IZVJEŠĆE o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

15.2.2023 - (COM(2021)0802 – C9‑0469/2021 – 2021/0426(COD)) - ***I

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestitelj za mišljenje: Ciarán Cuffe
(Preinaka – članak 110. Poslovnika)

Amandmani

• 001-001 (PDF - 482 KB)
• 001-001 (DOC - 163 KB)
• 002-005 (PDF - 135 KB)
• 002-005 (DOC - 41 KB)
• 006-009 (PDF - 122 KB)
• 006-009 (DOC - 41 KB)
• 010-010 (PDF - 96 KB)
• 010-010 (DOC - 28 KB)
• 011-019 (PDF - 129 KB)
• 011-019 (DOC - 42 KB)
• 020-027 (PDF - 140 KB)
• 020-027 (DOC - 45 KB)
• 028-029/REV1 (PDF - 117 KB)
• 028-029/REV1 (DOC - 39 KB)
• 030-039 (PDF - 137 KB)
• 030-039 (DOC - 41 KB)
• 040-049 (PDF - 133 KB)
• 040-049 (DOC - 41 KB)
• 050-051 (PDF - 115 KB)
• 050-051 (DOC - 39 KB)
• 052-055 (PDF - 134 KB)
• 052-055 (DOC - 41 KB)
• 056-059 (PDF - 136 KB)
• 056-059 (DOC - 42 KB)
• 065-065 (PDF - 118 KB)
• 065-065 (DOC - 39 KB)
• 066-067 (PDF - 127 KB)
• 066-067 (DOC - 42 KB)
• 068-068 (PDF - 513 KB)
• 068-068 (DOC - 193 KB)
• 069-069 (PDF - 98 KB)
• 069-069 (DOC - 70 KB)

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

(COM(2021)0802 – C9‑0469/2021 – 2021/0426(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: preinaka)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0802),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9‑0469/2021),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje finskog Parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. ožujka 2022.[1],

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. lipnja 2022.[2],

– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata[3],

– uzimajući u obzir pismo od 8. studenog 2022. koje je Odbor za pravna pitanja uputio Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 110. stavkom 3. Poslovnika,

– uzimajući u obzir članke 110. i 59. Poslovnika,

– uzimajući u mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za pravna pitanja,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9‑0033/2023),

A. budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene:

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije:

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman  1

 

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2021/0426(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[4],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[5],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća[6] značajno je izmijenjena nekoliko puta. S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2) U skladu s Pariškim sporazumom, donesenim u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), njegove stranke složile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Stranke Klimatskog pakta iz Glasgowa potvrdile su u studenom 2021. da bi se zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale da će do kraja 2022. ojačati svoje ciljeve za 2030. Postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu je komunikacije Komisije naslovljene „Europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019[7]. Unija se u ažuriranom nacionalno utvrđenom doprinosu dostavljenom tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. obvezala smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(3) Kako je najavljeno u zelenom planu, Komisija je 14. listopada 2020. predstavila svoju strategiju za val obnove[8]. Strategija sadržava akcijski plan s konkretnim regulatornim, financijskim i poticajnim mjerama s ciljem da se godišnja stopa energetske obnove zgrada do 2030. barem udvostruči te da se potakne dubinska obnova više od 35 milijuna zgrada i otvaranje do 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru. Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada nužna je kao jedno od sredstava za ostvarenje vala obnove. Pridonijet će i provedbi inicijative novog europskog Bauhausa i europske misije za klimatski neutralne i pametne gradove te bi trebala slijediti put utvrđen inicijativom novog europskog Bauhausa kao prethodnom fazom vala obnove. Inicijativa novog europskog Bauhausa trebala bi poticati uključivije društvo koje promiče dobrobit za sve u skladu s povijesnim Bauhausom koji je pridonio socijalnoj inkluziji i dobrobiti građana, osobito radničkih zajednica. Olakšavanjem osposobljavanja, mreža i izdavanja smjernica za arhitekte, umjetnike, studente, inženjere i dizajnere u skladu s načelom održivosti, estetike i uključivosti, inicijativa novog europskog Bauhausa može osnažiti lokalne vlasti da razviju inovativna i kulturna rješenja u stvaranju održivijeg izgrađenog okoliša. Države članice trebale bi podržati projekte inicijative novog europskog Bauhausa kojima se obogaćuje kulturni i izgrađeni krajolik regija u cijeloj Europi te pomaže naseljima i zajednicama da postignu klimatske ciljeve Unije.

(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća[9], „Europskim zakonom o klimi”, u pravu Unije se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. u cijelom gospodarstvu te se utvrđuje obveza Unije da do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(5) Zakonodavnim paketom „Spremni za 55 %” najavljenim u programu rada Komisije za 2021. nastoje se ostvariti ti ciljevi. Obuhvaća niz područja politika, uključujući energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo, oporezivanje energije, raspodjelu napora, trgovanje emisijskim jedinicama i infrastrukturu za alternativna goriva. Revizija Direktive 2010/31/EU sastavni je dio tog paketa. U komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Plan REPowerEU” revidirane su ključne odredbe zakonodavnog paketa „Spremni za 55 %” u svjetlu ažuriranog geopolitičkog konteksta, koji zahtijeva revidirani politički okvir, s novim zakonodavnim prijedlozima i ciljanim preporukama za ažuriranje ciljeva, posebno povećanjem ambicija u pogledu energetske učinkovitosti i ušteda energije te poboljšane energetske suverenosti, uz udaljavanje od fosilnih goriva. Ta je komunikacija potaknula i države članice da razmotre mjere oporezivanja kako bi se pružili poticaji za uštedu energije i smanjila potrošnja fosilnih goriva, uključujući porezne olakšice povezane s uštedom energije.

(5.a) Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada trebala bi biti u skladu s drugim prijedlozima koji čine zakonodavni paket „Spremni za 55 %”, kao što su prijedozi revizije direktiva 2003/87/EZ[10], 2012/27/EU[11], (EU) 2014/94/EU[12] i 2018/2001[13] Europskog parlamenta i Vijeća.

(5.b) Spomenike bi uvijek trebalo obnavljati u skladu s nacionalnim pravilima za zaštitu spomenika, međunarodnim normama za zaštitu spomenika, uključujući Venecijansku povelju o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina iz 1964., te izvornom arhitekturom dotičnog spomenika.

(5.c) Za zgrade povijesne ili arhitektonske vrijednosti koje nisu službeno zaštićene države članice trebale bi utvrditi kriterije za primjenu najvišeg razreda energetskih svojstava koji je tehnički, funkcionalno i gospodarski izvediv, uz zadržavanje karaktera zgrade.

(6) Zgrade uzrokuju 40 % potrošnje konačne energije u Uniji i 36 % njezinih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom, a 75 % zgrada u Uniji još uvijek je energetski neučinkovito. Prirodni plin ima najveću ulogu u grijanju zgrada i izvor je za oko 42 % energije koja se koristi za grijanje prostora u stambenom sektoru. Nafta je drugo po važnosti fosilno gorivo za grijanje s udjelom od 14 % dok je udio ugljena oko 3 %. Stoga su smanjenje potrošnje energije, u skladu s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu ▌, provedenim u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2021/1749[14], i uporaba energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada važne mjere potrebne za smanjenje ▌emisija stakleničkih plinova i energetskog siromaštva u Uniji. Smanjenje potrošnje energije i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, posebno solarne energije, također ima ključnu ulogu u smanjenju energetske ovisnosti Unije o fosilnim gorivima općenito, a posebno o njihovu uvozu, promicanju sigurnosti opskrbe energijom u skladu s ciljevima zadanima u okviru plana REPowerEU, integraciji energetskog sustava, doprinosu učinkovitosti sustava, poticanju tehnološkog razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogućnosti regionalnog razvoja, posebno na otocima, u ruralnim područjima i u zajednicama koje nisu priključene na mrežu.

(6.a) Poboljšanje energetske učinkovitosti i energetskih svojstava zgrada putem dubinske obnove ima goleme društvene, gospodarske i okolišne koristi. Štoviše, energetska učinkovitost najsigurnija je i najisplativija metoda za smanjenje ovisnosti Unije o uvozu energije i ublažavanje negativnog učinka visokih cijena energije. Ulaganje u energetsku učinkovitost trebalo bi biti važan prioritet i na privatnoj i na javnoj razini.

(6.b) Kako bi se zajamčilo da svi građani imaju koristi od poboljšanih energetskih svojstava zgrada i s time povezanih koristi u pogledu kvalitete života, okoliša, gospodarstva i zdravlja, trebalo bi uspostaviti odgovarajući regulatorni, financijski i savjetodavni okvir za potporu obnovi zgrada. Poseban naglasak trebalo bi staviti na ranjiva kućanstva i kućanstva sa srednjim dohotkom jer su takva kućanstva često smještena u zgradama s najlošijim svojstvima, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima.

(6.c) Uvođenjem minimalnih standarda energetskih svojstava, popraćenim socijalnim zaštitnim mjerama i financijskim jamstvima, želi se poboljšanju kvalitete života najranjivijih kućanstava i najsiromašnijih građana.

(6.d) U ruralnim područjima u cijeloj Uniji postoji potencijal za proizvodnju obnovljive energije koja pomaže u smanjenju emisija stakleničkih plinova i koja je troškovno učinkovita u opskrbi izvanmrežnih područja električnom i toplinskom energijom, uz smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i infrastrukturi te pridonose ublažavanju klimatskih promjena i poboljšavaju kvalitetu zraka.

(7) Zgrade, dijelovi zgrada i materijali u zgradama uzrokuju emisije stakleničkih plinova prije, tijekom i nakon operativnog životnog vijeka. ▌Stoga bi trebalo postupno uzimati u obzir emisije iz cijelog životnog ciklusa zgrada u skladu s metodologijom Unije koju će utvrditi Komisija, počevši od novih, a zatim renoviranih zgrada, za koje bi države članice trebale utvrditi ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u skladu s tom metodologijom Unije. Zgrade su važan repozitorij materijala jer su repozitorij resursa tijekom brojnih desetljeća, a mogućnosti projektiranja uvelike utječu na emisije iz cijelog životnog ciklusa novih i obnovljenih zgrada. Svojstva zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi se uzeti u obzir ne samo pri novoj gradnji nego i pri obnovi uključivanjem politika i ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u planove obnove zgrada država članica.

(7.a) Načela kružnog gospodarstva trebala bi se povezati s vodećom ulogom inicijative novog europskog Bauhausa kojom se želi promicati veća kružnost u izgrađenom okolišu promicanjem obnove i prilagodljive prenamjene, ovisno o slučaju, u a ne rušenja i novogradnje.

(7.b) Uvođenje zahtjeva za emisije iz cijelog životnog ciklusa potaknut će industrijske inovacije i stvaranje vrijednosti, na primjer povećanjem upotrebe kružnih i prirodnih materijala.

(7.c) Ključno je promicati i uključivati upotrebu održivijih građevinskih materijala, posebno materijala iz bioloških izvora i geoizvora kao i jednostavnih pasivnih i lokalno ispitanih tehnika gradnje koje uključuju nisku razinu tehnologije kako bi se podržalo i promicalo upotrebu i istraživanje tehnologija materijala koje doprinose najboljoj mogućoj izolaciji i strukturnoj potpori zgrada. S obzirom na klimatsku krizu i povećanu vjerojatnost ljetnih toplinskih valova posebnu bi pozornost trebalo posvetiti toplinskoj zaštiti zgrada.

(8) Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa zgrada zahtijeva učinkovitost resursa, dostatnost, kružnost i pretvaranje dijelova fonda zgrada u ▌ponor ugljika.

(8.a) Činjenica da zgrade uzrokuju emisije stakleničkih plinova i prije svojeg operativnog životnog vijeka posljedica je ugljika koji je već ugrađen u sve građevinske materijale. Povećanje uporabe održivih materijala na prirodnoj osnovi iz lokalnih izvora, u skladu s načelima inicijative novog europskog Bauhausa i unutarnjeg tržišta, ima potencijal za zamjenu ugljično intenzivnijih materijala i skladištenje ugljika u izgrađenom okolišu uporabom materijala na osnovi drva.

(8.d) Politike dostatnosti su mjere i svakodnevne prakse kojima se izbjegava potražnja za energijom, materijalima, zemljištem, vodom i drugim prirodnim resursima tijekom životnog ciklusa zgrada i robe, dok istovremeno doprinose pružanju dobrobiti za sve unutar granica planeta. Načelima kružnosti izbjegava se linearna uporaba materijala i robe primjenom nekih od načela dostatnosti na razini proizvoda i građevinskih materijala. Mjere za upotrebu i produljenje životnog vijeka sekundarnih materijala ključne su kako bi se osiguralo da građevinski sektor Unije doprinese postizanju cilja klimatske neutralnosti. (8.c)  Integracija zelene infrastrukture, poput živih krovova i zidova u planiranju gradova i osmišljavanju infrastrukture, može biti vrlo učinkovit alat za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje štetnih učinaka klimatskih promjena u urbanim područjima. Države članice trebale bi poticati postavljanje vegetacijskih površina koje mogu pomoći u zadržavanju kišnice, čime se smanjuje gradsko otjecanje i poboljšava upravljanje oborinskim vodama. Zelena infrastruktura smanjuje i „efekt urbanog toplinskog otoka” jer rashlađuje zgrade i okoliš oko zgrada tijekom ljeta i toplinskih valova. (9) Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) tijekom životnog ciklusa upućuje na ukupni doprinos zgrade emisijama koje dovode do klimatskih promjena. Objedinjuje emisije stakleničkih plinova ugrađene u građevne proizvode i izravne te neizravne emisije iz faze uporabe. Zahtjev za izračun GWP-a tijekom životnog ciklusa novih zgrada stoga predstavlja prvi korak prema većem uzimanju u obzir svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa i kružnoga gospodarstva. Taj bi se izračun trebao temeljiti na usklađenom okviru na razini Unije. Komisija bi trebala pružiti jasnu definiciju pristupa utemeljenog na životnom ciklusu. Države članice trebale bi donijeti plan za smanjenje GWP-a tijekom životnog ciklusa zgrada.

(9.a) U skladu s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu i kako bi se postigle veće razine dostatnosti i učinkovitosti resursa, države članice trebale bi svesti na najmanju moguću mjeru broj nenaseljenih zgrada. Trebale bi poticati dubinsku obnovu i iskorištavanje takvih zgrada posebnim administrativnim i financijskim mjerama, ako su troškovno učinkovite, te izgradnjom, rekonstrukcijom i preinakom zgrada, što dovodi do smanjenja GWP-a tijekom životnog ciklusa zgrade. Osim toga, znatan dio svih novih zgrada trebao bi se graditi na neiskorištenim (tzv. brownfield) lokacijama.

(9.b) Pravila kružnog gospodarstva za građevne materijale utvrđena su u Uredbi (EU) br. 305/2011[15] Europskog parlamenta i Vijeća zajedno s okvirom utvrđenim u Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[16]. Definicije, metodologije i najbolji pristupi moraju se pružiti i konsolidirati u postojećoj reviziji tih zakonodavnih akata kako bi se osigurao jasan, usklađen regulatorni okvir za građevinske materijale.

(10) Zgrade uzrokuju otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5) u EU-u koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest. Poboljšanjem energetskih svojstava zgrada i primjenom rješenja na prirodnoj osnovi i održivih materijala u zgradama mogu se i trebale bi se istodobno smanjiti emisije onečišćujućih tvari, u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća[17].

(10.a) Upravljanje potražnjom za energijom važan je instrument s pomoću kojeg Unija može utjecati na globalno energetsko tržište, a time i na sigurnost opskrbe energijom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

(11) Mjerama za daljnje poboljšanje energetskih svojstava zgrada trebalo bi se uzeti u obzir klimatske uvjete, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama s pomoću zelenih infrastruktura, lokalne uvjete te kvalitetu unutarnjeg okoliša, dostatnost i kružnost i uštedu energije, čime se promiču održiviji, inkluzivniji i inovativniji načini života u cilju prilagodbe novim potrebama. Takve mjere trebalo bi provesti na način kojim se maksimalno povećavaju posredne koristi drugih zahtjeva i ciljeva kad je riječ o zgradama, kao što su pristupačnost, zaštita od požara, seizmička sigurnost, sigurnost instalacija za grijanje i električnih instalacija i namjena zgrade. Te posredne koristi trebale bi se monetizirati kako bi se realno odredila troškovna optimalnost daljnjih poboljšanja energetskih svojstava. Štoviše, njima bi se trebalo osigurati poboljšanje položaja ranjivih kućanstava i osoba koje žive u socijalnim stanovima.

(11.a) Države članice trebale bi osigurati da energetski certifikati točno odražavaju klimatska svojstva zgrada.

(12) Energetska svojstva zgrada trebalo bi izračunati na temelju metodologije koja se može dopuniti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. To uz toplinske značajke uključuje i druge čimbenike kojima pripada sve važnija uloga, kao što su sustavi za grijanje i klimatizaciju, primjena energije iz obnovljivih izvora, sustavi automatizacije i kontrole zgrade, iskorištavanje otpadne topline iz otpadnih voda, ventilacija i hlađenje, povrat energije, hidrauličko uravnoteženje, pametna rješenja, elementi pasivnoga grijanja i hlađenja, zaštita od sunca, kakvoća unutarnjeg okoliša, odgovarajuća prirodna rasvjeta i oblik zgrade. Metodologija za izračunavanje energetskih svojstava ne bi se smjela temeljiti samo na sezoni u kojoj je potrebno grijanje ili klimatizacija , već bi trebala obuhvatiti godišnja energetska svojstva zgrade. U toj bi metodologiji trebalo uzeti u obzir postojeće europske norme. Metodologijom bi se trebala osigurati zastupljenost stvarnih uvjeta rada i omogućiti upotreba energije utvrđene na temelju očitanja brojila za provjeru točnosti i usporedivost, a metodologija bi se trebala temeljiti na satu ili na jedinici manjoj od sata. Metodologijom bi se trebala omogućiti i potvrda u krugu zgrade, potvrda na daljinu i desktop potvrda pretpostavki u pozadini izračuna, uključujući toplinska svojstva, značajnost, učinkovitost sustava i konfiguraciju kontrola, u isporučenoj zgradi. Kako bi se potaknulo korištenje energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, među ostalim iz krovnih solarnih ploča u skladu s Europskom inicijativom za solarne krovove, uz zajednički opći okvir, države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi se u metodologiji izračuna prepoznale i uzele u obzir koristi od najveće moguće uporabe energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, među ostalim za druge namjene (kao što su mjesta za punjenje električnih vozila), uzimajući u obzir sadašnji i budući kapacitet mreže.

(13) Države članice trebale bi odrediti minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada s ciljem postizanja troškovno optimalne ravnoteže između potrebnih ulaganja i ušteđenih troškova energije tijekom ukupnog vijeka trajanja zgrade, ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odrede minimalne zahtjeve koji su energetski učinkovitiji od troškovno optimalnih razina energetske učinkovitosti. Državama članicama trebalo bi pružiti mogućnost redovitog preispitivanja minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade u svjetlu tehničkog napretka.

(14) Dvije trećine energije koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje zgrada i dalje dolazi iz fosilnih goriva. Kako bi se postigla nulta stopa emisija, posebno je važno hitno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju. Stoga bi države članice u svojim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju te od stupanja na snagu ove Direktive ne bi trebalo davati financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva. Države članice trebale bi uvesti mjere kojima bi se osiguralo da upotreba sustava grijanja na fosilna goriva u novim zgradama i zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, dubinskoj obnovi ili obnovi sustava grijanja ne bude odobrena od datuma prenošenja ove Direktive te da se do 2035. postupno ukine uporaba sustava grijanja na fosilna goriva u svim zgradama, a ako to nije izvedivo, u skladu s dokazima pruženima Komisiji, najkasnije do 2040. To će također imati važnu ulogu smanjenju ovisnosti Unije o uvozu iz trećih zemalja te smanjenju računa građana za energiju i njihove ranjivosti na fluktuacije cijena, kao i zaustaviti prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćenja zraka.

(14.a) Obnova sustava grijanja uključuje zamjenu ili obnovu generatora topline, a može uključivati i druge elemente sustava grijanja, kao što su crpna oprema, izolacija cjevovoda, upravljačkih ili terminalnih jedinica, kao što su radijatori ili ventilatori. Unatoč njihovu utjecaju na ukupnu učinkovitost sustava, zamjena ili obnova pojedinačnih elemenata bez uključivanja generatora topline ne bi se trebala smatrati obnovom sustava grijanja jer su ti elementi neovisni o korištenom izvoru energije. Obnova sustava grijanja prilika je za potporu dekarbonizaciji grijanja u cijeloj Uniji.

(14.b) Učinkovita upotreba otpadne topline iz sustava grijanja vode u kućanstvima predstavlja značajnu priliku za uštedu energije. Zagrijavanje vode glavni je izvor potrošnje energije u novim zgradama, a obično se ta toplina izgubi i ne iskoristi ponovno. S obzirom na to da se najveća količina tople vode troši pri tuširanju, skupljanje topline iz odvoda kupaonica zgrada moglo bi biti jednostavan i troškovno učinkovit način za uštedu potrošnje konačne energije i povezanih emisija CO2 i metana iz grijanja vode u kućanstvima.

(14.c) Kako bi postigle troškovno učinkovitu dekarbonizaciju sektora grijanja, države članice trebale bi osigurati jednake uvjete za sve dostupne tehnologije i podupirati multivektorska rješenja, uzimajući u obzir sigurnost opskrbe energijom, troškovnu učinkovitost i fleksibilnost.

(15) Zahtjevi energetskih svojstava tehničkih sustava zgrade trebali bi se primjenjivati na cijele sustave, kako su ugrađeni u zgradama, a ne na svojstva samostalnih sastavnih dijelova koji su obuhvaćeni područjem primjene propisa za određene proizvode u skladu s Direktivom 2009/125/EZ[18]. Države članice bi kod određivanja zahtjeva energetskih svojstava za tehničke sustave zgrade trebale koristiti usklađene instrumente, ako su oni raspoloživi i prikladni, posebno ispitne i računske metode i razrede energetske učinkovitosti izrađene u okviru mjera za provedbu Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ▌i Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća[19], kako bi se osigurala usklađenost s povezanim inicijativama i što je više moguće umanjila potencijalna fragmentacija tržišta.

(16) Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje članci 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga se izraz „poticaj”, koji se koristi u ovoj Direktivi, ne bi smjelo tumačiti kao državnu potporu.

(17) Komisija bi trebala utvrditi usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Preispitivanje tog okvira trebalo bi omogućiti izračun energetskih svojstava i vrijednosti emisija te bi trebalo uzeti u obzir vanjske okolišne, socijalne i zdravstvene učinke koji se mogu monetirizirati. Države članice trebale bi taj okvir koristiti za usporedbu rezultata s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koje su donijele. Ako bi između izračunanih troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i minimalnih zahtjeva energetskih svojstava koji su na snazi postojale značajne razlike, tj. iznad 15 %, države članice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati odgovarajuće korake kako bi je smanjile. Države članice trebale bi odrediti procijenjeni gospodarski vijek trajanja zgrade odnosno dijela zgrade, uzimajući u obzir trenutačnu praksu i iskustvo u određivanju uobičajenoga gospodarskog vijeka trajanja. Komisiju bi trebalo redovito izvješćivati o rezultatima te usporedbe i podacima koji su korišteni za dobivanje tih rezultata. Ta bi izvješća trebala omogućiti Komisiji da ocijeni napredak država članica u postizanju troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i podnese izvješće o tom napretku. Pri primjeni usporedne metodologije države članice trebale bi uzeti u obzir da mjere energetske učinkovitosti na razini zgrade ne uključuju mjere koje impliciraju korištenje fosilnih goriva u novim zgradama, i mora se uzeti u obzir niz opcija, isporuka energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, uključujući posebno dizalice topline i solarne tehnologije, putem pojedinačne i zajedničke vlastite potrošnje energije iz obnovljivih izvora, dijeljenjem energije ili isporukom obnovljive energije iz zajednice energije, energije iz obnovljivih izvora i otpadne energije iz učinkovitog sustava daljinskoga grijanja i hlađenja. Primijenjena diskontna stopa za izračuna troškovno optimalnih razina energetske učinkovitosti i za makroekonomsku i za financijsku perspektivu ne bi smjela iznositi više od 3 % godišnje. Metoda optimizacije i makroekonomski izračun globalnih troškova trebaju uključivati vanjske učinke korištenja energije na okoliš i zdravlje te makroekonomske koristi za cjelokupno gospodarstvo u smislu, primjerice, otvaranja radnih mjesta i BDP-a.

(18) Značajne obnove postojećih zgrada, bez obzira na veličinu, prilika su da se poduzmu troškovno učinkovite mjere povećanja energetskih svojstava. Iz razloga troškovne učinkovitosti trebalo bi omogućiti da se minimalni zahtjevi energetskih svojstava ograniče na one obnovljene dijelove koji su najvažniji za energetsku učinkovitost zgrade, a da istodobno u potpunosti obuhvaćaju sustave grijanja i hlađenja. Državama članicama trebalo bi dati mogućnost da same odluče hoće li „značajnu obnovu” definirati u postotku površine ovojnice zgrade ili vrijednosti zgrade. Ako država članica odluči značajnu obnovu definirati u odnosu na vrijednost zgrade, mogle bi se koristiti vrijednosti kao što su aktuarska vrijednost ili tekuća vrijednost na temelju troškova izgradnje nove zgrade, bez vrijednosti zemljišta na kojemu se zgrada nalazi.

(18.a) Kako bi se osiguralo pristojno stanovanje za sve, potrebno je utvrditi definiciju ranjivih područja ili naselja povezanih s energetskim siromaštvom na način koji omogućuje točnije otkrivanje slabije razvijenih mikropodručjâ, i ruralnih i urbanih, koja se nalaze unutar razvijenijih područja. To bi pomoglo u utvrđivanju i lociranju najranjivijih društvenih sektora i onih koji su pogođeni energetskim siromaštvom, kao i kućanstava koja imaju visoke troškove za energiju, a nemaju sredstva za obnovu zgrada u kojima žive, čime će se pridonijeti borbi protiv društvenih nejednakosti koje mogu proizići iz primjene različitih klimatskih mjera. Nadalje, neučinkovito stanovanje sustavan je uzrok energetskog siromaštva s 50 milijuna ljudi u Uniji koji žive u energetskom siromaštvu i nisu u mogućnosti osvijetliti, zagrijati ili rashladiti svoje domove na odgovarajući način, a više od 20 % siromašnih kućanstava Unije živi u stanu u kojem ima plijesni, vlage ili truleži.

(19) Zbog povećane klimatske i energetske ambicije Unije potrebna je nova vizija zgrada: zgrada s nultim emisijama, čija je vrlo niska potražnja za energijom u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora ako je to tehnički izvedivo. Sve nove zgrade trebale bi biti zgrade s nultim emisijama, a sve postojeće zgrade trebalo bi do 2050. pretvoriti u zgrade s nultim emisijama. Države članice trebale bi pri utvrđivanju ciljnih rokova uzeti u obzir vremenski raspored energetske tranzicije i socijalne troškove.

(20) Postoje različite mogućnosti za pokrivanje energetskih potreba učinkovite zgrade energijom iz obnovljivih izvora: obnovljivi izvori energije u krugu zgrade kao što su solarna toplinska energija, geotermalna energija, solarna fotonaponska energija, hidroelektrična energija, dizalice topline i biomasa, obnovljiva energija koju pružaju zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana te daljinsko grijanje i hlađenje na temelju obnovljivih izvora energije ili iskorištavanja otpadne topline iz otpadnih voda, sanitarne tople vode ili zraka i obnovljive energije iz energetskih mreža.

(20.a) S povećanom elektrifikacijom grijanja i povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, potrebna je energetska učinkovitost zgrada kako bi se izbjeglo stvaranje dodatnog pritiska na kapacitet mreže i preopterećenje proizvodnih kapaciteta u cilju zadovoljavanja vršne potražnje za električnom energijom. Energetska učinkovitost zgrada pružit će potporu mreži i smanjiti potrebe za proizvodnim kapacitetom. To uključuje svladavanje sezonske naravi potražnje za grijanjem, koja je u mnogim državama članicama glavni dio vršnog opterećenja energetskog sustava.

(20.b) Komisija bi trebala ocijeniti potrebni kapacitet mreže za integraciju energije iz obnovljivih izvora i električnih rješenja za grijanje kako bi utvrdila preostale prepreke i olakšala razvoj vlastite potrošnje energije iz obnovljivih izvora, posebno u ranjivim kućanstvima.

(21) Potrebna dekarbonizacija fonda zgrada Unije zahtijeva opsežnu energetsku obnovu: gotovo 75 % tog fonda zgrada neučinkovito je u skladu s postojećim standardima za zgrade, a 85–95 % zgrada koje danas postoje i dalje će stajati 2050. Međutim, ponderirana godišnja stopa energetske obnove trajno je niska i iznosi oko 1 %. Sadašnjim bi tempom dekarbonizacija sektora zgrada trajala stoljećima. Stoga je pokretanje i podupiranje obnove zgrada na razini koja je barem tri puta veća od sadašnje, uključujući prelazak na sustave grijanja bez emisija, ključni cilj ove Direktive. Podupiranje obnova na okružnoj razini, među ostalim industrijskim ili serijskim obnovama, nudi prednosti stimuliranjem obujma i dubine obnova zgrada i dovest će do brže i jeftinije dekarbonizacije fonda zgrada.

(22) Minimalni standardi energetskih svojstava ključan su regulatorni alat za poticanje opsežne obnove postojećih zgrada jer se njima uklanjaju ključne prepreke obnovi, kao što su suprotstavljeni interesi i strukture suvlasništva, koje se ne mogu prevladati gospodarskim poticajima. Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi dovesti do postupnog nestanka zgrada s najlošijim svojstvima i stalnog poboljšanja nacionalnog fonda zgrada, čime bi se doprinijelo dugoročnom cilju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050.

(23) Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na razini Unije trebali bi biti usmjereni na obnovu zgrada s najvećim potencijalom u smislu dekarbonizacije, ublažavanja energetskog siromaštva i proširenih socijalnih i gospodarskih koristi, posebno za zgrade s daleko najlošijim svojstvima, koje pri obnovi trebaju biti prioritet.

(23.a) Komisija bi trebala objaviti sažeto izvješće o stanju i napretku fonda zgrada Unije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, posebno u pogledu zgrada s najlošijim svojstvima, kako bi se napori i ulaganja usmjerili na odgovarajući način.

(24) Minimalnim standardima energetskih svojstava trebao bi se stvoriti plan za progresivno povećanje razreda energetskih svojstava zgrada poduprt financijskim mehanizmima, osobito za ruralna i izolirana područja. Pri preispitivanju ove Direktive Komisija bi trebala procijeniti je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće minimalne standarde energetskih svojstava kako bi se do 2050. uspostavio dekarbonizirani fond zgrada.

(24.a) Ova direktiva trebala bi biti u skladu s osnovnim načelima prava država članica u području vlasništva i najma nekretnina.

(25) Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi biti popraćeno poticajnim okvirom koji uključuje tehničku pomoć i financijske mjere kao i politike usmjerene na poboljšanje vještina radnika u građevinskom sektoru i sektoru obnove. Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na nacionalnoj razini ne predstavljaju „standarde Unije” u smislu pravila o državnim potporama, dok bi se minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije mogli smatrati takvim „standardima Unije”. U skladu s revidiranim pravilima o državnim potporama države članice mogu dodijeliti državne potpore za obnovu zgrada radi usklađivanja sa standardima energetskih svojstava na razini Unije, odnosno za postizanje određenog razreda energetskih svojstava, dok ti standardi na razini Unije ne postanu obvezni. Nakon što standardi postanu obvezni, države članice mogu nastaviti dodjeljivati državne potpore za obnovu zgrada i samostalnih uporabnih cjelina koje su obuhvaćene standardima energetskih svojstava na razini Unije sve dok je cilj obnove zgrada viši standard od utvrđenog minimalnog razreda energetskih svojstava.

(26) EU-ovom taksonomijom razvrstane su okolišno održive ekonomske djelatnosti u cijelom gospodarstvu, među ostalim u sektoru zgrada. U skladu s delegiranim aktom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti obnova zgrada smatra se održivom djelatnošću ako ostvaruje uštedu energije od najmanje 30 %, ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava za značajnu obnovu postojećih zgrada ili se sastoji od pojedinačnih mjera povezanih s energetskim svojstvima zgrada, kao što su ugradnja, održavanje ili popravak opreme za energetsku učinkovitost ili instrumenata i uređaja za mjerenje, reguliranje i kontrolu energetskih svojstava zgrada, ako su takve pojedinačne mjere u skladu s utvrđenim kriterijima. Obnova zgrada radi usklađivanja s minimalnim standardima energetskih svojstava na razini Unije obično je u skladu s kriterijima EU-ove taksonomije koji se odnose na djelatnosti obnove zgrada.

(27) Minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije trebali bi se temeljiti na usklađenim razredima energetskih svojstava. Definiranjem najnižeg razreda energetskih svojstava (G) kao 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, usklađivanje razreda energetskih svojstava osigurava slična nastojanja svih država članica, dok se definicijom najboljeg razreda energetskih svojstava (A) osigurava konvergencija usklađene ljestvice razreda energetskih svojstava prema zajedničkoj viziji zgrada s nultim emisijama.

(28) Minimalni zahtjevi energetskih svojstava za postojeće zgrade i dijelove zgrada već su bili sadržani u aktima koji su prethodili ovoj Direktivi i trebali bi se nastaviti primjenjivati. Iako novouvedeni minimalni standardi energetskih svojstava postavljaju prag za minimalna energetska svojstva postojećih zgrada i osiguravaju obnovu neučinkovitih zgrada, minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za postojeće zgrade i dijelove zgrada osigurava se potrebna dubina obnove u slučaju obnove.

(28.a) Postoji hitna potreba za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima u zgradama i za povećanjem napora za dekarbonizacijom i elektrifikacijom njihove potrošnje energije. Kako bi se omogućila troškovno učinkovita ugradnja solarnih tehnologija u kasnijoj fazi, sve nove zgrade trebale bi biti spremne za upotrebu solarne energije, odnosno projektirane za optimizaciju potencijala za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja na određenoj lokaciji, tako što će se omogućiti ugradnja solarnih tehnologija bez skupih strukturnih intervencija. Osim toga, države članice trebale bi osigurati uvođenje odgovarajućih solarnih uređaja na nove zgrade, stambene i nestambene, te na postojeće nestambene zgrade. Široka primjena solarne energije na zgradama uvelike bi doprinijela učinkovitijoj zaštiti potrošača od rastućih i promjenjivih cijena fosilnih goriva, smanjila izloženost ranjivih kućanstava visokim troškovima energije i dovela do sveobuhvatnijih ekoloških, gospodarskih i socijalnih koristi. Kako bi se učinkovito iskoristio potencijal solarnih instalacija na zgradama, države članice trebale bi utvrditi kriterije za provedbu i moguća izuzeća od postavljanja solarnih instalacija na zgradama u skladu s procijenjenim tehničkim i gospodarskim potencijalom postrojenja za proizvodnju solarne energije i značajkama zgrada obuhvaćenih tom obvezom.

(28.b) Ova bi Direktiva trebala u potpunosti uzeti u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenu „Strategija EU-a za solarnu energiju“, a posebno europsku inicijativu za solarne krovove. Potrebno je brzo uvesti solarne fotonaponske i solarne termalne tehnologije kako bi se pogodovalo klimi i financijama građana i poduzeća. Države članice trebale bi uspostaviti čvrste okvire potpore za krovne sustave, među ostalim u kombinaciji s pohranom energije i dizalicama topline, na temelju predvidljivog vremena povrata koje bi trebalo biti kraće od 10 godina. Države članice trebale bi prioritetno provesti mjere s pomoću dostupnih sredstava Unije, posebno nova poglavlja plana REPowerEU iz svojih planova za oporavak i otpornost. Komisija bi zajedno s Europskim parlamentom, državama članicama i dionicima u sektoru na godišnjoj razini trebala nadzirati napredak primjene europske inicijative za solarne krovove.

(29) Kako bi se uspostavio visoko energetski učinkovit i dekarboniziran fond zgrada i pretvorba postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., države članice trebale bi izraditi nacionalne planove obnove zgrada koji zamjenjuju dugoročne strategije obnove i postaju još snažniji, potpuno operativni alat za planiranje za države članice, s jačim naglaskom na financiranju i osiguravanjem dostupnosti odgovarajućih kvalificiranih radnika za obnovu zgrada, kao i na borbi protiv energetskog siromaštva, osiguravanju zaštite od požara i električne sigurnosti te poboljšanju energetskih svojstava zgrada s najlošijim svojstvima. Države članice trebale bi u svojim planovima obnove zgrada utvrditi vlastite nacionalne ciljeve za obnovu zgrada. U skladu s člankom 21. točkom (b) podtočkom 7. Uredbe (EU) 2018/1999 i uvjetima koji omogućuju provedbu utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/60 Europskog parlamenta i Vijeća[20], države članice trebale bi opisati mjere financiranja te potrebe za ulaganjima i administrativne resurse za provedbu svojih planova obnove zgrada. Države članice trebale bi uzeti u obzir financiranje i financijske mehanizme Unije, osobito Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća[21], strukturne i kohezijske fondove i Socijalni fond za klimatsku politiku uspostavljen Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Uredba Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja Socijalni fond za klimatsku politiku kako je predloženo u COM(2021)0568][22], radi financiranja provedbe njihovih planova obnove zgrada.

(29.a) Kako bi se osiguralo da je radna snaga EU-a u potpunosti spremna aktivno raditi na ispunjavanju klimatskih ciljeva Unije, države članice trebale bi nastojati smanjiti rodnu neravnopravnost u građevinskom sektoru, među ostalim putem svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

(30) Nacionalni planovi obnove zgrada trebali bi se temeljiti na usklađenom predlošku kako bi se osigurala usporedivost planova. Kako bi se osigurala potrebna ambicija, Komisija bi trebala ocijeniti nacrte planova i izdati preporuke državama članicama.

(31) Nacionalni planovi obnove zgrada trebali bi biti usko povezani s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999, a o napretku u postizanju nacionalnih ciljeva i doprinosu planova obnove zgrada nacionalnim ciljevima i ciljevima Unije trebalo bi izvješćivati u okviru dvogodišnjeg izvješćivanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. S obzirom na hitnost povećanja obnove na temelju čvrstih nacionalnih planova, trebalo bi što prije odrediti datum za podnošenje prvog nacionalnog plana obnove zgrada.

(32) Postupna dubinska obnova može biti rješenje za rješavanje ▌problema visokih početnih troškova i poteškoća za stanovnike do kojih može doći pri obnovi „u jednom koraku” i može omogućiti manje disruptivne i troškovno učinkovitije mjere obnove. Međutim, takvu postupnu dubinsku obnovu treba pažljivo planirati kako bi se izbjeglo da jedan korak obnove isključi potrebne naknadne korake. Dubinska obnova u jednom koraku može biti troškovno učinkovitija i rezultirati opcijama s nižim proračunom za ugljik kako bi se postigao u potpunosti dekarboniziran fond zgrada s nultim emisijama u Uniji. I dubinske obnove u jednom koraku i postupne dubinske obnove valjane su opcije za dubinsku obnovu jer je pri utvrđivanju najprikladnijih rješenja za dekarbonizaciju potrebno uzeti u obzir različite čimbenike, kao što su troškovna učinkovitost, proračun za ugljik koji iz toga proizlazi, upotreba zgrada, vrijeme obnove, postojeće stanje zgrade, opseg obnove i opskrba zgrade primarnom energijom. Putovnice za obnovu pružaju jasan plan za postupnu dubinsku obnovu, čime se vlasnicima i ulagačima pomaže u planiranju najboljeg vremenskog okvira i opsega intervencija. Stoga bi putovnice za obnovu trebalo poticati i one bi trebale biti dostupne vlasnicima zgrada u svim državama članicama kao dobrovoljni alat. Države članice trebale bi osigurati da putovnice za obnovu ne stvaraju nerazmjerno opterećenje za uključene strane i da su popraćene odgovarajućom financijskom potporom za ranjiva kućanstva, posebno ako je dotični stan njihova jedina stambena nekretnina.

(32a) Dugoročni ugovori važan su instrument za poticanje postupne obnove. Države članice trebale bi uvesti mehanizme koji omogućuju sklapanje dugoročnih ugovora u različitim fazama postupne obnove. Ako tijekom različitih faza obnove postanu dostupni novi i učinkovitiji poticaji, pristup tim novim poticajima trebao bi se osigurati tako da se korisnicima omogući prijelaz na nove poticaje.

(33) Koncept „dubinske obnove” još nije definiran u pravu Unije. Kako bi se ostvarila dugoročna vizija za zgrade, dubinska obnova trebala bi se definirati kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade s nultim emisijama; u prvom koraku, kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade gotovo nulte energije. Svrha ove definicije je poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Dubinska obnova radi poboljšanja energetskih svojstava izvrsna je prilika za rješavanje drugih aspekata kao što su kvaliteta unutarnjeg okoliša, životni uvjeti ranjivih kućanstava, dostatnost i kružnost, povećanje otpornosti na klimatske promjene, poboljšanje ekoloških i zdravstvenih standarda, otpornost na rizike od katastrofa uključujući otpornost na potrese, zaštita od požara, zaštita od električnog udara, uklanjanje opasnih tvari uključujući azbest i pristupačnost za osobe s invaliditetom te povećanje ponora ugljika kao što su vegetacijske površine.

(33.a) Ako je popraćen odgovarajućom potporom i informacijama, uključujući tehničku pomoć i osposobljavanje, standard dubinske obnove može biti način postizanja znatnijeg smanjenja emisija. Lokalni oblikovatelji politika imaju pokretačku ulogu u oblikovanju tržišta energetske obnove putem lokalnih propisa, poticanju postupnog ukidanja neučinkovitih sustava grijanja i hlađenja, upravljanju postupcima javne nabave i razvoju javno-privatnih partnerstava. Obnove se moraju provoditi u skladu s visokim standardom kako bi se učinkovito smanjile emisije i izbjegle razlike u svojstvima koje mogu otežati postizanje ciljeva u srednjoročnom razdoblju.

(34) Kako bi se potaknula dubinska i postupna obnova, što je jedan od ciljeva strategije za val obnove, države članice trebale bi pružiti najvišu razinu tehničke i administrativne potpore za dubinsku obnovu jednostambenih zgrada s najlošijim svojstvima.

(35) Države članice trebale bi podupirati unapređenja energetskih svojstava postojećih zgrada kojima se doprinosi postizanju zdrave kvalitete unutarnjeg okoliša, uključujući zdrav i pristupačan životni prostor, uklanjanje azbesta i drugih štetnih tvari, sprečavanje nezakonitog uklanjanja štetnih tvari i olakšavanje usklađivanja s postojećim zakonodavnim aktima kao što su direktive 2009/148/EZ[23] i (EU) 2016/2284[24] Europskog parlamenta i Vijeća.

(35.a) Integrirani pristupi na razini okruga ili susjedstva omogućuju koncepte obnove koji obuhvaćaju zgrade koje su prostorno povezane, na primjer stambene blokove. Takav pristup obnovama pruža višestruka opsežna rješenja. Integriranim planovima obnove može se usvojiti sveobuhvatniji pristup kojim se uzima u obzir širi ekosustav zajednice, kao što su prometne potrebe i odgovarajući održivi izvori energije, među ostalim obnovljivi izvori energije u krugu zgrade i u blizini zgrade ili daljinsko grijanje i hlađenje. Takvi planovi omogućuju veću troškovnu učinkovitost potrebnih radova, jačaju veze među vrstama prijevoza i uzimaju u obzir postojeću infrastrukturu u svrhu optimizacije sustava i očuvanja kulturne baštine. Stoga bi se ovom Direktivom trebala promicati šira primjena integriranih i participativnih pristupa na razini okruga koji omogućuju sinergije i moguću uštedu energije koja bi ostala neiskorištena da se pozornost usmjeri isključivo na pojedinačne zgrade. Integrirani planovi obnove mogu dovesti i do koristi kao što su poboljšana kvaliteta zraka, smanjenje emisija u okrugu i znatno smanjenje energetskog siromaštva. Lokalna tijela trebala bi uspostaviti okruge u skladu s lokalnim potrebama.

(35.b) Kako bi podržale umnožavanje i ponovljivost uspješnih projekata obnove zgrada, u skladu s inicijativom novog europskog Bauhausa, posebno s njezinim ciljem održivosti, države članice trebale bi uspostaviti nacionalne industrijske politike za proizvodnju velikih razmjera lokalno prilagodljivih montažnih dijelova zgrada za obnovu zgrada koji imaju različite funkcije, uključujući estetiku, izolaciju, proizvodnju energije i energetsku izolaciju te zelene infrastrukture. Trebale bi promicati i biološku raznolikost, upravljanje vodama, pristupačnost i mobilnost.

(35.c) Države članice trebale bi razviti nacionalne sustave pregleda električnih instalacija jer visok postotak kućnih i slučajnih kućnih požara ima električni izvor kako bi se osiguralo da su električne instalacije sigurne i spremne za nove upotrebe kojima je cilj postizanje zgrada s nultim emisijama.

(35.d) Razmatranje povezanosti vode i energije posebno je važno za rješavanje pitanja međuovisne potrošnje energije i vode te sve većeg pritiska na oba resursa. Učinkovito upravljanje vodom i njezina ponovna uporaba mogu znatno doprinijeti uštedi energije te donijeti koristi u pogledu klime, ali i gospodarske i socijalne koristi.

 (36) Očekuje se da će električna vozila imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji i učinkovitosti elektroenergetskog sustava, posebno pružanjem usluga fleksibilnosti, uravnoteženja i skladištenja, posebno razvojem pametnog punjenja i agregiranjem. Taj potencijal električnih vozila za integraciju s elektroenergetskim sustavom i doprinos učinkovitosti sustava i daljnjoj apsorpciji električne energije iz obnovljivih izvora trebalo bi u potpunosti iskoristiti, među ostalim ugradnjom javne infrastrukture za punjenje na parkirališnim mjestima. Osobito je važno punjenje u odnosu na zgrade jer se tu električna vozila parkiraju redovito i na dulje vrijeme. Sporo pametno i dvosmjerno punjenje ekonomično je, a postavljanjem mjesta za punjenje u privatnim prostorima može se osigurati skladištenje energije za povezanu zgradu. U kombinaciji s podacima iz pametnih brojila i podacima koje proizvodi vozilo, infrastruktura za punjenje električnih vozila mogla bi pružiti i rješenja za fleksibilnost i integraciju usluga pametnog i dvosmjernog punjenja i usluga integracije sustava općenito. Električna vozila s dvosmjernim punjenjem povećavaju kapacitet zgrada i elektroenergetskog sustava za uravnoteženje ponude i potražnje električne energije, osobito tijekom vršnih sati i uz niže troškove, a korisnicima omogućuju da aktivno pružaju takve usluge uz odgovarajuću naknadu.

(37) U kombinaciji s povećanim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električna vozila proizvode manje emisija stakleničkih plinova. Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi ukloniti prepreke kao što su uska grla u pogledu spajanja na mrežu i kapaciteta, suprotstavljeni interesi i administrativne komplikacije s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojim parkirnim mjestima.

(38) Postavljanjem vodova unaprijed osiguravaju se pravi uvjeti za brzu uspostavu mjesta za punjenje ako i gdje su potrebna. Lako dostupnom infrastrukturom pojedinačnim vlasnicima smanjit će se troškovi postavljanja mjesta za punjenje, a korisnicima električnih vozila osigurati pristup mjestima za punjenje. Utvrđivanje zahtjevâ za elektromobilnost na razini Unije u vezi s prethodnim opremanjem parkirnih mjesta i postavljanjem mjesta za punjenje učinkovit je način za promicanje električnih vozila u bliskoj budućnosti kojim se istodobno, srednjoročno i dugoročno omogućuje ostvarenje daljnjeg napretka uz smanjene troškove. ▌ Države članice trebale bi osigurati dostupnost mjesta za punjenje osobama s invaliditetom.

(39) Pametno punjenje i dvosmjerno punjenje omogućuju integraciju energetskog sustava zgrada. Mjesta za punjenje na kojima se električna vozila obično parkiraju dulje vrijeme, primjerice u blizini mjesta boravka ili rada, vrlo su važna za integraciju energetskog sustava, stoga je potrebno osigurati funkcionalnosti pametnog punjenja. Budući da dvosmjerno punjenje pomaže daljnjem prodiranju obnovljive električne energije u vozne parkove električnih vozila u prometu i u elektroenergetski sustav općenito te je ključno za ograničenja tijekom vršne potražnje, čime se smanjuje potreba za opskrbom energije u vršnim satima te stoga i ukupni troškovi sustava, takva bi funkcionalnost isto tako trebala biti dostupna, posebno zato što omogućuje vlasnicima električnih vozila da takve funkcije stave na raspolaganje kako bi imali aktivnu ulogu u energetskom sustavu uz odgovarajuću naknadu, čime ostvaruju svoje pravo na proizvodnju, dijeljenje, skladištenje ili prodaju energije koju sami proizvode.

