podrivanje postojećih međunarodnih standarda porezne transparentnosti kao što je zajednički standard izvješćivanja;

24. naglašava da je zbog dinamike tržištâ kriptoimovine[6] hitno potrebno donijeti pravila kojima će se definirati vrsta oporezivanja koja će se primjenjivati, definicija oporezivog događaja, vrijeme i mjesto pojave oporezivog događaja i njegovo vrednovanje;

25. naglašava da se oporezivanje kriptoimovine u prekograničnim situacijama povezuje s nekoliko dimenzija porezne politike, kao što su porez na dobit i PDV, i da su te dimenzije trenutačno podijeljene između nacionalnih i europskih nadležnosti, no prednosti zajedničkog europskog pristupa mogle bi biti najizraženije u područjima povezanim, među ostalim, s administrativnom suradnjom, razmjenom informacija i oporezivanjem trgovačkih društava;

26. poziva Komisiju da uzme u obzir dimenziju kriptoimovine, digitalizacije i novih tehnologija u svim svojim planiranim i budućim zakonodavnim prijedlozima koji se tiču poreznih pitanja, posebno u predstojećem prijedlogu naslovljenom „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)”; u tom kontekstu poziva države članice da budu ambiciozne i da budu predvodnici u međunarodnoj raspravi;

27. poziva države članice da u svojim nacionalnim poreznim reformama uzmu u obzir posebnosti upotrebe kriptoimovine te da razmotre mogućnost provedbe djelotvornijih sustava kojima se osiguravaju niži troškovi usklađivanja i manja administrativna opterećenja, no istodobno se jamči pošteno, transparentno, razmjerno i djelotvorno oporezivanje kriptoimovine; naglašava da bi privremeni i opravdani porezni poticaji mogli biti primjereni za promicanje tehnoloških inovacija i razvoja, posebno u sektoru tehnologije lanca blokova; naglašava ključnu važnost zajedničkih standarda izvješćivanja za pružatelje usluga kriptoimovine, kao i za pojedince i subjekte;

28. poziva države članice da s različitim vrstama kriptoimovine postupaju na način usklađen s poreznim tretmanom slične imovine koja nije kriptoimovina;

29. poziva države članice da u okviru svojih zakonodavnih mogućnosti koje se odnose na porezni tretman kriptoimovine uzmu u obzir ciljeve politike EU-a utvrđene u članku 3. UEU-a, a posebno izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo i visoku razinu zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša;

30. traži od Komisije da ocijeni usklađenost i pravednost poreznog tretmana kriptoimovine u odnosu na porezni tretman druge imovine, posebno u vezi s tretmanom te imovine u pogledu PDV-a;

Napredak u razvoju djelotvornog regulatornog/pravnog okvira

31. ističe da je kriptoimovina globalna pojava te da porezni tretman kriptoimovine iziskuje koordiniran međunarodni pristup; razumije da je u tom pogledu potrebno dodatno pregovarati o međunarodnim instrumentima za to pitanje; smatra da bi OECD, koji je već obavio znatan posao u području oporezivanja i tretmana kriptoimovine, mogao biti prikladan forum u tom pogledu, posebno za reviziju zajedničkog standarda izvješćivanja;

32. napominje da je OECD već započeo s radom na novom okviru za izvješćivanje o kriptoimovini;

33. s obzirom na to da ne postoji međunarodni sporazum o oporezivanju kriptoimovine, smatra da EU-u i njegovim državama članicama nedostaje temelj na kojem će graditi pametan pristup usmjeren na budućnost;

34. poziva Komisiju da predstavi procjenu značajnih poreznih događaja i oblika prihoda koji se povezuju s kriptoimovinom, s naglaskom na poreznim posljedicama brojnih ključnih operacija kao što su izdavanje kriptoimovine, mijenjanje kriptoimovine za fiducijarne valute, dobra ili usluge te dodjela u obliku dara ili nasljedstva, kao i gubitak ili krađa itd.;

35. traži od Komisije da provede procjenu učinka za utvrđene najbolje prakse za pošteno i djelotvorno oporezivanje kriptoimovine, uz poštovanje skupa nadležnosti EU-a u poreznim pitanjima, da istraži ulogu pružateljâ usluga kriptoimovine te da utvrdi u kojoj se mjeri kriptoimovina uklapa u postojeći porezni okvir; smatra da bi poreznu politiku trebalo integrirati u kvalitetan regulatorni okvir za kriptoimovinu i da bi on trebao biti usklađen s ostalim aspektima politike, uključujući poreznu transparentnost te pravne i financijske zahtjeve i zahtjeve u pogledu zaštite potrošača;

36. podsjeća da je za potpuno integrirano jedinstveno tržište EU-a potreban zajednički pristup oporezivanju kriptoimovine, uz poštovanje nadležnosti definiranih Ugovorima; stoga poziva Vijeće da, u svojem sastavu za ekonomske i financijske poslove, pokrene strukturiran dijalog s Parlamentom o tom pitanju; također poziva predsjednika Euroskupine da s ministrima financija europodručja pokrene raspravu o oporezivanju kriptoimovine;

37. smatra da je potrebno izmijeniti područje primjene Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se u okvir za razmjenu informacija u području oporezivanja uključili kriptoimovina i elektronički novac; poziva OECD da bez ikakvog daljnjeg odlaganja donese novu definiciju standarda izvješćivanja za razmjenu informacija; smatra reviziju Direktive o administrativnoj suradnji prioritetom u području oporezivanja; poziva Komisiju da u svoju buduću reviziju Direktive bez ikakva odlaganja uključi buduće preporuke OECD-a o izvješćivanju povezanom s kriptoimovinom i revizije zajedničkog standarda izvješćivanja, kao i preporuke Parlamenta iznijete u njegovoj rezoluciji o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija[7]; poziva Vijeće da čim prije usvoji te predložene promjene;