(40) Promicanje zelene mobilnosti ključan je dio europskog zelenog plana, a zgrade mogu imati važnu ulogu u osiguravanju potrebne infrastrukture, ne samo za punjenje električnih vozila nego i za bicikle. Prelaskom na aktivnu mobilnost kao što je vožnja biciklom mogu se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa. S povećanjem prodaje bicikala na električni pogon i drugih vrsta vozila kategorije L te kako bi se olakšala ugradnja mjesta za punjenje u kasnijoj fazi, prethodno provođenje vodova za ta vozila trebalo bi biti obavezno u novim stambenim zgradama i, ako je to tehnički i ekonomski izvedivo, prethodno provođenje vodova ili postavljanje kabelskih cijevi trebalo bi biti obavezno u stambenim zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi. Kako je utvrđeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., povećanjem modalnih udjela čistog i učinkovitog privatnog i javnog prijevoza, kao što je vožnja biciklom, drastično će se smanjiti onečišćenje iz prometa i donijeti velike koristi pojedincima i zajednicama. Nedostatak parkirnih mjesta za bicikle u stambenim i nestambenim zgradama velika je prepreka korištenju bicikala. Zahtjevima Unije i nacionalnim građevinskim propisima može se učinkovito poduprijeti tranzicija prema čišćoj mobilnosti utvrđivanjem zahtjeva za minimalni broj parkirnih mjesta za bicikle, a izgradnja parkirnih mjesta za bicikle i povezane infrastrukture u područjima gdje se bicikli manje upotrebljavaju može dovesti do povećanja njihove uporabe. Zahtjev za osiguravanjem parkirnih mjesta za bicikle ne bi trebao ovisiti o dostupnosti i ponudi parkirnih mjesta za automobile, koja u određenim okolnostima mogu biti nedostupna, niti bi trebao nužno biti povezan s time. Minimalne zahtjeve za parkiranje automobila u građevinskim propisima trebalo bi zamijeniti maksimalnim zahtjevima za parkiranje automobila, posebno u onim područjima koja su već dobro pokrivena javnim prijevozom i opcijama aktivne mobilnosti. Države članice trebale bi podržati lokalne vlasti u razvoju i provedbi planova održive urbane mobilnosti s posebnim naglaskom na integraciju stambenih politika s održivom mobilnošću i urbanističkim planiranjem, čime bi se osigurala i prioritizirala pristupačnost svih novih velikih urbanih postignuća kroz aktivnu mobilnost i javni prijevoz.

(40.a) Bit će potrebna i tehnička podrška za izgradnju kapaciteta lokalnih tijela putem osposobljavanja i radionica, na primjer o pripremi postupka javne nabave u okviru kojeg se u obzir uzimaju podaci iz cijelog životnog ciklusa, te za praćenje ugljika tijekom cijelog životnog vijeka.

(40.b) Pri provedbi zahtjeva za elektromobilnost iz ove Direktive države članice trebale bi posebno uzeti u obzir gospodarsku situaciju ranjivih kućanstava, ranjivih mikropoduzeća i malih poduzeća te bi trebale moći na odgovarajući način prilagoditi postavljanje relevantne infrastrukture.

(41) Agende digitalnog jedinstvenog tržišta i energetske unije trebale bi biti usklađene i služiti zajedničkim ciljevima. Digitalizacijom energetskog sustava energetsko se okruženje brzo mijenja, od integracije obnovljivih izvora energije pa do pametnih mreža i zgrada s podrškom za pametne tehnologije. U svrhu digitalizacije sektora zgrada, za pametne domove i dobro povezane zajednice važni su ciljevi Unije u pogledu povezivosti i razina ambicije u pogledu uvođenja komunikacijskih mreža velikog kapaciteta. Trebalo bi pružiti ciljane poticaje za promicanje sustava s podrškom za pametne tehnologije i digitalnih rješenja u izgrađenim zgradama. Time bi se pružile nove mogućnosti za uštede energije davanjem točnijih informacija potrošačima o njihovim obrascima potrošnje i omogućavanjem operatorima sustava da učinkovitije upravljaju mrežom.

(42) Kako bi se olakšalo ostvarenje konkurentnog i inovativnog tržišta usluga pametnih zgrada koje doprinosi učinkovitoj uporabi energije i integraciji energije iz obnovljivih izvora u zgrade te pružila potpora ulaganjima u obnovu, države članice trebale bi zainteresiranim stranama osigurati izravan pristup podacima o sustavima zgrada. Kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni troškovi za treće strane, države članice olakšavaju potpunu interoperabilnost usluga i razmjene podataka unutar Unije.

(43) Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije trebalo bi upotrebljavati za mjerenje kapaciteta zgrada za upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i elektroničkih sustava kako bi se upravljanje zgradama prilagodilo potrebama stanara i mreži te kako bi se poboljšala energetska učinkovitost i sveukupna energetska svojstva zgrada. Primjenom pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije trebala bi se povećati svijest među vlasnicima zgrada i stanarima o vrijednosti automatizacije zgrade i elektroničkog nadzora tehničkih sustava zgrade, a stanari bi se trebali uvjeriti u stvarne uštede koje se ostvaruju tim novim i poboljšanim funkcionalnostima. Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije posebno je koristan za velike zgrade s velikom potražnjom za energijom. Kad je riječ o drugim zgradama, sustav za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije trebao bi biti neobvezan za države članice.

(44) Pristup dostatnim bespovratnim sredstvima te dostatnom financiranju ključan je za postizanje ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2030. i 2050. i za smanjenje broja osoba koje žive u energetskom siromaštvu. Uspostavljeni su ili prilagođeni financijski instrumenti Unije i ostale mjere s ciljem podupiranja energetskih svojstava zgrada i iskorjenjivanja energetskog siromaštva. Najnovije inicijative za povećanje dostupnosti financiranja na razini Unije uključuju, među ostalim, vodeću komponentu „Obnova” Mehanizma za oporavak i otpornost ▌ i Socijalni fond za klimatsku politiku i plan REPowerEU. U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. nekoliko drugih ključnih programa EU-a može poduprijeti energetsku obnovu, uključujući fondove kohezijske politike i fond InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća[25]. Putem okvirnih programa za istraživanje i inovacije Unija ulaže u bespovratna sredstva ili zajmove kako bi potaknula najbolju tehnologiju i poboljšala energetska svojstva zgrada, među ostalim putem partnerstava s industrijom i državama članicama, kao što su prelazak na čistu energiju i europska partnerstva Built4People. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Komisija bi okupljanjem ključnih dionika u građevinskom sektoru trebala uspostaviti sektorska partnerstva za energetsku tranziciju.

(45) Financijski instrumenti Unije trebali bi imati koristan učinak za ciljeve ove Direktive, ali oni ne bi smjeli zamijeniti nacionalne mjere. S obzirom na razinu nastojanja koja su potrebna u pogledu obnove, te bi financijske instrumente posebno trebalo upotrijebiti za osiguravanje primjerenih i inovativnih sredstava financiranja koja će ubrzati ulaganja u poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Oni bi mogli imati važnu ulogu u razvoju nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova, instrumenata ili mehanizama za energetsku učinkovitost, koji takve mogućnosti financiranja nude vlasnicima privatnih nekretnina, malim i srednjim poduzećima i pružateljima usluga u području energetske učinkovitosti.

(46) Financijski mehanizmi, bespovratna sredstva i subvencije, poticaji i mobilizacija financijskih institucija za energetske obnove u zgradama, prilagođeni potrebama različitih vlasnika zgrada i najmoprimaca, trebali bi zauzimati središnje mjesto u nacionalnim planovima obnove te bi ih države članice trebale aktivno promicati. Takve bi mjere trebale promicati hipoteke za energetsku učinkovitost sa socijalnim zaštitnim mjerama za certificirane energetski učinkovite obnove zgrada, olakšati ulaganja javnih tijela u energetski učinkovit fond zgrada, na primjer putem javno-privatnih partnerstava ili ugovora o energetskom učinku, ili smanjenje percipiranog rizika ulaganja. Financijskim programima trebala bi se osigurati značajna premija za dubinske obnove, posebno zgrada s najlošijim svojstvima, kako bi ih učinilo financijski privlačnima i kako bi bile projektirane tako da omoguće pristupačnost skupinama koje imaju poteškoća u dobivanju redovitog financiranja.

(46.a) Države članice trebale bi financijskim institucijama osigurati jamstva za promicanje ciljanih financijskih proizvoda, bespovratnih sredstava i subvencija kako bi se poboljšala energetska svojstva zgrada u kojima stanuju ranjiva kućanstva te za vlasnike višestambenih zgrada s najlošijim svojstvima i zgrada u ruralnim područjima te za druge skupine koje imaju poteškoća u pristupu financijama ili dobivanju tradicionalnih hipoteka. Države članice trebale bi osigurati da te skupine imaju koristi od troškovno neutralnih programa obnove, na primjer putem potpuno subvencioniranih programa obnove, ili kombinacije bespovratnih sredstava i ugovora o energetskom učinku te programa otplate putem računa. Na razini Unije trebalo bi predvidjeti poseban instrument za obnovu, „Zajam za obnovu EU-a”, kako bi se vlasnicima nekretnina omogućio pristup Unijinim troškovima dugoročnih kredita za dubinsku obnovu.

(46.b) Financiranje ima ključnu ulogu u postizanju energetskih i klimatskih ciljeva Unije za 2030. Kako bi se smanjio investicijski jaz i poboljšalo financiranje te povećala energetska učinkovitost i uvođenje obnovljivih izvora energije u zgrade, potrebno je troškovno učinkovitije iskoristiti postojeće mogućnosti financiranja te razviti i uvesti inovativne mehanizme financiranja za potporu ulaganjima u obnovu zgrada i za pomoć vlasnicima nekretnina u okviru nacionalnih inicijativa. Financijski mehanizmi, poticaji i mobilizacija privatnih ulaganja financijskih institucija za obnove radi povećanja energetske učinkovitosti u zgradama trebali bi zauzimati središnje mjesto u nacionalnim planovima obnove. Financijske institucije trebale bi povećati širenje informacija o svojim financijskim proizvodima kako bi vlasnike zgrada, najmoprimce i korisnike informirale o financijskim uslugama radi poboljšanja energetske učinkovitosti. Financijske institucije, među ostalim kreditne institucije i drugi sudionici na financijskim tržištima koji ulažu u proizvode osigurane nekretninama, te regulatorna tijela trebali bi imati pristup informacijama o energetskim svojstvima zgrada. Takve institucije trebale bi podlijegati standardima hipotekarnog portfelja.

(46.c) Zeleni hipotekarni krediti i zeleno kreditiranje stanovništva mogu značajno doprinijeti transformaciji gospodarstva i smanjenju emisija ugljika. Države članice trebale bi prilagoditi primjenjivo zakonodavstvo i razviti mjere potpore kako bi se olakšala uporaba zelenih hipotekarnih kredita i zelenog kreditiranja stanovništva, kao i sustavno prikupljanje podataka.

(46.d) Države članice trebale dio sredstava iz Europskog socijalnog fonda prvenstveno dodijeliti za tehničku obuku radnika u području energetske učinkovitosti za građevinski sektor i sektor obnove. Države članice trebale bi uspostaviti registre svojih stručnjaka u lancu vrijednosti građevinarstva uz detaljne podatke o dostupnosti vještina i kvalificiranih stručnjaka na tržištu. Ti bi registri trebali biti javno dostupni i redovito se ažurirati.

(46.e) Srednjoročne koristi financijskog programa prema načelu „plati koliko uštediš” nakon otplate zajma podrazumijevaju neto korist za vlasnike kućanstva u pogledu godišnje uštede na troškovima energije i povećanu vrijednost nekretnine.

(47) Samim financiranjem neće se ispuniti potrebe za obnovom. ▌Uspostava pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata i instrumenata pomoći kao što su neovisne jedinstvene kontaktne točke koje osiguravaju besplatne integrirane usluge energetske obnove ili posrednike i usluge savjetovanja, kao i provedba drugih mjera i inicijativa, kao što su one navedene u inicijativi Komisije „Pametno financiranje za pametne zgrade”, nužne su za osiguravanje odgovarajućeg poticajnog okvira i uklanjanje prepreka obnovi. Trebalo bi prepoznati središnju važnost lokalnih aktera, kao što su općinska tijela, energetske agencije i zajednice obnovljive energije i energetske zajednice građana, za ispunjavanje nacionalnih potreba za obnovom. Druge mjere suradnje kao što su javno-privatna partnerstva imaju važnu ulogu i države članice bi ih trebale aktivno promicati i podržavati. Uz financiranje i tehničku potporu, države članice trebale bi svojim nacionalnim planovima obnove zgrada obuhvatiti pristupe obnovi zgrada na razini okruga ili susjedstva te grijanju i hlađenju iz obnovljivih izvora te ih aktivno promicati. Trebalo bi i lokalnim inicijativama, kao što su programi obnove koje predvode građani na razini susjedstva ili općine, pružiti financijsku i tehničku potporu, s obzirom na to da takve inicijative povećavaju angažman građana u energetskoj tranziciji, čuvaju lokalne društvene obrasce, imaju učinak ekonomije razmjera i pružaju rješenja koja odgovaraju lokalnom kontekstu i potrebama.

(47.a) Pristup pouzdanim savjetima i informacijama povećava povjerenje i olakšava postupak poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada, posebno za privatne građane. U tom pogledu, jedinstvene kontaktne točke mogle bi imati važnu ulogu u povezivanju potencijalnih projekata sa sudionicima na tržištu, uključujući građane, javna tijela i nositelje projekata, a posebno projekata manjih razmjera, te u pružanju smjernica za postupke izdavanja dozvola, promicanju pristupa financiranju za obnovu zgrada i širenju informacija o uvjetima. Lokalne jedinstvene kontaktne točke mogle bi osigurati koordinaciju ponude i potražnje. One mogu pomoći vlasnicima i upraviteljima zgrada pri projektima obnove i pomoći u integraciji pojedinačnih projekata u širu strategiju gradova. Mogu pomoći i u davanju prednosti zgradama s najlošijim energetskim svojstvima utvrđivanjem rokova i pružanjem ciljane potpore različitim dijelovima fonda zgrada na temelju godina izgradnje. Jedinstvene kontaktne točke imaju važnu ulogu u poticanju građana da poduzmu projekte obnove tako što im pružaju savjete, istražuju mogućnosti, olakšavaju potragu za izvođačima, pomažu pri snalaženju u natječajima i ponudama te pružaju podršku tijekom obnove. Potrebna je veća tehnička podrška za uspostavu i razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka i mobilizaciju odgovarajućeg stručnog znanja.

(48) Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. Ranjiva kućanstva posebno su izložena povećanju cijena energije jer troše veći dio svojeg proračuna na energente. Smanjenjem prekomjernih računa za energiju obnova zgrada može ljude izvući iz energetskog siromaštva i spriječiti ga. Istodobno, obnova zgrada nije besplatna i ključno je osigurati da se ograniči socijalni učinak troškova obnove zgrada, posebno na ranjiva kućanstva. U valu obnove nitko ne bi smio biti zapostavljen i trebao bi se iskoristiti kao prilika za poboljšanje položaja ranjivih kućanstava i osoba koje žive u socijalnim stanovima te bi se trebala osigurati pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. Stoga bi financijski poticaji i druge mjere politike prvenstveno trebali biti usmjereni na ranjiva kućanstva ▌ i osobe koje žive u socijalnim stanovima, a države članice trebale bi u svojim nacionalnim planovima obnove zgrada iznijeti nacrt mjera za sprečavanje deložacija zbog obnove koje se trebaju poduzeti, kao što su ograničenja cijene najma i određivanje gornje granice najamnine. Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti pruža zajednički okvir i zajedničko razumijevanje sveobuhvatnih politika i ulaganja potrebnih za osiguravanje pravedne tranzicije.

(48.a) Energetsko siromaštvo nerazmjerno pogađa žene u cijeloj Uniji te bi stoga države članice trebale posvetiti potrebnu potporu smanjenju energetskog siromaštva žena. Države članice trebale bi uložiti više napora da u svoje nacionalne planove obnove zgrada uključe podatke razvrstane po spolu kako bi se politike i mjere bolje usmjerile.

(49) Kako bi se osiguralo da potencijalni kupci ili najmoprimci u ranoj fazi postupka mogu uzeti u obzir energetska svojstva zgrada, zgrade ili samostalne uporabne cjeline koje se nude na prodaju ili najam trebale bi imati energetski certifikat, a razred i pokazatelj energetskih svojstava trebali bi biti navedeni u svim oglasima. Potencijalni kupac ili najmoprimac zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline trebao bi u energetskom certifikatu dobiti točne informacije o energetskim svojstvima zgrade i praktične savjete za poboljšanje tih svojstava. Energetski bi certifikat također trebao pružati informacije o njezinoj potrošnji primarne energije i krajnjoj potrošnji, o njezinim energetskim potrebama, o njezinoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, o njezinim emisijama stakleničkih plinova, o njezinoj kvaliteti unutarnjeg okoliša, kao i o preporukama za poboljšanje energetskih svojstava i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa.

(49.a) Pri razmatranju politika potpore za minimalne standarde energetskih svojstava posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ranjivim kućanstvima, posebno onima čija bi sigurnost posjeda mogla biti ugrožena ili onima koja su izložena visokim troškovima energije i nemaju sredstava za obnovu zgrade u kojoj su smještena. Države članice trebale bi osigurati zaštitne mjere na nacionalnoj razini, kao što su mehanizmi socijalne potpore.

(49.b) Energetska tranzicija predstavlja priliku za poboljšanje pristupa kvalitetnijem smještaju pod uvjetom da su troškovi obnove u najvećoj mogućoj mjeri uravnoteženi s uštedom energije i da je zajamčena sigurnost posjeda. Može pomoći i u izbavljanju kućanstava od energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza ako se subvencije i javno financiranje stave na raspolaganje osobama sa smanjenim pristupom zajmovima po tržišnoj cijeni. Participativni modeli ključni su i za socijalne stanove i zakupljene zgrade kako bi stanari surađivali sa stambenim društvima, najmodavcima i udruženjima vlasnika u pogledu opsega i troškova obnove. Može pomoći u uravnoteženju troškova i jačanju sigurnosti posjeda. Potrebno je stvoriti mogućnosti izgradnje kapaciteta za lokalne pružatelje usluga stanovanja radi češće primjene participativnih modela i koordiniranijeg pristupa u svim sektorima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

(50) Praćenje fonda zgrada olakšano je dostupnošću podataka prikupljenih s pomoću digitalnih alata, čime se smanjuju administrativni troškovi. Stoga bi trebalo uspostaviti nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima zgrada, a informacije iz tih baza trebalo bi prenijeti Promatračkoj skupini za obnovu zgrada EU-a.

(51) Zgrade u kojima su smještena javna tijela i zgrade u kojima se često zadržava građanstvo trebale bi svojim odnosom prema okolišu i energiji služiti kao primjer ostalima i stoga bi te zgrade trebalo redovito podvrgavati energetskom certificiranju. Radi boljeg informiranja javnosti o energetskim svojstvima , te bi energetske certifikate trebalo izložiti na vidljivom mjestu, posebno u zgradama određene veličine u kojima su smještena javna tijela odnosno u kojima se često zadržava građanstvo, kao što su vijećnice, škole, trgovine i trgovački centri, supermarketi, restorani, kazališta, banke i hoteli.

(51.a) Komisija bi trebala uspostaviti tehničke smjernice za obnovu zgrada povijesne baštine i povijesnih središta kako bi se osiguralo ostvarenje ekoloških ambicija i očuvanje kulturne baštine. Uspostavom nacionalnih planova obnove mora se osigurati strukturirano i trajno savjetovanje s predstavničkim organizacijama subjekata koji djeluju u građevinskom sektoru, među ostalim u pogledu povijesnih zgrada.

(51.b) Postojeće iznimke za zaštićene i privremene zgrade potrebno je zadržati za zgrade namijenjene očuvanju i zgrade proglašene baštinom, dok se nova inovativna rješenja razvijaju i ispituju. Trebalo bi predvidjeti izuzeće i za zgrade proglašene baštinom za koje se vodi postupak stavljanja pod službenu zaštitu, kao i za druge zgrade koje je potrebno očuvati kao dio zaštićenog okoliša ili zbog njihove posebne arhitektonske i povijesne vrijednosti, ako je taj proces započeo prije stupanja na snagu ove Direktive. Tehnička pomoć ključna je za poticanje obnove javnih zgrada, uključujući financijsku potporu za reproduciranje i unapređenje pokusnih i demonstracijskih projekata, na temelju iskustava s financiranjem pametnih gradova u okviru programa Obzor 2020. Države članice trebale bi preispitati svoje postojeće nacionalne postupke za klasificiranje zgrada kao baštine i kao povijesnih zgrada kako bi se omogućilo pravodobno dodjeljivanje takvog statusa do datuma prenošenja ove Direktive.

(52) Posljednjih je godina u europskim zemljama uočljiv porast broja sustava klimatizacije. To stvara znatne probleme u vremenima vršnog opterećenja i povećava trošak električne energije te narušava energetsku ravnotežu. Prednost bi trebalo dati strategijama koje poboljšavaju toplinska svojstva zgrada u ljetnom razdoblju. U tu bi se svrhu trebalo usredotočiti na mjere za sprečavanje pregrijavanja, kao što je zaštita od sunca i dovoljan toplinski kapacitet konstrukcije zgrade te daljnji razvoj i primjena pasivnih tehnika hlađenja, prvenstveno onih koje poboljšavaju uvjete unutarnjeg okruženja i mikroklimu oko zgrada.

(53) Redovito održavanje i pregled sustava grijanja, električnih instalacija, protupožarnih sustava, sustava ventilacije i klimatizacije putem kvalificiranog osoblja doprinosi održavanju ispravne podešenosti sustava, u skladu sa specifikacijama proizvoda, i na taj način osigurava optimalnu učinkovitost s okolišnog, sigurnosnog i energetskog stajališta. Tijekom vijeka trajanja sustava trebalo bi u redovitim razmacima provoditi neovisne procjene čitavog sustava grijanja, električnih instalacija, protupožarnog sustava, sustava ventilacije i klimatizacije, a posebno prije zamjene ili dogradnje. Da bi se umanjilo administrativno opterećenje vlasnika zgrada i najmoprimaca, države članice bi trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, nastojati objediniti preglede i certificiranje.

(54) Zajednički pristup energetskom certificiranju zgrada, putovnice za obnovu, pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije i pregledu sustava grijanja, ventilacije, sustava klimatizacije i električnih instalacija, koje provode kvalificirani ili ovlašteni stručnjaci čija je neovisnost zajamčena na temelju objektivnih kriterija, stvaraju ravnopravnije uvjete u pogledu napora za uštedu energije u sektoru zgrada koji se poduzimaju u državama članicama, a za potencijalne vlasnike i korisnike uvesti transparentnost na tržište nekretnina Unije po pitanju energetskih svojstava. Kako bi se osigurala kvaliteta energetskih certifikata, putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i pregleda toplinskih obilježja zgrade, sustava grijanja i klimatizacije te nadzornih sustava u čitavoj Uniji, trebalo bi uspostaviti neovisni kontrolni mehanizam u svim državama članicama.

(55) Budući da su lokalna i regionalna tijela ključna za uspješnu provedbu ove Direktive, s njima bi se prema potrebi trebalo savjetovati i uključiti ih u planiranje, izradu programa informiranja, obuke i osvješćivanja te provedbu ove Direktive na nacionalnoj i regionalnoj razini kad god je to primjereno u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom. Ta se savjetovanja također mogu iskoristiti za pružanje odgovarajućih smjernica lokalnim planerima i građevinskim inspektorima u vezi s obavljanjem potrebnih zadaća. Nadalje, države članice trebale bi omogućiti i potaknuti arhitekte i planere da kod planiranja, projektiranja, izgradnje i obnove industrijskih i stambenih zona, među ostalim uporabom tehnologija 3D modeliranja i simulacije, na primjeren način razmotre optimalnu kombinaciju poboljšanja energetske učinkovitosti, korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja. Osim toga, javno savjetovanje o nacionalnim planovima obnove zgrada trebalo bi uključivati druge socioekonomske partnere, uključujući sindikate i stambene zadruge, vlasnike zgrada, zemljoposjednike i građevinsku industriju, subjekte koji rade s ranjivim kućanstvima i beskućnicima te druge partnere civilnog društva kao što su organizacije stanara i organizacije potrošača te uspostaviti višerazinske dijaloge.

(56) Instalateri i građevinari od ključnog su značaja za uspješnu provedbu ove Direktive. Stoga bi odgovarajući broj instalatera i građevinara trebao putem izobrazbe i drugih mjera steći potreban stupanj stručne osposobljenosti za postavljanje i ugradnju potrebne energetski učinkovite tehnologije odnosno tehnologije koja koristi obnovljive izvore energije.

(57) Kako bi promicala cilj poboljšanja energetskih svojstava zgrada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu prilagodbe određenih dijelova općeg okvira iz Priloga I. tehničkom napretku do 31. prosinca 2026., u pogledu detalja povezanih s uspostavom metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava, u pogledu prilagodbe pragova za zgrade s nultim emisijama i metodologije izračuna potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, u pogledu minimalnih standarda kvalitete unutarnjeg okruženja, u pogledu uspostave zajedničkog europskog okvira za putovnice za obnovu i u pogledu sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016[26]. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(58) Kako bi se osigurala učinkovita provedba odredaba utvrđenih u ovoj Direktivi, Komisija podupire države članice s pomoću različitih alata, kao što je Instrument za tehničku potporu[27] kojim se osigurava prilagođeno tehničko stručno znanje za osmišljavanje i provedbu reformi, uključujući one usmjerene na povećanje godišnje stope energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada do 2030. i poticanje dubinskih energetskih obnova. Tehnička potpora odnosi se, na primjer, na jačanje administrativnih kapaciteta, potporu razvoju i provedbi politika te razmjenu relevantnih najboljih praksi.

(59) Budući da države članice zbog složenosti sektora zgrada i nemogućnosti nacionalnih tržišta nekretnina da na odgovarajući način odgovore na izazove u području energetske učinkovitosti ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Direktive – poboljšanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada – nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(60) Pravna je osnova ove inicijative članak 194. stavak 2. UFEU-a, kojim se Unija ovlašćuje za utvrđivanje mjera potrebnih za ostvarivanje ciljeva energetske politike Unije. Prijedlog pridonosi ciljevima energetske politike Unije kako su navedeni u članku 194. stavku 1. UFEU-a, posebno poboljšanju energetskih svojstava zgrada i smanjenju njihovih emisija stakleničkih plinova, čime se doprinosi očuvanju i poboljšanju stanja okoliša.

(61) U skladu s točkom 44. Međuinstitucionalnoga sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva države članice bi trebale za vlastite potrebe i u interesu Unije izraditi vlastite tablice koje u najvećoj mjeri odražavaju odnos između ove Direktive i prenesenih mjera te ih objaviti. U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima, države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Kad je riječ o ovoj Direktivi, zakonodavac smatra da je podnošenje takvih dokumenata opravdano, posebno nakon presude Suda Europske unije u predmetu Komisija protiv Belgije (predmet C-543/17).

(62) Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalna zakonodavstva trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju značajnu izmjenu u odnosu na prijašnju direktivu. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz te prijašnje direktive.

(63) Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno pravo i primjenu Direktiva navedenih u Prilogu VIII. dijelu B.,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1. Predmet

1. Ova Direktiva promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada u Uniji, s ciljem da se do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske uvjete, lokalne posebnosti, zahtjeve kvalitete unutarnjeg okruženja, doprinos fonda zgrada fleksibilnosti na strani potražnje radi poboljšanja učinkovitosti energetskog sustava te troškovnu učinkovitost.

2. Ovom se Direktivom utvrđuju zahtjevi u pogledu:

(a) zajedničkog općeg okvira metodologije za izračunavanje integriranih energetskih svojstava zgrada i samostalnih uporabnih cjelina zgrada;

(b) primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za nove zgrade i nove samostalne uporabne cjeline zgrada;

(c) primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za:

i. postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi ;

ii. dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ako se naknadno ugrađuju ili zamjenjuju;

iii. tehničke sustave zgrade kada se ugrađuju, zamjenjuju ili nadograđuju;

(d) primjene minimalnih standarda energetskih svojstava za postojeće zgrade i postojeće samostalne uporabne cjeline zgrada u skladu s člancima 3. i 9.;

(da) usklađenog okvira za procjenu potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa;

(db) solarne energije u zgradama;

(dc) postupnog ukidanja uporabe fosilnih goriva u zgradama;

(e) putovnica za obnovu;

(f) nacionalnih planova obnove zgrada;

(g) infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama i uz njih; te

(h) pametnih zgrada;

(ha) prirodnih rješenja kojima se promiče dobro iskorištavanje i prilagodba javnih prostora u blizini zgrada upotrebom drvnog materijala, zelenih krovova ili fasada i promicanjem rješenja koja su nadahnuta i potkrijepljena prirodom te istodobno osiguravaju ekološke, socijalne i gospodarske koristi i pomažu u izgradnji otpornosti;

(i) energetskog certificiranja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada;

(j) redovitih pregleda sustava grijanja , ventilacije i klimatizacije u zgradama;

(k) neovisnih sustava kontrole energetskih certifikata, putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu;

(ka) svojstava zgrada s obzirom na kvalitetu unutarnjeg okruženja.

3. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi su minimalni zahtjevi i ne priječe države članice da zadrže ili uvedu strože mjere. Te mjere moraju biti u skladu s UFEU-om . O tim se mjerama obavješćuje Komisija.

Članak 2. Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „zgrada” znači građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi postizanja određenih uvjeta unutarnjeg okruženja;

2. „zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilozima I. i III., koja s fleksibilnosti na strani potražnje pridonosi optimizaciji energetskog sustava i u kojoj se svaka vrlo mala rezidualna količina energije koja je još potrebna u potpunosti pokriva energijom iz:

(a) obnovljivih izvora koja se proizvodi ili skladišti na licu mjesta;

(b) obnovljivih izvora koja se proizvodi u blizini i isporučuje putem mreže u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora];

(c) zajednice obnovljive energije u smislu članka 22. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora]; ili

(d) energijom iz obnovljivih izvora i otpadnom toplinom iz učinkovitog sustava daljinskoga grijanja i hlađenja u smislu Direktive (EU).../.... [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti], u skladu sa zahtjevima iz Priloga III.;

3. „zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima utvrđenima u skladu s Prilogom I. , koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2., te u kojoj se ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u blizini zgrade;

3.a „zgrada s najlošijim svojstvima” znači zgrada koja je u razredima energetskih svojstava E, F ili G;

3.b „pasivni sustav” znači načelo dizajna ili dio zgrade kojim se bez korištenja izvora energije održavaju ili poboljšavaju energetska svojstva i/ili jedan ili više unutarnjih klimatskih parametara;

4. „minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila prema kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava u okviru opsežnog plana obnove za fond zgrada ili u određenoj pokretačkoj točki povezanoj s tržištem (prodaja ili najam), u određenom razdoblju ili do određenog datuma, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, čime se pokreće obnova postojećih zgrada;

4.a „energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači energetska učinkovitost na prvom mjestu kako je definirana u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) br. 2018/1999;

5. „javna tijela” znači javna tijela kako su definirana u članku 2. točki 10. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti]; 6.  „tehnički sustav zgrade” znači tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, grijanje potrošne vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i kontrolu zgrade, električno upravljana rješenja za zaštitu od sunca, električne instalacije, mjesta za punjenje električnih vozila, proizvodnju i pohranu energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora;

6.a „fleksibilnost na strani potražnje” znači sposobnost aktivnih kupaca da reagiraju na vanjske signale i prilagode svoju proizvodnju i potrošnju energije, pojedinačno ili agregiranjem, na dinamičan način ovisno o dobu dana, što se može osigurati s pametnim, decentraliziranim energetskim resursima, među ostalim obuhvaća upravljanje potražnjom, skladištenje energije i distribuiranu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kako bi se podržao pouzdaniji, održiviji i učinkovitiji energetski sustav;

6.b „sustav hlađenja” znači kombinacija pasivnih i aktivnih komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u zatvorenom prostoru s pomoću koje se snižava temperatura;

6.c „električna instalacija” znači sustav koji se sastoji od fiksnih komponenti, uključujući razvodne ploče, električne kabele, sustave uzemljenja, utičnice, prekidače i rasvjetne elemente, čija je svrha distribucija električne energije unutar zgrade do svih mjesta korištenja ili prijenos električne energije proizvedene u krugu zgrade;

6.d „učinkovitost sustava” znači odabir energetski učinkovitih rješenja koja omogućuju troškovno učinkovit put dekarbonizacije, dodatnu fleksibilnost i učinkovitu uporabu resursa;

6.e „ventilacijski sustav” znači kombinacija komponenti koje su potrebne kako bi se vanjskim zrakom obnovio zrak u zatvorenom prostoru;

7. „sustav automatizacije i kontrole zgrade” znači sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskih kontrola i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade;

8. „energetska svojstva zgrade” znači količina energije utvrđena na temelju izračuna ili očitanja brojila potrebna da se zadovolje energetske potrebe povezane s uobičajenim korištenjem zgrade, što uključuje, među ostalim, energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode, ▌rasvjetu i tehničke sustave zgrade;

9. „primarna energija” znači energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe;

9.a „konačna energija” znači energija iz obnovljivih ili neobnovljivih izvora koja je podvrgnuta postupku pretvorbe ili transformacije kako bi se osiguralo da je spremna za potrošnju i isporuku krajnjim korisnicima;

9.b „utvrđena na temelju očitanja brojila” znači izmjerena s pomoću odgovarajućeg uređaja, kao što je brojilo, mjerač snage, uređaj za mjerenje i praćenje snage ili brojilo električne energije;

10. „faktor primarne energije iz neobnovljivih izvora” znači primarna energija iz neobnovljivih izvora za određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, podijeljeno s isporučenom energijom;

11. „faktor primarne energije iz obnovljivih izvora” znači primarna energija iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, u blizini zgrade ili daleko od zgrade koja se isporučuje putem određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, podijeljeno s isporučenom energijom;

12. „faktor ukupne primarne energije” znači ponderirani zbroj faktorâ primarne energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora za određenog nositelja energije;

13. „energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih izvora ili obnovljiva energija kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001;

14. „ovojnica zgrade” znači ugrađeni dijelovi zgrade koji odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša;

15. „samostalna uporabna cjelina zgrade” znači dio zgrade, kat ili stan unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje;

16. „dio zgrade” znači tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade;

17. „stan” znači fizički prostor koji se sastoji od sobe ili više soba u trajnoj zgradi ili strukturno odvojeni dio zgrade koji je namijenjen stanovanju jednog privatnog kućanstva radi ostvarivanja osnovnih životnih funkcija tijekom cijele godine;

18. „putovnica za obnovu” znači dokument koji sadržava prilagođeni plan za dubinsku obnovu određene zgrade koji se sastoji od najvećeg broja koraka kojima će se zgrada transformirati u zgradu s nultim emisijama do najkasnije 2050.;

19. „dubinska obnova” znači obnova u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa nastalih tijekom obnove, koja je usmjerena na osnovne dijelove zgrada, kao što su izolacija zidova, krovova i podova, zamjena vanjske stolarije, sustavi ventilacije i grijanje/hlađenje te obnova toplinskih mostova, kako bi se osigurala potrebna udobnost stanara ljeti i zimi ili obnova koja dovodi do smanjenja potražnje za primarnom energijom za najmanje 60 % u zgradama s najlošijim svojstvima za koje tehnički i gospodarski nije izvedivo postići standard zgrade s nultim emisijama te kojom zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade postaje:

(a) zgrada gotovo nulte energije (do 1. siječnja 2027.);

(b) zgrada s nultim emisijama (od 1. siječnja 2027.);

20. „postupna dubinska obnova” znači dubinska obnova koja se provodi u maksimalnom broju koraka, prema koracima utvrđenima u putovnici za obnovu u skladu s člankom 10., što može obuhvaćati korištenje ugovora o energetskim svojstvima;

 

 

21. „značajna obnova” znači obnova zgrade kod koje, ovisno o izboru države članice, ili:

(a) ukupni trošak obnove ovojnice zgrade ili tehničkog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojemu se zgrada nalazi; iliili

(b) se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.

▌

22. „operativne emisije stakleničkih plinova” znači emisije stakleničkih plinova povezane s potrošnjom energije u tehničkim sustavima zgrade tijekom upotrebe i rada zgrade;

23. „emisije stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa” znači ukupne emisije stakleničkih plinova povezane sa svim fazama životnog ciklusa određene zgrade, uključujući koristi od ponovne uporabe i recikliranja na kraju životnog vijeka, od „kolijevke” (vađenja sirovina koje se upotrebljavaju za izgradnju zgrade), preko proizvodnje i obrade materijala te operativne faze zgrade, do „kraja životnog vijeka” (razgradnje zgrade te ponovne uporabe, recikliranja ili druge vrste oporabe i odlaganja materijala);

24. „potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa” znači pokazatelj koji kvantificira doprinos određene zgrade globalnom zagrijavanju tijekom njezina cijelog životnog ciklusa;

25. „suprotstavljeni interesi” znači suprotstavljeni interesi kako su definirani u članku 2. točki 50. [preinake Direktive o energetskoj učinkovitosti];

26. „energetsko siromaštvo” znači energetsko siromaštvo kako je definirano u članku 2. točki 48.

27. „ranjiva kućanstva” znači kućanstva u energetskom siromaštvu ili kojima prijeti rizik od njega ili kućanstva, uključujući ona s nižim srednjim dohotkom, koja su posebno izložena visokim troškovima energije i nemaju sredstava za obnovu zgrade u kojoj žive;

28. „europska norma” ili „norma EN” znači norma koju je donio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu uporabu;

29. „energetski certifikat” znači certifikat koji priznaje država članica odnosno pravna osoba koju je odredila država članica i iz kojega su vidljiva energetska i klimatska svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunana u skladu s metodologijom usvojenom u skladu s člankom 4.;

30. „kogeneracija” znači istodobna proizvodnja toplinske i električne ili mehaničke energije u istom postupku;

31. „troškovno optimalna razina” znači razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, utvrđena primjenom troškovno optimalne metodologije, pri čemu:

(a) najmanji trošak određuje se uzimajući u obzir:

(i.) kategoriju i namjenu predmetne zgrade;

(ii.) troškove ulaganja povezane s energijom prema službenim prognozama,

(iii.) troškove održavanja i operativne troškove, uključujući troškove energije, uzimajući u obzir troškove emisijskih jedinica stakleničkih plinova;

(iv.) vanjske učinke upotrebe energije na okoliš i zdravlje;

(v.) prema potrebi zaradu od proizvedene energije u krugu zgrade;

(vi.) prema potrebi troškove gospodarenja otpadom; ▌

(vi.a) socijalne vanjske učinke obnove zgrada, izgradnje i rušenja, uključujući izmjene izgrađenih područja; (b)  procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica i odnosi se na preostali procijenjeni gospodarski vijek trajanja zgrade ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja dijela zgrade ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na dijelove zgrade.

Troškovno optimalna razina mora se nalaziti unutar područja razina energetskih svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;

32. „mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje kako je definirano u članku 2. točki 41. [Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva];

32.a „postavljanje vodova unaprijed” znači sve mjere koje su potrebne kako bi se omogućilo postavljanje mjesta za punjenje, uključujući prijenos podataka, kabelske trase, prostore za transformatore i brojila električne energije, te nadogradnja električne ploče;

33. „mikro izolirani sustav” znači svaki sustav koji 2022. ima potrošnju manju od 500 GWh tijekom 2022. i koji nije povezan s drugim sustavima;

34. „pametno punjenje” znači pametno punjenje kako je definirano u članku 2. točki 141. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora];

35. „dvosmjerno punjenje” znači dvosmjerno punjenje kako je definirano u članku 2. točki 14. podtočki (n) Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora];

35.a „digitalno povezano mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje koje može slati i primati informacije u stvarnom vremenu, dvosmjerno komunicirati s električnom mrežom i električnim vozilom te koje se može daljinski pratiti i kontrolirati, uključujući pokretanje i zaustavljanje sesije punjenja i mjerenje tokova električne energije;

36. „standardi za hipotekarne kredite” znači mehanizmi kojima se od hipotekarnih zajmodavaca, uključujući banke, ulagače i druge relevantne financijske institucije, kao što su krajnji vlasnici hipotekarnih kredita u subjektima posebne namjene, sekuritizacijska društva i druga posrednička tijela, zahtijeva da uspostave put za povećanje medijana energetskih svojstava u portfelju zgrada koje su obuhvaćene njihovim hipotekarnim kreditima do 2030. i 2050., radi osiguravanja pouzdanih, na dokazima utemeljenih i cjenovno pristupačnih rješenja za svoje klijente, u skladu s Unijinom ambicijom u pogledu dekarbonizacije i nacionalnim planovima obnove zgrada te relevantnim energetskim ciljevima u području potrošnje energije u zgradama, oslanjajući se na definiciju održivih gospodarskih djelatnosti iz taksonomije EU-a i u skladu s energetskim certifikatima i potencijalom globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, u skladu s ovom Direktivom; 36.a  financijski program „plati koliko uštediš” znači program zajmova namijenjen isključivo za poboljšanja energetskih svojstava, u okviru kojega godišnje otplate zajma ne premašuju novčani ekvivalent godišnje uštede energije, uzimajući u obzir indeksaciju troškova energije i refinanciranje zajma;

36.b „referentna energetska vrijednost za zgradu” znači informacijska platforma za javno objavljivanje energetskih svojstava i godišnje potrošnje zgrada s jednom ili više stambenih jedinica tijekom vremena, u odnosu na slične zgrade ili modelirane simulacije referentne zgrade izgrađene prema određenom standardu, kao što su minimalni standardi energetskih svojstava, i uz korištenje razreda energetskih certifikata;

37. „digitalni dnevnik zgrade” znači zajednički repozitorij svih relevantnih podataka o zgradi, uključujući podatke povezane s energetskim svojstvima kao što su energetski certifikati, putovnice za obnovu i pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije, kao i o potencijalu globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa i kvaliteti unutarnjeg okoliša, koji olakšava informirano donošenje odluka i razmjenu informacija u građevinskom sektoru te među vlasnicima i korisnicima zgrada, financijskim institucijama i javnim tijelima;

38. „sustav klimatizacije” znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću koje se nadzire temperatura odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti;

39. „sustav grijanja” znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura;

40. „generator topline” znači dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu za namjene utvrđene u Prilogu I., primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

(a) izgaranjem goriva, primjerice u kotlu;

(b) Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima;

(c) izvlačenjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline;

40.a „dizalica topline” znači uređaj, naprava ili postrojenje koje prenosi toplinu od izvora kao što su zrak, voda ili tlo do ponora kao što su zgrade ili industrijska postrojenja radi grijanja ili hlađenja prostora ili grijanja vode za kućanstva.

41. „ugovor o energetskom učinku” znači ugovor o energetskom učinku kako je definiran u članku 2. točki 29. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti]

42. „kotao” znači kombinirana jedinica koja se sastoji od tijela kotla i plamenika i koja je namijenjena prijenosu topline koja se oslobađa izgaranjem na tekućine;

43 „efektivna nazivna snaga” znači maksimalna kalorijska snaga, izražena u kW, koju navodi i jamči proizvođač tijekom neprekidnog pogona uz istovremeni korisni učinak koji je naznačio;

44. „daljinsko grijanje” odnosno „daljinsko hlađenje” znači distribuiranje toplinske energije u obliku pare, tople vode ili rashladnih tekućina iz centralnog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

44.a „integrirani okrug” znači okrug odabran na temelju analize fonda zgrada, uzimajući u obzir potencijale za mjere energetske učinkovitosti specifične za određeno područje putem jasnih i mjerljivih ciljeva, i na temelju koje se, nakon odgovarajuće analize lokalnih uvjeta, razvijaju predlošci planova obnove za slične vrste zgrada radi brze, resursno učinkovite i uzajamno koordinirane transformacije zgrada i opskrbne infrastrukture, te na temelju drugih aspekata kao što su društvena struktura, gospodarski i okolišni uvjeti te infrastruktura za opskrbu zgrada energijom;

45. „korisna podna površina” znači površina poda u zgradi potrebna kao parametar za kvantificiranje određenih uvjeta upotrebe koji se izražavaju po jedinici podne površine te za primjenu pojednostavnjivanja te pravila zoniranja i (ponovne) dodjele, uzimajući u obzir nacionalne, europske i međunarodne standarde;

45.a „otpadna toplina” znači neizbježna toplina proizvedena kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila rasuta u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva;

46. „referentna podna površina” znači podna površina koja se koristi kao referentna veličina za procjenu energetskih svojstava zgrade, a izračunava se kao zbroj korisnih podnih površina prostora unutar omotnice zgrade određenih za procjenu energetskih svojstava;

47. „granica procjene” znači granica na kojoj se mjere ili izračunavaju isporučena i izvezena energija;

48. „u krugu zgrade” znači u prostoru i na zemljištu na kojem se zgrada nalazi i u samoj zgradi;

49. „energija iz obnovljivih izvora proizvedena u blizini” znači energija iz obnovljivih izvora proizvedena na lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti od zgrade koja se procjenjuje, uz ispunjavanje svih sljedećih uvjeta:

(a) može se distribuirati i koristiti samo na toj lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti putem namjenske distribucijske mreže;

(b) omogućava izračun posebnog faktora primarne energije valjanog samo za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na toj lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti; te

(c) može se koristiti u krugu zgrade koja se procjenjuje putem namjenske veze s izvorom za proizvodnju energije, pri čemu ta namjenska veza zahtijeva posebnu opremu za sigurnu opskrbu i mjerenje količine energije za vlastitu upotrebu u zgradi koja se procjenjuje;

50. „usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada” znači usluge kao što su grijanje, hlađenje, ventilacija, grijanje potrošne vode, rasvjeta i druge čija se potrošnja energije uzima u obzir u energetskim svojstvima zgrada;

51. „energetske potrebe” znači energija koju je potrebno isporučiti u klimatizirani prostor ili izvući iz njega kako bi se održali željeni prostorni uvjeti u određenom razdoblju, uzimajući u obzir gubitke u pogledu prijenosa i ventilacije te solarne i unutarnje dobitke u skladu s normom EN, pri čemu se zanemaruje eventualna neučinkovitost u tehničkim sustavima zgrade;

52. „korištenje energije” znači unos energije u tehnički sustav zgrade za određenu uslugu povezanu s energetskim svojstvima zgrade kojom se ispunjava određena energetska potreba;

53. „vlastita upotreba” odnosi se na dio energije iz obnovljivih izvora proizvedene u krugu zgrade ili u blizini koji se istovremeno koristi u tehničkim sustavima u krugu zgrade za usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada;

54. „druge upotrebe u krugu zgrade” znači energija koja se koristi u krugu zgrade za namjene osim usluga povezanih s energetskim svojstvima zgrada, što može uključivati uređaje, razne ili pomoćne namjene, baterije za kućnu uporabu, sustave za pohranu energije ili mjesta za punjenje za elektromobilnost;

55. „interval za izračun” znači izdvojeni vremenski interval koji se koristi za izračun energetskih svojstava;

56. „isporučena energija” znači energija, izražena po nositelju energije, koja se isporučuje u tehničke sustave zgrada kroz granicu procjene, a namijenjena je za upotrebe koje se uzimaju u obzir ili za proizvodnju izvezene energije;

57. „izvezena energija” znači, izraženo po nositelju energije i po faktoru primarne energije, udio energije iz obnovljivih izvora koji se izvozi u energetsku mrežu umjesto da se upotrijebi u krugu zgrade za vlastitu upotrebu ili za druge upotrebe u krugu zgrade.

57.a „sekundarni materijal” znači materijal oporabljen iz prethodne uporabe ili iz otpada koji zamjenjuje primarne materijale kako su definirani u normi EN 15643 za građevinske radove;

57.b „parkirno mjesto za bicikle” znači mjesto određeno za najmanje jedan bicikl kojim se osigurava sigurno i jednostavno skladištenje raznih vrsta bicikala, a koje može biti osvijetljeno i zaštićeno od vremenskih prilika;

57.c „parkiralište neposredno uz zgradu” znači parkiralište koje je namijenjeno stanarima, posjetiteljima ili radnicima zgrade, a koje se nalazi unutar vlasničkog područja zgrade ili u neposrednoj blizini zgrade;

57.d „kružnost” znači smanjenje potrebe za vađenjem primarnih materijala smanjenjem potražnje za novim materijalima, popravkom, ponovnom uporabom, prenamjenom i recikliranjem korištenih materijala te produljenjem vijeka trajanja proizvoda i zgrada;

57.e „dostatnost” znači minimiziranje potražnje za energijom, materijalima, zemljom, vodom i drugim prirodnim resursima tijekom životnog ciklusa zgrada i robe;

57.f „popis materijala” znači evidencija o vrsti, izvoru i količini građevnih proizvoda i materijala koji se upotrebljavaju za izgradnju ili obnovu zgrade, a koji utječu na njezina toplinska svojstva i učinkovitost tehničkog sustava skladu s Prilogom I., kao i na protupožarna svojstva i kvalitetu unutarnjeg okoliša;

57.g „kvaliteta unutarnjeg okoliša” znači skup parametara povezanih sa zgradom, uključujući kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, toplinsku ugodnost, osvjetljenje i akustiku, a koji utječu na zdravlje i dobrobit korisnika zgrade;

57.h „zdravi unutarnji klimatski uvjeti” znači unutarnji okoliš zgrade kojim se optimira zdravlje, udobnost i dobrobit stanara u skladu sa specificiranim razinama svojstava, uključujući one povezane s dnevnim svjetlom, kvalitetom zraka u zatvorenom prostoru i toplinskom ugodnošću, kao što su smanjenje pregrijavanja i poboljšanje akustičke kvalitete.

Članak 3. Nacionalni plan obnove zgrada

1. Svaka država članica utvrđuje nacionalni plan obnove zgrada za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama.

Svaki plan obnove zgrada mora biti u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i obuhvaćati:

(a) pregled nacionalnog fonda zgrada za različite vrste zgrada, uključujući njihov udio u fondu zgrada, posebno zgrada koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, razdoblja izgradnje i klimatske zone svake države članice koji se, prema potrebi, temelji na statističkom uzorkovanju, ocjenjivanju energije i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa prema referentnim vrijednostima i nacionalnoj bazi podataka o energetskim certifikatima u skladu s člankom 19., pregled tržišnih prepreka i nefunkcioniranja tržišta, udio ranjivih kućanstava, te pregled kapaciteta u građevinskom sektoru te u sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora, kao i dostupnost jedinstvenih kontaktnih točaka uspostavljenih u skladu s člankom 15.a ove Direktive i člankom 21. stavkom 2.a Direktive (EU) …/… [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti];

(aa) pregled provedenih i planiranih politika, uključujući one u skladu s paktom za vještine utvrđene u komunikaciji Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenoj „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost”, radi povećanja dostupnosti kvalificiranih stručnjaka u građevinskom sektoru te u sektorima energetske učinkovitosti i obnovljive energije, ulaganja u razvoj potrebnih vještina, uključujući usavršavanje ili prekvalifikaciju te ciljane programe osposobljavanja i obrazovanja, i za javne i za privatne dionike, na temelju kvantitativne i kvalitativne procjene s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti iz Priloga II., kako bi se ostvarili ciljevi u skladu s ovom direktivom i povezane potrebe tržišta za kvalificiranim stručnjacima u građevinskom sektoru i sektoru obnove;

(b) plan s ciljevima utvrđenima na nacionalnoj razini i mjerljivim pokazateljima napretka te konkretnim vremenskim rasporedima za postizanje viših razreda energetskih svojstava svih postojećih zgrada do 2030., 2040. i 2050., imajući u vidu cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050., kako bi se do 2050. uspostavio energetski visokoučinkovit i dekarboniziran nacionalni fond zgrada te postojeće zgrade pretvorile u zgrade s nultim emisijama;

(c) pregled provedenih i planiranih politika i mjera, uključujući njihovo trajanje usklađeno s provedbom plana u skladu s točkom (b) ovog podstavka, uključujući one utvrđene u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima o kojima se Komisija obavještava u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2018/1999, s posebnim naglaskom na ranjivim kućanstvima i osobama koje žive u socijalnim stanovima;

(d) iscrpan plan za razdoblje do 2050. potreba za ulaganjima za provedbu plana obnove zgrada, javnih i privatnih izvora i mjera financiranja te administrativnih resursa za obnovu zgrada, uključujući one utvrđene u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2018/1999.;

(da) plan za smanjenje energetskog siromaštva i uštedu energije među ranjivim kućanstvima i osobama koje žive u socijalnom stanovanju koji sadržava ciljeve utvrđene na nacionalnoj razini te pregled provedenih i planiranih politika i mjera financiranja kojima se podupire iskorjenjivanje energetskog siromaštva.

1.a Plan iz stavka 1. drugog podstavka točke (b) mora sadržavati:

(a) nacionalne ciljeve i emisije iz cijelog životnog ciklusa za različite tipologije zgrada koje treba utvrditi nakon globalnog pregleda stanja za 2025., 2030., 2035., 2040., u skladu s pojačanim mehanizmom utvrđenim u Pariškom sporazumu i planom svojstava tijekom cijelog životnog ciklusa do 2050. koji je usklađen s ciljem od 1,5 stupnjeva, kao i indikativnim nacionalnim ciljevima kojima se nastoji postići dubinska obnova najmanje 35 milijuna samostalnih uporabnih cjelina do 2030. kako bi se poduprlo postizanje godišnje stope energetske obnove od 3 % ili više za razdoblje do 2050.;

(b) procijenjenu dostupnost građevinskih materijala, materijala za obnovu, uključujući izolaciju, solarne fotonaponske ćelije integrirane u zgrade, materijale s udjelom recikliranih materijala, sekundarne građevinske materijale te, ako su dostupni, lokalne održive materijale, kao i nacionalne ciljeve za kružnu uporabu materijala, recikliranog sadržaja i sekundarnih materijala u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011[28] [i dostatnost za svako petogodišnje razdoblje;

(c) potrošnju primarne i konačne energije u nacionalnom fondu zgrada te smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova iz nacionalnog fonda zgrada;

(d) posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama do 2030., i svakih pet godina nakon toga, od onih na temelju članka 9. stavka 1., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama;

(e) pregled potencijala u pogledu isplativosti, dostupnosti te očekivane proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje u zgradama, raščlanjene po tehnologiji i gorivima;

(f) nacionalne ciljeve u pogledu izgradnje i preuređenja sustava daljinskog grijanja i hlađenja u skladu sa sveobuhvatnom procjenom grijanja i hlađenja iz članka 23. Direktive (EU) …/... [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti];

(g) plan s brojčanim ciljevima za uvođenje solarne energije i dizalica topline u zgrade, u skladu s člankom 9.a;

(h) nacionalne planove za postupno ukidanje uporabe fosilnih goriva u zgradama s ciljem planiranog postupnog ukidanja do 2035. ili, ako Komisiji bude dokazano da to nije ostvarivo, najkasnije do 2040.;

(i) na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih ušteda energije, smanjenja emisija stakleničkih plinova i širih koristi, uključujući kvalitetu unutarnjeg okoliša, koja se može temeljiti na integriranom pristupu na razini okruga;

(j) procjene doprinosa plana obnove zgrada postizanju obvezujućih nacionalnih ciljeva predmetne države članice u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Uredbom (EU) .../... [revidirana Uredba o raspodjeli tereta], Unijinih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti], Unijinih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora, uključujući ▌cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] te Unijinog klimatskog cilja za 2030. i cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119;

2. Svaka država članica svakih pet godina sastavlja i Komisiji dostavlja nacrt svojeg plana obnove zgrada koristeći se predloškom iz Priloga II. Svaka država članica dostavlja nacrt svojeg plana obnove zgrada zajedno sa svojim nacrtom integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 9. Uredbe (EU) 2018/1999 i svojom sveobuhvatnom procjenom grijanja i hlađenja u skladu s člankom 23. Direktive (EU) …/... [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] te, ako država članica dostavlja ažuriranu verziju nacrta, zajedno s ažuriranom verzijom nacrta iz članka 14. ▌ Uredbe (EU) 2018/1999. Odstupajući od članka 9. stavka 1. i članka 14. stavka 1. te uredbe, države članice Komisiji dostavljaju prvi nacrt plana obnove zgrada do 30. lipnja 2024., podložno zasebnom savjetovanju u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

3. S ciljem potpore izradi svojeg plana obnove zgrada svaka država članica uključuje regionalna i lokalna tijela u izradu planova obnove zgrada kako bi se olakšalo uključivanje lokalnih akcijskih planova ili ulaganja te provodi javno savjetovanje o nacrtu plana obnove zgrada prije nego što će ga podnijeti Komisiji. U javnom savjetovanju posebno moraju sudjelovati lokalna i regionalna tijela i drugi socioekonomski partneri, uključujući civilno društvo i tijela čiji je rad usmjeren na ranjiva kućanstva. Javno savjetovanje obuhvaća ex ante i ex post evaluacije plana obnove zgrada i obuhvaća opcije o oblikovanju javnih politika, programa, poticaja te zaštitnih mehanizma, među kojima i onih navedenih u članku 15., kako bi se osigurala dostupnost, praktičnost i cjenovna pristupačnost rješenja za obnovu. Svaka država članica nacrtu svojeg plana obnove zgrada prilaže sažetak rezultata javnog savjetovanja. Svaka država članica uzima u obzir stajališta dionika izražena u ex ante i ex post evaluacijama i objašnjava kako su ona uključena u njezin konačni plan obnove zgrada.

4. Komisija ocjenjuje nacrte nacionalnih planova obnove zgrada, a posebno sljedeće:

(a) je li razina ambicije ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini dostatna i u skladu s preuzetim nacionalnim obvezama u pogledu klime i energije utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(b) jesu li politike i mjere dostatne za postizanje ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini;

(c) jesu li dodijeljena proračunska sredstva i administrativni resursi dovoljni za provedbu plana;

(ca) jesu li uvjeti u okviru funkcionalnih programa financiranja obnove primjereni su za ostvarenje nacionalnog cilja ublažavanja energetskog siromaštva i za uspješno uključivanje energetski siromašnih potrošača i ranjivih kućanstava;

(cb) jesu li planom propisno u obzir uzeti ciljevi Direktive 2008/50/EZ[29] te osigurava li se njime dosljednost s primjenjivim zakonodavstvom o zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja;

(cc) je li u planu prednost dana zgradama s najlošijim svojstvima koje se upotrebljavaju u stambene svrhe;

(d) je li javno savjetovanje provedeno u skladu sa stavkom 3. bilo dovoljno uključivo; ▌

(e) je li plan u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. i predloškom iz Priloga II.;

(ea) je li nacionalnim i lokalnim vlastima potrebna tehnička pomoć radi pospješivanja provedbe tih planova;

(eb) jesu li planom predviđeni dovoljan broj kvalificiranih radnika i djelotvorne inicijative za stjecanje vještina i osposobljavanje.

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 30. Komisija državama članicama može izdati preporuke za pojedinačne zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 34. Uredbe (EU) 2018/1999.

Kad je riječ o prvom nacrtu plana obnove zgrada, Komisija može izdati preporuke za pojedinačne države članice najkasnije šest mjeseci nakon što je predmetna država članica dostavila taj plan.

5. Pri svakoj reviziji država članica u svojem konačnom planu renovacije zgrada uzima u obzir sve preporuke Komisije. Ako predmetna država članica ne uzme u obzir određenu preporuku ili velik dio neke od preporuka, Komisija dostavlja obrazloženje i objavljuje svoje razloge.

6. Svaka država članica svakih pet godina Komisiji dostavlja svoj plan obnove zgrada koristeći se predloškom iz Priloga II. Svaka država članica dostavlja svoj plan obnove zgrada zajedno sa svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 te, ako država članica dostavlja ažuriranu verziju, zajedno s ažuriranom verzijom iz članka 14. te uredbe. Odstupajući od članka 3. stavka 1. i članka 14. stavka 2. te uredbe, države članice Komisiji dostavljaju prvi nacrt plana obnove zgrada do 30. lipnja 2024. i konačne planove obnove zgrada do 30. lipnja 2025.

7 Svaka država članica svojem ▌konačnom planu obnove zgrada prilaže pojedinosti o provedbi svoje najnovije dugoročne strategije obnove ili plana obnove zgrada. 

8. Svaka država članica u skladu s člancima 17. i 21. Uredbe (EU) 2018/1999 u svoje integrirano nacionalno energetsko i klimatsko izvješće o napretku uključuje informacije o provedbi nacionalnih ciljeva iz stavka 1. točke (b) ovog članka te o doprinosu plana renovacije zgrada postizanju obvezujućeg nacionalnog cilja predmetne države članice u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Uredbom (EU) .../... [revidirana Direktiva o raspodjeli tereta], Unijinih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti], Unijinih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora, uključujući okvirni cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] te Unijinog klimatskog cilja za 2030. i cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119.

Članak 3.a Integrirani pristup obnovi zgrada na razini okruga

1. Države članice mogu ovlastiti regionalne i lokalne vlasti da utvrde integrirane okruge u kojima će se uvesti integrirani programi obnove na razini okruga. Integriranim programima obnove rješavaju se pitanja društvenih obrazaca, energije, mobilnosti, zelene infrastrukture, upravljanja otpadom i vodama i njihova zbrinjavanja te drugih aspekata urbanističkog planiranja koji se razmatraju na razini okruga, a u njima se uzimaju u obzir lokalni i regionalni resursi, kružnost i dostatnost.

2. U integriranim programima obnove uzimaju se obzir sveobuhvatne procjene u pogledu grijanja i hlađenja u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2012/27/EU, preuređenje ili izgradnja učinkovitih sustava grijanja i hlađenja u skladu s člankom 24. Direktive (EU) …/... [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] te potrebna infrastrukturu, kao i postrojenja i infrastruktura zajednica obnovljive energije. Države članice razmatraju optimiranje energetskog sustava na razini okruga, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, i istovremeno promiču fleksibilnost na razini potražnje;

3. Države članice provode integrirane planove mobilnosti na lokalnoj razini i planove održive urbane mobilnosti koji su usklađeni s integriranim programima obnove i obuhvaćaju planiranje i uspostavu javnog prijevoza s drugim sredstvima aktivne i zajedničke mobilnosti, kao i pripadajuće infrastrukture za uporabu, punjenje, skladištenje i parkiranje.

4. Jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 15.a mogu poslužiti kao temelj za donošenje odluka o strukturi integriranih programa obnove s ciljem revitalizacije, usmjerenosti i podupiranja zajednica.

Članak 4. Usvajanje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

Države članice primjenjuju metodologiju za izračunavanje energetskih svojstava zgrada u skladu sa zajedničkim općim okvirom utvrđenim u Prilogu I. Ta se metodologija usvaja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Članak 5. Određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina i viših referentnih vrijednosti kao što su zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i u skladu sa zahtjevima za zgrade s nultom stopom emisija. Energetska svojstva izračunavaju se u skladu s metodologijom iz članka 4. Troškovno optimalne razine izračunavaju se u skladu s usporednim metodološkim okvirom iz članka 6.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su minimalni zahtjevi energetskih svojstava i obveze obnove utvrđeni za sve dijelove zgrade koji ▌imaju znatan utjecaj na energetska svojstva ▌zgrade ako se zamijene ili naknadno ugrade, u određenim pokretačkim točkama, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina i viših referentnih vrijednosti kao što su zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevi za zgrade s nultim emisijama. Energetska svojstva dijelova zgrada izračunavaju se u skladu s metodologijom iz članka 4.

Države članice kod određivanja zahtjeva mogu praviti razliku između novih i postojećih zgrada te između različitih kategorija zgrada.

U okviru tih zahtjeva uzimaju se u obzir zdravi unutarnji klimatski uvjeti na temelju optimalne kvalitete unutarnjeg okoliša, kao i lokalni uvjeti, namjena i starost zgrade.

Države članice preispituju svoje minimalne zahtjeve energetskih svojstava u redovitim razmacima koji nisu duži od pet godina te ih prema potrebi ažuriraju sukladno tehničkom napretku u sektoru zgrada , rezultatima izračuna troškovno optimalnih razina iz članka 6. te ažuriranim nacionalnim energetskim i klimatskim ciljevima i politikama .

1.a  Države članice mogu usvojiti prijelazne minimalne zahtjeve energetskih svojstava, uključujući postizanje minimalne razine učinkovitosti ovojnice zgrade, maksimalne potrošnje energije po kWh/m²/god, spremnost za rad niskotemperaturnog grijanja, toplinske crpke ili fleksibilno električno grijanje prostora te minimalni kapacitet za upravljanje potražnjom.

2. Države članice mogu odlučiti prilagoditi zahtjeve iz stavka 1. za zgrade koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenile njihove značajke ili izgled. Države članice osiguravaju da se obnova spomenika provodi u skladu s nacionalnim pravilima za zaštitu spomenika, međunarodnim normama za zaštitu spomenika te izvornom arhitekturom dotičnog spomenika.

3. Države članice mogu odlučiti da neće odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedeće kategorije zgrada:

(a) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;

(b) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice, spremišta i nestambene komercijalne zgrade s vrlo niskim energetskim potrebama i potrebama grijanja ili hlađenja, stanice za opskrbu infrastrukture, kao što su trafostanice, podstanice, instalacije za regulaciju tlaka, željeznice te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskoj učinkovitosti;

(c) stambene zgrade koje se koriste ili su predviđene za korištenje manje od četiri mjeseca u godini odnosno koje se koriste ili su predviđene za korištenje u ograničenom vremenu tijekom godine i čija očekivana potrošnja energije iznosi manje od 25 % očekivane potrošnje kod cjelogodišnjeg korištenja;

(d) samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50 m2.

Članak 6. Izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava

1. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. kojima se ova direktiva nadopunjuje uspostavom metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade i dijelove zgrada. Komisija do 30. lipnja 2024. preispituje usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za postojeće zgrade na kojima se provodi značajna obnova i za pojedine dijelove zgrada, koji su u skladu s nacionalnim metodama utvrđenima u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima Komisiji u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999. 

Usporedni metodološki okvir utvrđuje se u skladu s Prilogom VII. i u njemu se razlikuju nove i postojeće zgrade te različite kategorije zgrada.

2. Države članice izračunavaju troškovno optimalne razine minimalnih zahtjeva energetskih svojstava primjenom usporednog metodološkog okvira utvrđenog u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, i relevantnim parametrima, kao što su klimatski uvjeti i stvarna dostupnost energetske infrastrukture, te uspoređuju rezultate tog izračuna s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koji su na snazi.

▌

2.a Države članice u svakom izvješću posebno uzimaju u obzir utjecaj promjena cijena energije, građevinskih materijala i troškova rada u usporedbi s prethodnim izvješćem, s ciljem prilagodbe troškovno optimalnih razina, prema potrebi. Države članice ispravljaju svoje izračune za svaku razliku između stvarnih tržišnih cijena i privremenih propisa o cijenama i izravnih mjera potpore dohotku te u svojim izračunima osiguravaju primjenu trogodišnjih prosjeka za cijene energije iz prethodnih godina i očekivane buduće cijene.

3. Ako usporedba provedena u skladu sa stavkom 2. pokaže da su važeći minimalni zahtjevi energetskih svojstava više od 15 % manje energetski učinkoviti od troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava, dotična država članica prilagođava uspostavljene minimalne zahtjeve energetskih svojstava u roku od 12 mjeseci od trenutka kada su dostupni rezultati te usporedbe.

4. Komisija objavljuje izvješće o napretku država članica u postizanju troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Države članice izvješćuju Komisiju i koriste se predloškom iz Priloga III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 244/2012[30].

Članak 7. Nove zgrade

1. Države članice osiguravaju da od sljedećih datuma nove zgrade budu zgrade s nultim emisijama u skladu s Prilogom III.:

(a) od 1. siječnja 2026., nove zgrade čiji su vlasnici, upravitelji ili korisnici javna tijela; te

(b) od 1. siječnja 2028., sve nove zgrade.

Do početka primjene zahtjeva iz prvog podstavka osiguravaju da sve nove zgrade budu barem zgrade gotovo nulte energije i da ispunjavaju minimalne zahtjeve energetskih svojstava utvrđene u skladu s člankom 5.

2. Države članice osiguravaju da se potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava u skladu s Prilogom III. i objavljuje putem energetskog certifikata zgrade ▌od 1. siječnja 2027., za sve nove zgrade. 

2.a Komisija do 31. prosinca 2025. donosi delegirani akt u skladu s člankom 29. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem usklađenog okvira EU-a za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, razvijenog u uključivom postupku s dionicima i na temelju okvira LEVELs i norme EN 15978.

2.b Kako bi se osiguralo smanjenje emisija stakleničkih plinova, države članice do 1. siječnja 2027. objavljuju plan s pojedinostima o uvođenju graničnih vrijednosti za ukupni kumulativni potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa svih novih zgrada i postavljaju ciljeve za nove zgrade od 2030., uzimajući u obzir postupni silazni trend, kao i maksimalne zahtjeve, s pojedinostima za različite klimatske zone i tipologije zgrada.

Pri određivanju najviših graničnih vrijednosti za ukupan kumulativni potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa države članice odgovarajuće referentne vrijednosti utvrđuju na temelju prijavljenih podataka za relevantne potkategorije zgrada u skladu sa zahtjevima iz stavka 2.

Komisija izdaje smjernice, razmjenjuje podatke o postojećim nacionalnim politikama i državama članicama na zahtjev pruža tehničku potporu kako bi se utvrdile odgovarajuće nacionalne referentne vrijednosti.

Te najviše granične vrijednosti u skladu su s Unijinim ciljevima postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. kao dopunu ovoj Direktivi kako bi se Prilog III. prilagodio tehnološkom napretku i inovacijama radi ostvarivanja klimatske neutralnosti, kako bi se utvrdili prilagođeni maksimalni pragovi energetskih svojstava u Prilogu III. za obnovljene zgrade te kako bi se posljedično smanjili, vodeći računa o troškovnoj optimalnosti, maksimalni pragovi energetskih svojstava za zgrade s nultim emisijama.

4. Države članice do ...[24 mjeseca nakon stupanja na snagu] osiguravaju da nove zgrade imaju optimalnu razinu kvalitete unutarnjeg okoliša, uključujući kvalitetu zraka, toplinsku ugodnost, veliku sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama s pomoću, među ostalim, zelene infrastrukture, da poštuju norme u pogledu zaštite od požara i sigurnosne rasvjete, ublažavaju rizike povezane s pojačanom seizmičkom aktivnošću i prioritiziraju pristupačnost za osobe s invaliditetom. Države članice rješavaju i pitanje uklanjanja ugljika povezanog sa skladištenjem ugljika u ili na zgradama.

4.a Države članice donose mjere kojima se osigurava da u nije dopuštena uporaba sustava grijanja na fosilna goriva u novim zgradama od... [datum prenošenja ove Direktive]. Hibridni sustavi grijanja, kotlovi certificirani za rad na obnovljiva goriva i drugi tehnički sustavi zgrada koji ne upotrebljavaju isključivo fosilna goriva i koji su u skladu sa zahtjevima iz članka 11. stavka 1. za potrebe ovog stavka ne smatraju se sustavima grijanja na fosilna goriva.

4.b Komisija do 1. siječnja 2025. donosi delegirani akt radi dopune ove Direktive utvrđivanjem pragova za novoizgrađene zgrade s nultim emisijama za potrebe Priloga III. ovoj Direktivi, uključujući opis metodologije izračuna po vrsti zgrade i primijenjenoj klimi na temelju Priloga A ključnih europskih normi za energetska svojstva zgrada, u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi. Države članice obavješćuju Komisiju o svojim odgovarajućim nacionalnim vrijednostima, uključujući opis metodologije izračuna po vrsti zgrade i primijenjenoj klimi, na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

Članak 7.a Novi europski Bauhaus

1. Države članice osiguravaju da se nositeljima projekata obnove zgrada pruže informacije o ciljevima i mogućnostima uključivanja u inicijativu novog europskog Bauhausa, kada zatraže savjet, podnesu zahtjev za financiranje i zatraže građevinsku dozvolu.

2. Države članice ovlašćuju lokalne vlasti da razviju namjenske mjere potpore za referentne iz Priloga VII. ove Direktive koje obogaćuju kulturu, održive su i uključive u skladu s inicijativom novog europskog Bauhausa. Takve mjere mogu obuhvaćati financijske programe za obnove kojima se predstavlja kako se pojedinačne zgrade ili cijela susjedstva mogu transformirati u zgrade i okruge s nultim emisijama na cjenovno pristupačan, održiv i društveno uključiv način, maksimirajući šire koristi, primjenom participativnog pristupa odozdo prema gore.

3. Države članice uspostavljaju nacionalne industrijske planove za povećanje dostupnosti lokalno prilagodljivih montažnih dijelova zgrada za obnovu zgrada, koji ispunjavaju različite funkcije, uključujući estetiku, izolaciju, proizvodnju energije i zelenu infrastrukturu, i promiču biološku raznolikost, upravljanje vodama, pristupačnost i mobilnost.

Članak 8. Postojeće zgrade

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada unaprijede energetska svojstva čitave zgrade ili njezina obnovljenog dijela kako bi se ispunili minimalni zahtjevi energetskih svojstava u skladu s člankom 5., u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.

Ti se zahtjevi primjenjuju na čitavu obnovljenu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade. Zahtjevi se osim toga, ili umjesto toga, mogu primjenjivati i na obnovljene dijelove zgrade.

2. Države članice osim toga poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se kod naknadne ugradnje ili zamjene dijela zgrade koji čini dio ovojnice zgrade i koji ima značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ispune minimalni zahtjevi energetskih svojstava za taj dio zgrade, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.

2.a Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se pri naknadnoj ugradnji ili zamjeni tehničkog sustava zgrade energetska svojstva optimiraju u skladu s člankom 11.

2.b Države članice osiguravaju da se potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa dijelova zgrada i samostalnih uporabnih cjelina koje se podvrgavaju značajnoj obnovi izračunava na temelju već dostupnih informacija o isporučenim materijalima ili, ako to nije tehnički ili ekonomski izvedivo, s pomoću referentnih vrijednosti.

3. Države članice osiguravaju, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, da se potiče postavljanje visokoučinkovitih alternativnih sustava, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Države članice osiguravaju, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, implementaciju elemenata za pasivno grijanje i hlađenje, zdrave norme kvalitete unutarnjeg okoliša, veliku sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama s pomoću, među ostalim, zelenih infrastruktura, uklanjanja ugljika i skladištenja ugljika, poštovanje normi zaštite od požara, ublažavanje rizike povezane s pojačanom seizmičkom aktivnošću i uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest. Države članice osiguravaju, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi i zgrada koje se podvrgavaju obnovi koja uključuje prostore za zajedničku uporabu kao što su ulazi, stubišta, dizala i parkiralište, kao i sanitarna područja, pristupačnost za osobe s invaliditetom.

3.a Države članice potiču upotrebu digitalnih tehnologija za analizu i simulaciju zgrada, uključujući u pogledu dubinske obnove.

3.b Države članice donose mjere kojima se osigurava da nije dopuštena uporaba sustava grijanja na fosilna goriva u zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, dubinskoj obnovi ili obnovi sustava grijanja od... [datum prenošenja ove Direktive]. Hibridni sustavi grijanja, kotlovi certificirani za rad na obnovljiva goriva i drugi tehnički sustavi zgrada koji ne upotrebljavaju isključivo fosilna goriva i koji su u skladu sa zahtjevima iz članka 11. stavka 1. za potrebe ovog stavka ne smatraju se sustavima grijanja na fosilna goriva.

Države članice osiguravaju da se u obnovama koje uključuju zamjenu tehničkih sustava zgrada koji se temelje na fosilnim gorivima daje prednost ranjivim kućanstvima i osobama koje žive u socijalnim stanovima.

3.c Države članice do 1. siječnja 2027. poduzimaju posebne administrativne i financijske mjere za poticanje zgrada s više stanova s najlošijim svojstvima. Članak 9.

Minimalni standardi energetskih svojstava

1. Države članice osiguravaju da su sve zgrade u skladu s minimalnim standardima energetskih svojstava, počevši od zgrada s najlošijim svojstvima.

1.a Države članice osiguravaju da:

(a) zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela, uključujući institucije, urede, tijela i agencije Unije, ili koje su ta tijela unajmila nakon....[datuma stupanja na snagu ove Direktive], postignu najkasnije:

(i.) od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava E i

(ii.) od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava D;

(b) nestambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada, osim onih iz točke (a), postignu najkasnije:

(i.) od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava E; te

(ii.) od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava D;

(c) stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:

(i.) od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E i

(ii.) od 1. siječnja 2033. barem razred energetskih svojstava D;

U planu iz članka 3. stavka 1. točke (b) države članice utvrđuju linearnu putanju za postupno postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama iz ovog stavka do 2040. i 2050., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama i postizanje klimatske neutralnosti.

1.b Države članice mogu izuzeti socijalno stanovanje u javnom vlasništvu od obveze iz stavka 1.a točke (a) ako takve obnove nisu troškovno neutralne ili bi dovele do povećanja najamnine za osobe koje žive u socijalnim stanovima koje bi premašilo ekonomske uštede na računima za energiju.

1.c Komisija može odlučiti, na obrazloženi zahtjev države članice uključen u nacionalni plan obnove zgrada ili njegovu naknadnu izmjenu, dopustiti državi članici da zbog gospodarske i tehničke izvedivosti i dostupnosti kvalificirane radne snage prilagodi minimalne standarde energetskih svojstava za stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada iz stavka 1.a točke (c) za određene dijelove ili određene podsegmente svojeg fonda zgrada. Države članice koje namjeravaju prilagoditi svoje minimalne standarde energetskih svojstava obavješćuju Komisiju o predviđenim mjerama i linearnim poboljšanjima energetskih svojstava te izvješćuju o napretku u postizanju jednakovrijednih poboljšanja svojstava stambenih zgrada u okviru izvješćivanja o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku iz članka 3. stavka 8. Države članice ne izuzimaju nerazmjerno stanove za najam u usporedbi s drugim segmentima zgrada pri primjeni bilo kakvih prilagodbi minimalnih standarda energetskih svojstava.

1.d Prilagodba minimalnih standarda energetskih svojstava iz stavaka 1.a i 1.b primjenjuje se na najviše 22 % ukupnog broja stambenih zgrada iz stavka 1.a točke (c) i ne primjenjuje se nakon 1. siječnja 2037.

2. Uz minimalne standarde energetskih svojstava utvrđene u skladu sa stavkom 1., svaka država članica utvrđuje minimalne standarde energetskih svojstava za obnovu svih drugih postojećih zgrada.

▌Minimalni standardi energetskih svojstava oblikuju se s obzirom na nacionalni plan i ciljeve za ▌2040. i 2050. navedene u planu obnove zgrada predmetne države članice te s obzirom na pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama do i 2050.

3. U skladu s člankom 15., države članice podupiru usklađivanje s minimalnim standardima energetskih svojstava putem svih sljedećih mjera:

(a) osiguravanjem odgovarajućih financijskih mjera, uključujući bespovratna sredstva, posebice onih usmjerenih na ranjiva kućanstva, kućanstva sa srednjim dohotkom i ▌osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];

(b) pružanjem tehničke pomoći, uključujući informacijske usluge, administrativnu potporu i integrirane usluge obnove putem jedinstvenih kontaktnih točaka, s posebnim naglaskom na ranjivim kućanstvima i osobama koje žive u socijalnim stanovima u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];

(c) osmišljavanjem programa za javno i privatno financiranje kojima se pružaju poticaji za dubinske i postupne dubinske obnove, u skladu s člankom 15.;

(d) uklanjanjem negospodarskih prepreka, uključujući suprotstavljene interese; ▌

(e) praćenjem socijalnih učinaka, posebno na najranjivija kućanstva;

(ea) utvrđivanjem okvira kako bi se osiguralo da ima dostatne i kvalificirane radne snage za pravodobnu provedbu minimalnih standarda energetskih svojstava u skladu s nacionalnim planovima obnove zgrada, među ostalim strategijom za olakšavanje stručnog obrazovanja mladih i prekvalifikacije radnika te stvaranje privlačnijih mogućnosti zapošljavanja.

4. Ako se zgrada obnavlja kako bi se uskladila s određenim minimalnim standardom energetskih svojstava, država članica osigurava usklađenost s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za dijelove zgrade u skladu s člankom 5. i, u slučaju značajne obnove, s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za postojeće zgrade u skladu s člankom 8.

4.a  Države članice promiču skladištenje energije iz obnovljivih izvora kako bi omogućile vlastitu potrošnju energije iz obnovljivih izvora i smanjile volatilnost te promiču i pružaju poticaje za troškovno učinkovitu i ranu zamjenu grijača te svaku potrebnu optimizaciju povezanih tehničkih sustava zgrade koja iz toga proizlazi.

5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati minimalne standarde energetskih svojstava iz stavaka 1. i 2. na sljedeće kategorije zgrada:

(a) zgrade koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti te im je stoga potrebna propisna konzervacija, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem standarda na neprihvatljiv način promijenile njihove značajke ili izgled;

(b) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;

(c) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice, spremišta i nestambene infrastrukturne opskrbne stanice, kao što su trafostanice, podstanice, postrojenja za regulaciju tlaka, željeznički objekti te uslužne zgrade s vrlo niskom potražnjom za energijom i grijanjem ili hlađenjem te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;

(d) stambene zgrade koje se koriste ili su predviđene za korištenje manje od četiri mjeseca u godini odnosno koje se koriste ili su predviđene za korištenje u ograničenom vremenu tijekom godine i čija očekivana potrošnja energije iznosi manje od 25 % očekivane potrošnje kod cjelogodišnjeg korištenja;

(e) samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50 m2.

6. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje provedbe minimalnih standarda energetskih svojstava iz stavaka 1. i 2., uključujući odgovarajuće mehanizme praćenja. Države članice osiguravaju odgovarajuće okvire za financijsku potporu i socijalne zaštitne mjere u skladu s člankom 15. radi ispunjavanja minimalnih standarda energetskih svojstava.

Mjere okvira za financijsku potporu su dostatne, učinkovite, transparentne i nediskriminirajuće, njima se podupire provedba znatnih poboljšanja energetskih svojstava zgrada ako poboljšanje nije gospodarski izvedivo na drugi način i uključuju ciljane mjere za potporu ranjivim kućanstvima. Mjere mogu uključivati uspostavu fonda za obnovu energetskih svojstava koji bi djelovao kao poluga za povećanje privatnih i javnih ulaganja u projekte za poboljšanje energetskih svojstava zgrada, uključujući energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora u zgradama ili dijelovima zgrada.

Komisija po potrebi kao dio višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. iznosi zakonodavne prijedloge za jačanje postojećih financijskih instrumenata Unije i predlaže dodatne financijske instrumente Unije za potporu provedbi ove Direktive.

Članak 9.a Solarna energija u zgradama

1. Do... [24 mjeseca od stupanja na snagu] države članice osiguravaju da su sve nove zgrade projektirane na način kojim se optimizira njihov potencijal za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja na lokaciji, čime se omogućuje kasnija isplativa ugradnja solarnih tehnologija.

2. Države članice mjerama informiranja i pojednostavnjenim programima izdavanja dozvola potiču uvođenje odgovarajućih instalacija za solarnu energiju u svim zgradama u kojima se provodi značajna obnova ili dubinska obnova u kombinaciji s obnovom ovojnice zgrade, zamjenom tehničkih sustava zgrade i ugradnjom opreme za skladištenje električne energije, infrastrukture za punjenje električnih vozila, tehnologije dizalica topline te sustava automatizacije i kontrole zgrada.

3. Države članice osiguravaju uvođenje prikladnih instalacija za solarnu energiju, ako je to tehnički prikladno te gospodarski i funkcionalno izvedivo, kako slijedi:

(a)  do... [24 mjeseca od stupanja na snagu] na sve nove javne i nove nestambene zgrade;

(b) do 31. prosinca 2026. na sve postojeće javne i nestambene zgrade (c) do 31. prosinca 2028. na sve nove stambene zgrade i parkirališta pod krovom;

(d) do 31. prosinca 2032. na sve zgrade u kojima se provodi značajna obnova.

4. Države članice uspostavljaju i javno objavljuju kriterije na nacionalnoj razini za praktičnu provedbu rokova iz stavka 3. i za moguća izuzeća za određene vrste zgrada, u skladu s procijenjenim tehničkim i gospodarskim potencijalom instalacija za solarnu energiju i karakteristikama zgrada obuhvaćenih tim obvezama. 5.  Postavljanje odgovarajućih instalacija za solarnu energiju na sve nove stambene zgrade i parkirališta pod krovom te na sve zgrade u kojima se provodi značajna obnova kako je utvrđeno u stavku 3. točkama (c) i (d) kombinira se po potrebi s izolacijom krova i potkrovlja, uzimajući u obzir funkcioniranje zgrade. Postavljanje prikladnih instalacija za solarnu energiju kako je utvrđeno u stavku 3. kombinira se s postupkom izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju u umjetne konstrukcije iz članka 16.c Direktive (EU) 2018/2001 (izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora kako je predloženo u dokumentu COM(2022)0222). Za solarne instalacije do 50 kW države članice dopuštaju postupak jednostavne obavijesti kako je predviđeno u članku 17. Direktive (EU) 2018/2001. 6.  Države članice u svojim nacionalnim planovima obnove zgrada utvrđuju plan s brojčanim ciljevima za svoj nacionalni doprinos za uvođenje solarne energije i dizalica topline u zgradama.

7. Države članice osiguravaju da njihovi regulatorni okviri osiguravaju potrebne administrativne, tehničke i financijske kapacitete i poticaje za uvođenje solarne energije u zgrade, među ostalim u kombinaciji s tehničkim sustavima zgrada kao što su baterije za kućnu uporabu, dizalice topline za vlastitu potrošnju ili velike dizalice topline za distribuciju topline preko sustava daljinskog grijanja. Države članice osiguravaju jednake regulatorne uvjete za sve solarne tehnologije i tehnologije grijanja.

8. Države članice osiguravaju da predstavnici nacionalnih regulatornih tijela, operatora distribucijskog sustava, zajednica obnovljive energije, organizacija potrošača, pružatelja usluga skladištenja i drugih dionika procijene potrebu za dodatnim mjerama u pogledu distribucijskog sustava kako bi se postigli ciljevi iz ovog članka. Ta procjena uključuje potrebnu povezanost i nabavu fleksibilne distribuirane proizvodnje energije u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća[31] i Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća[32], posebno uzimajući u obzir potrebne jednake uvjete i pravednu naknadu za aktivne potrošače i energetske zajednice.

9. Države članice potiču mjere za osiguranje zaštite od požara instalacija za solarnu energiju u zgradama, među ostalim u kombinaciji s tehničkim sustavima zgrada kao što su baterije za kućnu uporabu ili dizalice topline za vlastitu potrošnju.

Članak 10. Putovnica za obnovu

1. U skladu s člankom 29. Komisija do 31. prosinca 2023. donosi delegirane akte kojima se ova Direktiva dopunjuje uspostavom zajedničkog europskog okvira za putovnice za obnovu, na temelju kriterija utvrđenih u stavku 3. ovog članka.

2. Države članice do 31. prosinca 2024. uvode sustav putovnica za obnovu kojim se provodi zajednički okvir utvrđen u skladu sa stavkom 1.

2.a Države članice osiguravaju da putovnice za obnovu dobiju financijsku potporu u okviru nacionalnih planova obnove zgrada kako se ne bi stvorile prepreke, posebno za vlasnike nekretnina koji posjeduju samo stan u kojem žive. Države članice osiguravaju da su putovnice za obnovu zgrada uz odgovarajuću financijsku potporu dostupne ranjivim kućanstvima koja žele u cijelosti ili djelomično obnoviti svoje zgrade.

3. Putovnica za obnovu mora ispunjavati sve sljedeće zahtjeve:

(a) mora ju izdati kvalificiran i certificiran stručnjak nakon posjeta samoj zgradi u digitalnom obliku prikladnom za ispis;

(b) mora sadržavati sveobuhvatan plan obnove u kojem se navodi maksimalan broj koraka u obnovi te njihov slijed u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kako bi se postigla dubinska obnova s ciljem da se zgrada najkasnije do 2050. pretvori u zgradu s nultim emisijama te u kojem se navodi način na koji ostvariti minimalne standarde energetskih svojstava i mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u postupku obnove;

(c) u njoj moraju biti navedene očekivane koristi u pogledu uštede energije, smanjenja računa za energiju i smanjenja emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa, a navode se i koraci u obnovi koji će dovesti do relevantnih poboljšanja;

(ca) sadržava informacije o mogućem priključivanju na učinkovitu mrežu daljinskog grijanja, udjelu pojedinačne ili kolektivne proizvodnje i vlastite potrošnje energije iz obnovljivih izvora;

(cb) sadržava informacije o rasponu procijenjenih troškova za svaki preporučeni korak u obnovi, kao i procijenjene troškove dubinske obnove u jednom koraku kao referentni scenarij;

(cc) obuhvaća popis materijala, informacije o kružnosti građevnih proizvoda, kao i šire koristi povezane sa zdravljem, udobnošću, kvalitetom unutarnjeg okoliša, sigurnošću kao što su zaštita od požara, električna i seizmička sigurnost te poboljšanje sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama;

(d) mora sadržavati informacije o eventualnoj financijskoj i tehničkoj potpori te ažurirane kontaktne podatke najbliže jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 15.a;

(da) sadržava informacije o svim većim obnovama zgrade, kako je navedeno u članku 8. stavku 1., te o svakoj naknadnoj ugradnji ili zamjeni građevinskog elementa koji čini dio ovojnice zgrade i ima značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, kako je navedeno u članku 8. stavku 2.

Putovnica za obnovu može sadržavati dodatne informacije, uzimajući u obzir sastav kućanstva i sve planirane obnove, uključujući one koje se ne odnose na energiju, u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

3.a Države članice olakšavaju integraciju putovnica za obnovu u digitalne dnevnike zgrada prikupljanjem tehničkih i pravnih informacija s ključnim podacima kako bi vlasnici nekretnina mogli planirati i provoditi dubinske i postupne dubinske obnove zgrada.

Članak 11. Tehnički sustavi zgrade

1. Države članice s ciljem optimiziranja korištenja energije od strane tehničkih sustava zgrade postavljaju zahtjeve za sustave, koristeći se tehnologijama za uštedu energije, u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade i po potrebi, sustava za hidroničko uravnotežavanje koji se ugrađuju u novim ili postojećim zgradama. Države članice pri utvrđivanju zahtjeva uzimaju u obzir uvjete oblikovanja te tipične ili prosječne uvjete rada te osiguravaju upotrebu opreme koja ispunjava kriterije za najviše dostupne razrede energetske učinkovitosti u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije o označivanju energetske učinkovitosti, uzimajući u obzir učinkovitost sustava i načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”.

Zahtjevi za sustave postavljaju se za nove tehničke sustave zgrade te za zamjenu i modernizaciju postojećih tehničkih sustava i primjenjuju se u mjeri u kojoj je to tehnički, gospodarski i funkcionalno izvedivo.

Države članice utvrđuju zahtjeve povezane s emisijama stakleničkih plinova iz generatora topline ili s vrstom goriva koja se koristi u generatorima topline pod uvjetom da su takvi zahtjevi tehnički neutralni i u skladu s ciljem postupnog ukidanja uporabe fosilnih goriva u grijanju i hlađenju. Države članice osiguravaju da zahtjevi koje utvrde za tehničke sustave zgrada dosežu barem najnovije troškovno optimalne razine i uzimaju u obzir relevantne gospodarske i okolišne standarde optimizacije za dimenzioniranje.

Države članice osiguravaju da je zamjena zastarjelih i neučinkovitih tehničkih sustava zgrade, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, dio koraka utvrđenih u putovnici za obnovu, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”.

2. Države članice zahtijevaju da su nove zgrade ▌opremljene uređajima za samoreguliranje koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj grijanoj ili hlađenoj zoni samostalne uporabne cjeline zgrade i po potrebi sustavima za hidroničko uravnotežavanje. Postavljanje takvih uređaja za samoreguliranje i, po potrebi, hidroničko uravnotežavanje u postojećim zgradama kada se zamjenjuju generatori topline ili hladnoće, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.,.3.   Države članice zahtijevaju ugradnju mjernih i kontrolnih uređaja za praćenje i regulaciju kvalitete okoliša na odgovarajućoj razini jedinice i, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, u sljedećim zgradama: (a)  zgradama s nultim emisijama;

(b) novim zgradama;

(c) postojećim zgradama u kojima se provodi značajna obnova;

(d) u nestambenim zgradama čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja, sustava hlađenja ili kombiniranih sustava grijanja i hlađenja prostora veća od 70 kW;

(e) u javnim zgradama i zgradama koje pružaju socijalne usluge od općeg interesa, kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalna pomoć.

Pri razmatranju gospodarske izvedivosti postrojenja iz prvog podstavka države članice uzimaju u obzir i njegove mjerljive koristi za zdravlje.

Države članice osiguravaju da su podaci o kvaliteti unutarnjeg okoliša i drugi relevantni podaci prikupljeni s pomoću uređaja za mjerenje i kontrolu interoperabilni s digitalnim dnevnicima zgrada u skladu s člankom 19. stavkom 6. te u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka.

4. Države članice osiguravaju da se pri ugradnji ili promjeni tehničkog sustava zgrade ukupna energetska svojstva ▌ i, ako je primjenjivo, potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa cjelokupnog ▌sustava poboljša i po potrebi dokaže podacima o radnim svojstvima u uporabi. Rezultati se dokumentiraju u digitalnom dnevniku zgradei predaju vlasniku zgrade i najmoprimcu kako bi ostali dostupni i kako bi se mogli upotrebljavati za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. i izdavanje energetskih certifikata.

Države članice mogu donijeti nove poticaje i financijska sredstva kako bi potaknule prelazak sa sustava grijanja i hlađenja koji se temelje na fosilnim gorivima na sustave grijanja i hlađenja koji se temelje na nefosilnim gorivima, uz ulaganja u stanovanje kojima se poboljšava energetska učinkovitost.

4.a Države članice utvrđuju zahtjeve kako bi se osiguralo da su, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, nestambene zgrade opremljene sustavima automatizacije i kontrole zgrada kako slijedi:

(a) do 31. prosinca 2024., nestambene zgrade čija je efektivna snaga sustava grijanja, sustava hlađenja ili kombiniranih sustava grijanja i ventilacije prostora veća od 290 kW;

(b) do 31. prosinca 2029. nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja, sustava hlađenja ili kombiniranih sustava grijanja i ventilacije prostora veća od 70 kW;

Države članice utvrđuju jasne parametre za utvrđivanje gospodarske izvedivosti opremanja nestambenih zgrada sustavima automatizacije i kontrole.

4.b Sustavi automatizacije i kontrole zgrada iz stavka 4.a sposobni su za:

(a) neprekidno praćenje, bilježenje, analizu i omogućivanje prilagodbe korištenja energije;

(b) vrednovanje energetske učinkovitosti zgrade s obzirom na referentne vrijednosti, otkrivanje gubitaka u pogledu učinkovitosti tehničkih sustava zgrade te obavješćivanje osobe odgovorne za prostore ili tehničko upravljanje zgradom o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti;

(c) omogućivanje komunikacije s povezanim tehničkim sustavima zgrade i drugim uređajima unutar zgrade te interoperabilnost s tehničkim sustavima zgrade za različite vrste patentiranih tehnologija, uređaja i proizvođača;

(d) efektivno praćenje kvalitete unutarnjeg okoliša kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost stanara.

4.c Države članice utvrđuju zahtjeve kako bi se osiguralo da su, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 1. siječnja 2025. nove stambene zgrade i stambene zgrade u kojima se provodi značajna obnova, čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja, sustava hlađenja ili kombiniranog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije prostora veća od 70 kW opremljene sljedećim:

(a) funkcijom trajnog elektroničkog nadzora sustava u zgradi na relevantnoj razini zgrade i jedinica kojim se mjeri učinkovitost te se vlasnike ili upravitelje zgrada obavješćuje u slučaju znatnih varijacija i potrebnom servisiranju sustava;

(b) učinkovitim funkcijama kontrole i uravnotežavanja za osiguravanje optimalnog generiranja, distribucije, pohrane i korištenja energije;

(c) fleksibilnošću na strani potražnje;

(d) učinkovitim sustavom praćenja kvalitete unutarnjeg okoliša kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost stanara.

4.d Osim zahtjeva iz stavka 4.c, i stambene zgrade s korisnom površinom poda većom od 1000 m² moraju biti opremljene funkcionalnošću koja omogućuje sljedeće:

(a) vrednovanje energetske učinkovitosti zgrade s obzirom na referentne vrijednosti, otkrivanje gubitaka u tehničkim sustavima zgrade te obavještavanje odgovorne osobe za opremu ili tehničko upravljanje zgradom o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti; 

(b) komunikaciju s povezanim tehničkim sustavima zgrade i drugim uređajima unutar zgrade te interoperabilnost s tehničkim sustavima zgrade za različite vrste patentiranih tehnologija, uređaja i proizvođača.

4.e Države članice zahtijevaju da, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, nestambene zgrade budu opremljene automatskim kontrolama rasvjete. Automatske kontrole rasvjete moraju imati sve sljedeće funkcionalnosti:

(a) zoniranu kontrolu prisutnosti za unutarnju rasvjetu s automatskim otkrivanjem;

(b) zonsko automatsko prigušivanje snage rasvjete na temelju razine dnevne svjetlosti tijekom dana;

(c) mogućnost kontinuiranog praćenja, evidentiranja i otkrivanja kvarova;

(d) dopuštanje kontrole krajnjem korisniku;

(e) omogućavanje komunikacije s relevantnim povezanim tehničkim sustavima zgrade unutar zgrade.

Članak 11.a Kvaliteta unutarnjeg okoliša

 

1. Države članice utvrđuju zahtjeve za provedbu odgovarajućih standarda kvalitete unutarnjeg okoliša u zgradama kako bi se održali zdravi unutarnji klimatski uvjeti.

2. Do... [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu] države članice utvrđuju zahtjeve u skladu s mjerljivim pokazateljima koji se temelje na pokazateljima iz okvira LEVELs.

Pokazatelji kvalitete unutarnjeg okoliša mjere se unutar zgrade i uključuju barem:

(a) razinu ugljikova dioksida;

(b) temperaturu i toplinsku ugodnost;

(c) relativnu vlažnost zraka;

(d) razinu dnevnog osvjetljenja ili odgovarajuće razine dnevnog svjetla;

(e) stopu ventilacije prema izmjenama zraka po satu;

(f) akustičnu udobnost u zatvorenom prostoru, kao što je kontrola trajanja odjeka i razine pozadinske buke te razumljivost govora.

O emisijama sitnih čestica iz unutarnjih izvora i ciljnim graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari iz unutarnjih izvora, hlapivih organskih spojeva koji su razvrstani kao kancerogeni, mutageni ili toksični za reprodukciju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008[33], uključujući formaldehid, izvješćuje se na temelju dostupnih podataka na razini proizvoda ili, ako su dostupni, izravnog mjerenja relevantnih izvora u vezi s unutarnjim okolišem zgrade.

3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. radi dopune ove Direktive uspostavom okvira metodologije za izračun standarda kvalitete unutarnjeg okoliša.

4. Države članice osiguravaju da su nove zgrade i zgrade u kojima se provodi značajna obnova u skladu s odgovarajućim standardima kvalitete unutarnjeg okoliša.

Članak 12.

Infrastruktura za održivu mobilnost

1. U pogledu novih nestambenih zgrada i nestambenih zgrada u kojima se provodi značajna obnova ako ta obnova uključuje parkiralište ili električne instalacije zgrade, s više od pet parkirnih mjesta, ako se parkiralište nalazi unutar zgrade, neposredno uz zgradu ili je s njom jasno povezano, države članice osiguravaju postavljanje:

(a) ▌barem jednog mjesta za punjenje na svakih pet pakirnih mjesta;

(b) ▌vodova za svako parkirno mjesto kako bi se omogućilo kasnije postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila, bicikala s električnim napajanjem i drugih tipova vozila kategorije L; te

(c) ▌ parkirnih mjesta za bicikle koja čine najmanje 15 % ukupnog korisničkog kapaciteta nestambenih zgrada, uzimajući u obzir prostor potreban i za bicikle većih dimenzija od standardnih bicikala.

Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno i efikasno korištenje očekivanog broja mjestâ za punjenje i po potrebi pružaju potporu ugradnji sustava za upravljanje opterećenjem ili punjenjem, u mjeri u kojoj je to tehnički i gospodarski izvedivo i opravdano.

Odstupajući od stavka 1. točke (a), za nove uredske zgrade i uredske zgrade u kojima se provodi značajna obnova, a imaju više od pet parkirnih mjesta, države članice osiguravaju postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svaka dva parkirna mjesta.