38. naglašava da je važno zajamčiti da se budućom revizijom Direktive o administrativnoj suradnji nadopune obveze izvješćivanja iz drugih pravnih instrumenata na način da se tijelima pomogne u automatskoj razmjeni podataka o kriptoimovini i elektroničkom novcu kako bi mogla pristupiti koristima i prihodima od ulaganja i plaćanja izvršenih s pomoću kriptoimovine i elektroničkog novca; ističe da je potrebno zaštititi sustavnu usklađenost kojom se pružaju pravna sigurnost subjektima i tehničke smjernice nacionalnim poreznim tijelima;

39. poziva Komisiju i nacionalna javna tijela da zajamče usklađenost tehnologije lanca blokova koja se upotrebljava za provedbu pravila ili pružanje javnih usluga s temeljnim pravima, kao i s normama povezanim s kibersigurnošću i sprečavanjem pranja novca te borbom protiv financiranja terorizma;

40. potiče Komisiju da uzme u obzir postojeća digitalna rješenja, zakonske odredbe i administrativne smjernice koji se primjenjuju u državama članicama da bi procijenila kako što bolje iskoristiti tehnologije lanca blokova i ostale tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija za sprečavanje porezne prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza te za suzbijanje korupcije; podupire razvoj europske infrastrukture za usluge lanca blokova;

41. traži od Komisije da ocijeni kako pružiti potporu poboljšanoj poreznoj disciplini, uzimajući u obzir brze promjene vrijednosti kriptoimovine i nedostatak očitog prevođenja u fiducijarne valute u nekim slučajevima, ali i izazov s kojim se suočavaju porezne uprave pri dobivanju pouzdanih i pravovremenih informacija o tim transakcijama;

42. smatra da, budući da je kripto sektor trenutačno u tranziciji te da se ne očekuje njegova stabilizacija u skoroj budućnosti, potreba da se procijeni situacija ne bi trebala spriječiti institucije EU-a u donošenju zakonodavstva o boljem nadzoru i boljem oporezivanju kriptoimovine;

43. ističe potrebu da se porezna politika često preispituje i prilagođava kako bi se moglo odgovoriti na razvoj dotičnog sektora i kako bi se zajamčilo da ta politika ostane relevantna usprkos tehnološkim i tržišnim promjenama povezanim s virtualnim valutama i drugim vrstama imovine u nastajanju;

°

° °

44. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	30.6.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 0 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Rasmus Andresen, Anna-Michelle Asimakopoulou, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Gilles Boyer, Engin Eroglu, Frances Fitzgerald, José Manuel García-Margallo y Marfil, Luis Garicano, Claude Gruffat, Enikő Győri, Eero Heinäluoma, Danuta Maria Hübner, France Jamet, Aurore Lalucq, Aušra Maldeikienė, Pedro Marques, Piernicola Pedicini, Lídia Pereira, Kira Marie Peter-Hansen, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli, Ernest Urtasun, Stéphanie Yon-Courtin
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marc Angel, Nicola Beer, Lefteris Christoforou, Agnès Evren, Niels Fuglsang, Christophe Hansen, Monika Hohlmeier, Georgios Kyrtsos, Margarida Marques, Monica Semedo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209 st. 7	Delara Burkhardt, José Manuel Fernandes, Liudas Mažylis, Alin Mituța, Maite Pagazaurtundúa

 

 

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

40	+
ID	France Jamet
Nezavisni	Enikő Győri
EPP	Anna-Michelle Asimakopoulou, Isabel Benjumea Benjumea, Stefan Berger, Lefteris Christoforou, Agnès Evren, José Manuel Fernandes, José Manuel García-Margallo y Marfil, Christophe Hansen, Monika Hohlmeier, Danuta Maria Hübner, Aušra Maldeikienė, Liudas Mažylis, Lídia Pereira
RENEW	Nicola Beer, Gilles Boyer, Engin Eroglu, Luis Garicano, Georgios Kyrtsos, Alin Mituța, Maite Pagazaurtundúa, Monica Semedo, Stéphanie Yon-Courtin
S&D	Marc Angel, Delara Burkhardt, Niels Fuglsang, Eero Heinäluoma, Aurore Lalucq, Margarida Marques, Pedro Marques, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Irene Tinagli
Zeleni/ESS	Rasmus Andresen, Claude Gruffat, Piernicola Pedicini, Kira Marie Peter-Hansen, Ernest Urtasun

 

0	–

 

1	0
EPP	Frances Fitzgerald

 

Legenda:

+ : za

– : protiv

0 : suzdržan

 

 

• [1] Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. s preporukama Komisiji o pravednom i jednostavnijem oporezivanju kojim se podupire strategija oporavka (EP-ovo praćenje akcijskog plana Komisije iz srpnja i njegovih 25 inicijativa u području PDV-a, oporezivanja poslovanja i pojedinačnog oporezivanja). Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0082.
• [2] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0082.
• [3] Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a, usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0023.
• [4] Uredba (EU) br. 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava. SL L 141, 5.6.2015., str. 1.
• [5] Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. SL L 64, 11.3.2011., str. 1.
• [6] Gospodarska veličina tržišta kriptovaluta procijenjena je na 2,2 bilijuna EUR u svibnju 2021., pri čemu je vrhunac iznosio 2,5 bilijuna EUR u listopadu 2021. (Zajednički istraživački centar Komisije, 2021.).
• [7] Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati. SL C 117, 11.3.2022., str. 120.