2. Za sve nestambene zgrade s više od dvadeset, i ako je tehnički i gospodarski izvedivo, više od deset parkirnih mjesta države članice do osiguravaju do 1. siječnja 2027. postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svakih deset parkirnih mjesta i ▌ parkirno mjesto za bicikle, što predstavlja najmanje 15 % ukupnog korisničkog kapaciteta zgrade, i s prostorom potrebnim i za bicikle većih dimenzija od standardnih bicikala. Kad je riječ o zgradama čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela, države članice do 1. siječnja 2033. osiguravaju provođenje vodova za barem jedno od svaka dva parkirna mjesta.

3. Države članice mogu, podložno procjeni lokalnih tijela, uzimajući u obzir lokalne značajke, uključujući demografske, zemljopisne i klimatske uvjete, prilagoditi zahtjeve u pogledu broja parkirnih mjesta za bicikle u skladu sa stavcima 1. i 2. za posebne kategorije nestambenih zgrada ▌.

4. U pogledu novih stambenih zgrada i stambenih zgrada u kojima se provodi značajna obnova ako ta obnova uključuje parkiralište ili električne instalacije zgrade, s više od tri parkirna mjesta, ako se parkiralište nalazi unutar zgrade ili se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu ili je s njom jasno povezano, države članice osiguravaju postavljanje:

(a) u novim stambenim zgradama, vodova za svako parkirno mjesto i, u stambenim zgradama u kojima se provodi značajna obnova, vodova ili, ako je to tehnički i gospodarski neizvedivo, kanalske infrastrukture za svako parkirno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila i bicikala s električnim napajanjem i drugih tipova vozila kategorije L; Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje mjestâ za punjenje na svim parkirnim mjestima;

(aa) barem jednog mjesta za punjenje;

(b) najmanje dva parkirna mjesta za bicikl za svaki stan u novim stambenim zgradama;

(ba)  najmanje dva parkirna mjesta za bicikle za svaki stan u stambenim zgradama u kojima se provodi značajna obnova, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo;

(bb) u novim stambenim zgradama s najmanje tri stana i u kojima nema parkirnih mjesta za automobile, najmanje dva parkirna mjesta za bicikle za svaki stan, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu, podložno procjeni lokalnih tijela i uzimajući u obzir lokalne značajke, uključujući demografske, zemljopisne i klimatske uvjete, prilagoditi zahtjeve u pogledu broja parkirnih mjesta za bicikle.

5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke 1., 2. i 4. na određene kategorije zgrada ako bi potrebni unaprijed provedeni vodovi ovisili o mikro izoliranim sustavima ili ako se zgrade nalaze u najudaljenijim regijama u smislu članka 349. UFEU-a, ako bi to prouzročilo znatne probleme za rad lokalnih energetskih sustava te bi ugrozilo stabilnost lokalne mreže.

5.a Na temelju obrazloženog zahtjeva države članice Komisija može odlučiti dopustiti toj državi članici da prilagodi zahtjeve iz stavaka 1. i 2. za posebne kategorije zgrada:

(a) ako je zgrada u vlasništvu i uporabi mikropoduzeća odnosno malog ili srednjeg poduzeća, kako je definirano u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/31/EZ[34]; ili

(b) ako se zgrada koristi samo privremeno u skladu s člankom 9.

6. Države članice osiguravaju da mjesta za punjenje iz stavaka 1., 2. i 4. ovog članka imaju mogućnost pametnog punjenja i, ovisno o slučaju, dvosmjernog punjenja te da rade na temelju nevlasničkih i nediskriminajućih komunikacijskih protokola i standarda, na interoperabilan način i u skladu s pravnim standardima i protokolima iz delegiranih akata donesenih na temelju članka 19. stavaka 6. i 7. Uredbe (EU) .../... [Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva].

7. Države članice osiguravaju da operatori mjesta za punjenje koja nisu javno dostupna njima po potrebi upravljaju u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) .../... [Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva].

8. Države članice predviđaju mjere za poticanje, pojednostavnjenje, usklađivanje i ubrzavanje postupka postavljanja mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama, posebno udruženja suvlasnika, i uklanjaju regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti od strane javnih tijela i operatora mreže, ne dovodeći u pitanje pravo država članica u području vlasništva i najma nekretnina te omogućuju „pravo na priključak” za sve u Uniji. Države članice uklanjanju prepreke postavljanju mjestâ za punjenje u stambenim zgradama s parkirnim mjestima, posebice obvezu da se za privatno mjesto za punjenje za vlastitu upotrebu dobije pristanak najmodavca ili suvlasnikâ. Zahtjev najmoprimaca ili suvlasnika za ugradnju opreme za punjenje na parkirno mjesto može se odbiti ako za to postoje ozbiljni i opravdani razlozi.

Države članice osiguravaju da je vrijeme između zahtjeva za mjesto za punjenje u zgradi koje podnosi najmoprimac ili vlasnik i njegovog postavljanja razumno i da ni u kojem slučaju nije duže od šest mjeseci.

Do 1. siječnja 2025. Komisija objavljuje smjernice u kojima se utvrđuju standardi i protokol koje treba preporučiti nacionalnim i lokalnim javnim tijelima za protupožarnu sigurnost u parkiralištima pod krovom.

Države članice osiguravaju dostupnost tehničke pomoći za vlasnike i stanare zgrada koji žele postaviti mjesta za punjenje i parkirna mjesta za bicikle.

U pogledu postojećih stambenih zgrada s više od tri parkirna mjesta, države članice uvode mjere kojima se osigurava postavljanje vodova za parkirna mjesta, razmjerno broju lakih električnih vozila na baterije registriranih na svojem teritoriju.

8.a Za vlasnike i najmoprimce zgrada, koji nemaju mogućnost ugradnje mjesta za punjenje u svojem mjestu boravka, države članice uvode mjere kojima im se omogućava da zatraže postavljanje javno dostupnog mjesta za punjenje u blizini njihovog mjesta boravka, u skladu s ciljevima Uredbe (EU) …/… [Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva]. Države članice uvode mjere kako bi se osiguralo da broj javno dostupnih mjesta za punjenje koja su postavljena odgovara broju zahtjeva zaprimljenih unutar istih područja.

9. Države članice osiguravaju usklađenost politika u pogledu zgrada, aktivne i zelene mobilnosti, klime, energije, biološke raznolikosti i urbanističkog planiranja.

Kako bi se osigurala učinkovita kombinacija privatne e-mobilnosti, aktivne mobilnosti i javnog prijevoza, države članice podupiru lokalna tijela pri razvoju i provedbi planova održive gradske mobilnosti s posebnim naglaskom na povezivanju politika stanovanja s održivom mobilnošću i urbanističkim planiranjem.

Članak 13.

Pripremljenost zgrada za pametne tehnologije

1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 29. u pogledu neobveznog zajedničkog sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije. Ocjenjivanje se temelji na procjeni sposobnosti da se funkcioniranje zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade prilagodi potrebama stanara, posebno u pogledu kvalitete unutarnjeg okoliša i mreže, te da se poboljša njezina energetska učinkovitost i sveukupna energetska svojstva.

U skladu s Prilogom IV., u okviru neobveznog zajedničkog sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije utvrđuje se:

(a) definicija pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije; ▌

(b) metodologija za njegov izračun.

2. Do 31. prosinca 2024. Komisija ▌ donosi delegirani akt u skladu s člankom 29., kojim se mijenja ova Direktiva tako da se do istog datumazahtijeva obvezna primjena zajedničkog sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije, u skladu s Prilogom IV., na nestambene zgrade s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja, sustava klimatizacije i kombiniranog sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije prostora većom od 290 kW. Zajednički sustav Unije primjenjuje se od 1. siječnja 2030. na nestambene zgrade s efektivnom nazivnom snagom od 70 kW.

3. Komisija nakon savjetovanja s relevantnim dionicima donosi provedbeni akt s pojedinostima o tehničkim modalitetima za učinkovitu provedbu sustava iz stavka 1., što obuhvaća vremenski okvir za neobvezujuću probnu fazu na nacionalnoj razini i pojašnjenje komplementarnog odnosa tog sustava s energetskim certifikatima iz članka 16.

Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 3.

4. Do 31. prosinca 2024. Komisija ▌nakon savjetovanja s relevantnim dionicima donosi provedbeni akt s pojedinostima o tehničkim modalitetima za učinkovitu primjenu sustava iz stavka 2 na nestambene zgrade s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja, sustava klimatizacije ili kombiniranog sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije prostora većom od 290 kW.

Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 3.

Članak 14. Razmjena podataka

1. Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci i upravitelji zgrada mogu izravno pristupiti podacima o sustavima svoje zgrade, među ostalim tehničkim podacima o sustavima svoje zgrade. Nakon njihova pristanka pristup se može odobriti ili podaci staviti na raspolaganje trećoj strani, ovisno o postojećem ugovornom sporazumu. Države članice ovlašćuju upotrebu međunarodnih standarda i formata upravljanja pri razmjeni podataka i olakšavaju postizanje potpune interoperabilnosti usluga i razmjene podataka unutar Unije u skladu sa stavkom 5. Agregirani i anonimizirani podaci o sustavima zgrade javno su dostupni.

Za potrebe ove Direktive podaci o sustavima zgrade obuhvaćaju relevantne neobrađene podatke povezane s energetskim svojstvima dijelova zgrade, energetskim svojstvima usluga zgrade, očekivanim trajanjem sustava grijanja, senzorima, sustavima automatizacije i kontrole zgrade te brojilima i mjestima za punjenje za e-mobilnost i povezani su s digitalnim dnevnikom zgrade. I obrađeni i neobrađeni podaci smatraju se prihvatljivima za potrebe ovog članka, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz prvog podstavka. 

1.a Države članice osiguravaju da lokalna tijela imaju pristup podacima o energetskim svojstvima zgrada na njihovu teritoriju kako se zahtijeva kako bi olakšala izradu planova grijanja i hlađenja te uključila operativne geografske informacijske sustave i povezane baze podataka, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća[35]. Države članice osiguravaju da lokalna tijela imaju potrebne resurse za upravljanje podacima i informacijama.

2. Pri utvrđivanju pravila za upravljanje i razmjenu podataka države članice ili, ako je određena država članica tako odredila, imenovana nadležna tijela, poštuju usklađena pravila Unije utvrđena u provedbenim aktima predviđena u stavku 5. i mjerodavni pravni okvir Unije. Pravila o pristupu i bilo kakve naknade ne smiju biti prepreka niti diskriminirati treće strane u pristupu podacima o sustavima zgrade.

3. Vlasniku, najmoprimcu ni upravitelju zgrade ne smije se dodatno naplaćivati pristup podacima ni zahtjev da se ti podaci stave na raspolaganje trećoj strani ovisno o postojećem ugovornom sporazumu. Države članice odgovorne su za utvrđivanje relevantnih naknada za odobravanje pristupa podacima za druge stranke koje ispunjavaju uvjete, kao što su financijske institucije, agregatori, dobavljači energije, pružatelji energetskih usluga i nacionalni zavodi za statistiku ili druga nacionalna tijela nadležna za razvoj, izradu i objavljivanje europskih statistika. Države članice ili, prema potrebi, imenovana nadležna tijela, osiguravaju da eventualne naknade koje odrede regulirani subjekti koji pružaju podatkovne usluge budu razumne i opravdane. Države članice potiču razmjenu podataka o sustavima zgrada.

4. Pravila o pristupu podacima i pohrani podataka za potrebe ove Direktive moraju biti u skladu s relevantnim pravom Unije. Obrada osobnih podataka u okviru ove Direktive mora se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

4.a Do 31. prosinca 2023. Komisija u skladu s člankom 29. donosi delegirani akt kojim se ova Direktiva dopunjuje uspostavom zahtjeva u pogledu interoperabilnosti te nediskriminirajućih i transparentnih postupaka za pristup podacima iz ovog članka.

5. Do 31. prosinca 2023. Komisija donosi provedbene akte s pojedinostima o zahtjevima u pogledu interoperabilnosti te o nediskriminirajućim i transparentnim postupcima za pristup podacima iz ovog članka.

Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2.

Komisija izrađuje strategiju za savjetovanje u kojoj će se utvrditi ciljevi savjetovanja, ciljni dionici i aktivnosti savjetovanja za izradu provedbenih akata.

Članak 15. Financijski poticaji, vještine i tržišne prepreke

1. Države članice osiguravaju odgovarajuće financiranje i potporne mjere u kombinaciji s drugim instrumentima Unije kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost, Socijalni fond za klimatsku politiku i fondovi kohezijske politike. Iz njih se namjenski izdvajaju odgovarajući iznosi u provedbi programa Unije i u nacionalnim programima financiranja obnove te se izdvajaju odgovarajuća sredstva za uklanjanje tržišnih prepreka i poticanje potrebnih ulaganja u energetsku obnovu u skladu s njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada te kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama, među ostalim i promicanjem i pojednostavnjenjem uporabe javno-privatnih partnerstava.

Države članice osiguravaju da su zahtjevi za financiranje i postupci financiranja jednostavni i pojednostavljeni kako bi se kućanstvima olakšao pristup financiranju.

1.a Javnim financiranjem rješavaju se početni troškovi povezani s obnovom s kojima se suočavaju kućanstva. Države članice olakšavaju pristup cjenovno pristupačnim bankovnim zajmovima, posebnim kreditnim linijama ili obnovama koje se u potpunosti financiraju javnim sredstvima.

Pri dodjeli financijske potpore u okviru financijskih poticaja u obliku bespovratnih sredstava ili jamstava uzimaju se u obzir parametri koji se temelje na prihodima kako bi se osiguralo da su prvenstveno usmjereni na ranjiva kućanstva i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU).../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti]. Države članice razvijaju posebne programe za obnovu radi povećanja energetske učinkovitosti, posebno financijske mjere, i osiguravaju da svaki nacionalni program financijske potpore sadržava namjenske iznose za ranjiva kućanstva koji odgovaraju njihovim potrebama. Države članice mogu koristiti nacionalne fondove za energetsku učinkovitost za financiranje posebnih programa i programa u skladu s člankom 28. Direktive (EU).../.... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].

2. Države članice poduzimaju odgovarajuće regulatorne mjere za uklanjanje negospodarskih prepreka obnovi zgrada. Kad je riječ o zgradama u kojima ima više samostalnih uporabnih cjelina, te mjere mogu uključivati uklanjanje zahtjeva jednoglasnosti u suvlasničkim strukturama, prilagodbu ovlasti i odgovornosti upravitelja zgrada u pogledu vođenja projekata energetske obnove ili dopuštanje da suvlasničke strukture budu izravni primatelji financijske potpore kao što su zajmovi i bespovratna sredstva. 3.  Države članice na najbolji troškovno učinkovit način koriste nacionalno financiranje i financiranje dostupno na razini Unije, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Socijalnog fonda za klimatsku politiku, fondova kohezijske politike, programa InvestEU, prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ [izmijenjena Direktiva o ETS-u] i drugih izvora javnog financiranja. Ti se izvori financiranja upotrebljavaju dosljedno kako bi se do 2050. uspostavio fond zgrada s nultim emisijama.

4. Kako bi se potaknula ulaganja, države članice osiguravaju učinkovitu uspostavu poticajnog financiranja i financijskih alata, odnosno zajmova za energetsku učinkovitost i hipoteka za obnovu zgrada, ugovora o energetskom učinku, financijskih programa „plati koliko uštediš”, poreznih poticaja, uključujući smanjene porezne stope na radove i materijale za obnovu, programa otplate putem poreza, programa otplate putem računa, jamstvenih fondova, standarda za hipotekarne kredite, gospodarskih instrumenata za pružanje poticaja za primjenu dostatnih i kružnih mjera, fondova namijenjenih za dubinske obnove i fondova namijenjenih za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i ciljanih smanjenja emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa.

Države članice osiguravaju da se informacije o dostupnim financijskim sredstvima i alatima stave na raspolaganje javnosti na pristupačan i transparentan način, što uključuje i digitalni način.

Države članice i relevantna financijska tijela preispituju mjerodavno zakonodavstvo i razvijaju mjere potpore kako bi olakšale prihvaćanje zajmova za obnovu i hipoteka za energetsku učinkovitost te razvoj inovativnih kreditnih proizvoda namijenjenih financiranju dubinske obnove i postupne dubinske obnove u skladu s koracima u putovnicama za obnovu. Komisija i Europska investicijska banka osiguravaju pristup financiranju pod povoljnim uvjetima, čime se olakšava primjena financijskih instrumenata i inovativnih programa, kao što su zajam EU-a za obnovu ili Europski jamstveni fond za obnovu zgrada. Poticajno financiranje i financijski alati usmjeravaju i ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidentiranju ugovora o energetskom učinku u državnim računima.

4.a Do ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 29. radi dopune ove Direktive kako bi se osiguralo da se standardima za hipotekarne kredite financijske institucije učinkovito potiču na povećanje opsega predviđenog za obnovu, da propišu mjere potpore financijskim institucijama i potrebne zaštitne mjere protiv mogućeg kontraproduktivnog kreditiranja kao što su smanjenje ili odbijanje pristupa kreditima za kućanstva koja žive u stanovima s niskim razredom energetskih svojstava ili ograničavanje njihova hipotekarnog kreditiranja na potrošače koji kupuju stanove s visokim razredom energetske učinkovitosti.

5. Države članice olakšavaju agregiranje projekata kako bi se ulagačima omogućio pristup, a potencijalnim klijentima osigurala rješenja u paketu. Države članice donose mjere kojima se osigurava da financijske institucije široko i na nediskriminirajući način nude kreditne proizvode energetske učinkovitosti i pristupačnosti za obnovu zgrada te da ti proizvodi budu vidljivi i dostupni svim potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada.▌

6. Države članice prate dostupnost vještina i kvalificiranih stručnjaka u skladu s člankom 3. te razvijaju mjere i osiguravaju financiranje s ciljem promicanja programa obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim u području digitalnih tehnologija,olakšavanja profesionalne prekvalifikacije radnika i stvaranja prilika za zapošljavanje, kako bi se osiguralo dovoljno radne snage s odgovarajućom razinom vještina koje odgovaraju potrebama u sektoru zgrada. Države članice uvode mjere za promicanje sudjelovanja u takvim programima, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i pritom u obzir uzimaju rodnu dimenziju. Jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 15.a mogu olakšati pristup takvim programima i profesionalnu prekvalifikaciju radnika.

7. Komisija razvija zajedničke standarde Unije za inovativne financijske programe, a posebno za program „Plati koliko uštediš”, kojim se utvrđuju obvezni minimalni zahtjevi za javne i privatne subjekte.

8. Komisija ▌pomaže državama članicama pri određivanju nacionalnih i regionalnih programa financijske potpore s ciljem poboljšanja energetskih svojstava zgrada i smanjenja emisija stakleničkih plinova iz zgrada, posebno postojećih zgrada, među ostalim podupiranjem razmjene najbolje prakse među odgovornim nacionalnim ili regionalnim vlastima ili tijelima. Kako bi osigurale jednake uvjete i maksimalno iskoristile raspoloživi potencijal ulaganja, države članice osiguravaju da se takvi programi razvijaju na način koji je dostupan organizacijama s manjim administrativnim, financijskim i organizacijskim kapacitetima, kao što su mikropoduzeća te MSP-ovi, energetske zajednice, inicijative koje predvode građani, lokalne vlasti i energetske agencije. Države članice osiguravaju potporu lokalnim inicijativama, kao što su programi obnove koje vode građani i programi za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora na razini susjedstva ili općine.

8.a Države članice osiguravaju odgovarajuće financiranje, mjere potpore i druge instrumente za provedbu rezultata istraživanja i razvoja u vezi s energetski učinkovitim građevinskim sustavima i materijalima, uključujući proizvodnju, posebno u mikropoduzećima te MSP-ovima. 

9. Države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje emisija stakleničkih plinova u obnovi zgrada s ciljanim i ostvarenim uštedama energije i poboljšanjima, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

(a) energetskim svojstvima i smanjenju emisija stakleničkih plinova opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu barem s minimalnim energetskim svojstvima ili višim referentnim vrijednostima za poboljšana svojstva potrošnje energije zgrada;

(b) standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije i emisija stakleničkih plinova u zgradama;

(c) ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove;

(d) rezultatima energetskog pregleda;

(e) rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava, usporedbom potrošnje energije prije i nakon obnove uz pomoć sustava pametnog mjerenja.

Zahtjevi iz ovog stavka ne primjenjuju se na financiranje namijenjeno ranjivim kućanstvima.

10. Države članice najkasnije od 1. siječnja 2024. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva ▌.

11. Države članice potiču dubinsku obnovu i veće programe koji obuhvaćaju velik broj zgrada, posebno zgrade s najlošijim svojstvima, među ostalim s pomoću integriranih programa obnove na razini okruga i rezultiraju ukupnim smanjenjem potražnje za primarnom energijom za barem 60 % uz povećanje financijske, porezne, administrativne i tehničke potpore u skladu s postignutom razinom učinkovitosti, uz veće financijsko sudjelovanje namijenjeno za temeljite obnove ili za skupine iz stavka 1.a.

11.a Države članice dopunjuju promicanje financijskih poticaja politikama i mjerama za sprečavanje deložacije zbog obnove.▌

13. Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada osiguravaju da ti financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima. Države članice uvode učinkovite socijalne zaštitne mjere kako bi se posebno zaštitilo ranjiva kućanstva, među ostalim pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili ograničavanjem porasta najamnina ili uvođenjem uvjeta za porast najamnina u okviru financijskih programa prema načelu „plati koliko uštediš”, kako bi se osiguralo da porast najamnine ne premašuje iznos ušteđen zahvaljujući smanjenju računa za energiju ušteđenu pri obnovi.

13.a Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje regulatornih, zakonskih i administrativnih prepreka za povećanje stambenih zadruga, uključujući neprofitne zadruge. Države članice osiguravaju da takve stambene zadruge i integrirani okruzi ispunjavaju uvjete za financijske poticaje. Komisija olakšava razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu ostvarenja operativnog statusa neprofitnih stambenih zadruga i daje smjernice o mjerama za pojednostavljenje njihova uvođenja.

Članak 15.a Jedinstvene kontaktne točke za energetsku učinkovitost zgrada

1. Države članice osiguravaju uspostavljanje instrumenata tehničke pomoći, uključujući sveobuhvatne kontaktne točke za energetsku učinkovitost zgrada, namijenjene svim subjektima koji sudjeluju u obnovi zgrada, uključujući vlasnike stambenih objekata te upravne, financijske i gospodarske subjekte, uključujući mikropoduzeća i MSP-ove. Države članice osiguravaju da su instrumenti tehničke pomoći jednako dostupni na cijelom njihovom državnom području ovisno o rasprostranjenosti stanovništva uspostavom barem jedne jedinstvene kontaktne točke po regiji, a u svakom slučaju na 45 000 stanovnika.

Komisija blisko surađuje s Europskom investicijskom bankom, državama članicama i regijama kako bi se olakšalo funkcioniranje i kontinuitet financiranja jedinstvenih kontaktnih točaka za energetsku učinkovitost zgrada barem do 31. prosinca 2029.

2. Države članice surađuju s relevantnim regionalnim i lokalnim vlastima te privatnim dionicima u svrhu uspostave jedinstvenih kontaktnih točaka za energetsku učinkovitost zgrada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Države članice mogu odrediti jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 21. stavkom 2.a Direktive (EU).../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti] kao jedinstvene kontaktne točke za potrebe ovog članka.

Jedinstvene kontaktne točke za energetsku učinkovitost zgrada neovisni su javni subjekti, međusektorski su i interdisciplinarni, te korisnicima pružaju besplatne usluge. Pružaju prilagođene savjete različitim ciljnim skupinama o energetskoj učinkovitosti zgrada i mogu pratiti integrirane programe obnove na razini okruga. Jedinstvene kontaktne točke mogu surađivati s privatnim subjektima koji pružaju i promiču usluge relevantne za energetsku obnovu, kao što su financijska rješenja i provedba energetskih obnova te, prema potrebi, povezuju potencijalne projekte, posebno projekte manjih razmjera, sa sudionicima na tržištu.

Kako bi se olakšala uspostava i pružanje usluga jedinstvenih kontaktnih točaka za energetsku učinkovitost zgrada, države članice preispituju svoja pravila o javnoj nabavi za natječaje za energetske obnove.

Jedinstvene kontaktne točke podupiru projekte razvijene na lokalnoj razini pružanjem tehničkih, administrativnih i financijskih savjeta i pomoći, poput:

(a) pružanja pravne pomoći, pojačane zaštite za nadilaženje suprotstavljenih interesa u stambenim prostorima u privatnom najmu, pojednostavnjenih informacija o tehničkoj potpori, prilagođenoj financijskoj pomoći i dostupnim mogućnostima financiranja, posebno programima bespovratnih sredstava i subvencija, te rješenja kućanstvima, mikropoduzećima i MSP-ovima te javnim tijelima;

(b) povezivanja potencijalnih projekata, posebno projekata manjih razmjera, sa sudionicima na tržištu;

(c) savjetovanja o ponašanju u vezi s potrošnjom energije radi aktivnog uključivanja potrošača i pružanje pristupa cjenovno pristupačnim energetskim ponudama;

(d) pružanja informacija i pristupa programima osposobljavanja i edukacije, među ostalim za lokalne vlasti i socijalne službe, kako bi se pružila tehnička pomoć i osiguralo više stručnjaka za energetsku učinkovitost te kako bi se prekvalificirali i usavršili stručnjaci radi zadovoljavanja potreba tržišta;

(e) prikupljanja i podnošenja Komisiji objedinjenih podataka o tipologiji iz projekata u području energetske učinkovitosti koje olakšavaju jedinstvene kontaktne točke i koje Komisija objavljuje u izvješću... [datum prenošenja ove Direktive] i svake dvije godine nakon toga kako bi se razmijenila iskustva i poboljšala prekogranična suradnja među državama članicama radi promicanja primjera najbolje prakse iz različitih tipologija zgrada, stanovanja i poduzeća;

(f) podupiranja aktivnosti podizanja razine svijesti, uključujući informacije o poticajima za regulaciju kvalitete unutarnjeg okruženja i ugradnju potrebnih uređaja tijekom značajne obnove;

(g) pružanja i razvoja holističke potpore svim kućanstvima, s posebnim naglaskom na ranjiva kućanstva i osobe koje žive u socijalnim stanovima, kao i one sa zdravstvenim problemima povezanima sa zgradama s najlošijim svojstvima, kao i akreditiranim poduzećima i instalaterima koji pružaju usluge obnove prilagođene različitim tipologijama stambenih objekata i zemljopisnom području primjene, te pružanju potpore koja obuhvaća različite faze projekta obnove, posebno kako bi se olakšala provedba minimalnih standarda energetskih svojstava kako je utvrđeno u članku 9.;

(h) pružanja informacija o pristupačnosti, dostupnosti vlastite potrošnje energije iz obnovljivih izvora, zajednicama obnovljive energije i drugim alternativama grijanju i hlađenju na fosilna goriva u zgradama te informacija o materijalima i rješenjima u pogledu energetske učinkovitosti, skladištenja energije i tehnologija energije iz obnovljivih izvora za zgrade;

(i) potpora suradnji s relevantnim lokalnim dionicima i građanima u ocjeni učinka minimalnih standarda energetskih svojstava na cjenovnu pristupačnost i kvalitetu stanovanja.

Države članice surađuju s lokalnim i regionalnim tijelima kako bi potaknule suradnju među javnim tijelima, energetskim agencijama i inicijativama pod vodstvom zajednice te promicale, razvile i unaprijedile jedinstvene kontaktne točke putem integriranog procesa. Komisija državama članicama pruža smjernice za razvoj tih jedinstvenih kontaktnih točaka s ciljem stvaranja usklađenog pristupa u cijeloj Uniji.

Članak 16. Energetski certifikati

1. ▌  Energetski certifikat obuhvaća energetska svojstva zgrade izražena brojčanim pokazateljem korištenja primarne i konačne energije u kWh/(m2 god.), potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izražen brojčanim pokazateljem emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u kgCO2eq/(m2) i referentne vrijednosti kao što su minimalni zahtjevi energetskih svojstava , minimalni standardi energetskih svojstava, zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevi za zgrade s nultim emisijama , kako bi se vlasnicima i najmoprimcima zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade omogućilo da usporede i procijene njezina energetska svojstva. Energetski certifikat uključuje dodatne brojčane pokazatelje, posebno ukupnu godišnju potrošnju energije (kWh/god.), godišnje energetske potrebe za grijanje, hlađenje, ventilaciju i toplu vodu, potrošnju energije po kvadratnom metru godišnje (kWh/(m2/god.)), godišnju potrošnju primarne energije iz neobnovljivih izvora u kWh/(m2/god.) te potrošnju konačne energije za grijanje, hlađenje, grijanje potrošne vode, ventilaciju, ugrađenu rasvjetu i druge usluge zgrade, a može uključivati dodatne zahtjeve u pogledu učinkovitosti i sigurnosti za uređaje.

2. Energetski certifikat mora se do 31. prosinca 2025. uskladiti s predloškom iz Priloga V.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje su revidirale svoj sustav certificiranja energetskih svojstava zgrada između 1. siječnja 2019. i... [datum stupanja na snagu ove Direktive] mogu nastaviti upotrebljavati taj sustav za usklađivanje s člankom 9. stavkom 1. i mogu odrediti zgrade s najlošijim svojstvima na temelju podataka iz svojeg fonda zgrada u razdoblju od 1. siječnja 2019. i... [datum stupanja na snagu ove Direktive] kao polaznu vrijednost i obnoviti barem jednak broj zgrada s najlošijim svojstvima ili istovjetnu korisnu podnu površinu zgrada s najlošijim svojstvima iz članka 9. stavka 1.a ili istovjetnu razinu poboljšanja energetskih svojstava. Ako država članica koristi odstupanje predviđeno u drugom podstavku, ona do 1. siječnja 2030. ažurira svoje razrede svojstava u skladu s prvim podstavkom na temelju učinkovitosti svojeg nacionalnog fonda zgrada od 1. siječnja 2019. do... [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

U skladu s prvim podstavkom ovog stavka države članice određuju razred energetskih svojstava zgrade, označen u okviru ograničenog raspona uz upotrebu isključivo slova od ▌A do G. Slovo A odnosi se na zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. točki 2. Države članice mogu odrediti razred energetskih svojstava A+ za zgrade koje ispunjavaju sve navedene uvjete:

(a) standardi visoke učinkovitosti s energetskim potrebama za grijanjem, hlađenjem, ventilacijom i toplom vodom koje ne prelaze 15 kWh/m2/god.;

(b) veća proizvodnja kWh energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade na temelju mjesečnog prosjeka;

(c) ugljična pozitivnost u pogledu potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa zgrade, uključujući materijale zgrade i energetska postrojenja, tijekom proizvodnje, ugradnje, uporabe, održavanja i rušenja.

Slovo G odnosi se na 15 % zgrada s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada u trenutku uvođenja tog raspona. Države članice osiguravaju da se pokazatelji energetskih svojstava ravnomjerno razvrstavaju u preostale razrede energetskih svojstava (od A do F). Države članice osiguravaju zajednički vizualni identitet energetskih certifikata na svojem državnom području. 

2.a Države članice mogu financirati uvođenje energetskih certifikata kao mjeru u skladu s člankom 8. Direktive (EU).../.... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].

2.b Države članice sastavljaju registar energetskih certifikata u skladu s člankom 19., među ostalim kako bi olakšale integrirane programe centralizirane obnove u skladu s klimatskim ciljevima Unije.

3. Države članice osiguravaju kvalitetu, pouzdanost i cjenovnu pristupačnost energetskih certifikata. Moraju osigurati da energetske certifikate, koji trebaju biti cjenovno pristupačni i besplatni za ranjiva kućanstva i izdaju neovisni stručnjaci nakon posjeta samoj zgradi. Energetski certifikati moraju biti jasni i čitki te dostupni u strojno čitljivom obliku i u skladu s Prilogom V.

4. Energetski certifikat obuhvaća preporuke za troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava do troškovno optimalne razine i smanjenje emisija stakleničkih plinova životnog ciklusa iz zgrade, poboljšanje kvalitete unutarnjeg okoliša zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade te preporuke za poboljšanje razine pripremljenosti za pametne tehnologije u skladu s člankom 13., osim ako je ta zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade već usklađena s relevantnim standardom za zgrade s nultim emisijama.

Preporuke u energetskom certifikatu uključuju: 

(a) mjere za pojedinačne građevinske elemente neovisne o značajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehničkih sustava ▌zgrade; te 

(b) mjere za pojedinačne dijelove zgrade neovisne o značajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehničkih ▌sustava zgrade.

5. Preporuke u energetskom certifikatu moraju biti tehnički izvedive za konkretnu zgradu i sadržavati procjenu ušteda energije i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova tijekom očekivanog vijeka trajanja zgrade tijekom očekivanog vijeka trajanja zgrade te poboljšanje pokazatelja kvalitete unutarnjeg okoliša. Mogu sadržavati procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade i podatke o dostupnim financijskim poticajima, administrativnoj i tehničkoj pomoći zajedno s financijskim koristima koje su u velikoj mjeri povezane s postizanjem referentnih vrijednosti. Nakon što na snagu stupe relevantni mehanizmi izvješćivanja i ciljevi utvrđeni u člancima 7., 8. i 11.a, energetski certifikat uključuje relevantne preporuke.

6. Preporuke moraju obuhvaćati procjenu preostalog vijeka trajanja sustava grijanja prostora i klimatizacije, kao i procjenu mogućnosti da se sustav grijanja prostora i zagrijavanja vode ili klimatizacije prilagodi tako da radi na učinkovitijim temperaturnim postavkama, kao što su grijaća tijela koja rade na niskim temperaturama u sustavima toplovodnog grijanja, uključujući potrebno oblikovanje zahtjeva za proizvodnju toplinske energije i zahtjeve u pogledu temperature i protoka.

6.a U preporukama se navode moguće alternative za zamjenu tehničkih sustava zgrade za grijanje i hlađenje prema potrebi i u skladu s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. koje su prikladne za tu vrstu zgrade i uzimajući u obzir lokalne okolnosti i okolnosti povezane sa sustavom.

7. U energetskom certifikatu navodi se gdje vlasnik odnosno najmoprimac može dobiti detaljnije informacije, uključujući informacije u pogledu troškovne optimalnosti preporuka navedenih u energetskom certifikatu te kontaktne podatke i adresu najbliže jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 15.a. Ocjenjivanje troškovne optimalnosti temelji se na setu standardnih uvjeta u skladu s člankom 6., kao što su procjena ušteda energije i cijene energije na kojima se ta procjena temelji te preliminarna prognoza troškova. Osim toga, on sadrži informacije o koracima za provedbu preporuka i o svim raspoloživim financijskim potporama. Vlasniku odnosno najmoprimcu mogu se pružiti i druge informacije o povezanim pitanjima, kao što su energetski pregledi i poticaji financijske i druge prirode te mogućnosti financiranja ili savjeti o tome kako povećati klimatsku otpornost zgrade te sigurnost ugrađenih uređaja.

8. Certificiranje samostalnih uporabnih cjelina zgrada može se temeljiti na:

(a) zajedničkom certificiranju čitave zgrade; ili

(b) procjeni druge reprezentativne samostalne uporabne cjeline zgrade s istim energetskim značajkama u istoj zgradi. 

9. Certificiranje jednoobiteljskih kuća može se temeljiti na procjeni druge reprezentativne zgrade sličnog oblika i veličine i sličnih stvarnih energetskih svojstava ako stručnjak koji izdaje energetski certifikat može zajamčiti takvu podudarnost. 

9.a Komisija nakon savjetovanja s relevantnim dionicima i preispitivanja postojećih metodologija i alata razvija europsku shemu certificiranja za brojila energetske učinkovitosti. Države članice mogu se koristiti tim shemama certificiranja kako bi potaknule upotrebu certificiranih tehnologija mjerenja energetske učinkovitosti i ojačale energetske certifikate mjerenjem u stvarnom vremenu.

10. Valjanost energetskog certifikata može biti najviše pet godina. Međutim, za zgrade koje su u razredu energetskih svojstava A+, A B ili C, utvrđeno u skladu sa stavkom 2., valjanost energetskih certifikata može biti najviše 10 godina. 

11. Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su unaprijeđeni samo pojedinačni dijelovi (pojedinačne ili samostalne mjere) kako bi se smanjio trošak izdavanja ažuriranog certifikata.

Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su provedene mjere koje su utvrđene u putovnici za obnovu kako bi se smanjio trošak izdavanja ažuriranog certifikata ili u slučajevima u kojima se upotrebljava „digitalni blizanac” zgrade i kad je moguće ažurirati podatke o energetskim svojstvima zgrada. 

Članak 17. Izdavanje energetskih certifikata

1. Države članice osiguravaju da se digitalni energetski certifikat izda za:

(a) zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, koje su podvrgnute značajnoj obnovi te koje se prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu ili za koje se obnavlja ugovor o najmu ili čija se hipoteka refinancira;

(b) zgrade čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela.

Zahtjev izdavanja energetskog certifikata ne primjenjuje se na zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje posjeduju valjan certifikat izdan u skladu s Direktivom 2010/31/EU ili ovom Direktivom. Države članice osiguravaju da ranjiva kućanstva primaju financijsku potporu za izdavanje energetskih certifikata.

2. Države članice zahtijevaju da se kod izgradnje, značajne obnove, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada ili prilikom obnavljanja ugovora o najmu ili ako se hipoteka refinancira, potencijalnom najmoprimcu ili kupcu pokaže, a kupcu odnosno najmoprimcu i preda, energetski certifikat .

3. Ako se zgrada prodaje ili iznajmljuje prije nego što je izgrađena ili prije nego se provede značajna obnova , države članice mogu zahtijevati da prodavatelj, odstupajući od stavaka 1. i. 2., osigura procjenu njezinih budućih energetskih svojstava; u tom se slučaju energetski certifikat izdaje najkasnije kad zgrada bude izgrađena ili obnovljena i taj certifikat mora odražavati stanje nakon izgradnje.

4. Države članice traže da zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se nude na prodaju ili iznajmljivanje imaju valjani energetski certifikat te da pokazatelj i razred energetskih svojstava iz energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade budu navedeni u oglasima na internetu i izvan njega , uključujući internetske portale za pretraživanje nekretnina .

Države članice provode provjere uzorka ili druge vrste kontrole kako bi osigurale poštovanje tih zahtjeva.

5. Odredbe ovog članka provode se u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima o suvlasništvu odnosno zajedničkom vlasništvu.

6. O mogućim učincima energetskih certifikata u smislu mogućih sudskih postupaka odlučuje se u skladu s nacionalnim propisima.

7. Države članice osiguravaju da se svi izdani energetski certifikati učitavaju u bazu podataka o energetskim svojstvima zgrada iz članka 19. Učitan mora biti cijeli energetski certifikat, uključujući sve podatke koji su potrebni za izračun energetskih svojstava zgrade.

Članak 18. Izlaganje energetskih certifikata

1. Države osiguravaju ▌da se u nestambenim zgradama ili u zgradama u kojima tijela javne vlasti koriste prostor i u kojima se često zadržava građanstvo, a za koje je izdan certifikat u skladu s člankom 17. stavkom 1., energetski certifikat bude izložen na uočljivom mjestu tako da bude jasno vidljiv građanstvu.

2. Države članice zahtijevaju da u zgradama u kojima više od 500 m2 ukupne korisne podne površine zauzima prostor u kojemu se često zadržava građanstvo i za koje je izdan certifikat u skladu s člankom 17 i stavkom 1., energetski certifikat bude izložen na uočljivom mjestu tako da bude jasno vidljiv građanstvu.

3. Odredbe iz stavaka 1. i 2. ne uključuju obvezu izlaganja preporuka iz energetskog certifikata.

Članak 19. Baze podataka o energetskim svojstvima zgrada

1. Svaka država članica uspostavlja nacionalnu bazu podataka o energetskim svojstvima zgrada koja omogućava prikupljanje podataka o energetskim svojstvima pojedinačnih zgrada i o ukupnim energetskim svojstvima nacionalnog fonda zgrada.

Ta baza podataka interoperabilna je s drugim internetskim platformama i javnim uslugama te omogućuje prikupljanje podataka iz svih relevantnih izvora povezanih s energetskim certifikatima, pregledima, putovnicom za obnovu zgrade, pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije, referentnim energetskim vrijednostima za zgradu i potrošnjom energije u predmetnoj zgradi dobivenom na temelju izračuna ili očitanja brojila. Kako bi se popunila ta baza podataka, mogu se prikupiti tipologije zgrada i energetske usporedbe zgrada. Mogu se prikupljati i pohranjivati i podaci o operativnim i ugrađenim emisijama te o ukupnom potencijalu globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa upotrebom parametara koji se temelje na okviru LEVELs.

2. Agregirani i anonimizirani podaci o fondu zgrada iz baze podataka javno su dostupni, u skladu s Unijinim i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka. Pohranjeni podaci strojno su čitljivi i može im se pristupiti putem odgovarajućeg digitalnog sučelja. Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci, upravitelji zgrada, ovlašteni stručnjaci te financijske institucije za zgrade imaju jednostavan i besplatan pristup cijelom energetskom certifikatu u pogledu izloženosti zgrada stambenim ili poslovnim nekretninama koje su dodijeljene njihovim knjigama pozicija kojima se ne trguje. Za zgrade koje se nude na prodaju ili iznajmljivanje, države članice osiguravaju da potencijalni najmoprimci ili kupci koje je ovlastio vlasnik zgrade mogu pristupiti cijelom energetskom certifikatu.

3. Države članice na raspolaganje javnosti stavljaju informacije o udjelu zgrada u nacionalnom fondu zgrada koje su obuhvaćene energetskim certifikatima i agregiranim ili anonimiziranim podacima o energetskim svojstvima, potrošnji energije i potencijalu globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa obuhvaćenih zgrada. Te javno dostupne informacije ažuriraju se barem dvaput godišnje. Anonimizirane ili agregirane podatke države članice na zahtjev stavljaju na raspolaganje javnim i istraživačkim institucijama, primjerice nacionalnim zavodima za statistiku.

4. Države članice osiguravanju da se podaci iz nacionalne baze podataka najmanje jednom godišnje dostavljaju Promatračkoj skupini za obnovu zgrada.

5. Komisija do 30. lipnja 2024. donosi provedbeni akt za zajednički predložak za dostavljanje podataka Promatračkoj skupini za obnovu zgrada, uz mogućnost stalnih ažuriranja u stvarnom vremenu.

Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 3.

6. Kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost podataka, države članice osiguravaju da nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima zgrada budu interoperabilne i integrirane s drugim administrativnim bazama podataka koje sadržavaju podatke o zgradama, primjerice s nacionalnim katastrom zgrada i digitalnim dnevnicima zgrada.

6.a Komisija do 31. prosinca 2024. donosi provedbene akte radi potpore učinkovitom funkcioniranju digitalnih dnevnika zgrada uspostavom zajedničkog predloška za:

(a) standardizirani pristup prikupljanju podataka, upravljanju podacima i interoperabilnosti te pravni okvir za taj pristup;

(b) povezivanje postojećih baza podataka. 

Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2.

6.b Do... [24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svake dvije godine nakon toga Komisija u sažetom izvješću objavljuje stanje i napredak fonda zgrada Unije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Države članice upotrebljavaju sažeto izvješće kako bi usmjerile obnovu klastera neučinkovitih zgrada kao sredstvo za smanjenje energetskog siromaštva.

 

Članak 20. Pregledi

1. Države članice utvrđuju potrebne mjere za uspostavu redovitih pregleda sustavâ grijanja, ventilacije i klimatizacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW. Nazivna snaga sustava temelji se na zbroju nazivne snage generatorâ za grijanje i klimatizaciju. 

2. Države članice mogu uspostaviti zasebne sustave pregleda stambenih i nestambenih sustava.

3. Države članice mogu utvrditi različitu učestalost pregleda ovisno o vrsti i nazivnoj snazi sustava uzimajući u obzir troškove pregleda sustava i procijenjeno smanjenje troškova kojim bi pregled mogao rezultirati. Sustavi se pregledavaju barem svakih pet godina. Sustavi s generatorima nazivne snage veće od 290 kW i oni koji emitiraju ugljikov monoksid pregledavaju se iz sigurnosnih razloga barem svake dvije godine.

4. Pregledi uključuju procjenu generatora za grijanje i klimatizaciju, cirkulacijskih pumpi, komponenti ventilacijskih sustava, svih sustava za distribuciju zraka i vode, sustava za hidroničko uravnoteživanje prema potrebi, i sustava kontrole. Države mogu odlučiti u sustav pregleda uključiti bilo koje dodatne sustave zgrade navedene u Prilogu I.

Ti pregledi uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja generatora za grijanje i klimatizaciju i njegovih glavnih sastavnih dijelova u usporedbi s potrebama zgrade i uzimaju u obzir sposobnosti sustava za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada, upotrebom dostupnih tehnologija za uštedu energije i u promjenjivim uvjetima zbog varijacija u upotrebi. Ako je to relevantno, u okviru pregleda procjenjuje se sposobnost sustava da radi s drugačijim i učinkovitijim temperaturnim postavkama, primjerice na niskim temperaturama u sustavima toplovodnog grijanja, uključujući oblikovanje zahtjeva za proizvodnju toplinske energije i zahtjeva u pogledu temperature i protoka, uz istovremeno osiguravanje sigurnog rada sustava. Pregledom se isto tako utvrđuje pripremljenost tehničkih sustava zgrade za rad s obnovljivim izvorima energije i, prema potrebi, za rad na niskim temperaturama.

Sustav pregleda uključuje procjenu dimenzioniranja ventilacijskog sustava u usporedbi sa zahtjevima zgrade i analizu mogućnosti da se rad ventilacijskog sustava optimizira u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

Ako nije bilo promjena u sustavu ili u potrebama zgrade nakon pregleda provedenog u skladu s ovim člankom, države članice mogu odlučiti da nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja glavnog sastavnog dijela ili procjenu rada na raznim temperaturama.

Države članice osiguravaju da se energetske učinkovitosti električnih instalacija nestambenih zgrada provodi u okviru postojećih programa pregleda sigurnosti, uzimajući u obzir dostupni standard za njihovo optimalno projektiranje, dimenzioniranje, upravljanje njima i njihov nadzor.

5. Tehnički sustavi zgrade koji su izričito obuhvaćeni dogovorenim kriterijem energetskih svojstava ili ugovornim sporazumom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetske učinkovitosti, poput ugovora o energetskom učinku, ili kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator te stoga podliježu mjerama praćenja učinkovitosti na strani sustava, izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenih u stavku 1., pod uvjetom da je ukupni učinak takvog pristupa istovjetan onom koji proizlazi iz stavka 1.

6. ▌Države članice mogu ▌poduzeti mjere kako bi se osiguralo savjetovanje korisnika u pogledu zamjene generatorâ, drugih izmjena sustava i alternativnih rješenja za procjenu učinkovitosti i odgovarajuće veličine tih sustava.

▌

9. Zgrade koje su u skladu sa s člankom 11. stavkom 4.b ili 4.c izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenih u stavku 1 ovog članka.

10. Države članice uspostavljaju sustave pregleda ▌ uključujući digitalne alate za postrojenja industrijske veličine i kontrolne popise, kako bi provjerile usklađenost sa zahtjevima u pogledu sposobnosti iz članka 11. stavaka 4.b i 4.c i za potvrđivanje da se obavljenim građevinskim radovima i radovima na obnovi postižu predviđena energetska svojstva i da su u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, operativnih emisija stakleničkih plinova, kvalitete unutarnjeg okoliša i zaštite od požara kako su utvrđeni u građevinskim propisima ili ekvivalentnim nacionalnim propisima.

11. Države članice kao prilog planu obnove zgrada iz članka 3. navode sažetak analize sustavâ pregleda i njihovih rezultata. Članak 21.

Izvješća o pregledu sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije

1. Izvješće o pregledu izdaje se nakon svakog pregleda sustava automatizacije i kontrole zgrade u pogledu grijanja, ventilacije, klimatizacije ili automatizacije i kontrole zgrade. Izvješće o pregledu sadrži rezultat pregleda obavljenog u skladu s člankom 20. i uključuje preporuke za troškovno optimalno poboljšanje energetskih svojstava i sigurnosti pregledanog sustava.

Te se preporuke mogu temeljiti na usporedbi energetskih svojstava pregledanog sustava s energetskim svojstvima najboljeg raspoloživog i izvedivog sustava, uz upotrebu tehnologija za uštedu energije, i sustava sličnoga tipa kod kojeg sve relevantne komponente postižu razinu energetskih svojstava koju predviđa mjerodavno zakonodavstvo.

2. Izvješće o pregledu predaje se vlasniku odnosno najmoprimcu zgrade.

2.a Kad je riječ o tehničkim sustavima zgrada na fosilna goriva, u preporukama se predviđaju alternativni sustavi koji se temelje na obnovljivim izvorima energije ili, za svaku preostalu potražnju, priključivanje na učinkovite sustave centraliziranoga grijanja i hlađenja. U preporukama se uzima u obzir ekonomski vijek trajanja trenutačnog postrojenja.

3. Izvješće o pregledu učitava se u nacionalnu bazu podataka o energetskim svojstvima zgrada u skladu s člankom 19.

Članak 22. Neovisni stručnjaci

1. Države članice osiguravaju da energetsko certificiranje zgrada, uvođenje putovnica za obnovu, procjenu pripremljenosti za pametne tehnologije te preglede sustava grijanja i klimatizacije provode kvalificirana ili certificirana poduzeća i kvalificirani ili certificirani stručnjaci na neovisan način upotrebom ispitne opreme certificirane u skladu s normama EN, bilo da se radi o samostalno zaposlenim osobama ili zaposlenicima javnih tijela ili privatnih poduzeća.

Stručnjaci se certificiraju u skladu s člankom 26 Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti] uzimajući u obzir njihovu stručnost.

2. Države članice javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o izobrazbi i certifikatima. Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje popisi kvalificiranih ili certificiranih stručnjaka ili popisi certificiranih poduzeća koja nude usluge tih stručnjaka i da se ti popisi redovito ažuriraju.

Članak 23. Certificiranje građevinskih stručnjaka

1. Do...[datum utvrđen u članku 26. stavku 4. [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti]] države članice uspostavljaju nacionalni akcijski plan kako bi osigurale dovoljnu i odgovarajuće kvalificiranu radnu snagu te osigurale odgovarajuću razinu stručnosti građevinskim stručnjacima i građevinskim poduzećima koji provode integrirane radove obnove u skladu s utvrđenim ciljevima i mjerljivim pokazateljima napretka u skladu s člankom 3. stavkom 1. ove Direktive i člankom 26. [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti].

1.a Kako bi se osigurao dovoljan broj stručnjaka u skladu sa stavkom 1., države članice osiguravaju dostupnost dostatnih programa osposobljavanja koji dovode do stjecanja kvalifikacije ili certifikacije kojima se obuhvaća integrirana obnova, uključujući najnovija inovativna rješenja za njih. Države članice uvode mjere za promicanje sudjelovanja u takvim programima, posebno mikropoduzeća, MSP-ova i samozaposlenih osoba.

2. Ako je to primjereno i izvedivo, države članice osiguravaju da sustav certificiranja ili slični sustavi budu dostupni pružateljima usluga integrirane obnove, primjerice građevinskim poduzećima, ako to nije obuhvaćeno člankom 18. stavkom 3. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] ili člankom 26. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].

Članak 24. Neovisni sustav kontrole

1. Države članice osiguravaju uspostavu neovisnih sustava kontrole energetskih certifikata u skladu s Prilogom VI. te uspostavu neovisnih sustava kontrole za putovnice za obnovu, pokazatelje pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu sustava grijanja i klimatizacije . Države članice mogu uspostaviti odvojene sustave za kontrolu energetskih certifikata, putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu sustava grijanja i klimatizacije.

2. Države članice mogu prenijeti odgovornost za provedbu neovisnih sustava kontrole.

Države članice koje se za to odluče osiguravaju da se neovisni sustavi kontrole provode u skladu s Prilogom VI.

3. Države članice zahtijevaju da se energetski certifikati, putovnice za obnovu, pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu iz stavka 1. stave na raspolaganje nadležnim vlastima ili tijelima na njihov zahtjev.

Članak 25. Preispitivanje

Komisija uz pomoć odbora iz članka 30. preispituje ovu Direktivu najkasnije do kraja 2027. u svjetlu stečenih iskustava i napretka učinjenog tijekom njezine primjene te prema potrebi daje prijedloge.

U okviru tog preispitivanja Komisija:

(a) procjenjuje ostvaruje li se primjenom ove Direktive u kombinaciji s drugim zakonodavnim instrumentima koji se odnose na pitanja energetske učinkovitosti i emisija stakleničkih plinova iz zgrada, posebno putem utvrđivanja cijene ugljika, dovoljan napredak prema postizanju potpuno dekarboniziranog fonda zgrada s nultim emisijama do 2050., te je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće mjere na razini Unije, posebno obvezne minimalne standarde energetskih svojstava u cijelom fondu zgrada;

(b) ocjenjuje odgovarajući pravni instrument, razinu i vremenski okvir ciljeva smanjenja za potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa fonda zgrada Unije, na temelju usklađenog okvira iz članka 1. stavka 2. točke (da);

(c) utvrđuje kako u svim mjerama na razini Unije uzeti u obzir sveobuhvatni pristup svim prostornim razmjerima, uključujući krajobraznu arhitekturu, urbanističko planiranje, infrastrukturu i dizajn, čime se promiče održivije izgrađeni okoliš.

Komisija ▌ispituje i načine na koje su države članice primijenile integrirane pristupe na razini okruga ili susjedstva u politici Unije o zgradama i energetskoj učinkovitosti, pritom osiguravajući da svaka zgrada ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava i uključujući način na koji se takvi pristupi mogu upotrebljavati za ispunjavanje standarda Unije s pomoću integriranih programa obnove koji se primjenjuju na određeni broj zgrada u prostornom kontekstu umjesto u kontekstu pojedinačne zgrade.

Članak 26. Obavješćivanje

1. Države članice redovito pripremaju i provode informativne kampanje i kampanje za podizanje razine svijesti kako bi promicale javni interes i potporu poboljšanju energetske učinkovitosti zgrada i postizanju ciljeva ove Direktive. Poduzimaju potrebne mjere kako bi vlasnici i najmoprimci zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada te svi relevantni sudionici na tržištu, uključujući lokalne i regionalne vlasti i energetske zajednice, bili obaviješteni o različitim metodama i praksi kojima se mogu poboljšati energetska svojstva kao što su usluge upravljanja energijom, ugovori o energetskom učinku i jedinstvene kontaktne točke uspostavljene u skladu s člankom 15.a. Države članice posebno poduzimaju potrebne mjere za pružanje prilagođenih informacija ranjivim kućanstvima. Te se informacije također prosljeđuju lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva.

Države članice obavještavaju vlasnike, najmoprimce i upravitelje objekata u zgradama o različitim metodama i praksama kojima se mogu poboljšati energetska svojstva, vrijednosti emisija, zaštita od požara te električna i seizmička sigurnost zgrade.

2. Države članice vlasnicima ili najmoprimcima zgrada osobito pružaju informacije o energetskim certifikatima, među ostalim o njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama i, prema potrebi, financijskim instrumentima za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim alternativama. Države članice pružaju informacije putem pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata poput savjeta o obnovi i jedinstvenih kontaktnih točaka (one-stop-shops), pri čemu se posebna pozornost obraća na kućanstva s niskim prihodima i ranjiva kućanstva.

Komisija na zahtjev država članica pomaže državama članicama u provođenju informativnih kampanja za potrebe stavka 1. i prvog podstavka ovog stavka, koje mogu biti predmet programa Unije.

3. Države članice osiguravaju da se svima koji su odgovorni za provedbu ove Direktive stave na raspolaganje smjernice i izobrazba, uključujući rodnu perspektivu. Te smjernice i izobrazba bave se važnošću poboljšanja energetskih svojstava i omogućuju da se kod planiranja, projektiranja, građenja i obnove industrijskih i stambenih područja razmotri optimalna kombinacija poboljšanja energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja. Te smjernice i izobrazba bave se i strukturnim poboljšanjima, prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom od požara, rizicima povezanima s pojačanom seizmičkom aktivnošću, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, ispuštanjem tvari koje onečišćuju zrak (uključujući sitne čestice), kvalitetom unutarnjeg okruženja te pristupačnošću za osobe s invaliditetom. Države članice nastoje dodijeliti sredstva za osposobljavanje lokalnim i regionalnim vlastima, zajednicama obnovljive energije i energetskim zajednicama građana koje promiču poboljšanja energetskih svojstava, energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i smanjenje emisija stakleničkih plinova na razini susjedstva, a posebno ranjivim kućanstvima.

4. Komisija stalno poboljšava svoje usluge obavješćivanja, posebno internetske stranice koje su uređene kao europski portal za energetsku učinkovitost zgrada usmjeren prema građanima, stručnjacima i nadležnim tijelima, kako bi državama članicama pomogla u njihovim naporima obavješćivanja i osvješćivanja. Informacije na tim internetskim stranicama mogu sadržavati poveznice na ▌relevantno zakonodavstvo Europske unije te nacionalna, regionalna i lokalna pravila, poveznice na internetske stranice EUROPA koje sadrže nacionalne planove djelovanja u vezi s energetskom učinkovitosti, poveznice na raspoložive financijske instrumente te primjere najbolje prakse na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, među ostalim u pogledu jedinstvenih kontaktnih točaka uspostavljenih u skladu s člankom 15.a. Komisija u kontekstu Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju, Socijalnog fonda za klimatsku politiku te Mehanizma za oporavak i otpornost nastavlja i dodatno intenzivira svoje usluge obavješćivanja, s ciljem olakšavanja korištenja raspoloživih sredstava, pružajući pomoć i informacije, među ostalim putem Europskog instrumenta za lokalnu energetsku podršku u suradnji s Europskom investicijskom bankom, zainteresiranim dionicima, uključujući nacionalna, regionalna i lokalna tijela, u pogledu mogućnosti financiranja, uzimajući u obzir posljednje izmjene regulatornog okvira.

Članak 27. Savjetovanje

Kako bi se olakšala učinkovita provedba ove Direktive, države članice u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom i prema potrebi provode savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući lokalna i regionalna tijela. To savjetovanje posebno je važno za primjenu članka 26.

Članak 28. Prilagođavanje Priloga I. tehničkom napretku

Komisija u skladu s člankom 29. donosi delegirani akt radi:

(a) izmjene ove Direktive prilagodbom točaka 4. i 5. Priloga I. tehničkom napretku; te

(b) dopunjavanja ove Direktive uključivanjem smjernica za države članice o procjeni energetskih svojstava transparentnih dijelova zgrade koji čine dio ovojnice zgrade.

Članak 29. Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 6., 7. 10., 11.a, 13. članka 14. stavka 4.a, 15. i članka 28. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od […]. [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 6.,7., 10., 11.a, 13., članka 14. stavka 4.a, 15. i 28. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6., 7., 10., 11.a, 13., članka 14 stavka 4.a, 15., ili 28. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 30. Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

▌ Članak 32. Prenošenje

1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člancima od 1. do 3., od 5. do 26., 29. i 32. te prilozima od I. do III. i od V. do IX. do […] [24 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Tekst tih mjera i korelacijsku tablicu odmah dostavljaju Komisiji.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One također sadržavaju izjavu da se upućivanja na direktivu koja je ovom Direktivom stavljena izvan snage smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja te formulaciju te izjave.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 33. Stavljanje izvan snage

Direktiva 2010/31/EU , kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu VIII. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od […] , ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za njezino prenošenje u nacionalno pravo i datuma primjene direktiva kako je navedeno u Prilogu VIII. dijelu B.

Upućivanja na direktivu koja je stavljena izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IX.

Članak 34. Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 4., 27., 28., 30., 31. i od 33. do 35. te Prilog IV. primjenjuju se od [dana nakon prenošenja/24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu i jedan dan]. 

Članak 35 Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament   Za Vijeće

Predsjednica   Predsjednik

 

 

PRILOG I.

Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

(iz članka 4.)

1. Energetska svojstva zgrade utvrđuju se na temelju izračunanog ili korištenja energije utvrđenog na temelju očitanja brojila te se njima odražava uobičajeno korištenje energije u zgradi za grijanje prostora, hlađenje prostora, grijanje potrošne vode, ventilaciju, ugrađenu rasvjetu te druge tehničke sustave zgrade. Države članice osiguravaju da je uobičajeno korištenje energije reprezentativno za stvarne uvjete rada za svaku relevantnu tipologiju i da odražava tipično ponašanje korisnika. ▌ Uobičajeno korištenje energije i uobičajeno ponašanje korisnika temelje se na dostupnim nacionalnim statističkim podacima, građevinskim propisima i podacima utvrđenima na temelju očitanja brojila.

Ako je energija utvrđena na temelju očitanja brojila osnova za izračun energetskih svojstava zgrada, metodologijom izračuna mora se moći utvrditi utjecaj ponašanja stanara i lokalne klime, koji se ne smije odražavati u rezultatu izračuna. Energija utvrđena na temelju očitanja brojila koja će se koristiti za izračun energetskih svojstava zgrada zahtijeva očitanja barem svakih sat vremena te se moraju prikazivati različiti nositelji energije.

Države članice mogu upotrebljavati potrošnju energije utvrđenu na temelju očitanja brojila u uobičajenim uvjetima rada kako bi provjerile ispravnost izračunanog korištenja energije i omogućile usporedbu između izračunanih i stvarnih svojstava. Potrošnja energije utvrđena na temelju očitanja brojila za potrebe provjere i usporedbe može se temeljiti na mjesečnim očitanjima.

Energetska svojstva zgrade izražavaju se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije po jedinici referentne podne površine godišnje, u kWh/(m2 god.) u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava. Upotrebljavaju se brojčani pokazatelji konačne potrošnje energije po jedinici referentne podne površine godišnje u kWh/(m² god.) i energetske potrebe u skladu s normom ISO 52000 u kWh/(m² god.). Metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje energetskih svojstava zgrade mora biti transparentna i otvorena za inovacije te se u njoj moraju odražavati najbolje prakse, posebno iz dodatnih pokazatelja.

Države članice opisuju svoje nacionalne metodologije izračuna na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada, to jest EN ISO 52000-1, EN ISO 52003-1, EN ISO 52010-1, EN ISO 52016-1, EN ISO 52018-1, EN ISO 16798-1, EN 52120-1 i EN 17423 ili dokumenata koji ih zamjenjuju. Ova odredba ne predstavlja zakonsku kodifikaciju tih standarda.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se, ako se zgrade opskrbljuju iz sustava daljinskoga grijanja ili hlađenja, koristi takve opskrbe priznaju i uzimaju u obzir u metodologiji izračuna, posebno udjela energije iz obnovljivih izvora, putem pojedinačno certificiranih ili priznatih faktora primarne energije.

2. Energetske potrebe i korištenje energije za grijanje prostora, hlađenje prostora, grijanje potrošne vode , ventilaciju, rasvjetu i druge tehničke sustave zgrade izračunavaju se korištenjem satnog ili kraćeg intervala za izračun kako bi se uzeli u obzir različiti uvjeti koji znatno utječu na rad i svojstva sustava te unutarnji uvjeti i kako bi se optimizirali zahtjevi u pogledu troškova, zdravlja, kvalitete unutarnjeg okruženja i udobnosti koje države članice određuju na nacionalnoj i regionalnoj razini. Izračun uključuje procjenu sposobnosti reagiranja zgrade na toplinu i njezina kapaciteta da ponudi fleksibilnost energetskoj mreži.

Ako propisi za određene proizvode koji se odnose na proizvode koji koriste energiju doneseni na temelju Uredbe 2009/125/EZ sadržavaju posebne zahtjeve u pogledu informacija o proizvodu za potrebe izračuna energetskih svojstava i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa na temelju ove Direktive, nacionalnim metodama izračuna ne smiju se zahtijevati dodatne informacije.

Izračun primarne energije temelji se na dinamičnim i inovativnim faktorima primarne energije, (uz razlikovanje neobnovljive, obnovljive i ukupne) za svakog nositelja energije, koje moraju priznavati nacionalna tijela i uzimajući u obzir očekivanu kombinaciju izvora energije na temelju njihova nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ti faktori primarne energije mogu se temeljiti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim informacijama. Faktori primarne energije mogu se utvrditi na godišnjoj, sezonskoj, mjesečnoj, dnevnoj ili satnoj osnovi ili prema iscrpnijim informacijama koje su raspoložive za pojedinačne daljinske sustave .

▌O odabiru i izvorima podataka izvješćuje se u skladu s normom EN 17423 ili bilo kojim dokumentom koji je zamjenjuje. Države članice upotrebljavaju faktor primarne energije ▌koji odražava kombinaciju izvora električne energije u zemlji. Države članice pri definiranju tih faktora osiguravaju da se nastoje postići optimalna energetska svojstva ovojnice zgrade.

3. U svrhu iskazivanja energetskih svojstava zgrade države članice određuju dodatne brojčane pokazatelje za korištenje ukupne primarne energije, primarne energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora i operativne i ugrađene emisije stakleničkih plinova proizvedenih u kgCO2eq/(m2 god.) tijekom očekivanog vijeka trajanja zgrade.

3.a  Pri izračunu faktora primarne energije za potrebe izračuna energetskih svojstava zgrada države članice mogu uzeti u obzir isporučenu energiju iz obnovljivih izvora i energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi i upotrebljava u krugu zgrade.

4. Kod utvrđivanja metodologije uzimaju se u obzir barem sljedeći aspekti:

 (a) sljedeće stvarne toplinske značajke zgrade, uključujući unutarnje pregrade:

 (i.) toplinski kapacitet;

 (ii.) izolacija;

 (iii.) pasivno grijanje;

 (iv.) rashladni elementi;

 (v.) toplinski mostovi;

 (b) sustavi za grijanje i opskrbu toplom vodom, uključujući njihova izolacijska svojstva;

(ba) kapacitet instaliranih obnovljivih izvora energije na lokaciji, dvosmjerne infrastrukture za punjenje električnih vozila, odgovora na potražnju i skladištenja;

 (c) sustavi za klimatizaciju;

 (d) prirodno i mehaničko provjetravanje, koje može uključivati zrakonepropusnost i povrat topline;

 (e) ugradbena rasvjeta (uglavnom u nestambenom sektoru);

 (f) oblik, položaj i orijentacija zgrade, uključujući vanjsku klimu;

 (g) pasivni solarni sustavi i zaštita od sunca;

 (h) unutarnji klimatski uvjeti, uključujući projektiranu unutarnju klimu;

 (i) unutarnja opterećenja;

 (ia) sustavi automatizacije i kontrole zgrada i njihove sposobnosti praćenja, kontrole i optimizacije energetske učinkovitosti;

 (ib) učinkovitost električnih instalacija (IEC EN 60364-8-1).

5. Uzima se u obzir pozitivan utjecaj sljedećih čimbenika:

 (a) mjesni uvjeti osunčanja, aktivni solarni sustavi i drugi sustavi grijanja i električni sustavi na temelju energije iz obnovljivih izvora;

 (b) električna energija proizvedena kogeneracijom;

 (c) sustavi daljinskog i blokovskoga grijanja i hlađenja;

 (d) prirodna rasvjeta;

(da) sposobnost fleksibilnosti na strani potražnje (EN 50491 – 12 – 1).

6. Zgrade bi u svrhu izračuna trebalo odgovarajuće razvrstati u jednu od sljedećih kategorija:

 (a) različiti tipovi jednoobiteljskih kuća;

 (b) stambene zgrade;

 (c) uredske zgrade;

 (d) zgrade za obrazovanje;

 (e) bolnice;

 (f) hoteli i restorani;

 (g) sportski objekti;

 (h) zgrade veleprodaje i maloprodaje;

 (i) ostali tipovi zgrada koje troše energiju.

 

 

 

PRILOG II.

Predložak za nacionalne planove obnove zgrada

(iz članka 3.)

Direktiva o energetskim svojstvima zgrada članak 3.	Obvezni pokazatelji	Neobvezni pokazatelji/primjedbe
(a) Pregled nacionalnog fonda zgrada	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2): — po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade i socijalne stanove) — po razredu energetskih svojstava — zgrade gotovo nulte energije (NZEB) — s najlošijim svojstvima (uključujući razrede E, F i G) Pregled vrsta izvora energije za grijanje i hlađenje prostora i vode te procijenjeni datumi zastarjelosti sustava grijanja i hlađenja — godišnje stope zamjene uređaja za grijanje i hlađenje prostora i vode — - broj i vrsta uređaja zamijenjenih svake godine (tijekom prethodnih pet godina obuhvaćenih planom); — vrsta novougrađenih uređaja. Pregled ukupnog udjela, broja i lokacije praznih zgrada i nepopunjenih nekretnina u zgradama zajedničkog vlasništva Broj zgrada koje su kategorizirane kao službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti u odnosu na 2020.	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2): — po starosti zgrade — po veličini zgrade — po klimatskoj zoni — rušenje (broj zgrada i ukupna podna površina)
	Broj energetskih certifikata: — po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade) — po razredu energetskih svojstava	Broj energetskih certifikata: - po razdoblju izgradnje
	Godišnje stope obnove: broj zgrada i ukupna podna površina (m2) — po vrsti zgrade — do razina zgrade gotovo nulte energije i do razina zgrade s nultim emisijama — po dubini obnove (ponderirana prosječna obnova) — dubinske obnove — javne zgrade
	Godišnja potrošnja primarne i konačne energije (ktoe) i (godišnja potražnja u ktoe i vršna sezonska potražnja u GWh/dan): — po vrsti zgrade — po krajnjoj potrošnji Energetske uštede (Ktoe): — po vrsti zgrade — javne zgrade Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada (proizvedeno MW): — za različite potrošnje — u krugu zgrade — izvan kruga zgrade	Smanjenje troškova energije (EUR) po kućanstvu (prosječno) Potražnja za primarnom energijom zgrade koja je u 15 % (prag znatnog doprinosa) i 30 % (prag nenanošenja bitne štete) energetski najučinkovitijih zgrada nacionalnog fonda zgrada, u skladu s delegiranim aktom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti Udio sustava grijanja u sektoru zgrada po vrsti kotla/sustava grijanja
	Godišnje operativne emisije stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2 god.): — po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade) Godišnje smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2 god.): —  po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade) Godišnji životni ciklus GWP-a (kgCO2eq/(m².y)): — — po vrsti zgrade Godišnje smanjenje GWP-a tijekom životnog ciklusa (kgCO2eq/(m².y)): — — po vrsti zgrade
	Tržišne prepreke i nedostaci (opis): — Suprotstavljeni interesi — Kapacitet građevinskog i energetskog sektora Pregled kapaciteta u građevinskom sektoru, sektoru energetske učinkovitosti i sektoru energije iz obnovljivih izvora Broj: — poduzeća za energetske usluge — građevinska poduzeća — arhitekti i inženjeri — kvalificirani radnici — mikropoduzeća i MSP-ovi u građevinskom sektoru/sektoru obnove — programi osposobljavanja i objekti usmjereni na energetsku obnovu — jedinstvene kontaktne točke na 45 000 stanovnika —  zajednice obnovljive energije i energetske zajednice građana	Tržišne prepreke i nedostaci (opis): — Administrativni — Financijski — Tehnički — Informiranost — Drugo Predviđanja o radnoj snazi u građevinskom sektoru: - Arhitekti/inženjeri/kvalificirani radnici u mirovini - Arhitekti/inženjeri/kvalificirani radnici koji ulaze na tržište - Instalateri i/ili poduzeća za ugradnju sustava grijanja - Osoblje za održavanje sustava grijanja - Mladi u sektoru - Žene u sektoru Pregled i predviđanje kretanja cijena građevinskih materijala i kretanja na nacionalnom tržištu
	Energetsko siromaštvo (raščlanjeno po rodu): — postotak osoba pogođenih energetskim siromaštvom — udio raspoloživog dohotka kućanstva potrošen na energiju — stanovništvo koje živi u neodgovarajućim stambenim uvjetima (npr. krov koji propušta) ili u neodgovarajućim uvjetima toplinske ugodnosti
	Faktori primarne energije: — po nositelju energije — faktor primarne energije iz neobnovljivih izvora — faktor primarne energije iz obnovljivih izvora — faktor ukupne primarne energije
	Definicija zgrade gotovo nulte energije za nove i postojeće zgrade Opis regija koje pripadaju određenoj klimatskoj zoni u skladu s Prilogom III. i broj zgrada s nultim emisijama po klimatskoj zoni	pregled pravnog i administrativnog okvira
	Troškovno optimalni minimalni zahtjevi za nove i postojeće zgrade
(b) Plan za 2030., 2040., 2050.	Ciljevi za godišnje stope obnove: broj zgrada i ukupna podna površina (m2): — po vrsti zgrade — s najlošijim svojstvima  —  dubinske obnove Ciljevi za očekivani udio (%) obnovljenih zgrada: — po vrsti zgrade — po dubini obnove — po mjerama za dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničke sustave zgrade koji imaju značajan utjecaj na energetsku učinkovitost zgrade
	Cilj za očekivanu godišnju potrošnju primarne i konačne energije (ktoe) i godišnju potražnju u ktoe i vršnu sezonsku potražnju u GWh/dan: — po vrsti zgrade — po krajnjoj potrošnji Očekivane uštede energije: — po vrsti zgrade  — Udio energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru (proizvedeno MW)  — brojčani ciljevi za uvođenje solarne energije i dizalica topline u zgradama Ciljevi za zamjenu starih i neučinkovitih grijača; Ciljevi za postupno ukidanje fosilnih goriva iz sustava grijanja i hlađenja  po vrsti zgrade  kao udio u ukupnoj obnovi  za zgrade koje postižu razred energetskog certifikata viši od D Ključne etape i putanje za zgrade kako bi se postigli razredi učinkovitosti u skladu s člankom 9. stavkom 1. i viši razredi energetskih svojstava u skladu s postizanjem cilja klimatske neutralnosti Ciljevi za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u skladu s ciljem za udio energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru iz Direktive (EU) .../... [izmijenjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] Ciljevi za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja, među ostalim putem mreža centraliziranog grijanja i hlađenja koje upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora i otpadnu toplinu u skladu sa zahtjevima iz članaka 23. i 24. Direktive (EU) .../... [izmijenjene Direktive o energetskoj učinkovitosti] i zahtjevi iz članaka 15., 15.a, 20., 23. i 24. te direktive.
	Ciljevi za očekivane operativne emisije stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2 god.): — po vrsti zgrade Ciljevi za očekivane emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa (kgCO2eq/(m2 god.): s petogodišnjim ključnim etapama: —  po vrsti zgrade Ciljne vrijednosti za očekivano smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa (%) s petogodišnjim ključnim etapama: — po vrsti zgrade Ciljevi usklađeni s Uredbom (EU) br. 305/2011 za kružnu uporabu materijala, recikliranog materijala i sekundarnih materijala te dostatnost s petogodišnjim ključnim etapama, ako ih ima Ciljevi za povećanje uklanjanja ugljika povezanog s privremenim skladištenjem ugljika u ili na zgradama	Podjela na emisije obuhvaćene poglavljem III. [stacionarna postrojenja], poglavljem IV.a [novo trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet] Direktive 2003/87/EZ i ostale podatke;
	Očekivane šire koristi — Otvaranje novih radnih mjesta — postotak smanjenja broja osoba pogođenih energetskim siromaštvom - postotak smanjenja broja ljudi koji žive u neadekvatnom okruženju u zatvorenom prostoru i smanjenja troškova za zdravstvene sustave zbog poboljšanja zdravlja zahvaljujući poboljšanoj kvaliteti okoliša u zatvorenim prostorima nakon obnove — učinkovitost resursa, uključujući učinkovitost uporabe vode	— Povećanje BDP-a (udio i milijarde EUR)
	Doprinos obvezujućem nacionalnom cilju države članice za emisije stakleničkih plinova u skladu s [revidiranom Uredbom o raspodjeli tereta]
	Doprinos ciljevima Unije u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom (EU).../... [preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] (udio i broj u ktoe, primarna i konačna potrošnja): — u odnosu na opći cilj povećanja energetske učinkovitosti
	Doprinos ciljevima Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora] (udio, proizvedeno MW): — u odnosu na opći cilj za energiju iz obnovljivih izvora — u odnosu na ▌cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada
	Doprinos klimatskom cilju Unije za 2030. i cilju klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 (udio i broj u (kgCO2eq/(m2.god.)): — u odnosu na opći cilj dekarbonizacije
(c) Pregled provedenih i planiranih politika i mjera	Politike i mjere povezane sa sljedećim elementima: (a) utvrđivanje troškovno optimalnih pristupa obnovi za različite vrste zgrada i klimatske zone, uzimajući u obzir moguće relevantne pokretačke točke u životnom ciklusu zgrade; (b) nacionalni minimalni standardi energetskih svojstava u skladu s člankom 9. i druge politike i djelovanja usmjerena na segmente nacionalnog fonda zgrada s najlošijim svojstvima; (c) promicanje dubinske obnove zgrada, uključujući postupnu dubinsku obnovu; (ca) kvaliteta unutarnjeg okoliša i u novim i u obnovljenim zgradama; (d) jačanje položaja ranjivih kupaca i njihova zaštita te ublažavanje energetskog siromaštva, uključujući politike i mjere u skladu s člankom 22. Direktive (EU).../... [Preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti], i cjenovna pristupačnost stanovanja; (e) stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka ili sličnih mehanizama za pružanje tehničkih, administrativnih i financijskih savjeta i pomoći; (f) dekarbonizaciju grijanja i hlađenja, među ostalim putem učinkovitih mreža daljinskoga grijanja i hlađenja u skladu s [revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti], postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju u zgradama s ciljem planiranog postupnog ukidanja do 2035. i, ako to nije izvedivo, kako je dokazano Komisiji, najkasnije do 2040.; (fa) plan za postupno ukidanje upotrebe fosilnih goriva u zgradama do 2035., a ako to nije izvedivo, kako je dokazano Komisiji, najkasnije do 2040.; (g) promicanje obnovljivih izvora energije u zgradama u skladu s ▌ciljem za udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada utvrđenim u članku 15.a stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora]; (ga) postavljanje solarnih uređaja na zgrade; (h) smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa za izgradnju, obnovu, rad i kraj životnog vijeka zgrada te primjena uklanjanja ugljika; (ha) smanjenje ukupnog okolišnog otiska svih dijelova i komponenti zgrada, uključujući uporabom održivih, sekundarnih i, prema mogućnosti, lokalnih proizvoda za izgradnju i obnovu; (i) sprečavanje nastajanja i visokokvalitetna obrada građevinskog otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ, posebno u pogledu hijerarhije otpada i ciljeva kružnoga gospodarstva; (ia) povećanje pokrivenosti fonda zgrada energetskim certifikatima, među ostalim za kućanstva s niskim dohotkom; (j) pristupi na razini okruga i susjedstva, uključujući ulogu zajednica obnovljive energije i energetskih zajednica građana; (k) poboljšanje zgrada u vlasništvu javnih tijela, uključujući politike i mjere na temelju članaka 5., 6. i 7. [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti]; (l) promicanje pametnih tehnologija i infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama; (m) uklanjanje tržišnih prepreka i tržišnih nedostataka; (n) rješavanje problema nedostatka vještina i neusklađenosti u ljudskim kapacitetima te promicanje obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije u građevinskom sektoru te sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora, među ostalim s rodnom dimenzijom; i (na) ključni pokazatelji uspješnosti za mjere usavršavanja i/ili prekvalifikacije te otvaranje radnih mjesta (o) informativne kampanje i drugi savjetodavni alati. (oa) promicanje pametnih tehnologija za praćenje, analizu i simulaciju energetskih svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa, uključujući tehnologije 3D modeliranja; (ob) novi sustavi inspekcije, uključujući digitalne alate i kontrolne popise, kako bi se provjerila usklađenost s mogućnostima automatizacije i kontrole zgrada; (oc) promicanje rješenja za upravljanje energijom, kao što su ugovori o energetskom učinku (EnPCs); (od) mjere za povećanje pokrivenosti fonda zgrada energetskim certifikatima ili alternativnim sustavima mjerenja u stvarnom vremenu; (oe) novi razvoj i potpora inicijativama za energetsku učinkovitost i obnovu koje predvode građani, posebno ulozi zajednica obnovljive energije i energetskih zajednica građana; Za sve politike i mjere: — Naziv politike i mjere — Kratak opis (precizno područje primjene, cilj i načini provedbe) — Kvantificirani cilj  — Vrsta politike ili mjere (kao što je zakonodavna; gospodarska; fiskalna; za osposobljavanje, informiranje) — Planirani proračun i izvori financiranja — Subjekti odgovorni za provedbu politike — Očekivani učinak  — Stanje provedbe  — Datum stupanja na snagu — Razdoblje provedbe	Politike i mjere povezane sa sljedećim elementima: (a) povećanje otpornosti zgrada na klimatske promjene; (b) promicanje tržišta energetskih usluga; (c) povećanje zaštite od požara; (d) povećanje otpornosti na rizike od katastrofa, uključujući rizike povezane s pojačanom seizmičkom aktivnošću; (e) uklanjanje opasnih tvari, uključujući azbest; te (f) pristupačnost za osobe s invaliditetom.           Za sve politike i mjere: - administrativni resursi i kapaciteti - obuhvaćeno područje ili područja: — s najlošijim svojstvima — minimalni standardi energetskih svojstava — energetsko siromaštvo, socijalno stanovanje — javne zgrade — stambeno (jedna obitelj, više obitelji) — nestambeno — industrija — obnovljivi izvori energije — postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju — emisije stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa — kružno gospodarstvo i otpad — jedinstvene kontaktne točke — putovnice za obnovu — pametne tehnologije — održiva mobilnost u zgradama — pristupi na razini okruga i susjedstva — vještine, osposobljavanje — informativne kampanje i savjetodavni alati                             - navođenje broja osoba koje se osposobljavaju u građevinskoj industriji u njihovoj državi članici - geografska pokrivenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja - broj poduzeća koja pružaju osposobljavanje i naukovanje - sudjelovanje žena i mladih u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te naukovanja - započeti i završeni programi naukovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja - broj završenih informativnih kampanja o mogućnostima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
(d) Detaljni plan potreba za ulaganjima, proračunskih izvora i administrativnih resursa	— Ukupne potrebe za ulaganjima za 2030., 2040., 2050. (u milijunima EUR) — Javna ulaganja (u milijunima EUR) — Privatna ulaganja (u milijunima EUR), uključujući zajmove za energetsku učinkovitost, hipoteke za obnovu zgrada, izdavanje obveznica ili druge mehanizme financiranja — Proračunska sredstva — Osigurani proračun
(da) plan o energetskom siromaštvu	— ciljevi za smanjenje stopa energetskog siromaštva — broj kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom — popis provedenih i planiranih politika za smanjenje energetskog siromaštva — popis provedenih i planiranih mjera financiranja za smanjenje energetskog siromaštva

 

PRILOG III.

Zahtjevi za nove i obnovljene zgrade s nultim emisijama i izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa

(iz članka 2. točke 2. i članka 7.)

I. Zahtjevi za zgrade s nultim emisijama

Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove zgrade s nultim emisijama mora biti u skladu s najvišim pragovima navedenima u tablici u nastavku.

Države članice mogu odlučiti klasificirati unutarnje regije u različite klimatske zone na temelju podataka Eurostata o klimatskim uvjetima, u mjeri u kojoj su u skladu s tablicom u nastavku.

	zahtjevi za postojeće zgrade
Klimatska zona EU-a ▌	Stambena zgrada	Uredska zgrada	Druga nestambena zgrada*
Mediteranska:	< 60 kWh/(m2 god.)	< 70 kWh/(m2 god.)	< ukupno korištenje primarne energije definirano na nacionalnoj razini za zgrade gotovo nulte energije
Oceanska	< 60 kWh/(m2 god.)	< 85 kWh/(m2 god.)	< ukupno korištenje primarne energije definirano na nacionalnoj razini za zgrade gotovo nulte energije
Kontinentalna	< 65 kWh/(m2 god.)	< 85 kWh/(m2 god.)	< ukupno korištenje primarne energije definirano na nacionalnoj razini za zgrade gotovo nulte energije
Nordijska	< 75 kWh/(m2 god.)	< 90 kWh/(m2 god.)	< ukupno korištenje primarne energije definirano na nacionalnoj razini za zgrade gotovo nulte energije

*Napomena: prag bi trebao biti manji od praga za ukupno korištenje primarne energije utvrđeno na razini države članice za nestambene zgrade gotovo nulte energije osim ureda.

_____________________

 

Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove ili obnovljene zgrade s nultim emisijama u potpunosti je obuhvaćeno, na neto godišnjoj osnovi, kao i sezonski;

– energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom ili skladištenom u krugu zgrade koja ispunjava kriterije iz članka 7. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora],

– energijom za potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju pojedinačno i onih koji djeluju zajednički u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora] ili dijeljenjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini, među ostalim putem tržišnog aktera treće strane, ili energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu članka 22. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora], ili

– obnovljiva energija iz sustava centraliziranog grijanja i hlađenja ili iz otpadne topline.

Zgrada s nultim emisijama ne smije uzrokovati emisije ugljika iz fosilnih goriva u krugu zgrade.

Ako, zbog prirode zgrade ili nedostatka pristupa zajednicama energije iz obnovljivih izvora ili prihvatljivim sustavima daljinskoga grijanja i hlađenja ili otpadnoj toplini tehnički nije izvedivo u potpunosti ispuniti zahtjeve iz prvog stavka, preostali udio ili svo ukupno godišnje korištenje primarne energije može biti obuhvaćeno i obnovljivom energijom iz mreže, dokumentiranom sporazumima o kupnji energije i ugovorima o kupnji grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora kako je navedeno u Direktivi (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora], ili obnovljivom energijom iz učinkovitog sustava daljinskoga grijanja i hlađenja u skladu s člankom 24. stavkom 1. Direktive (EU).../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti]. Komisija izdaje smjernice o načinu provedbe i provjere tih kriterija, s posebnim naglaskom na tehničku izvedivost.

 

II. Izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2.

 

Za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2. globalno zagrijavanje tijekom životnog ciklusa navodi se kao brojčani pokazatelj za svaku fazu životnog ciklusa izražen u kgCO2e/m2 (korisne podne površine) prema prosjeku za jednu godinu referentnog razdoblja ispitivanja od 50 godina. Odabir podataka, utvrđivanje scenarija i izračuni provode se u skladu s normom EN 15978 (BS EN 15978:2011. Održivost građevina. Ocjenjivanje svojstva zgrada s obzirom na okoliš. Proračunska metoda). Opseg dijelova zgrade i tehničke opreme utvrđen je u zajedničkom okviru EU-a „Level(s)” za pokazatelj 1.2. Ako postoji nacionalni alat za izračun ili je potreban za informiranje ili dobivanje građevinskih dozvola, taj se alat može koristiti za pružanje potrebnih informacija. Drugi alati za izračun mogu se koristiti ako ispunjavaju minimalne kriterije utvrđene zajedničkim okvirom EU-a „Level(s)” u pogledu posebnih građevnih proizvoda i tehničkih sustava zgrada, kao i njihovih deklaracija ekoloških proizvoda izračunanih u skladu s [revidiranom Uredbom o građevnim proizvodima] upotrebljavaju se ako su dostupni.

PRILOG IV. ZAJEDNIČKI OPĆI OKVIR ZA OCJENJIVANJE PRIPREMLJENOSTI ZGRADA ZA PAMETNE TEHNOLOGIJE

1. Komisija utvrđuje definiciju pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i metodologiju za njegov izračun radi procjene sposobnosti da se funkcioniranje zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade prilagodi potrebama stanara i mreže te da se poboljša njezina energetska učinkovitost i sveukupna energetska svojstva.

Pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije obuhvaćaju se značajke za poboljšanu uštedu energije, upotrebu referentnih vrijednosti i fleksibilnost, poboljšane funkcionalnosti i sposobnosti koje proizlaze iz više međusobno povezanih i pametnih uređaja.

Metodologija uzima u obzir postojanje digitalnog blizanca zgrade koji omogućuje bolje kontinuirano izvješćivanje i upravljanje u pogledu potrošnje energije zgrade.

U okviru metodologije uzimaju se u obzir značajke poput pametnih brojila, sustava automatizacije i kontrole zgrada, samoregulacijskih uređaja za regulaciju unutarnje temperature, ugrađenih kućanskih aparata, mjesta za punjenje električnih vozila, pohrane energije i detaljnih funkcionalnosti te interoperabilnost tih značajki, kao i koristi za unutarnje klimatske uvjete, energetsku učinkovitost, razine radnih karakteristika i omogućenu fleksibilnost.

2. Metodologija se temelji na sljedećim ključnim funkcionalnostima koje se odnose na zgradu i njezine tehničke sustave zgrade, a to su:

(a) sposobnost održavanja energetskih svojstava i funkcioniranja zgrade prilagodbom potrošnje energije, primjerice korištenjem energije iz obnovljivih izvora;

(b) mogućnost prilagodbe načina rada potrebama stanara pri čemu se posebna pozornost posvećuje dostupnosti pristupačnosti za korisnike, održavanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta i mogućnosti izvješćivanja o korištenju energije; i

(c) fleksibilnost sveukupne potražnje za ▌energijom u zgradi, uključujući sposobnost omogućivanja sudjelovanja u aktivnom i pasivnom te implicitnom i eksplicitnom odgovoru na potražnju, te skladištenjem i otpuštanjem energije natrag u mrežu, primjerice s pomoću kapaciteta za fleksibilnost i prijenos opterećenja te skladištenjem energije.

(ca) sposobnost za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade i sveukupnih svojstava upotrebom tehnologija za uštedu energije;

3. U okviru metodologije može se dodatno uzeti u obzir sljedeće:

(a) interoperabilnost među sustavima (pametna brojila, sustavi automatizacije i kontrole zgrada, ugrađeni kućanski aparati, samoregulacijski uređaji za regulaciju unutarnje temperature unutar zgrade, senzori za kvalitetu zraka u unutarnjem prostoru i ventilacija); i

(b) pozitivan utjecaj postojećih komunikacijskih mreža, osobito postojanje fizičke infrastrukture unutar zgrade prilagođene mreži velike brzine, poput neobvezne oznake „broadband ready”, te postojanje pristupne točke za višestambene zgrade, u skladu s člankom 8. Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2.

4. Metodologijom se ne smije negativno utjecati na postojeće nacionalne sustave energetskog certificiranja te se njome nadovezuje na povezane inicijative na nacionalnoj razini, pri čemu se istodobno uzimaju u obzir načelo odgovornosti stanara, zaštita podataka, privatnost i sigurnost, u skladu s relevantnim pravom Unije u području zaštite podataka i privatnosti, kao i najboljim raspoloživim tehnikama za kibersigurnost.

5. U metodologiji se navodi najprikladniji format parametra pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije koji je jednostavan, transparentan i lako razumljiv za potrošače, vlasnike, investitore te sudionike na tržištu odgovora na potražnju.

PRILOG V. PREDLOŽAK ZA ENERGETSKE CERTIFIKATE

(iz članka 16.)

1. Na prvoj stranici energetskog certifikata prikazuju se barem sljedeći elementi:

(a) razred energetskih svojstava;

(b) izračunano godišnje korištenje primarne energije u kWh/(m2 god.);

(c) izračunana godišnja potrošnja primarne energije u kWh ili MWh;

(d) izračunano godišnje korištenje konačne energije u kWh/(m2 god.);

(e) izračunana godišnja potrošnja konačne energije u kWh ili MWh;

(f) proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u kWh ili MWh;

(g) energija iz obnovljivih izvora u postotku korištenja energije;

(h) operativne emisije stakleničkih plinova (kg CO2/(m2 god.));

(i) razred emisija stakleničkih plinova (ako je primjenjivo).

(ia) izračunane potrebe za energijom u skladu s europskim normama u kWh/(m2 god.); i godišnja potrošnja konačne energije u kWh ili MWh;

(ib) očekivani preostali gospodarski vijek trajanja sustava i uređaja za grijanje i/ili hlađenje prostora i vode;

(ic) jasno navođenje može li postojeća zgrada ili stambeni objekt koristiti energiju na fleksibilan način.

 

2. Osim toga, energetski certifikat uključuje sljedeće pokazatelje:

(a) korištenje energije, vršno opterećenje, veličinu generatora ili sustava, glavni nositelj energije i glavnu vrstu elementa za svaku namjenu: grijanje, hlađenje, grijanje potrošne vode, ventilaciju i ugrađenu rasvjeta;

(b) energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u krugu zgrade, glavni nositelj energije i vrstu obnovljivog izvora energije;

(c) naznaku da/ne o tome je li za zgradu izvršen izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa;

(d)  vrijednost potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (ako je dostupna);

(e) informacije o uklanjanju ugljika povezanog s privremenim skladištenjem ugljika u ili na zgradama;

(e) naznaku da/ne o tome je li putovnica za obnovu dostupna za zgradu;

(f) prosječnu U-vrijednost za neprozirne elemente ovojnice zgrade;

(g) prosječnu U-vrijednost za prozirne elemente ovojnice zgrade;

(h) vrstu najčešćeg prozirnog elementa (npr. prozor s dvostrukim staklom);

(i) rezultate analize rizika od pregrijavanja (ako su dostupni);

(j) prisutnost fiksnih senzora koji prate razine kvalitete unutarnjeg okoliša;

(k) postojanje fiksnih upravljačkih uređaja koji odgovaraju na razine kvalitete unutarnjeg okoliša;

(l) broj i vrstu mjesta za punjenje električnih vozila;

(m) prisutnost, vrstu i veličinu sustava za pohranu energije;

(n) izvedivost prilagodbe sustava grijanja i sustava tople vode u kućanstvu za rad pri učinkovitijim postavkama temperature;

(o) izvedivost prilagodbe sustava klimatizacije za rad pri učinkovitijim postavkama temperature;

(p) potrošnju energije utvrđenu na temelju očitanja brojila;

(pa) naznaku da/ne o tome je li sustav distribucije topline u zgradi projektiran za rad na niskim temperaturama

(pb) postojanje priključenja na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja, uključujući daljnji razvoj obližnjih energetskih mreža u sljedećih pet godina;

(pc) lokalne faktore primarne energije i povezane faktore emisija ugljika lokalne mreže daljinskoga grijanja i hlađenja na koju je zgrada priključena

(q) operativne emisije sitnih čestica (PM2,5) i pokazatelje učinkovitosti za glavne kategorije kvalitete okoliša u zatvorenom prostoru nakon što se primjenjuju odgovarajuće odredbe;

(qa) naznaku da/ne o tome ima li zgrada sposobnosti fleksibilnosti u pogledu potražnje;

(qb) kontaktni podaci najbliže jedinstvene kontaktne točke za savjete o obnovi;

Energetski certifikat uključuje sljedeće poveznice s drugim inicijativama ako se primjenjuje sljedeće:

(a) naznaku da/ne o tome je li za zgradu provedena procjena pripremljenosti za pametne tehnologije;

(b) vrijednost procjene pripremljenosti za pametne tehnologije (ako je dostupna), uključujući vrijednost pomoćnih tehnologija za uštedu energije;

(c) naznaku da/ne o tome je li za zgradu dostupan digitalni dnevnik zgrade.

Osobe s invaliditetom moraju imati jednak pristup informacijama u energetskim certifikatima.

2.a Energetski certifikat uključuje poseban odjeljak o financiranju u kojem se navode dostupne mogućnosti financiranja i grupiraju pokazatelji koji su najvažniji za financijske institucije, davatelje hipoteka, nacionalne razvojne banke i druge relevantne institucije koje osiguravaju pristup financiranju.

PRILOG VI. NEOVISNI SUSTAVI KONTROLE ENERGETSKIH CERTIFIKATA

1. Definicija kvalitete energetskog certifikata

Države članice jasno definiraju što se smatra valjanim energetskim certifikatom.

Definicijom valjanog energetskog certifikata osigurava se:

 (a) provjera valjanosti ulaznih podataka zgrade (uključujući provjere tijekom posjeta zgradi) koji su korišteni kod izdavanja energetskog certifikata i rezultata navedenih u certifikatu;

 (b) valjanost izračunâ;

 (c) najveće odstupanje za energetska svojstva zgrade, po mogućnosti izraženo brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije (kWh/(m2 god.));

 (d) najmanji broj elemenata koji se razlikuju od zadanih ili standardnih vrijednosti.

Države članice mogu uključiti dodatne elemente u definiciju valjanog energetskog certifikata, kao što je najveće odstupanje za specifične vrijednosti posebnih ulaznih podataka.

2. Kvaliteta sustava kontrole energetskih certifikata

Države članice moraju jasno definirati ciljeve kvalitete i razinu statističke pouzdanosti koje bi trebalo postići okvirom energetskih certifikata. Neovisni sustav kontrole osigurava najmanje 90 % valjanih izdanih energetskih certifikata sa statističkom pouzdanošću od 95 % za evaluirano razdoblje, koje ne smije biti dulje od jedne godine.

 

Razina kvalitete i razina pouzdanosti mjere se nasumičnim uzorkovanjem, pri čemu se uzimaju u obzir svi elementi navedeni u definiciji valjanog energetskog certifikata. Države članice zahtijevaju provjeru koju provodi treća strana radi evaluacije najmanje 25 % nasumičnog uzorka ako su neovisni sustavi kontrole delegirani nevladinim tijelima.

 

Valjanost ulaznih podataka provjerava se na temelju informacija koje dostavlja neovisni stručnjak. Takve informacije mogu uključivati certifikate proizvoda, specifikacije ili planove zgrade koji uključuju pojedinosti o svojstvima različitih elemenata uključenih u energetski certifikat.

 

Valjanost ulaznih podataka provjerava se posjetima zgradi u najmanje 10 % energetskih certifikata koji su dio nasumičnog uzorkovanja upotrijebljenog za procjenu sveukupne kvalitete programa.

 

Uz minimalno nasumično uzorkovanje za određivanje sveukupne razine kvalitete, države članice mogu se koristiti različitim strategijama za posebno otkrivanje i usmjeravanje na lošu kvalitetu energetskih certifikata radi poboljšanja ukupne kvalitete programa. Takva ciljana analiza ne može se upotrijebiti kao osnova za mjerenje sveukupne kvalitete programa.

 

Države članice uvode preventivne i reaktivne mjere kako bi osigurale kvalitetu sveukupnog okvira energetskih certifikata. Te mjere mogu uključivati dodatno osposobljavanje neovisnih stručnjaka, ciljano uzorkovanje, obvezu ponovnog podnošenja energetskih certifikata, razmjerne novčane kazne te privremene ili trajne zabrane za stručnjake.

 

Kad se informacije dodaju u bazu podataka, nacionalnim tijelima mora biti omogućeno utvrđivanje autora unosa radi praćenja i provjere.

3. Dostupnost energetskih certifikata

Neovisnim sustavom kontrole provjerava se dostupnost energetskih certifikata potencijalnim kupcima i najmoprimcima kako bi se osiguralo da je pri donošenju odluke o kupnji ili najmu zgrade moguće uzeti u obzir energetska svojstva zgrade.

 

Neovisni sustav kontrole provjerava vidljivost pokazatelja energetskih svojstava i razreda u oglašivačkim medijima.

4. Obrada tipologija zgrada

U neovisnom sustavu kontrole uzimaju se u obzir različite tipologije zgrada, posebno one tipologije zgrada koje prevladavaju na tržištu nekretnina, kao što su jednostambene, višestambene, uredske ili maloprodajne.

5. Javna objava

Države članice u nacionalnoj bazi podataka o energetskim svojstvima zgrada redovito objavljuju najmanje sljedeće informacije o sustavu kvalitete:

(a) definicija kvalitete u energetskim certifikatima;

(b) ciljevi kvalitete za program energetskih certifikata;

(c) rezultati procjene kvalitete, uključujući broj evaluiranih certifikata i relativnu veličinu u odnosu na ukupan broj izdanih certifikata u određenom razdoblju (po tipologiji);

(d) izvanredne mjere za poboljšanje sveukupne kvalitete energetskih certifikata.

PRILOG VII. USPOREDNI METODOLOŠKI OKVIR ZA UTVRĐIVANJE TROŠKOVNO OPTIMALNIH RAZINA ZAHTJEVA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZA ZGRADE I DIJELOVE ZGRADA

Usporedni metodološki okvir omogućuje državama članicama da utvrde energetska svojstva te svojstva u pogledu emisija zgrada i dijelova zgrada i gospodarske aspekte mjera povezanih s energetskim svojstvima te svojstvima u pogledu emisija te da ih stave u međuodnos kako bi utvrdile troškovno optimalnu razinu za postizanje ciljeva smanjenja emisija i klimatske neutralnosti do 2030., kao i fonda zgrada s nultim emisijama najkasnije do 2050.

Usporedni metodološki okvir popraćen je smjernicama u kojima se opisuje primjena tog okvira u izračunavanju troškovno optimalnih razina svojstava.

Usporedni metodološki okvir omogućuje da se uzmu u obzir sljedeći čimbenici: obrasci korištenja, vanjski klimatski uvjeti i njihove buduće promjene u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama o klimi, troškovi ulaganja, kategorija zgrade, troškovi održavanja i operativni troškovi (uključujući troškove i uštede energije) te prema potrebi zarada od izvezene energije, vanjski učinci korištenja energije na okoliš, gospodarstvo i zdravlje, socijalni vanjski učinci obnove zgrada, izgradnje, rušenja ili izmjena stambenih područja i, prema potrebi, troškovi gospodarenja otpadom te tehnološki razvoj. Trebao bi se temeljiti na europskim normama koje su relevantne za ovu Direktivu.

Kad je riječ o širim vanjskim učincima poboljšanih svojstava zgrade na okoliš, energiju, gospodarstvo i zdravlje, oni moraju uključivati najmanje sljedeće:

- smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada

- smanjenje onečišćenja koje nastaje zbog zgrada i njegovih učinaka na razini zgrade i lokalnoj razini, poboljšanu kvalitetu zraka

- poboljšanje životnog standarda i produktivnosti zbog bolje kvalitete unutarnjeg okoliša, što dovodi do boljih životnih i radnih uvjeta

- smanjenje troškova zdravstvenih sustava i sustava socijalne sigurnosti

- integraciju zgrada u energetsku mrežu na temelju fleksibilnosti mreže, među ostalim upotrebom mjesta za pametno punjenje električnih vozila

- povećanje sigurnosti opskrbe zahvaljujući većoj energetskoj učinkovitosti i uvođenju solarnih tehnologija u zgradama

- smanjenje negativnih vanjskih učinaka, kao što su izbjegavanje troškova emisija ugljika, izbjegavanje utjecaja klimatskih promjena i štete nastale zbog njih (ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima)

- utjecaj na utvrđivanje cijena ugljika, uključujući razine, volatilnost i osjetljivost

- poticanje lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva, među ostalim otvaranjem lokalnih radnih mjesta i s posebnim naglaskom na MSP-ove u građevinskom sektoru i sektoru obnove.

Vanjski učinci na okoliš, energiju, gospodarstvo i zdravlje izračunavaju se počevši od izvješća koje treba dostaviti 2025.

Osim toga, Komisija osigurava:

– smjernice uz usporedni metodološki okvir, koje će omogućiti državama članicama da poduzmu korake navedene u nastavku,

– informacije o procijenjenim dugoročnim trendovima cijena energije i emisija stakleničkih plinova, kao i volatilnosti i osjetljivosti.

Energetska svojstva i vrijednosti emisija izračunavaju se primjenom metodologije izračuna na temelju ove Direktive. Opći uvjeti za primjenu usporednog metodološkog okvira u državama članicama, izraženi u parametrima, utvrđuju se na razini država članica. Komisija izdaje preporuke državama članicama o troškovno optimalnim razinama i njihovoj usklađenosti s putanjom napretka u pogledu klime.

Na temelju usporednog metodološkog okvira države članice dužne su:

– definirati referentne zgrade za koje je značajna funkcionalnost i geografski položaj, uključujući unutarnje i vanjske klimatske uvjete, i koje su u tom smislu reprezentativne. Referentne zgrade obuhvaćaju stambene i nestambene zgrade, nove i postojeće,

– utvrditi mjere energetske učinkovitosti koje se ocjenjuju u odnosu na referentne zgrade. To mogu biti mjere za pojedinačne zgrade u cjelini, pojedinačne dijelove zgrada ili kombinaciju dijelova zgrade,

– procijeniti potrebe referentnih zgrada za konačnom i primarnom energijom i njihove posljedične emisije s primijenjenim utvrđenim mjerama energetske učinkovitosti,

– izračunati troškove (tj. neto sadašnju vrijednost) mjera energetske učinkovitosti (kako je navedeno u drugoj alineji) tijekom očekivanoga gospodarskog vijeka trajanja u odnosu na referentne zgrade (kako je navedeno u prvoj alineji) primjenom načela usporednog metodološkog okvira.

– izračunati globalne troškove iz financijske i makroekonomske perspektive.

Izračunavanjem troškova mjera energetske učinkovitosti tijekom očekivanoga gospodarskog vijeka trajanja države članice procjenjuju troškovnu učinkovitost različitih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. To će omogućiti da se odrede troškovno optimalne razine zahtjeva energetskih svojstava.

PRILOG VIII.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage
i popis njezinih naknadnih izmjena
(iz članka 33.)

Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 153, 14.11.2012., str. 13.)
Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.)	samo članak 1.
Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)	samo članak 53.

 

DIO B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene

(iz članka 33.)

Direktiva	Rok za prenošenje	Datum početka primjene
2010/31/EEZ	9. srpnja 2012.	Kad je riječ o člancima 2., 3., 9., 11., 12., 13., 17., 18., 20. i 27., 9. siječnja 2013. Kad je riječ o člancima 4., 5., 6., 7., 8., 14., 15. i 16., 9. siječnja 2013. na zgrade u uporabi javnih tijela, a na ostale zgrade najkasnije 9. srpnja 2013.
(EU) 2018/844	10. ožujka 2020.

 

PRILOG IX.

Korelacijska tablica
Direktiva 2010/31/EU	Ova Direktiva
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. točka 1.	Članak 2. točka 1.
—	Članak 2. točka 2.
Članak 2. točka 2.	Članak 2. točka 3.
—	Članak 2. točke 4. i 5.
Članak 2. točke 3, 3.a, 4. i 5.	Članak 2. točke 6., 7., 8. i 9.
—	Članak 2. točke 10., 11. i 12.
Članak 2. točke 6., 7., 8. i 9.	Članak 2. točke 13., 14., 15. i 16.
—	Članak 2. točke 17., 18., 19. i 20.
Članak 2. točka 10.	Članak 2. točka 21.
—	Članak 2. točke 22., 23., 24., 25., 26. i 27.
Članak 2. točke 11., 12., 13. i 14.	Članak 2. točke 28., 29., 30. i 31.
—	Članak 2. točke 32., 33., 34., 35., 36. i 37.
Članak 2. točka 15.	Članak 2. točka 37.
Članak 2. točke 15., 15.a, 15.b, 15.c, 16. i 17.	Članak 2. točke 38., 39., 40., 41., 42. i 43.
Članak 2. točka 18.	—
Članak 2. točka 19.	Članak 2. točka 44.
—	Članak 2. točke 45., 46., 47., 48., 49, 50, 51., 52., 53., 54., 55., 56. i 57.
Članak 2. točka 20.	—
Članak 2.a	Članak 3.
Članak 3.	Članak 4.
Članak 4.	Članak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članci 6. i 9.	Članak 7.
Članak 7.	Članak 8.
—	Članak 9.
—	Članak 10.
Članak 8. stavci od 1. do 9.	Članak 11.
Članak 8. stavci od 2. do 8.	Članak 12.
Članak 8. stavci 10. i 11.	Članak 13.
—	Članak 14.
Članak 10.	Članak 15.
Članak 11.	Članak 16.
Članak 12.	Članak 17.
Članak 13.	Članak 18.
—	Članak 19.
Članci 14. i 15.	Članak 20.
Članak 16.	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
—	Članak 23.
Članak 18.	Članak 24.
Članak 19.	Članak 25.
Članak 19.a	—
Članak 20.	Članak 26.
Članak 21.	Članak 27.
Članak 22.	Članak 28.
Članak 23.	Članak 29.
Članak 26.	Članak 30.
Članak 27.	Članak 31.
Članak 28.	Članak 32.
Članak 29.	Članak 33.
Članak 30.	Članak 34.
Članak 31.	Članak 35.
Prilog I.	Prilog I.
—	Prilog II.
—	Prilog III.
Prilog I.A	Prilog IV.
—	Prilog V.
Prilog II.	Prilog VI.
Prilog III.	Prilog VII.
Prilog IV.	Prilog VIII.
Prilog V.	Prilog IX.

 

 

Obrazloženje

Amandmani na dijelove prijedloga koji su ostali nepromijenjeni („bijeli dijelovi”) potrebni su zbog važnih razloga povezanih s unutarnjom logikom teksta i zbog toga što je amandman neodvojivo povezan s ostalim dopuštenim amandmanima.

 

 

OBRAZLOŽENJE

Proljetni paket 2022. jasno je usmjeren na hitnu potrebu za smanjenjem ovisnosti Europske unije o fosilnim gorivima. Iako su prijetnje od klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti usredotočile napore EU-a na europski zeleni plan, napad Ruske Federacije na Ukrajinu istaknuo je potrebu za jačanjem energetske sigurnosti Unije povećanjem stope energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije. Nedavna povećanja cijena nafte i plina, dijelom kao rezultat tog rata, izazvala su poteškoće potrošačima u cijelom EU-u. U međuvremenu, zgrade troše 40 % energije EU-a, a gotovo 75 % fonda zgrada bloka energetski je neučinkovito. I nedavna globalna pandemija povećala je važnost domova s dobrom kvalitetom unutarnjeg okoliša. Stoga su hitno potrebne ambiciozne i dubinske obnove našeg fonda zgrada. Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada nužna ključan je instrument za ostvarenje te obnove.

 

Zakonodavni paket „Spremni za 55 %” ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za 55 % do 2030., u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Zgrade su odgovorne za 36 % tih emisija stakleničkih plinova. Unatoč neučinkovitosti fonda zgrada u Europi, svake se godine obnavlja samo 0,4 – 1,2 % domova. Ako snažnim zakonodavnim okvirom ne riješimo nisku stopu obnove zgrada EU-a, riskiramo da ne ispunimo naše klimatske obveze. Stoga aktivnosti za povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje uporabe energije i smanjenje uporabe fosilnih goriva u zgradama mogu uvelike pomoći u postizanju klimatske neutralnosti, kao i pomoći u obnovi energetske suverenosti EU-a. Nedavno najavljeni plan REPowerEU također pomaže u ubrzavanju napora za smanjenje naše ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima u godinama koje su pred nama, kao i u rješavanju velikih porasta cijena energije, koji potiču inflaciju i povećavaju energetsko siromaštvo.

 

Revidiranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada može se smanjiti energetsko siromaštvo, smanjiti naša ovisnost o fosilnim gorivima i pomoći u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Njome bi se trebala promicati primjena energije iz obnovljivih izvora u zgradama, kao i poticati dubinska obnova. Trebala bi uključivati ​​minimalne zahtjeve energetskih svojstava za podizanje standarda za nove i postojeće zgrade. Jedinstvene kontaktne točke za savjete o obnovi trebale bi pružati jasne i nepristrane informacije kako bi potrošače osnažili da djeluju. Konačno, ciljani zajmovi i bespovratna sredstva bit će ključni za poticanje vala obnove.

 

Socijalne zaštitne mjere za minimalne standarde energetskih svojstava

Kućanstva pogođena energetskim siromaštvom često se nalaze u zgradama s najlošijim svojstvima. Nije prihvatljivo najranjivije izlagati financijskim i zdravstvenim rizicima povezanim s domovima koji prokišnjavaju i s neučinkovitim uređajima, što dovodi do najvećih računa za energiju. Stoga izvjestitelj predlaže primjenu minimalnih standarda energetskih svojstava prvo u zgradama s najlošijim svojstvima. Obvezne obnove moraju imati zaštitne mjere za kućanstva, koje ih štite od opterećujućih dugova, gubitka njihovih domova ili od povećanja najamnine. Potrebno je pravedno podijeliti troškove i koristi te mobilizirati financijsku potporu, uz uvođenje drugih socijalnih zaštitnih mjera. Tek tada možemo uključiti cijele zajednice u obnove i osigurati povećanje kvalitetu života ljudi.

 

Dubinska obnova i energija iz obnovljivih izvora za postupno ukidanje ovisnosti o fosilnim gorivima u stanovanju

Dubinska obnova ima ključnu ulogu u oslobađanju od ovisnosti o fosilnim gorivima. Važno je da dubinska obnova postane standardni oblik obnove kako bi kućanstva mogla imati koristi od značajnijih ušteda energije i prijeći s grijanja i hlađenja koji se temelje na fosilnim gorivima na sustave koji se temelje na obnovljivim izvorima energije.

 

U inicijativi Europske komisije RePowerEU poziva se na povećanu primjenu solarne energije u zgradama, naglašava uloga energetskih zajednica koje predvode građani i raširenosti dizalica topline kao sredstva za povećanje energetske suverenosti EU-a. Inicijativa RePowerEU nalaže postavljanje solarnih uređaja u zgradama. Izvjestitelj predlaže proširenje odredbe na ugradnju dizalica topline u skladu s prijedlogom Komisije za uvođenje 10 milijuna dizalica topline u sljedećih pet godina. Time će se poboljšati energetska sigurnost za kućanstva, spriječiti njihova ovisnost o sve nestabilnijim cijenama fosilnih goriva i osnažiti ih da imaju aktivnu ulogu u energetskoj tranziciji

 

Mobiliziranje financiranja obnove, posebno u svrhu borbe protiv energetskog siromaštva

Snažan i dosljedan okvir financiranja ključan je za otključavanje potencijala Direktive o energetskim svojstvima zgrada u pogledu uštede energije. Države članice mogu usmjeriti ulaganja u uštedu energije, energetsku učinkovitost u zgradama i obnovljive izvore energije. To će potaknuti gospodarski oporavak stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta.

 

Izvjestitelj predlaže povećanje tehničke i praktične pomoći putem besplatnih savjeta o obnovi na jedinstvenim kontaktnim točkama. Fondove EU-a kao što su Socijalni fond za klimatsku politiku ili Mehanizam za oporavak i otpornost trebalo bi upotrebljavati kao jamstva i kao revolving fondove kako bi se osigurao pristup financiranju za one skupine koje imaju poteškoća s iskorištavanjem tradicionalnih hipoteka ili zajmova. Borba protiv energetskog siromaštva središnja je tema u ovoj Direktivi. Ugovori o energetskom učinku i programi otplate putem računa, bespovratna sredstva i subvencionirani programi integrirane obnove zgrada na lokalnoj razini bit će usmjereni na ranjive skupine i dovesti do cjenovno pristupačne ili čak troškovno neutralne obnove.

 

Sveobuhvatne obnove, kvaliteta unutarnjeg okoliša i pristup na razini susjedstva

Izvjestitelj potiče države članice da usvoje pristup obnovi na razini susjedstva kojim se promiču energetske zajednice, uporaba sustava daljinskog grijanja i hlađenja koji se temelje na obnovljivim izvorima energije i obnove koje predvode građani. Drugi aspekti kao što su mobilnost, socijalna uključenost, zelene površine i upravljanje vodama mogu se isto tako učinkovitije rješavati na razini okruga.

 

Sveobuhvatne obnove kojima se uzimaju u obzir aspekti kao što su klimatski otisak, vegetacijske površine ili kvaliteta unutarnjeg okoliša povećavaju šire koristi energetske obnove. Na primjer, poboljšanje kvalitete unutarnjeg okoliša (IEQ) ide ruku pod ruku s poboljšanjem zdravlja i dobrobiti ljudi. Ljudi provode 90 % svog vremena u zatvorenom prostoru, a WHO procjenjuje da 120 000 Europljana svake godine prerano umre zbog loše kvalitete unutarnjeg okoliša. Izvjestitelj predlaže da se to riješi mjerama kojima se prati i poboljšava kvaliteta unutarnjeg okoliša, što će dovesti do sigurnijih domova.

 

Povećanje stope obnove u EU-u ima smisla i za gospodarstvo i za okoliš. Kako bi se postigla klimatska neutralnost EU-a, nije potrebno samo pratiti, već i smanjiti klimatski otisak zgrada, među ostalim izborom građevinskih materijala. Zgrade s nultim emisijama moraju postati novi standard. Time se osigurava da domovi mogu biti samodostatni, funkcionirati na obnovljivim izvorima energije ili čak proizvoditi višak energije za druge svrhe.

 

Ako ne iskoristimo ovu priliku sada, ne samo da ne ispunjavamo svoje klimatske obveze, već jednostavno prenosimo naše odgovornosti na buduće generacije.

Izvjestitelj zahvaljuje svima koji su pomogli u pružanju informacija za ovo izvješće i željno iščekuje predstojeći izazov.

 

 

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

Subjekt i/ili osoba

Agora Energiewende

Architect Council Europe

Association of the European cement industry-CEMBUREAU

BEUC- The European Consumer Organisation

BIBM - Federation of the European Precast Concrete Industry

Buildings Performance Institute Europe – BPIE

CEFACD-The European Committee of Manufacturers of Domestic Heating and Cooking Appliances

CEMEP- European Committee of Manufacturers of Electrical Machines and Power Electronics

ChargeUp Europe

CLER - Réseau pour la transition énergétique

Climate Action Network Europe

Climate Strategy & Partners

Coalition for Energy Savings

Council of Gas Detection and Environmental Monitoring- CoGDEM

Danfoss

DENEFF- Deutsche Unternehmensinitiative Energieeffizienz

DigitalEurope

ECOS - Environmental Coalition on Standards

EEB- European Environmental Bureau

EHI- The European heating industry

EHPA- European Heat Pump Association

EjendomDanmark, The Danish Property Federation

EUBAC- European Building Automation and Controls Association

EuroAce- the European Alliance of Companies for Energy Efficiency in Buildings

Eurocities

Euroheat and Power

Europacable

European Alliance to Save Energy- EU-ASE

European Aluminium

European Association for Electromobility- AVERE

European Association for Wastewater Heat Recovery- EuroWWHR

European Association of Real Estate Professions- CEPI

European Climate Foundation

European Commission: DG ENER, DG CLIMA, DG GROW, DG REFORM

European Committee of Electrical Installation Equipment Manufacturers- CECAPI

European Construction Industry Federation- FIEC

European Copper Institute

European Cyclists Federation- ECF

European Disability Forum

European electrical contracting sector – EuropeOn

European Federation of Intelligent Energy Efficiency Services (EFIEES)

European federation of renewable energy cooperatives – Rescoop

European Mortgage Federation - European Covered Bond Council (EMF-ECBC)

European Partnership for Energy and the Environment- EPEE

European Solar Shading Organisation- ESSO

European Union of Electrical Wholesalers- EUEW

European Ventilation Industry Association- EVIA

Fastighetsägarna Sverige, The Swedish Property Federation

FEANTSA- the European Federation of National Organisations Working with the Homeless

Federal Chamber of German Architects- BAK

Fire Safe Europe (FSEU)

Friends of the Earth Europe – FOEE

German Bausparkassen

German Credit Industry Committee (GBIC)

Glass for Europe

Green Transition Denmark

Groupement du Mur Manteau

Habitat for Humanity

Housing Europe

Iberdrola

Ingka Group

International Union of Property Owners- UIPI

International Union of Tenants (IUT)

Knauf Energy Solutions

Knauf Insulations

Lighting Europe

Metals For Buildings

Modern Building Alliance

Norsk Eiendom, The Norwegian Property Federation

PGE Polska Grupa Energetyczna S.A.

Positive Money Europe

RAKLI, The Finnish Association of Property Owners and Construction Clients

Regulatory Assistance Project – RAP

Renovate Europe

RightToEnergy Coalition

Rockwool

Schneider Electric

Smart Energy Europe – SmartEn

SolarPower Europe

SWM – Stadtwerke München

The Association of European Renewable Energy Research Centres- EUREC

The European Association for Storage of Energy - EASE

The international association of the Testing, Inspection and Certification (TIC) sector

Trane Technologies

Transport and Environment

Union Francaise de l’Electricité- UFE

Verbraucherzentrale Bundesverbands (vzbv)

Viessman

World Green Building Council

World Green Infrastructure Network

WWF- World Wildlife Fund

 

 

 

PISMO ODBORA ZA PRAVNA PITANJA (8.11.2022)

g. Cristian‑Silviu Buşoi

Predsjednik

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (COM(2021)0802 – C9‑0469/2021 – 2021/0426(COD))

Poštovani g. predsjedniče,

 

Odbor za pravna pitanja razmotrio je navedeni Prijedlog u skladu s člankom 110. Poslovnika Parlamenta o preinakama.

Stavak 3. tog članka glasi:

 

„Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog ne sadrži nikakve suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, o tome obavještava odbor nadležan za predmet.

 

U tom slučaju, pored uvjeta utvrđenih člancima 180. i 181., amandmani su dopušteni u odboru nadležnom za dotični predmet samo ako se odnose na dijelove prijedloga koji sadrže promjene.

 

Međutim, predsjednik odbora nadležnog za dotični predmet iznimno i razmatrajući svaki slučaj zasebno može dopustiti amandmane na dijelove prijedloga koji su ostali nepromijenjeni ako smatra da je to potrebno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta ili zbog toga što su amandmani neodvojivo povezani s ostalim dopuštenim amandmanima. Ti razlozi moraju se navesti u pisanom obrazloženju amandmana.ˮ

 

U skladu s priloženim mišljenjem savjetodavne skupine pravnih službi Parlamenta, Vijeća i Komisije, koja je proučila prijedlog preinake te u skladu s preporukama izvjestitelja, Odbor za pravna pitanja smatra da predmetni prijedlog ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su navedene kao takve te da se prijedlog, u pogledu kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnog akta s tim suštinskim izmjenama, ograničava samo na kodifikaciju postojećeg akta bez njegove bitne promjene.

Zaključno, Odbor za pravna pitanja na svojoj je sjednici 27. listopada 2022. s 21 glasom za, nijednim glasom protiv i s dva suzdržana glasa[36]odlučio preporučiti da Odbor za ustavna pitanja kao nadležni odbor razmotri dotični prijedlog u skladu s člankom 110.

 

S poštovanjem,

Adrián Vázquez Lázara

 

Prilog

SAVJETODAVNA RADNA SKUPINA PRAVNIH SLUŽBI

Bruxelles, 29. rujna 2022.

MIŠLJENJE

 UPUĆENO EUROPSKOM PARLAMENTU

  VIJEĆU

  KOMISIJI

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

COM(2021) 802 od 15.12.2021. – 2021/0426(COD)

Uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata, a posebno njegovu točku 9., savjetodavna radna skupina koju čine pravne službe Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sastala se 11. i 30. ožujka 2022. kako bi, među ostalim, razmotrila navedeni prijedlog koji je podnijela Komisija.

 

Na tim je sastancima[37], nakon razmatranja Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća kojom se preinačuje Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada , savjetodavna radna skupina suglasno utvrdila da je sljedeće dijelove teksta trebalo zasjeniti sivom bojom koja se u načelu koristi za upućivanje na suštinske izmjene:

— u uvodnoj izjavi 57. dodavanje početnih riječi „Kako bi promicala cilj poboljšanja energetskih svojstava zgrada”;

— u uvodnoj izjavi 61. zamjena naznake „točka 34.” naznakom „točka 44.” i riječi „potiču da” riječima „bi trebale”;

— u članku 12. stavku 1. prvom podstavku brisanje članka 8. stavka 2. prvog podstavka točke (a) Direktive 2010/31/EU;

— u članku 12. stavku 4. prvom podstavku brisanje članka 8. stavka 5. točke (a) Direktive 2010/31/EU;

— u članku 17. stavku 1. prvom podstavku točke (b) zamjena riječi „tijela javne vlasti” riječima „javna tijela”

— u članku 20. stavku 4. drugom podstavku brisanje riječi „topline” koja se pojavljuje iza riječi „generatora” u članku 14. stavku 1. prvom podstavku Direktive 2010/31/EU;

— u članku 20. stavku 4. drugom i četvrtom podstavku brisanje riječi „grijanja” koja se pojavljuje iza riječi „potrebama” i „sustava” u članku 14. stavku 1. prvom i drugom podstavku Direktive 2010/31/EU;

— u članku 20. stavku 6. prvom podstavku brisanje uvodnih riječi „umjesto stavka 1.” i riječi „topline” koja slijedi nakon riječi „generatorâ” i „grijanja” koja slijedi nakon riječi „sustava” u članku 14. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2010/31/EU;

— u članku 27. brisanje upućivanja na članak 9. Direktive 2010/31/EU trenutačno sadržano u članku 20. tog akta.

 

Nakon razmatranja Prijedloga savjetodavna je radna skupina suglasno zaključila da Prijedlog ne sadržava suštinske izmjene, osim onih koje su kao takve označene. Savjetodavna radna skupina zaključila je i da se u pogledu kodifikacije neizmijenjenih odredaba ranijeg akta sa spomenutim izmjenama Prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećeg pravnog akta bez suštinskih promjena.

 

 

 

 

 

 

 

 

F. DREXLER  T. BLANCHET  D. CALLEJA CRESPO

Pravni savjetnik  Pravna savjetnica  Glavni direktor

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (28.11.2022)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

(COM(2021)0802 – C9‑0469/2021 – 2021/0426(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Radan Kanev

 

 

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Na zgrade otpada 40 % ukupne potrošnje energije i tome razmjeran udio ukupne potrošnje kućanstava te 36 % emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom u EU-u. Stoga je fond zgrada ključan čimbenik za postizanje neutralnosti mreže do 2050. Osim doprinošenja ispunjavanju međunarodnih obveza, energetski učinkovitiji fond zgrada dovodi do i poboljšane energetske sigurnosti i manjeg uvoza energije u EU, nižih računa za energiju za potrošače, zdravijih životnih uvjeta te jačanja rasta, naprednih tehnologija i radnih mjesta u Europi.

Nekoliko čimbenika trenutačno koči iskorištavanje punog potencijala uštede energije:

zbog složenih međudjelovanja između zakonodavstva EU-a, nacionalnih građevinskih propisa, uzoraka ponašanja, gospodarskih i financijskih prepreka i različite vlasničke strukture fonda zgrada u državama članicama (suprotstavljeni interesi) temeljita obnova, kojom se potrošnja energije smanjuje za najmanje 60 %, i dalje je na stopi od 0,2 % fonda zgrada godišnje. 

Cjenovna pristupačnost – „Plati koliko uštediš”

Obnova je ključna za smanjenje potrošnje energije u zgradama, smanjenje emisija i smanjenje sve većih računa za energiju. Prema Komunikaciji o valu obnove, potrebno je 275 milijardi EUR dodatnih ulaganja godišnje kako bi se ostvario doprinos obnove zgrada cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na 1990. Ti bi troškovi mogli pasti na obične europske građane: na unajmljivače, kako mlade tako i stare, ili na jednoobiteljska kućanstva. Izvjestitelj je uvjeren da će preobrazba fonda zgrada EU-a biti uspješna samo uz veliku potporu građana EU-a. Kako bi obnova postala privlačnija, izvjestitelj predlaže novi instrument financijske potpore, tzv. „Plati koliko uštediš”, kojim se jamči da računi za otplatu kredita nikada neće premašiti iznos uštede energije. Provedba od strane država članica preduvjet je kada je riječ o obvezi obnove postojećih jednoobiteljskih domova. Izvjestitelj je dodao i ekonomske zaštitne mjere u pogledu zahtjeva za dubinsku obnovu kojom se ostvaruju zgrade s nultom stopom emisija od 2030.: tim bi se obnovama zgrade trebale transformirati u zgrade s nultom stopom emisija ili s najboljim rezultatima koji bi se mogli ostvariti obnovom koja košta do 50 % vrijednosti predmetne zgrade. Izvjestitelj smatra da bi ranjiva kućanstva i vlasnici s niskim prihodima trebali imati neupitan prioritet kad je riječ o financijskoj potpori i tehničkoj pomoći. Budući da te skupine obično žive u zgradama s najlošijim energetskim svojstvima, izvjestitelj mijenja definiciju razreda G (zgrade s najlošijim svojstvima) iz „najlošijih 15 %” na „barem najlošijih 15 %”.

Holistički prilagođeni lokalni pristup

Klimatske razlike, lokalni uvjeti i raznoliki fondovi zgrada iziskuju holistički i prilagođeni pristup na lokalnoj razini umjesto univerzalnog pristupa. Izvjestitelj stoga uključuje uzimanje u obzir takvih čimbenika, kao i mogućnost drukčijeg pristupa povijesnim zgradama te davanje prednosti obnovi javnih zgrada kao što su škole i bolnice. On jača ulogu jedinstvenih kontaktnih točaka za potporu obnovi višestambenih zgrada i domova u privatnom najmu. Naposljetku, uzima u obzir različite kombinacije obnovljivih izvora energije država članica kako bi se promicali svi obnovljivi izvori energije, uključujući oni iz mreže. . Uz naglasak na provedbu na lokalnoj razini, izvjestitelj smatra da je potrebno da države članice osiguraju odgovarajući okvir za poticanje obnova: smatra da je ključno da nacionalne strategije obnove uključuju korektivne mjere u slučaju slabih rezultata i dostatnu financijsku potporu.

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

Danas ljudi provode mnogo vremena u zatvorenim prostorima. Zbog pandemije je sve prisutniji koncept rada i života pod istim krovom. Prema procjenama, deseci milijuna Europljana izloženi su lošoj kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima. To može imati nekoliko uzroka, kao što su plijesan ili vlaga. Izgradnja i održavanje zgrada stoga mogu imati golem utjecaj na javno zdravlje i dobrobit cjelokupnog stanovništva. Izvjestitelj stoga predlaže holističku definiciju kvalitete zraka u zatvorenom prostoru.

AMANDMANI

Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(2.a) Klimatske promjene izazov su koji nadilazi granice i zahtijeva hitno i ambiciozno djelovanje. Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. predstavlja dobru priliku i izazov za Uniju, države članice, građane i poduzeća iz svih sektora. U tu je svrhu kohezijska politika ključan alat za postizanje pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu u kojem nitko nije zapostavljen.

Amandman  2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) Kako je najavljeno u zelenom planu, Komisija je 14. listopada 2020. predstavila svoju strategiju za val obnove30. Strategija sadržava akcijski plan s konkretnim regulatornim, financijskim i poticajnim mjerama s ciljem da se godišnja stopa energetske obnove zgrada do 2030. barem udvostruči te da se potaknu dubinske obnove. Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada nužna je kao jedno od sredstava za ostvarenje vala obnove. Pridonijet će i provedbi inicijative novog europskog Bauhausa i europske misije za klimatski neutralne i pametne gradove.	(3) Kako je najavljeno u zelenom planu, Komisija je 14. listopada 2020. predstavila svoju strategiju za val obnove30. Strategija sadržava akcijski plan s konkretnim regulatornim, financijskim i poticajnim mjerama s ciljem da se godišnja stopa energetske obnove zgrada do 2030. barem udvostruči te da se potaknu dubinske obnove više od 35 milijuna zgrada i otvaranje do 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru, čime bi obnova postala cjenovno pristupačna za sva kućanstva, uključujući ona s ograničenom sposobnošću pokrivanja početnih troškova. Revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada nužna je kao jedno od sredstava za ostvarenje vala obnove. Pridonijet će i provedbi europske misije za klimatski neutralne, zelene i pametne gradove te bi trebala pratiti put koji je utro novi europski Bauhaus kao prethodna faza vala obnove zgrada. Uz novi europski Bauhaus tri bi se temeljna stupa trebala poštovati kao sveobuhvatan pristup postizanju bolje energetske učinkovitosti zgrada i dekarboniziranog fonda zgrada najkasnije do 2050.: a) održivost, tj. klimatski ciljevi, kružno gospodarstvo, nulta stopa onečišćenja, ozelenjivanje i bioraznolikost; b) estetika, tj. kvaliteta iskustva i stil koji se ne ograničava samo na funkcionalnost; c) uključivost, tj. vrednovanje raznolikosti i društvenog napretka, sigurne dostupnosti i cjenovne pristupačnosti za sve; pokret novog europskog Bauhausa postavit će temelj za nove načine razmišljanja koji su jasni i uključivi, stvaraju veću sigurnost i ugodne uvjete za naše građane, podupiru kulturne pokrete kako bi se potaknulo lokalno i globalno znanje koje će stvoriti društvenu dinamičnost temeljenu na kulturi i nužnu da se izbjegne djelovanje samo elitnih aktera.
__________________	__________________
30 Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života, COM(2020) 662 final.	30 Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života, COM(2020) 662 final.

Amandman  3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća31, „Europskim zakonom o klimi”, u zakonodavstvu se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti do 2050. u cijelom gospodarstvu te se utvrđuje obveza Unije da do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.	(4) Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća31, „Europskim zakonom o klimi”, u zakonodavstvu se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. u cijelom gospodarstvu i postizanja negativnih emisija nakon toga te se utvrđuje obveza Unije da do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.
__________________	__________________
31 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	31 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Amandman  4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) Zakonodavnim paketom „Spremni za 55 %” najavljenim u programu rada Europske komisije za 2021. nastoje se ostvariti ti ciljevi. Obuhvaća niz područja politika, uključujući energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo, oporezivanje energije, raspodjelu napora, trgovanje emisijama i infrastrukturu za alternativna goriva. Revizija Direktive 2010/31/EU sastavni je dio tog paketa.	(5) Zakonodavnim paketom „Spremni za 55 %” najavljenim u programu rada Europske komisije za 2021. nastoje se ostvariti ti ciljevi. Obuhvaća niz područja politika, uključujući energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo, oporezivanje energije, raspodjelu napora, trgovanje emisijama i infrastrukturu za alternativna goriva. Revizija Direktive 2010/31/EU sastavni je dio tog paketa. Budući da je načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” u središtu sustava naprednijeg kružnog gospodarstva, Komisija bi trebala posvetiti veću pozornost građevinskom sektoru koji je odgovoran za više od 40 % potrošnje konačne energije u Uniji, kao i to da je 75 % zgrada u Uniji i dalje energetski neučinkovito. Boljom integracijom kružnosti u građevinski sektor bi se infrastrukturom i tehničkim mogućnostima zgrade u općenito sveobuhvatnom pristupu osigurali dulji životni vijek i manja potrošnja energije, a za taj bi se sektor odredili konkretni načini dekarbonizacije i uklanjanja onečišćenja. Revizija Direktive 2003/87/EZ (sustav EU-a za trgovanje emisijama) radi proširenja trgovanja emisijama ugljika na cestovni promet i zgrade, s ciljem da se stvori signal cijene ugljika za cijelo gospodarstvo da ima potencijala da dugoročno zamijeni skupe i nedjelotvorne regulatorne zahtjeve za energetsku učinkovitost u zgradama.

Amandman  5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5.a) Dvojba između cjenovno pristupačnog stanovanja i zaštite klime zahtijeva tehnološku neutralnost i inovativnu moć poduzetništva i znanosti. Cjenovni signal za trgovanje emisijama ugljika potiče tržišno natjecanje i usmjerava djelovanje tako da se smanjenje emisija odvija tamo gdje je troškovno najučinkovitije i tako smanjuje ukupan trošak klimatske tranzicije za Uniju i njezine građane. U okviru europskog zelenog plana Komisija je stoga predložila reviziju Direktive 2003/87/EZ (sustav EU-a za trgovanje emisijama) kako bi proširila trgovanje emisijama ugljika na cestovni promet i zgrade u cilju ostvarenja cjenovnog signala za cijelo gospodarstvo. To uključivanje zgrada u trgovanje emisijama ima potencijal da dugoročno zamijeni skupe i nedjelotvorne regulatorne zahtjeve za energetsku učinkovitost.

Obrazloženje

Sustav EU-a za trgovanje emisijama temelj je politike EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i ključan instrument za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Amandman  6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(5.b) Energetska učinkovitost zgrada kao i obnovljiva energija u zgradama u središtu su plana REPowerEU, koji je Komisija pokrenula 18. svibnja 2022. kako bi se brzo smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te kako bi se ubrzala zelena tranzicija. U komunikaciji od 18. svibnja 2022. pod naslovom „Plan REPowerEU” Komisija je pozvala Parlament i Vijeće da omoguće dodatne uštede i povećanje energetske učinkovitosti u zgradama s pomoću Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Obrazloženje

Nužno kako bi se odrazila najnovija događanja.

Amandman  7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Zgrade uzrokuju 40 % potrošnje konačne energije u Uniji i 36 % njezinih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Stoga su smanjenje potrošnje energije , u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kako je utvrđeno u članku 3. [revidirane Direktive o energetskoj učinkovitosti] te definirano u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća32 i korištenje energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada važne mjere koje su potrebne da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova Unije. Smanjenje potrošnje energije i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora također ima važnu ulogu u smanjenju energetske ovisnosti Unije, promicanju sigurnosti opskrbe energijom i tehnološkog razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogućnosti regionalnog razvoja, posebno na otocima i u ruralnim područjima.	(6) Zgrade uzrokuju 40 % potrošnje konačne energije u Uniji i tome razmjeran udio ukupnih troškova kućanstava te 36 % njezinih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Stoga su smanjenje potrošnje energije i troškova kućanstava za energiju, uključujući korištenje energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada, važne mjere koje su potrebne da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova Unije i razmjeri energetskog siromaštva. Smanjenje potrošnje energije zajedno s povećanjem korištenja energije iz obnovljivih izvora također ima važnu ulogu u smanjenju energetske ovisnosti Unije, promicanju sigurnosti opskrbe energijom, osobito ambicija utvrđenih u planu REPowerEU, troškovne učinkovitosti grijanja i hlađenja u zgradama i tehnološkog razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogućnosti regionalnog razvoja, posebno na otocima i u ruralnim područjima.
__________________	__________________
32 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).	32 Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

Justification

Amendment necessary for pressing reasons relating to the internal logic of the text. The "energy efficiency first" principle should not be an end in itself. The reduction of energy consumption can be a possible instrument to achieve the EU climate targets. However, it is not necessarily the most cost-effective and can lead to considerable inefficiencies. With the Emission Trading System, the EU already has a cost-effective instrument to decarbonise.

Energy poverty and the high costs of renovations especially for vulnerable groups are important issue that should be consistently addresses throughout this Directive.

 

Amandman  8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.a) Europski stambeni fond vrlo je raznolik u pogledu starosti, veličine, upotrebe, razine izolacije, izvora grijanja, potražnje i pristupa energiji. Nekoliko faktora, kao što su širok spektar tehničkih problema, visoki troškovi i broj uključenih dionika, doprinose složenosti i osjetljivosti teme dekarbonizacije zgrada. Univerzalnim pristupom dekarbonizaciji zgrada ne bi se zadovoljile potrebe potrošača niti bi se riješili problemi dekarbonizacije. Potrebna je prilagođena strategija kojom se uzimaju u obzir i lokalni faktori i faktori na razini sustava.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Fleksibilnost niza predloženih mjera u ovoj preinaci trebala bi se isto tako odražavati u uvodnoj izjavi.

Amandman  9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.b) Energetska učinkovitost fonda zgrada i obnova zgrada imaju golemu društvenu, gospodarsku i okolišnu ulogu te imaju znatan pozitivan utjecaj na nastojanja na nacionalnoj razini i razini Unije da se smanji energetska ovisnost i time promiče nacionalna sigurnost. Stoga bi ulaganje u energetsku učinkovitost trebalo smatrati visokim prioritetom i na privatnoj i na javnoj razini.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.c) Kako bi se osiguralo da svi stanovnici imaju koristi od poboljšane energetske učinkovitosti zgrada i povezane kvalitete života, koristi za okoliš, gospodarskih i zdravstvenih koristi, trebalo bi uspostaviti odgovarajući regulatorni i financijski okvir za potporu obnovama kućanstava s niskim i srednjim prihodima te kućanstava koja su pogođena energetskim siromaštvom i koja često žive u zgradama s najlošijim svojstvima u urbanim i u ruralnim područjima.

Obrazloženje

Potrebno za internu logiku teksta.

Amandman  11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.d) Međutim, trebalo bi uzeti u obzir da socijalni i gospodarski učinak obnove zgrada i povećanje standarda u pogledu energetskih svojstava ovise o poticajima i mogućnostima ulaganja kućanstava s niskim prihodima, koja su pogođena energetskim siromaštvom i koja općenito žive u zgradama s najlošijim energetskim svojstvima kako u urbanim tako i u ruralnim područjima. Nadalje, broj zgrada s lošim energetskim svojstvima mnogo je veći od broja zgrada s boljim standardima, što znači da znatno više doprinose povećanoj potrošnji energije i dodatnim emisijama stakleničkih plinova.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.e) Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava, popraćenih socijalnim i financijskim zaštitnim mjerama, poboljšat će kvalitetu života najranjivijih i najsiromašnijih građana.

Obrazloženje

Potrebno za internu logiku teksta.

Amandman  13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6.f) Stoga je ključno da se javni napori usmjere na povećanje energetske učinkovitosti i energetskih svojstava zgrada s najlošijim svojstvima, u kojima žive dva donja decila stanovništva svake države članice.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Zgrade uzrokuju emisije stakleničkih plinova prije, tijekom i nakon operativnog životnog vijeka. Vizija dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. nadilazi trenutačnu usredotočenost na operativne emisije stakleničkih plinova. Stoga bi trebalo postupno uzimati u obzir emisije iz cijelog životnog ciklusa zgrada, počevši od novih zgrada. Zgrade su važan repozitorij materijala jer su repozitorij resursa tijekom brojnih desetljeća, a mogućnosti projektiranja uvelike utječu na emisije iz cijelog životnog ciklusa novih i obnovljenih zgrada. Svojstva zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi se uzeti u obzir ne samo pri novoj gradnji nego i pri obnovi uključivanjem politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u planove obnove zgrada država članica.	(7) Zgrade uzrokuju emisije stakleničkih plinova prije, tijekom i nakon operativnog životnog vijeka. Vizija dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. nadilazi trenutačnu usredotočenost na operativne emisije stakleničkih plinova. Stoga bi trebalo postupno smanjivati emisije iz cijelog životnog ciklusa zgrada, a ciljne vrijednosti Komisija bi trebala utvrditi na temelju zajedničke i usklađene metodologije. Zgrade su važan repozitorij materijala jer su repozitorij resursa tijekom brojnih desetljeća, a mogućnosti projektiranja uvelike utječu na emisije iz cijelog životnog ciklusa novih i obnovljenih zgrada. Svojstva zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi se uzeti u obzir ne samo pri novoj gradnji nego i pri obnovi uključivanjem politika i ciljnih vrijednosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u planove obnove zgrada država članica.

Amandman  15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7.a) Države članice bi u izračunima i indikatorima učestalosti energetske učinkovitosti zgrada u obzir trebale uzeti učinak i cijeli životni ciklus repozitorija materijala svojih zgrada radi povećanja ponovne upotrebe i recikliranja kako je navedeno u načelima kružnog gospodarstva. U tom bi se pogledu trebalo povezati s vodećom ulogom novog europskog Bauhausa kojim se, prema potrebi, želi promicati veća kružnost u izgrađenom okolišu promicanjem obnove i prilagodljive prenamjene, a ne rušenje i novogradnja.

Amandman  16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7.b) Uvođenje zahtjeva za cijeli životni ciklus potaknut će industrijske inovacije, stvaranje lokalne vrijednosti i kružnost, na primjer povećanjem upotrebe lokalnih, tradicionalnih prirodnih materijala, kao što su kamen i drvo te sekundarne sirovine.

Obrazloženje

Potrebno za internu logiku teksta.

Amandman  17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7.c) Ključno je promicati i uključivati upotrebu održivijih građevinskih materijala, posebno materijala iz bioloških izvora i geoizvora kao i jednostavnih pasivnih i lokalno isprobanih tehnika gradnje koje uključuju nisku razinu tehnologije kako bi se podržala i promicala upotreba i istraživanje tehnologija materijala koji doprinose idealnoj izolaciji i strukturnoj potpori zgrada i tako postižu smanjenje potrošnje energije koje dovodi do energetske učinkovitosti i otpornijih zgrada. S obzirom na klimatsku krizu i povećanu vjerojatnost ljetnih toplinskih valova posebnu bi pozornost trebalo posvetiti toplinskoj zaštiti zgrada.

Amandman  18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7.d) Sveobuhvatan pristup rješavanju pitanja energetske učinkovitosti zgrada uključuje okolišne, socijalne i gospodarske koristi i učinke. Obnove u građevinskom sektoru trebale bi biti dio sveobuhvatne reforme cijele strukture zgrade kao što su ovojnice zgrade (krov i fasada), zaštita od sunca i upravljanje ventilacijom. To bi dovelo do niže potražnje za energijom, posebno u zgradama koje su izgrađene nakon Drugog svjetskog rata, na učinkovitiji način bi se uzelo u obzir populaciju izloženu riziku od isključenosti te bi se izbjeglo moguće nametanje skupljih cijena stanovanja i posljedični učinak emisija stakleničkih plinova zbog povećanja privatnog prijevoza.

Amandman  19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(7.e) Izgrađeni okoliš visoke kvalitete rezultat je rada kvalificiranih stručnjaka iz građevinskog sektora te kreativnih i kulturnih industrija koji može biti rezultat samo kvalitetnih postupaka, posebno postupaka javne nabave.

Amandman  20 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa zgrada zahtijeva učinkovitost resursa i kružnost. To se može kombinirati i s pretvaranjem dijelova fonda zgrada u privremeni ponor ugljika.	(8) Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa zgrada zahtijeva učinkovitost, dostatnost i kružnost resursa. To se može kombinirati i s pretvaranjem dijelova fonda zgrada u privremeni ponor ugljika dodavanjem recikliranih i prirodnih elemenata rješenja kao što su drveni materijali, zeleni krovovi i fasade te rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, koja su isplativa i istodobno donose ekološke, društvene i gospodarske koristi te pomažu u stvaranju otpornosti. Tim se rješenjima kroz lokalno prilagođene, resursno učinkovite i sustavne intervencije te uz poštovanje bioraznolikosti u gradove te kopneni i morski okoliš uvodi više raznolikosti, prirode i prirodnih obilježja i procesa.

 

Amandman  21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa upućuje na ukupni doprinos zgrade emisijama koje dovode do klimatskih promjena. Objedinjuje emisije stakleničkih plinova ugrađene u građevne proizvode i izravne te neizravne emisije iz faze uporabe. Zahtjev za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada stoga predstavlja prvi korak prema većem uzimanju u obzir svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa i kružnoga gospodarstva.	(9) Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa upućuje na ukupni doprinos zgrade emisijama koje dovode do klimatskih promjena. Objedinjuje emisije stakleničkih plinova ugrađene u građevne proizvode i izravne te neizravne emisije iz faze uporabe i razgradnje. Zahtjev za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada stoga predstavlja prvi korak prema većem uzimanju u obzir svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa i kružnoga gospodarstva. Stoga bi trebalo uzeti u obzir i mogućnosti recikliranja materijala u fazi razgradnje.

Amandman  22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(10) Zgrade uzrokuju otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5) u EU-u koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest. Poboljšanjem energetskih svojstava zgrada mogu se i trebale bi se istodobno smanjiti emisije onečišćujućih tvari, u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća33.	(10) Zgrade uzrokuju otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5) u EU-u koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest. Poboljšanjem energetskih svojstava zgrada i upotrebom odgovarajućih prirodnih i zdravijih građevinskih materijala mogu se i trebale bi se istodobno smanjiti emisije onečišćujućih tvari, u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća33.
__________________	__________________
33 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).	33 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

Amandman  23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10.a) Upravljanje potražnjom za energijom važan je instrument s pomoću kojeg Unija može utjecati na globalno energetsko tržište, a time i na sigurnost opskrbe energijom u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Obrazloženje

Ponovno uvođenje uvodne izjave koju je Komisija uklonila.

Amandman  24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(10.b) Toj svrsi može pomoći promicanje temeljitog i djelotvornog istraživanja novih tehnologija materijala.

Amandman  25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) Mjerama za daljnje poboljšanje energetskih svojstava zgrada trebalo bi se uzeti u obzir klimatske uvjete, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitost. Te mjere ne bi smjele utjecati na druge zahtjeve kad je riječ o zgradama, kao što su pristupačnost, zaštita od požara i seizmička sigurnost i namjena zgrade.	(11) Mjerama za daljnje poboljšanje energetskih svojstava zgrada trebalo bi se uzeti u obzir klimatske uvjete, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, lokalne uvjete te unutarnju klimu, kvalitetu unutarnjeg okruženja, dostatnost, kružnost i troškovnu učinkovitost. Te mjere trebale bi biti usko povezane sa zahtjevima za zgrade, kao što su pristupačnost, zaštita od požara, sigurnost sustava za grijanje i električnih instalacija i seizmička sigurnost i namjena zgrade. Nadalje, trebale bi osigurati da se poboljša situacija ranjivih kućanstava i kućanstava s niskim prihodima, osoba koje su pogođene energetskim siromaštvom i osoba koje žive u socijalnim stanovima.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) Energetska svojstva zgrada trebalo bi izračunati na temelju metodologije koja se može razlikovati na nacionalnoj i regionalnoj razini. To uz toplinske značajke uključuje i druge čimbenike kojima pripada sve važnija uloga, kao što su sustavi za grijanje i klimatizaciju, primjena energije iz obnovljivih izvora, sustavi automatizacije i kontrole zgrade, pametna rješenja, elementi pasivnoga grijanja i hlađenja, zaštita od sunca, kakvoća unutarnjeg zraka, odgovarajuća prirodna rasvjeta i oblik zgrade. Metodologija za izračunavanje energetskih svojstava ne bi se smjela temeljiti samo na sezoni u kojoj je potrebno grijanje ili klimatizacija , već bi trebala obuhvatiti godišnja energetska svojstva zgrade. U toj bi metodologiji trebalo uzeti u obzir postojeće europske norme. Metodologijom bi se trebala osigurati zastupljenost stvarnih uvjeta rada i omogućiti upotreba energije utvrđene na temelju očitanja brojila za provjeru točnosti i usporedivost, a metodologija bi se trebala temeljiti na satu ili na jedinici manjoj od sata. Kako bi se potaknulo korištenje energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, uz zajednički opći okvir, države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi se u metodologiji izračuna prepoznale i uzele u obzir koristi od najveće moguće uporabe energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, među ostalim za druge namjene (kao što su mjesta za punjenje električnih vozila).	(12) Energetska svojstva zgrada trebalo bi izračunati na temelju metodologije koja se može razlikovati na nacionalnoj i regionalnoj razini. To uz toplinske značajke uključuje i druge čimbenike kojima pripada sve važnija uloga, kao što su sustavi za grijanje i klimatizaciju, primjena energije iz obnovljivih izvora, sustavi automatizacije i kontrole zgrade, pametna rješenja, iskorištavanje topline iz otpadnih voda, ventilacija i hlađenje, elementi pasivnoga grijanja i hlađenja, zaštita od sunca, kakvoća unutarnjeg zraka, odgovarajuća prirodna rasvjeta i oblik zgrade. Metodologija za izračunavanje energetskih svojstava ne bi se smjela temeljiti samo na sezoni u kojoj je potrebno grijanje ili klimatizacija , već bi trebala obuhvatiti godišnja energetska svojstva zgrade. U toj bi metodologiji trebalo uzeti u obzir postojeće europske norme. Metodologijom bi se trebala osigurati zastupljenost stvarnih uvjeta rada i omogućiti upotreba energije utvrđene na temelju očitanja brojila za provjeru točnosti i usporedivost, a metodologija bi se trebala temeljiti na satu ili na jedinici manjoj od sata. Kako bi se potaknulo korištenje energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, uključujući krovne solarne ploče u skladu s europskom inicijativom za solarne krovove, uz zajednički opći okvir, države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi se u metodologiji izračuna prepoznale i uzele u obzir koristi od najveće moguće uporabe energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, među ostalim za druge namjene (kao što su mjesta za punjenje električnih vozila).

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Dvije trećine energije koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje zgrada i dalje dolazi iz fosilnih goriva. Kako bi se dekarbonizirao sektor zgrada, posebno je važno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju. Stoga bi države članice u svojim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju te u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira od 2027. ne bi trebalo davati financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih odabranih za ulaganja prije 2027., u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Jasna pravna osnova za zabranu generatora topline na temelju njihovih emisija stakleničkih plinova ili vrste upotrijebljenog goriva trebala bi podupirati nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje.	(14) Dvije trećine energije koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje zgrada i dalje dolazi iz fosilnih goriva, koje nadalje karakterizira nestabilnost cijena i nesigurnost opskrbe. To se posebno odnosi na zgrade s lošim energetskim svojstvima, u kojima se nalaze kućanstva s niskim prihodima, čime se povećavaju socijalne nejednakosti i rizik od socijalne isključenosti, a posebno u razdobljima visokih cijena energije i sve većih troškova života. Kako bi se dekarbonizirao sektor zgrada, posebno je važno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju, uspostaviti jasne i učinkovite strategije za taj postupak postupnog ukidanja i definirati najbolje tehnike za to. Stoga bi države članice u svojim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju te od 2024. ne bi trebalo davati financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih odabranih za ulaganja prije 2024., u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te onih koji mogu raditi na obnovljive izvore energije. Jasna pravna osnova za zabranu generatora topline na temelju njihovih emisija stakleničkih plinova ili vrste upotrijebljenog goriva trebala bi podupirati nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Brza dekarbonizacija grijanja i hlađenja zahtijeva tehnološki neutralan pristup. Kotlovi koji mogu raditi na obnovljive izvore energije predstavljaju troškovno učinkovit način za dekarbonizaciju te bi stoga i dalje trebali biti prihvatljivi za financiranje.

Amandman  28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(14.a) Učinkovita upotreba otpadne topline iz sustava tople vode kućanstva predstavlja značajnu priliku za uštedu energije. Priprema tople vode glavni je izvor potrošnje energije novih zgrada, a obično se ta toplina izgubi i ne iskoristi ponovno. S obzirom na to da se većina tople vode troši tuširanjem, skupljanje topline iz odvoda tuš-kada zgrada moglo bi biti jednostavan i troškovno učinkovit način za uštedu potrošnje konačne energije i povezane emisije CO2 i metana iz proizvodnje tople vode u kućanstvu.

Amandman  29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Komisija bi trebala utvrditi usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Preispitivanje tog okvira trebalo bi omogućiti izračun energetskih svojstava i vrijednosti emisija te bi trebalo uzeti u obzir vanjske učinke na okoliš i zdravlje, kao i proširenje sustava trgovanja emisijama i cijene ugljika. Države članice trebale bi taj okvir koristiti za usporedbu rezultata s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koje su donijele. Ako bi između izračunanih troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i minimalnih zahtjeva energetskih svojstava koji su na snazi postojale značajne razlike, tj. iznad 15 %, države članice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati odgovarajuće korake kako bi je smanjile. Države članice trebale bi odrediti procijenjeni gospodarski vijek trajanja zgrade odnosno dijela zgrade, uzimajući u obzir trenutačnu praksu i iskustvo u određivanju uobičajenoga gospodarskog vijeka trajanja. Komisiju bi trebalo redovito izvješćivati o rezultatima te usporedbe i podacima koji su korišteni za dobivanje tih rezultata. Ta bi izvješća trebala omogućiti Komisiji da ocijeni napredak država članica u postizanju troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i podnese izvješće o tom napretku.	(17) Komisija bi trebala utvrditi usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Preispitivanje tog okvira trebalo bi omogućiti izračun energetskih svojstava i vrijednosti emisija te bi trebalo uzeti u obzir vanjske učinke na okoliš, sigurnost i zdravlje, kao i mogućnost proširenja sustava trgovanja emisijama i cijene ugljika, prema potrebi. Novi europski Bauhaus ima potencijal da promijeni način oblikovanja politika za definiranje okruženja budućnosti ispunjavanjem potreba za prostore prilagođene novim načinima života. Države članice trebale bi taj okvir koristiti za usporedbu rezultata s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koje su donijele. Ako bi između izračunanih troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i minimalnih zahtjeva energetskih svojstava koji su na snazi postojale značajne razlike, tj. iznad 15 %, države članice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati odgovarajuće korake kako bi je smanjile. Države članice trebale bi odrediti procijenjeni gospodarski vijek trajanja zgrade odnosno dijela zgrade, uzimajući u obzir trenutačnu praksu i iskustvo u određivanju uobičajenoga gospodarskog vijeka trajanja. Komisiju bi trebalo redovito izvješćivati o rezultatima te usporedbe i podacima koji su korišteni za dobivanje tih rezultata. Ta bi izvješća trebala omogućiti Komisiji da ocijeni napredak država članica u postizanju troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i podnese izvješće o tom napretku.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Pri definiranju regulatornih okvira koji utječu na građevinski sektor trebao bi se uzeti u obzir novi europski Bauhaus jer može pružiti informacije u područjima koja su izvan okvira isključivo energetskih propisa.

Amandman  30

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(19) Zbog povećane klimatske i energetske ambicije Unije potrebna je nova vizija zgrada: zgrada s nultim emisijama, čija je vrlo niska potražnja za energijom u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora ako je to tehnički izvedivo. Sve nove zgrade trebale bi biti zgrade s nultim emisijama, a sve postojeće zgrade trebalo bi do 2050. pretvoriti u zgrade s nultim emisijama.	(19) Zbog povećane klimatske i energetske ambicije Unije potrebna je nova vizija zgrada: zgrada s nultim emisijama, čija je vrlo niska potražnja za energijom u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora ako je to tehnički izvedivo. Sve nove zgrade, pri čemu se daje prednost školama, vrtićima i bolnicama, trebale bi biti zgrade s nultim emisijama, a sve postojeće zgrade trebalo bi do 2050. pretvoriti u zgrade s nultim emisijama.

 

Amandman  31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(19.a) S obzirom na to da 90 % izgrađenog okoliša za 2050. već postoji, potrebna su ambicioznija nastojanja za ubrzavanje stope obnove i dekarbonizacije postojećeg fonda zgrada. Poticaji i standardi koji se utvrde danas na kraju će odrediti hoće li Unija postići dugoročne klimatske ciljeve i ciljeve za energiju.

Amandman  32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(19.b) Cjenovna pristupačnost i socijalna pravednost ključne su za postizanje zelene i pravedne tranzicije za dekarbonizirani fond zgrada najkasnije do 2050. Kreditnu sposobnost potrošača potrebno je procijeniti u skladu s trenutnim zakonodavstvom Unije. Ključno je da područje primjene financijskih instrumenata odgovara potrebama potencijalnih korisnika: kućanstva s najnižim prihodima i najranjivija kućanstva trebala bi imati koristi od 100 % subvencionirane naknadne izgradnje.

Amandman  33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(19.c) Načelo „plati koliko štediš” trebalo bi osigurati pravednost i gospodarsku privlačnost te se treba smatrati popratnom mjerom, a da se pritom ne ugrožavaju sveukupne klimatske ambicije. Pri utvrđivanju standarda za načelo „plati koliko štediš” Komisija bi trebala osigurati da prioriteti iz Europskog zakona o klimi i europske klimatske strategije „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” nisu ugroženi.

Amandman  34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Postoje različite mogućnosti za pokrivanje energetskih potreba učinkovite zgrade energijom iz obnovljivih izvora: obnovljivi izvori energije u krugu zgrade kao što su solarna toplinska energija, solarna fotonaponska energija, dizalice topline i biomasa, obnovljiva energija koju pružaju zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana te daljinsko grijanje i hlađenje na temelju obnovljivih izvora energije ili otpadne topline.	(20) Postoje različite mogućnosti za pokrivanje energetskih potreba učinkovite zgrade energijom iz obnovljivih izvora: obnovljivi izvori energije u krugu zgrade kao što su solarna toplinska energija, solarna fotonaponska energija, dizalice topline i biomasa, obnovljiva energija koju pružaju zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana ili drugi partneri u susjedstvu, daljinsko grijanje i hlađenje na temelju obnovljivih izvora energije ili iskorištavanja otpadne topline iz otpadnih voda, sanitarne tople vode ili zraka te distribuirani obnovljivi izvori energije temeljeni na mreži.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Prema Direktivi o promicanju energije iz obnovljivih izvora, velika su poduzeća isključena iz sudjelovanja u energetskim zajednicama. Taj bi se nepovoljan položaj trebao izjednačiti dopuštanjem drugih oblika zajedničke upotrebe energije u susjedstvu osim energetskih zajednica.

Amandman  35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(21) Potrebna dekarbonizacija fonda zgrada Unije zahtijeva opsežnu energetsku obnovu: gotovo 75 % tog fonda zgrada neučinkovito je u skladu s postojećim standardima za zgrade, a 85–95 % zgrada koje danas postoje i dalje će stajati 2050. Međutim, ponderirana godišnja stopa energetske obnove trajno je niska i iznosi oko 1 %. Sadašnjim bi tempom dekarbonizacija sektora zgrada trajala stoljećima. Stoga je pokretanje i podupiranje obnove zgrada, uključujući prelazak na sustave grijanja bez emisija, ključni cilj ove Direktive.	(21) Potrebna dekarbonizacija javnog i privatnog fonda zgrada Unije, uključujući zgrade institucija, tijela i agencija Unije, zahtijeva opsežnu energetsku obnovu: gotovo 75 % tog fonda zgrada neučinkovito je u skladu s postojećim standardima za zgrade, a 85–95 % zgrada koje danas postoje i dalje će stajati 2050. Međutim, ponderirana godišnja stopa energetske obnove trajno je niska i iznosi oko 1 %. Sadašnjim bi tempom dekarbonizacija sektora zgrada trajala stoljećima. Stoga je pokretanje i podupiranje obnove zgrada, uključujući prelazak na sustave grijanja bez emisija, ključni cilj ove Direktive.

Amandman  36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(22) Minimalni standardi energetskih svojstava ključan su regulatorni alat za poticanje opsežne obnove postojećih zgrada jer se njima uklanjaju ključne prepreke obnovi, kao što su suprotstavljeni interesi i strukture suvlasništva, koje se ne mogu prevladati gospodarskim poticajima. Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi dovesti do postupnog nestanka zgrada s najlošijim svojstvima i stalnog poboljšanja nacionalnog fonda zgrada, čime bi se doprinijelo dugoročnom cilju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050.	(22) Minimalni standardi energetskih svojstava ključan su regulatorni alat za poticanje opsežne obnove postojećih zgrada jer se njima uklanjaju ključne prepreke obnovi, kao što su suprotstavljeni interesi i strukture suvlasništva, koje se ne mogu prevladati gospodarskim poticajima. Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi dovesti do postupnog nestanka zgrada s najlošijim svojstvima i stalnog poboljšanja nacionalnog fonda zgrada, uključujući institucije i tijela Unije, čime bi se doprinijelo dugoročnom cilju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050.

Amandman  37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na razini Unije trebali bi biti usmjereni na obnovu zgrada s najvećim potencijalom u smislu dekarbonizacije, ublažavanja energetskog siromaštva i proširenih socijalnih i gospodarskih koristi, posebno za zgrade s daleko najlošijim svojstvima, koje pri obnovi trebaju biti prioritet.	(23) Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na razini Unije trebali bi biti usmjereni na obnovu zgrada s najvećim potencijalom u smislu dekarbonizacije, ublažavanja energetskog siromaštva i proširenih socijalnih i gospodarskih koristi, posebno za zgrade s daleko najlošijim svojstvima, koje pri obnovi trebaju biti prioritet, uključujući mogućnost hibridnih dizalica topline u nedostatku drugog izvedivog rješenja bez fosilnih goriva.

Amandman  38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(23.a) Kako bi se dobila potpuna i detaljna karta trenutačne situacije fonda zgrada koja bi omogućila da se utvrdi gdje se točno nalaze zgrade s najlošijim svojstvima, Komisija bi trebala revidirati fond zgrada Unije kako bi se mogla usredotočiti na napore i ulaganja Unije.

Amandman  39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(25) Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi biti popraćeno poticajnim okvirom koji uključuje tehničku pomoć i financijske mjere. Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na nacionalnoj razini ne predstavljaju „standarde Unije” u smislu pravila o državnim potporama, dok bi se minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije mogli smatrati takvim „standardima Unije”. U skladu s revidiranim pravilima o državnim potporama države članice mogu dodijeliti državne potpore za obnovu zgrada radi usklađivanja sa standardima energetskih svojstava na razini Unije, odnosno za postizanje određenog razreda energetskih svojstava, dok ti standardi na razini Unije ne postanu obvezni. Nakon što standardi postanu obvezni, države članice mogu nastaviti dodjeljivati državne potpore za obnovu zgrada i samostalnih uporabnih cjelina koje su obuhvaćene standardima energetskih svojstava na razini Unije sve dok je cilj obnove zgrada viši standard od utvrđenog minimalnog razreda energetskih svojstava.	(25) Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi biti popraćeno poticajnim okvirom koji uključuje tehničku pomoć i financijske mjere, s posebnim naglaskom na programima obnove za kućanstva s niskim prihodima, ranjiva kućanstva i energetski siromašna kućanstva. Minimalni standardi energetskih svojstava utvrđeni na nacionalnoj razini ne predstavljaju „standarde Unije” u smislu pravila o državnim potporama, dok bi se minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije mogli smatrati takvim „standardima Unije”. U skladu s revidiranim pravilima o državnim potporama države članice mogu dodijeliti državne potpore za obnovu zgrada radi usklađivanja sa standardima energetskih svojstava na razini Unije, odnosno za postizanje određenog razreda energetskih svojstava, dok ti standardi na razini Unije ne postanu obvezni. Nakon što standardi postanu obvezni, države članice mogu nastaviti dodjeljivati državne potpore za obnovu zgrada i samostalnih uporabnih cjelina koje su obuhvaćene standardima energetskih svojstava na razini Unije sve dok je cilj obnove zgrada viši standard od utvrđenog minimalnog razreda energetskih svojstava ili dok provode program putovnica za obnovu.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Financijske mjere obuhvaćaju zgrade s jasnim planom za postizanje razine nultih emisija u određenom razdoblju. To se može ostvariti okvirom Program putovnica za obnovu pri čemu se navodi slijed koraka u obnovi, s ciljem da se zgrada najkasnije do 2050. pretvori u zgradu s nultim emisijama.

Amandman  40

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(26) EU-ovom taksonomijom razvrstane su okolišno održive ekonomske djelatnosti u cijelom gospodarstvu, među ostalim u sektoru zgrada. U skladu s delegiranim aktom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti obnova zgrada smatra se održivom djelatnošću ako ostvaruje uštedu energije od najmanje 30 %, ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava za značajnu obnovu postojećih zgrada ili se sastoji od pojedinačnih mjera povezanih s energetskim svojstvima zgrada, kao što su ugradnja, održavanje ili popravak opreme za energetsku učinkovitost ili instrumenata i uređaja za mjerenje, reguliranje i kontrolu energetskih svojstava zgrada, ako su takve pojedinačne mjere u skladu s utvrđenim kriterijima. Obnova zgrada radi usklađivanja s minimalnim standardima energetskih svojstava na razini Unije obično je u skladu s kriterijima EU-ove taksonomije koji se odnose na djelatnosti obnove zgrada.	(26) EU-ovom taksonomijom razvrstane su okolišno održive ekonomske djelatnosti u cijelom gospodarstvu, među ostalim u sektoru zgrada. U skladu s delegiranim aktom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti obnova zgrada smatra se održivom djelatnošću ako ostvaruje uštedu energije od najmanje 30 %, ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava za znatnu ili značajnu obnovu postojećih zgrada ili se sastoji od pojedinačnih mjera povezanih s energetskim svojstvima zgrada, kao što su ugradnja, održavanje ili popravak opreme za energetsku učinkovitost ili instrumenata i uređaja za mjerenje, reguliranje i kontrolu energetskih svojstava zgrada, ako su takve pojedinačne mjere u skladu s utvrđenim kriterijima. Obnova zgrada radi usklađivanja s minimalnim standardima energetskih svojstava na razini Unije obično je u skladu s kriterijima EU-ove taksonomije koji se odnose na djelatnosti obnove zgrada.

Amandman  41

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(29) Kako bi se uspostavio visoko energetski učinkovit i dekarboniziran fond zgrada i pretvorba postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., države članice trebale bi izraditi nacionalne planove obnove zgrada koji zamjenjuju dugoročne strategije obnove i postaju još snažniji, potpuno operativni alat za planiranje za države članice, s jačim naglaskom na financiranju i osiguravanjem dostupnosti odgovarajućih kvalificiranih radnika za obnovu zgrada. Države članice trebale bi u svojim planovima obnove zgrada utvrditi vlastite nacionalne ciljeve za obnovu zgrada. U skladu s člankom 21. točkom (b) podtočkom 7. Uredbe (EU) 2018/1999 i uvjetima koji omogućuju provedbu utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/60 Europskog parlamenta i Vijeća36 , države članice trebale bi opisati mjere financiranja te potrebe za ulaganjima i administrativne resurse za provedbu svojih planova obnove zgrada.	(29) Kako bi se uspostavio visoko energetski učinkovit i dekarboniziran fond zgrada i pretvorba postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., države članice trebale bi izraditi nacionalne planove obnove zgrada koji zamjenjuju dugoročne strategije obnove i postaju još snažniji, potpuno operativni alat za planiranje za države članice, s jačim naglaskom na administrativnoj potpori, financiranju i osiguravanjem dostupnosti visokokvalificiranih radnika iz građevinskog sektora te kreativnih i kulturnih industrija za obnovu zgrada i kvalitetne postupke, posebno postupke javne nabave. Države članice trebale bi u svojim planovima obnove zgrada utvrditi vlastite nacionalne ciljeve za obnovu zgrada. U skladu s člankom 21. točkom (b) podtočkom 7. Uredbe (EU) 2018/1999 i uvjetima koji omogućuju provedbu utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/60 Europskog parlamenta i Vijeća36, države članice trebale bi opisati mjere financiranja te potrebe za ulaganjima i administrativne resurse za provedbu svojih planova obnove zgrada.
__________________	__________________
36 Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).	36 Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

Amandman  42

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(32) Postupna obnova može biti rješenje za rješavanje problema visokih početnih troškova i poteškoća za stanovnike do kojih može doći pri obnovi „u jednom koraku”. Međutim, takvu postupnu obnovu treba pažljivo planirati kako bi se izbjeglo da jedan korak obnove isključi potrebne naknadne korake. Putovnice za obnovu pružaju jasan plan za postupnu obnovu, čime se vlasnicima i ulagačima pomaže u planiranju najboljeg vremenskog okvira i opsega intervencija. Stoga bi putovnice za obnovu trebale biti dostupne vlasnicima zgrada u svim državama članicama kao dobrovoljni alat.	(32) Dubinska obnova u jednom koraku je troškovno najučinkovitija opcija s najnižim ugljičnim proračunom za pravodobno postizanje ciljeva preobrazbe fonda zgrada Europske unije. Postupna obnova može biti rješenje za rješavanje problema visokih početnih troškova i poteškoća za stanovnike do kojih može doći pri obnovi „u jednom koraku”. Međutim, takvu postupnu obnovu treba pažljivo planirati kako bi se izbjeglo da jedan korak obnove isključi potrebne naknadne korake. Putovnice za obnovu pružaju jasan plan za postupnu obnovu, čime se vlasnicima i ulagačima pomaže u planiranju najboljeg vremenskog okvira i opsega intervencija. Stoga bi putovnice za obnovu trebale biti dostupne vlasnicima zgrada u svim državama članicama kao dobrovoljni alat. Putovnice za obnovu ne bi smjele postati ekonomsko ili administrativno opterećenje za vlasnike zgrada te bi se trebale pružati bez troškova svim vlasnicima nekretnine s niskim primanjima i svim vlasnicima nekretnine koja je njihovo glavno mjesto stanovanja. Kako bi se smanjila birokracija i izbjegla udvostručavanja, države članice mogu odlučiti o uključivanju putovnica za obnovu zgrada u energetske certifikate.

 

Amandman  43

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(33) Koncept „dubinske obnove” još nije definiran u zakonodavstvu Unije. Kako bi se ostvarila dugoročna vizija zgrada, dubinska obnova trebala bi se definirati kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade s nultim emisijama; u prvom koraku, kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade gotovo nulte energije. Ta definicija služi za poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Dubinska obnova radi poboljšanja energetskih svojstava izvrsna je prilika za rješavanje drugih aspekata kao što su životni uvjeti ranjivih kućanstava, povećanje otpornosti na klimatske promjene, otpornost na rizike od katastrofa uključujući otpornost na potrese, zaštita od požara, uklanjanje opasnih tvari uključujući azbest i pristupačnost za osobe s invaliditetom.	(33) Koncept „dubinske obnove” još nije definiran u zakonodavstvu Unije. Kako bi se ostvarila dugoročna vizija zgrada, dubinska obnova trebala bi se definirati kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade s nultim emisijama; u prvom koraku, kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade gotovo nulte energije. Ta definicija služi za poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Dubinska obnova radi poboljšanja energetskih svojstava izvrsna je prilika za rješavanje drugih aspekata kao što su kvaliteta unutarnjeg okruženja, životni uvjeti ranjivih kućanstava, povećanje otpornosti na klimatske promjene, otpornost na rizike od katastrofa uključujući otpornost na potrese, zaštita od požara, grijanje i električne instalacije, sigurnost i ventilacija, uklanjanje opasnih tvari uključujući azbest i pristupačnost za osobe s invaliditetom te starije osobe. Dubinska obnova kojom se energetska učinkovitost zgrade poboljšava za najmanje 60 % trenutačno se provode samo u 0,2 % fonda zgrada, a u samo petini slučajeva energetska učinkovitost znatno je poboljšana.

Amandman  44

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(34) Kako bi se potaknula dubinska obnova, što je jedan od ciljeva strategije za val obnove, države članice trebale bi pružiti veću financijsku i administrativnu potporu takvoj obnovi.	(34) Kako bi se potaknula dubinska obnova, što je jedan od ciljeva strategije za val obnove, države članice trebale bi dati prednost većoj financijskoj i administrativnoj potpori takvoj obnovi, s naglaskom na građane koji su pogođeni energetskim siromaštvom i kućanstva s niskim prihodima kao i na zgrade s najlošijim svojstvima.

Amandman  45

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.a) Komisija bi trebala utvrditi tehničke smjernice za povijesne zgrade kako bi olakšala i osigurala provedbu ove Direktive uz istodobnu zaštitu kulturne baštine.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  46

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.b) Komisija bi trebala uspostaviti tehničke smjernice za zgrade povijesne baštine i povijesna središta kako bi se osiguralo da se ostvare ekološke ambicije i da kulturna baština bude očuvana.

 

Amandman  47

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.c) Obnova zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti često uključuje rukovanje materijalima kao što su krovovi, zidovi ili električne instalacije, koji bi mogli sadržavati azbest ako su izgrađeni prije donošenja Unijinih i nacionalnih propisa ili zabrane upotrebe azbesta. Uvođenje zahtjeva za sigurno uklanjanje azbesta mora biti socijalno pravedno i popraćeno odgovarajućim mjerama za potporu vlasnicima zgrada u financiranju potrebnih obnova, kao i popratnih mjera za izgradnju kapaciteta za mala i srednja poduzeća koja provode radove. Europska strategija za uklanjanje svog azbesta trebala bi uključivati prijedlog za ažuriranje Direktive 2009/148/EZ kako bi se ojačale mjere Unije za zaštitu radnika od prijetnje koju predstavlja azbest i kako bi se spriječio novi val žrtava azbesta za vrijeme vala obnove, kao i prijedlog za ažuriranje Direktive 2010/31/EU radi uvođenja zahtjeva za obveznu provjeru i naknadno uklanjanje azbesta i drugih opasnih tvari prije nego što počnu radovi na obnovi kako bi se zaštitilo zdravlje građevinskih radnika.

Amandman  48

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.d) Postoji hitna potreba za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima u zgradama i za povećanjem napora za dekarbonizacijom i elektrifikacijom njihove potrošnje energije. Kako bi se omogućila troškovno učinkovita ugradnja solarnih tehnologija u kasnijoj fazi, sve nove zgrade trebale bi biti spremne za upotrebu solarne energije, odnosno projektirane za optimizaciju potencijala za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja na određenoj lokaciji, tako što će se omogućiti plodonosna ugradnja solarnih tehnologija bez skupih strukturnih intervencija. Osim toga, države članice trebale bi osigurati uvođenje odgovarajućih solarnih uređaja na nove zgrade, stambene i nestambene, te na postojeće nestambene zgrade. Kako bi se učinkovito iskoristio potencijal solarnih instalacija na zgradama, države članice trebale bi utvrditi kriterije za provedbu i moguća izuzeća od postavljanja solarnih instalacija na zgradama u skladu s procijenjenim tehničkim i gospodarskim potencijalom postrojenja za proizvodnju solarne energije i značajkama zgrada obuhvaćenih tom obvezom.

 

Amandman  49

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.e) Razmatranje povezanosti vode i energije posebno je važno za rješavanje pitanja međuovisne potrošnje energije i vode te sve većeg pritiska na oba resursa. Djelotvorno upravljanje vodama i njihova ponovna upotreba mogu predstavljati znatan doprinos uštedi energije te donijeti koristi u pogledu klime, ali i gospodarske i socijalne koristi.

Amandman  50

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(35.f) Pri procjeni potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje države članice trebale bi uzeti u obzir šire okolišne, zdravstvene i sigurnosne aspekte. Zbog uloge dizalica topline u ostvarivanju potencijala za povećanje energetske učinkovitosti u grijanju i hlađenju, rizike od negativnih utjecaja na okoliš rashladnih sredstava koja su postojana, bioakumulativna ili toksična trebalo bi svesti na najmanju moguću razinu.

Amandman  51

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(37) U kombinaciji s povećanim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električna vozila proizvode manje emisija stakleničkih plinova. Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi ukloniti prepreke kao što su suprotstavljeni interesi i administrativne komplikacije s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojim parkirnim mjestima.	(37) U kombinaciji s povećanim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električna vozila proizvode manje emisija stakleničkih plinova. Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi ukloniti prepreke kao što su uska grla u priključivanju na mrežu i u njezinom kapacitetu, suprotstavljeni interesi i administrativne komplikacije s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojim parkirnim mjestima.

Amandman  52

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(39) Pametno punjenje i dvosmjerno punjenje omogućuju integraciju energetskog sustava zgrada. Mjesta za punjenje na kojima se električna vozila obično parkiraju dulje vrijeme, primjerice u blizini mjesta boravka ili rada, vrlo su važna za integraciju energetskog sustava, stoga je potrebno osigurati funkcionalnosti pametnog punjenja. U situacijama u kojima bi dvosmjerno punjenje pomoglo daljnjem prodiranju električne energije iz obnovljivih izvora u vozne parkove električnih vozila u prometu i u elektroenergetski sustav općenito, takva bi funkcionalnost isto tako trebala biti dostupna.	(39) Pametno punjenje i dvosmjerno punjenje omogućuju integraciju energetskog sustava zgrada. Mjesta za punjenje na kojima se električna vozila obično parkiraju dulje vrijeme, primjerice u blizini mjesta boravka ili rada, vrlo su važna za integraciju energetskog sustava, stoga je potrebno osigurati funkcionalnosti pametnog punjenja na svim novim mjestima za punjenje u zgradama i uz njih. U situacijama u kojima bi dvosmjerno punjenje pomoglo daljnjem prodiranju električne energije iz obnovljivih izvora u vozne parkove električnih vozila u prometu i u elektroenergetski sustav općenito, takva bi funkcionalnost isto tako trebala biti dostupna.

Amandman  53

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(40)  Promicanje zelene mobilnosti ključan je dio europskog zelenog plana, a zgrade mogu imati važnu ulogu u osiguravanju potrebne infrastrukture, ne samo za punjenje električnih vozila nego i za bicikle. Prelaskom na meku mobilnost kao što je vožnja biciklom mogu se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa. Kako je utvrđeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., povećanjem modalnih udjela čistog i učinkovitog privatnog i javnog prijevoza, kao što je vožnja biciklom, drastično će se smanjiti onečišćenje iz prometa i donijeti velike koristi pojedincima i zajednicama. Nedostatak parkirnih mjesta za bicikle velika je prepreka uvođenju vožnje biciklom, u stambenim i nestambenim zgradama. Građevinskim propisima može se učinkovito poduprijeti tranzicija prema čišćoj mobilnosti utvrđivanjem zahtjeva za minimalni broj parkirnih mjesta za bicikle.	(40)  Promicanje zelene mobilnosti ključan je dio europskog zelenog plana, a zgrade mogu imati važnu ulogu u osiguravanju potrebne infrastrukture, ne samo za punjenje električnih vozila nego i za bicikle. Prelaskom na aktivnu mobilnost kao što je vožnja biciklom mogu se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa. S obzirom na sve veću prodaju električnih bicikala i električnih teretnih bicikala potrebno je pružiti prostor i osnovnu infrastrukturu za punjenje takvih vozila kako bi se olakšala njihova redovita uporaba. Kako je utvrđeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., povećanjem modalnih udjela čistog i učinkovitog privatnog i javnog prijevoza, kao što je vožnja biciklom, drastično će se smanjiti onečišćenje iz prometa i donijeti velike koristi pojedincima i zajednicama. Nedostatak parkirnih mjesta za bicikle velika je prepreka uvođenju vožnje biciklom, u stambenim i nestambenim zgradama. Građevinskim propisima može se učinkovito poduprijeti tranzicija prema čišćoj mobilnosti utvrđivanjem zahtjeva za minimalni broj parkirnih mjesta za bicikle.

Amandman  54

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 40.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(40.a) Države članice trebale bi podupirati lokalna tijela u razvoju i provedbi planova održive gradske mobilnosti s posebnim naglaskom na integraciji stambenih politika, održivoj mobilnosti, uvođenju objekata za skladištenje energije kako bi se poduprla integracija električnih vozila i urbanističko planiranje.

 

Amandman  55

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 41

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(41) Agende jedinstvenog digitalnog tržišta i energetske unije trebale bi biti usklađene i služiti zajedničkim ciljevima. Digitalizacijom energetskog sustava energetsko se okruženje brzo mijenja, polazeći od integracije obnovljivih izvora energije pa do pametnih mreža i zgrada s podrškom za pametne tehnologije. U svrhu digitalizacije sektora zgrada, za pametne domove i dobro povezane zajednice važni su ciljevi Unije u pogledu povezivosti i razina ambicije u pogledu uvođenja komunikacijskih mreža velikog kapaciteta. Trebalo bi pružiti ciljane poticaje za promicanje sustava s podrškom za pametne tehnologije i digitalnih rješenja u izgrađenim zgradama. Time bi se pružile nove mogućnosti za uštede energije davanjem točnijih informacija potrošačima o njihovim obrascima potrošnje i omogućavanjem operatorima sustava da učinkovitije upravljaju mrežom.	(41) Agende jedinstvenog digitalnog tržišta i energetske unije trebale bi biti usklađene i služiti zajedničkim ciljevima. Digitalizacijom energetskog sustava energetsko se okruženje brzo mijenja, polazeći od integracije obnovljivih izvora energije pa do pametnih mreža i zgrada s podrškom za pametne tehnologije. U svrhu digitalizacije sektora zgrada, za pametne domove i dobro povezane zajednice važni su ciljevi Unije u pogledu povezivosti i razina ambicije u pogledu uvođenja komunikacijskih mreža velikog kapaciteta. Trebalo bi pružiti ciljane poticaje za promicanje sustava s podrškom za pametne tehnologije i digitalnih rješenja u izgrađenim zgradama. Potrebno je promicati energetsku sigurnost i učinkovitost poticanjem ulaganja i davanjem poticaja za rješenja koja uključuju nisku razinu tehnologije i energije te bi energetska sigurnost i učinkovitost mogle olakšati digitalnu tranziciju poboljšanjem povezanosti kako bi se ublažio digitalni jaz. Stoga je suradnja u okviru novog europskog Bauhausa važna ne samo u tom pogledu nego i za borbu protiv energetskog siromaštva s pomoću inovativnih rješenja za sektor visokogradnje, građevinski i industrijski sektor te sektor materijala. Time bi se pružile nove mogućnosti za uštede energije davanjem točnijih informacija potrošačima o njihovim obrascima potrošnje i omogućavanjem operatorima sustava da učinkovitije upravljaju mrežom.

Amandman  56

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(42) Kako bi se olakšalo ostvarenje konkurentnog i inovativnog tržišta usluga pametnih zgrada koje doprinosi učinkovitoj uporabi energije i integraciji energije iz obnovljivih izvora u zgrade te pružila potpora ulaganjima u obnovu, države članice trebale bi zainteresiranim stranama osigurati izravan pristup podacima o sustavima zgrada. Kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni troškovi za treće strane, države članice olakšavaju potpunu interoperabilnost usluga i razmjene podataka unutar Unije.	(42) Kako bi se olakšalo ostvarenje konkurentnog i inovativnog tržišta usluga pametnih zgrada koje doprinosi učinkovitoj uporabi energije i integraciji energije iz obnovljivih izvora u zgrade, među ostalim krovnih solarnih ploča, te pružila potpora ulaganjima u obnovu, države članice trebale bi zainteresiranim stranama osigurati izravan pristup podacima o sustavima zgrada. Kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni troškovi za treće strane, države članice olakšavaju potpunu interoperabilnost usluga i razmjene podataka unutar Unije.

Amandman  57

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(43) Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije trebalo bi upotrebljavati za mjerenje kapaciteta zgrada za upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i elektroničkih sustava s ciljem prilagodbe upravljanja zgradama potrebama stanara i mreže te poboljšanja energetske učinkovitosti i sveukupnih energetskih svojstava zgrada. Primjenom pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije trebala bi se povećati svijest među vlasnicima zgrada i stanarima o vrijednosti automatizacije zgrade i elektroničkog nadzora tehničkih sustava zgrade, a stanari bi se trebali uvjeriti u stvarne uštede koje se ostvaruju tim novim i poboljšanim funkcionalnostima. Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije posebno je koristan za velike zgrade s velikom potražnjom za energijom. Kad je riječ o drugim zgradama, sustav za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije trebao bi biti neobvezan za države članice.	(43) Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije trebalo bi upotrebljavati za mjerenje kapaciteta zgrada za upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i elektroničkih sustava s ciljem prilagodbe upravljanja zgradama potrebama stanara i mreže te poboljšanja energetske učinkovitosti i sveukupnih energetskih svojstava zgrada. Primjenom pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije trebala bi se povećati svijest među vlasnicima zgrada i stanarima o vrijednosti automatizacije zgrade i elektroničkog nadzora tehničkih sustava zgrade, a stanari bi se trebali uvjeriti u stvarne uštede koje se ostvaruju tim novim i poboljšanim funkcionalnostima. Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije posebno je koristan za velike zgrade s velikom potražnjom za energijom. Kad je riječ o drugim zgradama, sustav za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije trebao bi biti neobvezan za države članice, uz poštovanje zakonodavstva o zaštiti podataka.

Amandman  58

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(44) Pristup dostatnim sredstvima ključan je za postizanje ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2030. i 2050. Uspostavljeni su ili prilagođeni financijski instrumenti Unije i ostale mjere s ciljem podupiranja energetskih svojstava zgrada . Najnovije inicijative za povećanje dostupnosti financiranja na razini Unije uključuju, među ostalim, vodeću komponentu „Obnova” Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2041/241 Europskog parlamenta i Vijeća39 i Socijalni fond za klimatsku politiku uspostavljen Uredbom (EU) .../… U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. nekoliko drugih ključnih programa EU-a može poduprijeti energetsku obnovu, uključujući fondove kohezijske politike i fond InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća40. Putem okvirnih programa za istraživanje i inovacije Unija ulaže u bespovratna sredstva ili zajmove kako bi potaknula najbolju tehnologiju i poboljšala energetska svojstva zgrada, među ostalim putem partnerstava s industrijom i državama članicama, kao što su prelazak na čistu energiju i europska partnerstva Built4People.	(44) Pristup dostatnim sredstvima ključan je za postizanje ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2030. i 2050. Uspostavljeni su ili prilagođeni financijski instrumenti Unije i ostale mjere s ciljem podupiranja energetskih svojstava zgrada . Najnovije inicijative za povećanje dostupnosti financiranja na razini Unije uključuju, među ostalim, vodeću komponentu „Obnova” Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2041/241 Europskog parlamenta i Vijeća39 i Socijalni fond za klimatsku politiku uspostavljen Uredbom (EU) .../… U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. nekoliko drugih ključnih programa EU-a može poduprijeti energetsku obnovu, uključujući fondove kohezijske politike i fond InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća40. Putem okvirnih programa za istraživanje i inovacije Unija ulaže u bespovratna sredstva ili zajmove kako bi potaknula najbolju tehnologiju i poboljšala energetska svojstva zgrada, među ostalim putem partnerstava s industrijom i državama članicama, kao što su prelazak na čistu energiju i europska partnerstva Built4People. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća40a Komisija bi u građevinskom sektoru trebala uspostaviti partnerstva za energetsku tranziciju okupljanjem ključnih dionika.
__________________	__________________
39 Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021.)	39 Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021.)
40 Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021, str. 30.).	40 Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021, str. 30.).
	40a Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

Obrazloženje

Prema Europskom zakonu o klimi, Komisija bi trebala olakšati sektorske dijaloge i partnerstva u području klime i u građevinskom sektoru.

Amandman  59

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(46) Financijski mehanizmi, poticaji i mobilizacija financijskih institucija za energetske obnove u zgradama trebali bi zauzimati središnje mjesto u nacionalnim planovima obnove te bi ih države članice trebale aktivno promicati. Takve bi mjere trebale uključivati poticanje hipoteka za energetsku učinkovitost za certificirane energetski učinkovite obnove zgrada, promicanje ulaganja javnih tijela u energetski učinkovit fond zgrada, na primjer putem javno-privatnih partnerstava ili ugovora o energetskom učinku, ili smanjenje percipiranog rizika ulaganja.	(46) Financijski mehanizmi, bespovratna sredstva, subvencije, poticaji i mobilizacija financijskih institucija za energetske obnove u zgradama, koji su prilagođeni potrebama različitih vlasnika zgrade i najmoprimaca, trebali bi zauzimati središnje mjesto u nacionalnim planovima obnove te bi ih države članice trebale aktivno promicati. Takve bi mjere trebale uključivati poticanje hipoteka za energetsku učinkovitost za certificirane energetski učinkovite obnove zgrada, promicanje ulaganja javnih tijela u energetski učinkovit fond zgrada, na primjer putem javno-privatnih partnerstava ili ugovora o energetskom učinku, ili smanjenje percipiranog rizika ulaganja. Financijski programi trebali bi dodijeliti posebnu premiju za dubinske obnove kako bi one bile financijski privlačne.

Amandman  60

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(46.a) Zeleni hipotekarni krediti i zeleni krediti za stanovništvo mogu znatno doprinijeti preobrazbi gospodarstva smanjenjem emisija ugljika. Direktiva o hipotekarnim kreditima ne sprečava primjenu zelenih hipotekarnih kredita, ali ne pruža ni nikakve specifične mjere za poticanje njihove primjene. Osim toga, mnogi davatelji hipotekarnih kredita ne prikupljaju sustavno podatke na temelju kojih je hipotekarni kredit ugovoren. Nedostatak sustavnih podataka o energetskoj učinkovitosti ili „zelenilu” stambenih nekretnina uzrokuje probleme koji mogu spriječiti postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Unija i države članice trebali bi prilagoditi relevantno zakonodavstvo i razviti mjere potpore za primjenu zelenih hipotekarnih kredita i zelenih kredita za stanovništvo kao i prikupljanje podataka.

Amandman  61

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(46.b) Nije predviđen financijski instrument Unije za financijske programe „Plati koliko uštediš”, ali bi Komisija trebala razviti zajednički standard Unije za financijske programe „Plati koliko uštediš” kojim bi se utvrdili obvezni minimalni zahtjevi za javne i privatne subjekte potrebni da bi se taj standard odobrio.

Amandman  62

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(47) Samim financiranjem neće se ispuniti potrebe za obnovom. Uz financiranje, uspostava pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata i instrumenata pomoći kao što su jedinstvene kontaktne točke koje osiguravaju integrirane usluge energetske obnove ili posrednici, kao i provedba drugih mjera i inicijativa, kao što su one navedene u inicijativi Komisije „Pametno financiranje za pametne zgrade”, nužne su za osiguravanje odgovarajućeg poticajnog okvira i uklanjanje prepreka obnovi.	(47) Samim financiranjem neće se ispuniti potrebe za obnovom. Uz financiranje, uspostava pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata i instrumenata administrativne pomoći kao što su jedinstvene kontaktne točke koje osiguravaju integrirane usluge energetske obnove ili posrednici, kao i provedba drugih mjera i inicijativa, kao što su one navedene u inicijativi Komisije „Pametno financiranje za pametne zgrade”, nužne su za osiguravanje odgovarajućeg poticajnog okvira i uklanjanje prepreka obnovi. Jedinstvene kontaktne točke trebale bi biti opremljene za pružanje podrške za obnovu višestambenih zgrada i stambenih prostora u privatnom najmu. Trebala bi se pružiti potpora i lokalnim inicijativama, kao što su programi obnove koje vode građani i programi za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja na razini susjedstva ili općine, jer takvi programi povećavaju sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji, imaju učinak ekonomije razmjera i pružaju rješenja prilagođena lokalnom kontekstu i potrebama.

Amandman  63

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 48.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(48) Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. Ranjiva kućanstva posebno su izložena povećanju cijena energije jer troše veći dio svojeg proračuna na energente. Smanjenjem prekomjernih računa za energiju obnova zgrada može ljude izvući iz energetskog siromaštva i spriječiti ga. Istodobno, obnova zgrada nije besplatna i ključno je osigurati da se nadzire socijalni učinak troškova obnove zgrada, posebno na ranjiva kućanstva. U valu obnove nitko ne bi smio biti zapostavljen i trebao bi se iskoristiti kao prilika za poboljšanje položaja ranjivih kućanstava te bi se trebala osigurati pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. Stoga bi financijski poticaji i druge mjere politike prvenstveno trebali biti usmjereni na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima, a države članice trebale bi poduzeti mjere za sprečavanje deložacija zbog obnove. Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti pruža zajednički okvir i zajedničko razumijevanje sveobuhvatnih politika i ulaganja potrebnih za osiguravanje pravedne tranzicije.	(48) Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. Ranjiva kućanstva posebno su izložena povećanju cijena energije iz fosilnih izvora jer troše veći dio svojeg proračuna na energente. Smanjenjem prekomjernih računa za energiju obnova zgrada može ljude izvući iz energetskog siromaštva i spriječiti ga. Istodobno, obnova zgrada nije besplatna i ključno je osigurati da se nadzire socijalni učinak troškova obnove zgrada, posebno na ranjiva kućanstva. U valu obnove nitko ne bi smio biti zapostavljen i trebao bi se iskoristiti kao prilika za poboljšanje položaja ranjivih kućanstava i kućanstava s niskim prihodima, osoba pogođenih energetskim siromaštvom i osoba koje žive u socijalnim stanovima te bi se trebala osigurati pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. Stoga bi financijski poticaji i druge mjere politike prvenstveno trebali biti usmjereni na ranjiva kućanstva i kućanstva s niskim prihodima, osobe pogođene energetskim siromaštvom, vlasnike nekretnina s niskim dohotkom, starije i umirovljene vlasnike nekretnina i osobe koje žive u socijalnim stanovima, a države članice trebale bi poduzeti mjere za sprečavanje deložacija zbog obnove. Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti pruža zajednički okvir i zajedničko razumijevanje sveobuhvatnih politika i ulaganja potrebnih za osiguravanje pravedne tranzicije.

Amandman  64

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(49) Kako bi se osiguralo da potencijalni kupci ili najmoprimci u ranoj fazi postupka mogu uzeti u obzir energetska svojstva zgrada, zgrade ili samostalne uporabne cjeline koje se nude na prodaju ili najam trebale bi imati energetski certifikat, a razred i pokazatelj energetskih svojstava trebali bi biti navedeni u svim oglasima. Potencijalni kupac ili najmoprimac zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline trebao bi u energetskom certifikatu dobiti točne informacije o energetskim svojstvima zgrade i praktične savjete za poboljšanje tih svojstava. Energetski bi certifikat također trebao pružati informacije o njezinoj potrošnji primarne energije , o njezinoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i o njezinim operativnim emisijama stakleničkih plinova.	(49) Kako bi se osiguralo da potencijalni kupci ili najmoprimci u ranoj fazi postupka mogu uzeti u obzir energetska svojstva zgrada, zgrade ili samostalne uporabne cjeline koje se nude na prodaju ili najam u komercijalne svrhe trebale bi imati energetski certifikat, a razred i pokazatelj energetskih svojstava trebali bi biti navedeni u svim oglasima. Potencijalni kupac ili najmoprimac zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline trebao bi u energetskom certifikatu dobiti točne informacije o energetskim svojstvima zgrade i praktične savjete za poboljšanje tih svojstava. Energetski bi certifikat također trebao pružati informacije o njezinoj potrošnji primarne energije, postojećim financijskim programima Plati koliko uštediš za nekretninu, o njezinoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i o njezinim operativnim emisijama stakleničkih plinova.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  65

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(50) Praćenje fonda zgrada olakšano je dostupnošću podataka prikupljenih s pomoću digitalnih alata, čime se smanjuju administrativni troškovi. Stoga bi trebalo uspostaviti nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima zgrada, a informacije iz tih baza trebalo bi prenijeti Promatračkoj skupini za obnovu zgrada EU-a.	(50) Praćenje fonda zgrada olakšano je dostupnošću podataka prikupljenih s pomoću digitalnih alata, razvojem i maksimizacijom digitalnih tehnologija kako bi se došlo do učinkovitijih, uključivijih, pristupačnijih i održivijih rješenja: ističe da bi se takve tehnologije trebale upotrebljavati kako bi se poboljšala društvena dobrobit građana i da one ne dovode do stvaranja digitalnog nadzora ljudi čime se smanjuju administrativni troškovi. Stoga bi trebalo uspostaviti nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima zgrada, a informacije iz tih baza trebalo bi prenijeti Promatračkoj skupini za obnovu zgrada EU-a.

Amandman  66

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 51.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(51) Zgrade u kojima su smještena javna tijela i zgrade u kojima se često zadržava građanstvo trebale bi svojim odnosom prema okolišu i energiji služiti kao primjer ostalima i stoga bi te zgrade trebalo redovito podvrgavati energetskom certificiranju. Radi boljeg informiranja javnosti o energetskim svojstvima , te bi energetske certifikate trebalo izložiti na vidljivom mjestu, posebno u zgradama određene veličine u kojima su smještena javna tijela odnosno u kojima se često zadržava građanstvo, kao što su vijećnice, škole, trgovine i trgovački centri, supermarketi, restorani, kazališta, banke i hoteli.	(51) Zgrade u kojima su smještena javna tijela i zgrade u kojima se često zadržava građanstvo trebale bi svojim odnosom prema okolišu i energiji služiti kao primjer ostalima i stoga bi te zgrade trebalo redovito podvrgavati energetskom certificiranju. Radi boljeg informiranja javnosti o energetskim svojstvima , te bi energetske certifikate trebalo izložiti na vidljivom mjestu, posebno u zgradama određene veličine u kojima su smještena javna tijela odnosno u kojima se često zadržava građanstvo, kao što su vijećnice, škole, trgovine i trgovački centri, supermarketi, restorani, kazališta, banke i hoteli. Kako bi se osiguralo da javna tijela budu primjer i promiču vidljivost mjera održivosti, trebalo bi nastojati postaviti solarne ploče na javne državne zgrade koje nemaju povijesnu ili kulturnu vrijednost.

Obrazloženje

Vidljivost energetske tranzicije trebala bi se povećati tako da se zgrade javnih tijela učine primjerima.

Amandman  67

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 51.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(51.a) Unija i njezine države članice moraju uzeti u obzir spremnost i stavove šire javnosti za sudjelovanje u obnovi zgrada;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

Amandman  68

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(53) Redovito održavanje i pregled sustava grijanja , ventilacije i klimatizacije putem kvalificiranog osoblja doprinosi održavanju ispravne podešenosti sustava, u skladu sa specifikacijama proizvoda, i na taj način osigurava optimalnu učinkovitost s okolišnog, sigurnosnog i energetskog stajališta. Tijekom vijeka trajanja sustava trebalo bi u redovitim razmacima provoditi neovisne procjene čitavog sustava grijanja , ventilacije i klimatizacije, a posebno prije zamjene ili dogradnje. Da bi se umanjilo administrativno opterećenje vlasnika zgrada i najmoprimaca, države članice bi trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, nastojati objediniti preglede i certificiranje.	(53) Redovito održavanje i pregled sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije te električnih instalacija putem kvalificiranog osoblja doprinosi održavanju ispravne podešenosti sustava, u skladu sa specifikacijama proizvoda, i na taj način osigurava optimalnu učinkovitost s okolišnog, sigurnosnog i energetskog stajališta. Tijekom vijeka trajanja sustava trebalo bi u redovitim razmacima provoditi neovisne procjene čitavog sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije te električnih instalacija, a posebno prije zamjene ili dogradnje, besplatno za najmoprimce, vlasnike s niskim prihodima i sve vlasnike, ne dovodeći u pitanje kriterije dohotka, za nekretninu koja je njihovo glavno boravište. Da bi se umanjilo administrativno opterećenje vlasnika zgrada i najmoprimaca, države članice bi trebale, u mjeri u kojoj je to moguće, nastojati objediniti preglede i certificiranje.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Energetsko siromaštvo i visoki troškovi obnove, posebno za ranjive skupine, važno su pitanje na koje bi trebalo dosljedno odgovoriti u cijeloj Direktivi. Redovito održavanje, pregledi i neovisne procjene električnih sustava osiguravaju optimalnu učinkovitost s okolišnog, sigurnosnog i energetskog stajališta.

Amandman  69

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(53.a) Loša ventilacija u zatvorenim prostorima povezana je s povećanim prijenosom infekcija dišnog sustava kao što su gripa, tuberkuloza i infekcije rinovirusima. Slično tome, prijenos virusa SARS-CoV-2 posebno je učinkovit u zatvorenim prostorima. Stoga je kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima ključna za sprečavanje širenja bolesti koje se prenose zrakom. Sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije mogu osigurati dobru kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima i smanjiti prijenos bolesti u zatvorenim interijerima povećanjem brzine izmjene zraka, smanjenjem recirkulacije zraka i povećanjem upotrebe vanjskog zraka te upotrebom odgovarajućih vrsta filtra.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta. Izmjenom se podupiru zahtjevi u pogledu ventilacije, kako su već utvrđeni u staroj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

Amandman  70

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(54) Zajednički pristup energetskom certificiranju zgrada , putovnice za obnovu, pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije i pregled sustava grijanja i klimatizacije, koje provode kvalificirani ili ovlašteni stručnjaci čija je neovisnost zajamčena na temelju objektivnih kriterija, stvaraju ravnopravnije uvjete u pogledu napora za uštedu energije u sektoru zgrada koji se poduzimaju u državama članicama, a za potencijalne vlasnike i korisnike uvesti transparentnost na tržište nekretnina Unije po pitanju energetskih svojstava. Kako bi se osigurala kvaliteta energetskih certifikata , putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i pregleda sustava grijanja i klimatizacije u čitavoj Uniji, trebalo bi uspostaviti neovisni kontrolni mehanizam u svim državama članicama.	(54) Zajednički pristup energetskom certificiranju zgrada, putovnice za obnovu, pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije i pregled sustava grijanja, ventilacije, klimatizacije i električnih instalacija koje provode kvalificirani ili ovlašteni stručnjaci čija je neovisnost zajamčena na temelju objektivnih kriterija, stvaraju ravnopravnije uvjete u pogledu napora za uštedu energije u sektoru zgrada koji se poduzimaju u državama članicama, a za potencijalne vlasnike i korisnike uvesti transparentnost na tržište nekretnina Unije po pitanju energetskih svojstava. Kako bi se osigurala kvaliteta energetskih certifikata , putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i pregleda sustava grijanja i klimatizacije u čitavoj Uniji, trebalo bi uspostaviti neovisni kontrolni mehanizam u svim državama članicama.

Obrazloženje

Pregledi moraju obuhvaćati i električne instalacije kako bi se poboljšala energetska učinkovitost u skladu s dostupnim standardom (IEC/HD 60364-8-1:2019). Ventilacija je obuhvaćena člankom 20., ali se ne navodi u ovoj uvodnoj izjavi.

Amandman  71

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(57) Kako bi promicala cilj poboljšanja energetskih svojstava zgrada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu prilagodbe određenih dijelova općeg okvira iz Priloga I. tehničkom napretku, u pogledu uspostave metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava , u pogledu prilagodbe pragova za zgrade s nultim emisijama i metodologije izračuna potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, u pogledu uspostave zajedničkog europskog okvira za putovnice za obnovu i u pogledu sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka , te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.41 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata .	(57) Kako bi promicala cilj poboljšanja energetskih svojstava zgrada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu prilagodbe određenih dijelova općeg okvira iz Priloga I. tehničkom napretku, u pogledu uspostave metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava , u pogledu prilagodbe pragova za zgrade s nultim emisijama i metodologije izračuna potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, u pogledu uspostave zajedničkog europskog okvira za putovnice za obnovu, u pogledu sustava Unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije te odobravanja standarda financijskih programa Plati koliko uštediš. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka , te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.41 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata .
__________________	__________________
41 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.	41 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

 

Amandman  72

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(58) Kako bi se osigurala učinkovita provedba odredaba utvrđenih u ovoj Direktivi, Komisija podupire države članice s pomoću različitih alata, kao što je Instrument za tehničku potporu42 kojim se osigurava prilagođeno tehničko stručno znanje za osmišljavanje i provedbu reformi, uključujući one usmjerene na povećanje godišnje stope energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada do 2030. i poticanje dubinskih energetskih obnova. Tehnička potpora odnosi se, na primjer, na jačanje administrativnih kapaciteta, potporu razvoju i provedbi politika te razmjenu relevantnih najboljih praksi.	(58) Kako bi se osigurala učinkovita provedba odredaba utvrđenih u ovoj Direktivi, Komisija podupire države članice s pomoću različitih alata, kao što je Instrument za tehničku potporu42 kojim se osigurava prilagođeno tehničko stručno znanje za osmišljavanje i provedbu reformi, uključujući one usmjerene na povećanje godišnje stope energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada na najmanje 3 % od 2025. i poticanje dubinskih energetskih obnova. Tehnička potpora odnosi se, na primjer, na jačanje administrativnih kapaciteta, potporu razvoju i provedbi politika te razmjenu relevantnih najboljih praksi. Države članice trebale bi osigurati dostupnost tehničke potpore za kućanstva s niskim prihodima.
__________________	__________________
42 Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).	42 Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).

Obrazloženje

Kako bi se održao korak s dugoročnim ciljem postizanja nulte neto stope emisija 2050. u EU-u, građevinski sektor mora biti ambiciozniji i povećati godišnje stope obnove za najmanje 3 %.

Amandman  73

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ova Direktiva promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada u Uniji, s ciljem da se do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime i troškovnu učinkovitost.	1. Ova Direktiva promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada u Uniji, s ciljem da se najkasnije do 2050. uspostavi pametniji i održiviji fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime, kvalitetu unutarnjeg okruženja, socioekonomski učinak i troškovnu učinkovitost.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  74

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. − točka f

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(f) nacionalnih planova za obnovu zgrada;	(f) nacionalnih planova za obnovu zgrada za javne i privatne zgrade koji bi trebali sadržavati mjere za kružnost kojima se poboljšavaju glavne komponente zgrada kao što su fasade i krov;

 

Amandman  75

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(fa) postupnog ukidanja tehničkih sustava zgrade na fosilna goriva;

Amandman  76

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(g) infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama i uz njih; i	(g) infrastrukture za održivu i aktivnu mobilnost u zgradama i uz njih; i

Amandman  77

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ha) pametnih i održivih zgrada za postizanje ciljeva digitalne i održive tranzicije;

Amandman  78

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2. – točka ka (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ka) minimalnih zahtjeva za elektroenergetske mreže kako bi se osigurali učinkovitost i kapacitet za učinkovitu provedbu mjera obnove zgrada.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  79

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. „zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., u kojoj se vrlo mala količina energije koja je ipak potrebna u potpunosti pokriva energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu same zgrade, energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] ili energijom iz sustava daljinskoga grijanja i hlađenja, u skladu sa zahtjevima iz Priloga III.;	2. „zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., u kojoj se vrlo mala količina energije koja je ipak potrebna u potpunosti pokriva energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi ili skladišti u krugu same zgrade, energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora], ili obnovljivom energijom i otpadnom toplinom iz učinkovitog sustava daljinskoga grijanja i hlađenja ili podredno energijom iz distribuiranih obnovljivih izvora energije temeljenih na mreži certificiranih u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora], u skladu sa zahtjevima iz Priloga III.;

Amandman  80

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. „zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima utvrđenima u skladu s Prilogom I. , koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2., te u kojoj se ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u blizini zgrade;	3. „zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima utvrđenima u skladu s Prilogom I., koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2., te u kojoj se ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade, u blizini zgrade ili energijom iz sustava daljinskoga grijanja i hlađenja u skladu sa zahtjevima iz Priloga III. ili podredno iz mreže certificirane u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] ili energijom koja se skladišti u krugu zgrade;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  81

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. „minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila prema kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava u okviru opsežnog plana obnove za fond zgrada ili u određenoj pokretačkoj točki povezanoj s tržištem (prodaja ili najam), u određenom razdoblju ili do određenog datuma, čime se pokreće obnova postojećih zgrada;	4. „minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila prema kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava u okviru opsežnog plana obnove za fond zgrada ili u određenoj pokretačkoj točki povezanoj s tržištem (prodaja ili najam), u određenom razdoblju ili do određenog datuma, čime se pokreće obnova postojećih zgrada u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kako je utvrđeno u [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];

Amandman  82

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4.a „Novi europski Bauhaus” znači povezivanje vala obnove kao preliminarne faze, iskorištavanje inovativnih rješenja koja projekt nudi za sveobuhvatnu obnovu našeg fonda zgrada, nadilaženje ciljeva energetske učinkovitosti, pristupačnosti i sigurnosti, postizanje prave sveobuhvatne i kvalitetne obnove fonda zgrada koja uzima u obzir specifičan kontekst zgrade i njezina susjedstva kroz poštovanje načela održivosti, estetike i uključivosti;

Amandman  83

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. „tehnički sustav zgrade” znači tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, grijanje potrošne vode , ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i kontrolu zgrade, proizvodnju i pohranu energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora;	6. „tehnički sustav zgrade” znači tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, kakvoću zraka u zatvorenom prostoru, grijanje potrošne vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i kontrolu zgrade, zaštitu od sunca, električne instalacije, nadzor električnih instalacija, postaje za dvosmjerno punjenje električnih vozila, ako je ekonomski izvedivo, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, uključujući krovne solarne panele, pohranu, energiju iz obnovljivih izvora proizvedene u blizini zgrade koja se može upotrebljavati u krugu zgrade na temelju namjenskog priključka na izvor proizvodnje energije, sustav iskorištavanja otpadne topline ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  84

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
8. „energetska svojstva zgrade” znači količina energije utvrđena na temelju izračuna ili očitanja brojila potrebna da se zadovolje energetske potrebe povezane s uobičajenim korištenjem zgrade, što uključuje, među ostalim, energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu;	8. „energetska svojstva zgrade” znači količina energije utvrđena na temelju izračuna ili očitanja brojila potrebna da se zadovolje energetske potrebe povezane s uobičajenim korištenjem zgrade, što uključuje, među ostalim, energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu te tehničke sustave zgrada;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  85

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	9.a „očitanje količine potrošene energije” znači mjerenje potrošnje energije s pomoću odgovarajućeg uređaja, brojila, mjerača snage, uređaja za mjerenje i praćenje snage ili brojila električne energije;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

 

Amandman  86

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
11. „faktor primarne energije iz obnovljivih izvora” znači primarna energija iz obnovljivih izvora u okrugu zgrade, u blizini zgrade ili daleko od zgrade koja se isporučuje putem određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, podijeljeno s isporučenom energijom;	11. „faktor primarne energije iz obnovljivih izvora” znači primarna energija iz obnovljivih izvora u okrugu zgrade, u blizini zgrade ili daleko od zgrade koja se isporučuje putem određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, podijeljeno s isporučenom energijom, uključujući krovne solarne ploče;

Amandman  87

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
13. „energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, sunčeva energija (toplinska i fotonaponska) , i geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke, valova i druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi;	13. „energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora kako je definirana u Direktivi (EU) ... [izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora];

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  88

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
18. „putovnica za obnovu” znači dokument koji sadržava prilagođeni plan za obnovu određene zgrade u nekoliko koraka, čime će se znatno poboljšati energetska svojstva te zgrade;	18. „putovnica za obnovu” znači dokument koji sadržava prilagođeni plan za obnovu određene zgrade u jednom ili nekoliko koraka, čime će se znatno poboljšati energetska svojstva i kakvoća unutarnjeg okruženja te zgrade;

Amandman  89

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 19. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
19. „dubinska obnova” znači obnova kojom zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade postaje	19. „dubinska obnova” znači obnova usmjerena na sljedeće osnovne komponente: izolaciju zidova, krova i poda, zamjenu vanjske stolarije, zrakonepropusnost, paropropusnost, rješavanje toplinskih mostova, sustave za ventilaciju i grijanje/hlađenje te automatizaciju zgrade. Takvim bi se postupcima osigurala zdrava kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima, okoliš bez patogenih mikroorganizama i ugodni uvjeti za stanare ljeti i zimi s transparentnim informacijskim alatima kojima korisnik zgrada procjenjuje njihovu stvarnu energetsku učinkovitost:

Amandman  90

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 19. − podtočka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) zgrada gotovo nulte energije (do 1. siječnja 2030.);	(a) zgrada gotovo nulte energije (do 1. siječnja 2028.);

Amandman  91

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 19. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) zgrada s nultim emisijama (od 1. siječnja 2030.);	(b) zgrada s nultim emisijama (od 1. siječnja 2028.);

 

Amandman  92

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 19. − podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) poboljšava se sveukupna kvaliteta unutarnjeg okruženja i osigurava zdrava kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima, okoliš bez patogenih mikroorganizama i ugodni uvjeti za stanare ljeti i zimi, pri čemu se posebna pozornost posvećuje toplinskoj zaštiti zgrada ljeti;

Amandman  93

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
20. „postupna dubinska obnova” znači dubinska obnova koja se provodi u nekoliko koraka, prema koracima utvrđenima u putovnici za obnovu u skladu s člankom 10.;	20. „postupna dubinska obnova” znači dubinska obnova koja se provodi u nekoliko koraka, prema koracima utvrđenima u putovnici za obnovu u skladu s člankom 10. i može uključivati hibridne dizalice topline ako nije dostupno drugo izvedivo rješenje bez fosilnih goriva;

Amandman  94

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	20.a „dubinska obnova u jednom koraku” znači dubinska obnova koja se provodi u jednom koraku u skladu s ciljevima utvrđenima u putovnici za obnovu u skladu s člankom 10. i pravilno vođenom detaljnom projektu za zgradu;

Amandman  95

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 21. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice mogu odabrati primjenu opcije (a) ili (b);	Države članice mogu odabrati primjenu opcije (a) ili (b) ili obje opcije;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  96

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
23. „emisije stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa” znači ukupne emisije stakleničkih plinova povezane sa svim fazama životnog ciklusa određene zgrade, od „kolijevke” (vađenja sirovina koje se upotrebljavaju za izgradnju zgrade), preko proizvodnje i obrade materijala te operativne faze zgrade, do „groba” (razgradnje zgrade te ponovne uporabe, recikliranja ili druge vrste oporabe i odlaganja materijala);	23. „emisije stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa” znači ukupne emisije stakleničkih plinova povezane sa svim fazama životnog ciklusa određene zgrade, materijalima korištenima na parkirališnim mjestima u krugu zgrade ili izvan kruga zgrade, uključujući koristi od ponovne uporabe i recikliranja pri kraju životnog vijeka, od „kolijevke” (vađenja sirovina koje se upotrebljavaju za izgradnju zgrade), preko proizvodnje i obrade materijala te operativne faze zgrade, do „kraja životnog vijeka” (razgradnje zgrade te ponovne uporabe, recikliranja ili druge vrste oporabe i odlaganja materijala);

Amandman  97

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 24.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
24. „potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa” znači pokazatelj koji kvantificira doprinos određene zgrade globalnom zagrijavanju tijekom njezina cijelog životnog ciklusa;	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  98

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 26.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
26. „energetsko siromaštvo” znači energetsko siromaštvo kako je definirano u članku 2. točki 48.	26. „energetsko siromaštvo” znači energetsko siromaštvo kako je utvrđeno u [preinaci Direktive o energetskoj učinkovitosti];

Amandman  99

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 26.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	26.a „kvaliteta unutarnjeg okruženja” znači skup parametara, uključujući kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, toplinsku ugodnost, osvjetljenje, vlažnost i akustiku, za poboljšanje zdravlja i dobrobiti stanara kako je opisano u normi EN 16798-1 i normi EN 16516 te standardiziranim metodama testiranja na licu mjesta ako su dostupne kako bi se osigurali zdravi unutarnji klimatski uvjeti;

Amandman  100

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 27.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
27. „ranjiva kućanstva” znači kućanstva u energetskom siromaštvu ili kućanstva, uključujući ona s nižim srednjim dohotkom, koja su posebno izložena visokim troškovima energije i nemaju sredstava za obnovu zgrade u kojoj žive;	27. „ranjiva kućanstva” znači kućanstva kojima prijeti energetsko siromaštvo ili kućanstva, uključujući ona s nižim srednjim dohotkom, koja su posebno izložena visokim troškovima energije i nemaju sredstava za obnovu zgrade u kojoj žive u skladu s pokazateljima iz članka 8. stavka 3. [preinake Direktive o energetskoj učinkovitosti];

Amandman  101

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	27.a „prirodna rješenja” znači cjelovito jačanje, u skladu s uvodnom izjavom 8., dobre uporabe i prilagodbe javnog prostora koji okružuje zgrade.

Amandman  102

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 29.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
29. „energetski certifikat” znači certifikat koji priznaje država članica odnosno pravna osoba koju je odredila država članica i iz kojega su vidljiva energetska svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunana u skladu s metodologijom usvojenom u skladu s člankom 4.;	29. „energetski certifikat” znači certifikat koji priznaje država članica odnosno pravna osoba koju je odredila država članica i iz kojega su vidljiva energetska svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunana u skladu s metodologijom usvojenom u skladu s člankom 4. kao i s preporukama za poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje potencijala globalnog zagrijavanja;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  103

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 31. – podtočka a – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
iii. troškove održavanja i operativne troškove, uključujući troškove energije, uzimajući u obzir troškove emisijskih jedinica stakleničkih plinova;	iii. troškove održavanja i operativne troškove, uključujući troškove energije tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, uzimajući u obzir troškove emisijskih jedinica stakleničkih plinova kao i troškove povezane s materijalima i postupcima potrebnim za održavanje zgrade tijekom uporabe, npr. za obnove;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  104

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 31. − podtočka a – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
iv. vanjske učinke upotrebe energije na okoliš i zdravlje;	iv. vanjske učinke upotrebe energije na okoliš i zdravlje i troškove ispunjavanja zahtjeva za ostvarivanje kvalitete unutarnjeg okruženja;

Obrazloženje

Potrebno za internu logiku teksta.

Amandman  105

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 31. − podtočka a – podtočka v.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
v. prema potrebi zaradu od proizvedene energije u krugu zgrade;	v. prema potrebi zaradu od proizvedene energije u krugu zgrade i uštedu koja se ostvaruje ispunjavanjem zahtjeva za ostvarivanje kvalitete unutarnjeg okruženja;

Obrazloženje

Potrebno za internu logiku teksta.

Amandman  106

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 36.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	36.a „digitalno povezano mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje koje može slati i primati informacije u stvarnom vremenu, dvosmjerno komunicirati s električnom mrežom i električnim vozilom te koje se može daljinski pratiti i kontrolirati, uključujući pokretanje i zaustavljanje sesije punjenja i mjerenje tokova električne energije;

Obrazloženje

Izmjena potrebna kako bi se uskladile definicije iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada, Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva i Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Amandman  107

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 37.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
37. „digitalni dnevnik zgrade” znači zajednički repozitorij svih relevantnih podataka o zgradi, uključujući podatke povezane s energetskim svojstvima kao što su energetski certifikati, putovnice za obnovu i pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije, koji olakšava informirano donošenje odluka i razmjenu informacija u građevinskom sektoru te među vlasnicima i korisnicima zgrada, financijskim institucijama i javnim tijelima;	37. „digitalni dnevnik zgrade” znači zajednički repozitorij svih relevantnih podataka o zgradi, uključujući podatke povezane s kvalitetom unutarnjeg okruženja, energetskim svojstvima kao što su energetski certifikati, putovnice za obnovu i pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije, koji olakšava informirano donošenje odluka i razmjenu informacija u građevinskom sektoru te među vlasnicima i korisnicima zgrada, financijskim institucijama i javnim tijelima;

Amandman  108

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 37.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	37.a „parkiralište za bicikle” znači mjesto namijenjeno za jedan bicikl;

Amandman  109

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 40. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
40. „generator topline” znači dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu za namjene utvrđene u Prilogu I., primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:	40. „generator topline” znači dio sustava grijanja koji proizvodi ili hvata korisnu toplinu za namjene utvrđene u Prilogu I., primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  110

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 40. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) izvlačenjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline;	(c) izvlačenjem topline iz okoline i iz zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, iz zraka, među ostalim, odsisnog zraka ili vode uključujući otpadne vode i sanitarne tople vode ili tla kao izvora topline među ostalim i s pomoću dizalice topline;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  111

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 40.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	40.a „električne instalacije” znači sustav koji se sastoji od svih fiksnih komponenata, kao što su sklopne ploče, kabeli, sustavi uzemljenja, utičnice, prekidači i oprema za rasvjetu, čija je svrha isporuka električne energije do svih mjesta korištenja u zgradi ili prijenos električne energije proizvedene u krugu zgrade;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  112

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 40.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	40.b „povrat otpadne topline” znači uređaj ili sustav za izvlačenje i prijenos energije u unutrašnjosti zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina koji omogućava uporabu te energije;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  113

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 41.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	41.a „Financijski program „Plati koliko uštediš” znači program zajmova namijenjen isključivo poboljšanju energetske učinkovitosti kojim se jamči da troškovi otplate zajma ne premašuju uštedu energije na mjesečnoj ili godišnjoj razini radi osiguravanja i olakšavanja provedbe Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća („Europski zakon o klimi”);

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  114

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 42.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	42.a „dizalica topline” znači uređaj, naprava ili postrojenje koje prenosi toplinu od/do izvora/ponora kao što su zrak, voda ili tlo do ili iz zgrada radi grijanja ili hlađenja prostora ili grijanja vode za kućanstva;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

Amandman  115

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 49. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
49. „energija iz obnovljivih izvora proizvedena u blizini” znači energija iz obnovljivih izvora proizvedena na lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti od zgrade koja se procjenjuje, uz ispunjavanje svih sljedećih uvjeta:	49. „energija iz obnovljivih izvora proizvedena u blizini” znači energija iz obnovljivih izvora proizvedena na lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti od zgrade koja se procjenjuje, među ostalim krovnim solarnim pločama, uz ispunjavanje svih sljedećih uvjeta:

Amandman  116

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 50.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
50. „usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada” znači usluge kao što su grijanje, hlađenje, ventilacija, grijanje potrošne vode, rasvjeta i druge čija se potrošnja energije uzima u obzir u energetskim svojstvima zgrada;	50. „usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada” znači usluge čiji je cilj poboljšati optimizaciju upotrebe sustava kao što su grijanje, hlađenje, ventilacija, grijanje potrošne vode, rasvjeta i druge čije se poboljšanje potrošnje energije uzima u obzir u energetskim svojstvima zgrada;

Amandman  117

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. − točka 53.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
53. „vlastita upotreba” odnosi se na dio energije iz obnovljivih izvora proizvedene u krugu zgrade ili u blizini koji se koristi u tehničkim sustavima u krugu zgrade za usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada;	53. „vlastita upotreba” odnosi se na dio energije iz obnovljivih izvora proizvedene u krugu zgrade ili u blizini koji se koristi u tehničkim sustavima u krugu zgrade za usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada, uključujući krovne solarne ploče;

Amandman  118

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 57.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	57.a „mjere kružnosti” znači mjere za smanjenje potrebe za neobrađenim sirovinama i vađenja neobrađenih sirovina smanjenjem potražnje za novim materijalima, preobrazbom, popravkom, ponovnom upotrebom, prenamjenom i recikliranjem rabljenih materijala i produženjem vijeka trajanja proizvoda i zgrada.

Amandman  119

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaka država članica utvrđuje nacionalni plan obnove zgrada za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama .	Svaka država članica utvrđuje nacionalni plan obnove zgrada kako bi poduprla postizanje godišnje stope temeljite obnove, uključujući postupnu temeljitu obnovu, od najmanje 2,5 % godišnje ili u prosjeku godišnje, u skladu s komunikacijom Komisije od 14. listopada 2020. pod naslovom „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” o valu obnove* za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama i, ako je to tehnički izvedivo, pozitivne energetske zgrade na troškovno optimalan način. U planu obnove zgrada navode se viši ciljevi za svako sljedeće uzastopno razdoblje unutar vremenskog okvira plana, na temelju povećanog gospodarskog kapaciteta za temeljitu obnovu, s ciljem prosječne stope dubinske obnove od 3 % ili više za razdoblje do 2050. Takvim se planom jamči da su obnove stambenih zgrada niske ekonomske vrijednosti cjenovno pristupačne, na primjer tako da ne premašuju polovinu vrijednosti zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za kućanstva koja stanuju u tim zgradama. Prije izrade nacionalnog plana svaka država članica provodi reviziju fonda zgrada, uključujući emisije stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost i druge okolišne parametre;
	__________________
	*COM 2020/662 final.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  120

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaki plan obnove zgrada mora obuhvaćati:	Svaki plan obnove zgrada mora se uskladiti s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kako je definirano Uredbom (EU) 2018/1999 i predviđeno Direktivom [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti], i mora obuhvaćati:

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  121

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. − podstavak 2. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) pregled provedenih i planiranih politika i mjera za potporu provedbi plana u skladu s točkom (b); i	(c) pregled provedenih i planiranih politika i mjera za potporu provedbi plana u skladu s točkom (b), uključujući mjere za smanjenje ukupnog ekološkog otiska komponenata zgrada i promicanje uporabe održivih, sekundarnih, lokalnih građevinskih proizvoda i proizvoda za obnovu i

Amandman  122

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. − podstavak 2. − točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) nacrt potreba za ulaganjima za provedbu plana obnove zgrada; izvora i mjera financiranja te administrativnih resursa za obnovu zgrada.	(d) nacrt potreba za ulaganjima za provedbu cjelovitog plana obnove zgrada; izvora i mjera financiranja za sve vrste zgrada u nacionalnom planu i primijenjenih financijskih modela, posebno ako su uključeni gospodarski subjekti, te administrativnih resursa za obnovu zgrada.

Amandman  123

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) minimalne zahtjeve za električne mreže kako bi se osigurala učinkovitost i kapacitet za učinkovitu provedbu mjera obnove zgrada;

Amandman  124

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 2. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(db) detaljan pregled ukupnog udjela, broja i lokacije nenastanjenih zgrada i praznih nekretnina u zgradama zajedničkog vlasništva i nacrt nacionalne strategije za potpuno sudjelovanje vlasnika takvih nekretnina u mjerama obnove zgrada.

Amandman  125

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 2. − točka dc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(dc) prekvalifikaciju i usavršavanje radnika, posebno na radnim mjestima povezanima s obnovom zgrada, uključujući održive tehnike rada;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  126

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. − podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Plan iz točke (b) mora sadržavati nacionalne ciljeve za 2030., 2040. i 2050. u pogledu godišnje stope energetske obnove, potrošnje primarne i konačne energije u nacionalnom fondu zgrada te smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova iz nacionalnog fonda zgrada; posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama do 2040. i 2050. od onih na temelju članka 9. stavka 1., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama; procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi utemeljenu na dokazima; procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi utemeljenu na dokazima te procjene doprinosa plana obnove zgrada postizanju obvezujućih nacionalnih ciljeva predmetne države članice u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Uredbom (EU) .../... [revidirana Uredba o raspodjeli tereta], Unijinih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti], Unijinih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora, uključujući okvirni cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] te Unijinog klimatskog cilja za 2030. i cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119.	Plan iz točke (b) mora sadržavati nacionalne ciljeve za 2030., 2040. i 2050. u pogledu godišnje stope energetske obnove, potrošnje primarne i konačne energije u nacionalnom fondu zgrada te smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova iz nacionalnog fonda zgrada, udio obnovljive energije, postupno ukidanje financijske potpore za fosilna goriva za grijanje do 2024.; posebne ključne etape za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama do 2040. i 2050. od onih na temelju članka 9. stavka 1., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama; procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi utemeljenu na dokazima; primjerice koristi povezane sa zdravljem i kvalitetom zraka u zatvorenim prostorima; procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi utemeljenu na dokazima te procjene doprinosa plana obnove zgrada postizanju obvezujućih nacionalnih ciljeva predmetne države članice u pogledu emisija stakleničkih plinova u skladu s Uredbom (EU) .../... [revidirana Uredba o raspodjeli tereta], Unijinih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti u skladu s Direktivom (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti], Unijinih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora, uključujući okvirni cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] te Unijinog klimatskog cilja za 2030. i cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119. Planom iz točke (b) utvrđuju se i nacionalni ciljevi za izradu parkirnih mjesta za bicikle.

Amandman  127

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – podstavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Plan mora sadržavati pregled pokazatelja kvalitete zraka za zone i aglomeracije, uključujući kartu na kojoj su različitim bojama naznačene zone i aglomeracije u kojima upotreba određenih vrsta obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju ili kogeneraciji može stvoriti nerazmjerne troškove kako bi se osiguralo da koncentracija čestica PM 2,5 u zraku ne prelazi ciljnu vrijednost utvrđenu Direktivom 2008/50/EZ o kvaliteti zraka.

Obrazloženje

Osiguravanje sinergija i usklađenosti s pravnom stečevinom u području okoliša u pogledu kvalitete zraka te primjenjivost na tablicu u Prilogu II.

Amandman  128

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4. − podstavak 1. − točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) jesu li planom propisno u obzir uzeti ciljevi Direktive 2008/50/EZ te osigurava li se usklađenost s predmetnim zakonodavstvom i visoka razina zaštite okoliša i ljudskog zdravlja;

Amandman  129

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4. − podstavak 1. − točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) jesu li dovoljno razmotreni i analizirani obnovljivi izvori energije za grijanje i hlađenje;

Amandman  130

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 4. − podstavak 1. − točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) uvjeti u okviru funkcionalnih programa financiranja obnove primjereni su za provedbu nacionalnog cilja ublažavanja energetskog siromaštva i za uspješno uključivanje energetski siromašnih i ranjivih potrošača tako da nitko ne bude zapostavljen;

Amandman  131

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Svaka država članica svakih pet godina Komisiji dostavlja svoj plan obnove zgrada koristeći se predloškom iz Priloga II. Svaka država članica dostavlja svoj plan obnove zgrada kao dio svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 te, ako država članica dostavlja ažuriranu verziju, kao dio ažurirane verzije iz članka 14. te uredbe. Odstupajući od članka 3. stavka 1. i članka 14. stavka 2. te uredbe, države članice Komisiji dostavljaju prvi plan obnove zgrada do 30. lipnja 2025.	6. Svaka država članica svakih pet godina Komisiji dostavlja svoj plan obnove zgrada koristeći se predloškom iz Priloga II. Svaka država članica dostavlja svoj plan obnove zgrada kao dio svojeg integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 te, ako država članica dostavlja ažuriranu verziju, kao dio ažurirane verzije iz članka 14. te uredbe. Odstupajući od članka 3. stavka 1. i članka 14. stavka 2. te uredbe, države članice Komisiji dostavljaju plan obnove zgrada do 30. lipnja 2025. Države članice osiguravaju usklađenost i integraciju svojih planova obnove zgrada s financijskim sredstvima Unije za obnovu koja će primiti od stupanja na snagu ove Direktive do službenog podnošenja plana.

Amandman  132

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Svaka država članica svojem sljedećem konačnom planu obnove zgrada prilaže pojedinosti o provedbi svoje najnovije dugoročne strategije obnove ili plana obnove zgrada . Svaka država članica treba navesti je li postigla svoje nacionalne ciljeve.	7. Svaka država članica svojem sljedećem konačnom planu obnove zgrada prilaže pojedinosti o provedbi svoje najnovije dugoročne strategije obnove ili plana obnove zgrada. Svaka država članica treba navesti je li postigla svoje nacionalne ciljeve i koje su korektivne mjere predviđene u slučaju slabih rezultata.

Amandman  133

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7.a Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale provedbu mjera uključenih u planove obnove zgrada, predviđajući odgovarajuće mehanizme praćenja i kazne, u skladu s člankom 31.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  134

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8.a Komisija uspostavlja europsko partnerstvo za prelazak na čistu energiju u sektoru zgrada okupljanjem ključnih dionika na uključiv i reprezentativan način. Partnerstvo omogućuje dijaloge o klimi i potiče izradu plana za energetsku tranziciju u predmetnom sektoru kako bi se utvrdile dostupne mjere i tehnološke mogućnosti za poboljšanje energetskih svojstava i unutarnjih klimatskih uvjeta zgrada te smanjile emisije stakleničkih plinova zgrada. Tim bi se planom moglo znatno pomoći sektoru u planiranju potrebnih ulaganja za ostvarivanje ciljeva ove Direktive i Plana za postizanje klimatskog cilja EU-a;

Amandman  135

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice primjenjuju metodologiju za izračunavanje energetskih svojstava zgrada u skladu sa zajedničkim općim okvirom utvrđenim u Prilogu I.	Države članice primjenjuju metodologiju za izračunavanje energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrade koji čine dio ovojnice zgrade, u skladu sa zajedničkim općim okvirom utvrđenim u Prilogu I.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  136

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji, ako se zamijene ili naknadno ugrade, imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina.	Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji, ako se zamijene ili naknadno ugrade, imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina. Energetska učinkovitost dijelova zgrada izračunava se u skladu s metodologijom iz članka 4.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  137

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale utvrđivanje minimalnih i referentnih zahtjeva energetskih svojstava za sustave zgrade koji imaju znatan utjecaj na energetska svojstva zgrade pri njihovoj zamjeni ili modernizaciji, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  138

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U okviru tih zahtjeva uzimaju se u obzir opći unutarnji klimatski uvjeti, kako bi se izbjegli mogući negativni učinci, npr. nedostatno prozračivanje, kao i lokalni uvjeti, namjena i starost zgrade.	U okviru tih zahtjeva uzima se u obzir potreba da se osiguraju primjereni unutarnji klimatski uvjeti temeljeni na optimalnim razinama kvalitete unutarnjeg okruženja kako bi se osigurali zdrava unutarnja klima i zdravo unutarnje okruženje te izbjegli mogući negativni učinci nastali zbog nedostatnog prozračivanja, nedostatka dnevnog svjetla, pregrijavanja, buke, vlage kao i lokalni uvjeti, namjena i starost zgrade.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  139

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 3. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili kulturne ili povijesne vrijednosti koje predstavljaju europsku kulturu, identitet i vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled i ako su se razmotrile alternative te se zahtjevi mogu ispuniti samo vrlo nerazmjernim mjerama, uzimajući u obzir ekološke ambicije;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  140

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskim energetskim potrebama te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;	(b) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice, skladišta i nestambene poljoprivredne i servisne zgrade s niskim energetskim potrebama i potrebama grijanja ili hlađenja, infrastrukturni objekti za opskrbu, kao što su distribucijske transformatorske stanice, trafostanice SN/NN, postrojenja za regulaciju tlaka, željeznički objekti te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  141

 

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice osiguravaju da se potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava u skladu s Prilogom III. i objavljuje putem energetskog certifikata zgrade:	(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)

Amandman  142

 

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) od 1. siječnja 2030., za sve nove zgrade.	(b) od 1. siječnja 2029., za sve nove zgrade i velike obnove (uključujući postupne) javnih zgrada i javnih projekata i zgrada s korisnom podnom površinom većom od 2 000 kvadratnih metara;

Amandman  143

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Ulagački projekti za nove zgrade uzimaju u obzir tehničku, ekološku i gospodarsku izvedivost alternativnih visokoučinkovitih instalacija i sustava za:
	(a) decentraliziranu proizvodnju i potrošnju energije iz obnovljivih izvora;
	(b) visokoučinkovitu kogeneraciju toplinske i električne energije;
	(c) centralno ili lokalno grijanje i hlađenje, uključujući potpuno ili djelomično korištenje obnovljive energije;
	(d) toplinske crpke;
	(e) centralizirano grijanje ili hlađenje, postavljeno vodoravno preko svakog poda;
	(f) vruću voda u kućanstvu.

Amandman  144

 

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. kao dopunu ovoj Direktivi kako bi se Prilog III. prilagodio tehnološkom napretku i inovacijama, kako bi se utvrdili prilagođeni maksimalni pragovi energetskih svojstava u Prilogu III. za obnovljene zgrade te kako bi se maksimalni pragovi energetskih svojstava prilagodili za zgrade s nultim emisijama.	3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 29. kao dopunu ovoj Direktivi kako bi se Prilog III. prilagodio tehnološkom napretku i inovacijama, kako bi se utvrdili minimalni standardi za kvalitetu unutarnjeg okruženja primjenjivi na zgrade s nultim emisijama, kako bi se utvrdili prilagođeni maksimalni pragovi energetskih svojstava u Prilogu III. za obnovljene zgrade kako bi se utvrdili niži maksimalni pragovi energetskih svojstava za zgrade s nultim emisijama.

Amandman  145

 

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Nakon stupanja na snagu revizije Uredbe o građevnim proizvodima (2019/1020), a najkasnije do 31. prosinca 2028., Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 29. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem metodologije na razini Unije za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom cijelog životnog ciklusa, razvijene u uključivom postupku s dionicima i utemeljene na okviru LEVELs prema normi EN 15978, kao i planu za emisije ugljika tijekom čitavog životnog vijeka za cijeli EU i popisu materijala.
	Najkasnije pet godina nakon donošenja ovog delegiranog akta države članice uvode maksimalna ograničenja ukupnog kumulativnog potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa koja su dopuštena u novim zgradama. Na temelju toga Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 29. kako bi utvrdila ciljeve za kumulativni potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, uključujući ugrađeni ugljik za nove zgrade.
	Komisija izdaje smjernice, razmjenjuje dokaze o postojećim nacionalnim politikama i pruža tehničku potporu državama članicama na zahtjev kako bi se utvrdile odgovarajuće nacionalne referentne vrijednosti.

Amandman  146

 

Prijedlog direktive

Članak 7. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Kad je riječ o novim zgradama, države članice uzimaju u obzir pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću i pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Države članice rješavaju i pitanje uklanjanja ugljika povezanog sa skladištenjem ugljika u ili na zgradama.	4. Države članice uzimaju u obzir činjenicu da u novim zgradama osiguravaju visoku kvalitetu unutarnjeg okruženja, optimalne razine kvalitete unutarnjeg okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama, među ostalim s pomoću prirodnih rješenja, protupožarne zaštite i rasvjete u slučaju opasnosti, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću i jednostavnu pristupačnost za osobe s invaliditetom. Države članice rješavaju i pitanje linearnosti kako bi postigle više razine kružnosti, primjerice zahtjevima za upotrebu sekundarnog materijala i uklanjanja ugljika povezanih sa skladištenjem ugljika u zgradama ili na njima, primjerice putem vegetacijskih površina.

Amandman  147

 

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada unaprijede energetska svojstva čitave zgrade ili njezina obnovljenog dijela kako bi se ispunili minimalni zahtjevi energetskih svojstava u skladu s člankom 5., u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.	Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada znatno unaprijede energetska svojstva čitave zgrade ili njezina obnovljenog dijela kako bi se ispunili minimalni zahtjevi energetskih svojstava u skladu s člankom 5. i kako bi se zgradu pripremilo za niskotemperaturno grijanje, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Obnova se prijavljuje kao korak u programu putovnica za postupnu dubinsku obnovu u skladu s člankom 10.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  148

 

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice potiču, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi , visokoučinkovite alternativne sustave, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Države članice uzimaju u obzir , kad je riječ o zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću , uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, te pristupačnosti za osobe s invaliditetom.	3. Države članice potiču, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi , visokoučinkovite alternativne sustave, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.
	To uključuje ocjenu tehničke, ekološke i gospodarske izvedivosti alternativnih visokoučinkovitih instalacija i sustava za:
	(a)  decentraliziranu proizvodnju i potrošnju energije iz obnovljivih izvora;
	(b)  visokoučinkovitu kogeneraciju toplinske i električne energije, uključujući potpunu ili maksimalnu uporabu energije iz obnovljivih izvora, u skladu s (preinaka Direktive 2018/2002 o energetskoj učinkovitosti);
	(c)  centralno ili lokalno grijanje i hlađenje, uključujući potpuno ili maksimalno korištenje obnovljive energije;
	(d)  toplinske crpke;
	(e)  centralizirano grijanje ili hlađenje, postavljeno vodoravno preko svakog poda;
	(f)  vruću voda u kućanstvu.
	Države članice osiguravaju da zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi imaju veću kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima u skladu s minimalnim standardima kvalitete unutarnjeg okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama, među ostalim s pomoću prirodnih rješenja, poboljšane zaštite od požara te da su otpornije na rizike povezane s pojačanom seizmičkom aktivnošću, da ne sadržavaju opasne tvari, uključujući azbest, da pružaju jednostavan pristup osobama s invaliditetom. Države članice potiču obnovu s niskom stopom emisija, obnovu koja je osmišljena za jednostavno demontiranje i reverzibilnost zgrada te obnovu pri kojoj se upotrebljava sekundarni materijal kako bi se postigle visoke razine kružnosti.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  149

 

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Države članice posebnim financijskim mjerama potiču obnovu i iskorištavanje zgrada koje se trenutačno ne upotrebljavaju, posebno u rijetko naseljenim, udaljenim i ruralnim područjima, kao i samostalnih uporabnih cjelina zgrada u zgradama s više stanova s najlošijim svojstvima.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

Amandman  150

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.b Države članice osiguravaju da se električne instalacije svih stambenih objekata pregledavaju tijekom standardnih obveznih pregleda zgrada te pri dodavanju važne električne opreme kao što su mjesta za punjenje električnih vozila, kućne baterije, fotonaponske instalacije, toplinske crpke itd.

Justification

It is estimated that a minimum of 130 million dwellings*, built before 1990, have not undergone an electrical system upgrade, readiness of existing electrical installations to cope with new renewable, energy efficiency, and e-vehicle charging demands is not proven in the EU domestic building stock. While the energy transition, decarbonisation and energy efficiency will drive electrification of buildings the integration of highly efficient equipment or on-site renewable generation & storage can be impossible with obsolete electrical installations. European building stock renovation must therefore integrate electrical inspection regime and upgrades.*source: https://www.feedsnet.org/

Amandman  151

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:	(a) zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela, uključujući zgrade u vlasništvu institucija i agencija Unije ili zgrade kojima one upravljaju ili se njima koriste, postignu najkasnije:

Amandman  152

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. − podstavak 1. − točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F; i	i. od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava E. i

Amandman  153

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. − podstavak 1. − točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ii. od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E.	ii. od 1. siječnja 2033. barem razred energetskih svojstava D.

Amandman  154

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. − podstavak 1. − točka a – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	ii.a od 1. siječnja 2035. barem razred energetskih svojstava C;

Amandman  155

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. –  podstavak 1. – točka b – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F. i	i. od 1. siječnja 2029. barem razred energetskih svojstava E.

Amandman  156

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ii. od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E.	ii. od 1. siječnja 2033. barem razred energetskih svojstava D.

Amandman  157

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. − podstavak 1. − točka b – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	ii.a od 1. siječnja 2035. barem razred energetskih svojstava C;

Amandman  158

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada postignu najkasnije:	(c) stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada postignu rezultate na temelju načela troškovne optimalnosti i u skladu s člankom 15. najkasnije

Amandman  159

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava F; te	i. od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E. te

Amandman  160

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ii. od 1. siječnja 2033. barem razred energetskih svojstava E.	ii. od 1. siječnja 2035. barem razred energetskih svojstava D.

Amandman  161

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. − podstavak 1. − točka c – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	ii.a od 1. siječnja 2037. barem razred energetskih svojstava C;

Amandman  162

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U planu iz članka 3. stavka 1. točke (b) države članice utvrđuju posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama iz ovog stavka do 2040. i 2050., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama.	U planu iz članka 3. stavka 1. točke (b) države članice utvrđuju linearne putanje s ključnim etapama za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama iz ovog stavka do 2040. i 2050., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama. U tom pogledu usklađenost s minimalnim standardima svojstava uređuje se putovnicama za obnovu u skladu s člankom 10.

Amandman  163

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Na zahtjev države članice Komisija može dopustiti državama članicama odstupanje do najviše tri godine za prilagodbu minimalnih standarda energetskih svojstava utvrđivanjem različitih rokova ili prilagodbom zahtjeva za razrede energetskih svojstava za određene segmente fonda zgrada. U takvim slučajevima država članica predlaže alternativne mjere s barem jednakovrijednim ili snažnijim učinkom na ukupnu učinkovitost nacionalnog fonda zgrada, a vlasnicima i/ili najmoprimcima fonda zgrada na koje se odstupanje odnosi osigurava kompenzacijske mjere na temelju, među ostalim, Uredbe (Socijalni fond za klimatsku politiku). Komisija donosi odluku o zahtjevu koji je podnijela država članica u roku od tri mjeseca od njegova primitka. Države članice dokumentiraju istovjetnost u svojem planu iz članka 3. stavka 1. točke (b).

Amandman  164

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) osiguravanjem odgovarajućih financijskih mjera, posebice onih usmjerenih na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom ili osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../...  [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];	(a) osiguravanjem odgovarajućih financijskih mjera, posebice onih usmjerenih na ranjiva kućanstva i kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, osobe pogođene energetskim siromaštvom ili osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];

Amandman  165

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) pružanjem tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke;	(b) pružanjem tehničke pomoći, uključujući informacijske usluge, administrativnu potporu i integrirane usluge obnove putem jedinstvenih kontaktnih točaka na razini četvrti kako bi se doprlo do energetski siromašnih kućanstava, s posebnim naglaskom na vlasnike nekretnina s niskim prihodima i ranjive vlasnike nekretnina, te program putovnica za obnovu;

Amandman  166

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) proširenje upotrebe putovnica za obnovu zgrada u skladu s člankom 10. besplatno na kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, ugrožene kupce, uključujući krajnje korisnike, osobe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom ili su u opasnosti od njega i osobe koje žive u socijalnom stanovanju;

Amandman  167

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) osmišljavanjem programa za integrirano financiranje;	(c) osmišljavanjem programa za integrirano financiranje, kojima se potiču dubinske obnove, uključujući, među ostalim, financijske programe „Plati koliko uštediš” koji obuhvaćaju zajednički standard Unije;

Amandman  168

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ea) postavljanjem okvira kojim će se osigurati dovoljna radna snaga s odgovarajućom razinom vještina kako bi se omogućila pravovremena provedba zahtjevâ.

Amandman  169

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – točka eb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(eb) promicanjem i poticanjem isplative rane zamjene grijača i svake potrebne optimizacije povezanih tehničkih sustava zgrada koja iz nje proizlazi.

Amandman  170

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. − točka ec (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ec) promicanjem prirodnih rješenja prvenstveno za prilagodbu klimatskim promjenama.

Amandman  171

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. − točka ed (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ed) promicanjem skladištenja energije iz obnovljivih izvora kako bi se omogućila vlastita potrošnja energije iz obnovljivih izvora i smanjila nestabilnost;

Amandman  172

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 5. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;	(b) zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe u mjeri u kojoj bi usklađivanje sa standardima na neprihvatljiv način izmijenilo njihov karakter ili izgled;

Amandman  173

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 5. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskim energetskim potrebama te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;	(c) privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice i skladišta, nestambene zgrade kao što su servisne zgrade s niskim energetskim potrebama i potrebama za grijanjem ili hlađenjem te infrastrukturni objekti za opskrbu, kao što su distribucijske transformatorske stanice, trafostanice SN/NN, postrojenja za regulaciju tlaka, željeznički objekti i poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;

Amandman  174

 

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Države članice uspostavljaju mjere potrebne za:
	(a)  očuvanje povijesne i kulturne baštine;
	(b)  obnovu njihovih povijesnih zgrada i stoga je ključno primijeniti metodologije za očuvanje unutrašnjosti kako bi se potaknulo prepoznavanje, zaštita i očuvanje kulturne i prirodne baštine koja se smatra iznimno vrijednom čovječanstvu;

Amandman  175

 

Prijedlog direktive

Članak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 9.a
	Solarna energija u zgradama
	U skladu sa Strategijom EU-a za solarnu energiju države članice osiguravaju da se sve nove zgrade projektiraju na način kojim se optimizira njihov potencijal za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja na lokaciji, čime se omogućuje kasnija isplativa ugradnja solarnih tehnologija.
	Države članice osiguravaju uvođenje prikladnih postrojenja za solarnu energiju: .
	(a)  do datuma prenošenja ove Direktive na svim novim javnim i poslovnim zgradama korisne podne površine veće od 250 četvornih metara;
	(b)  do 31. prosinca 2026. na svim postojećim javnim i komercijalnim zgradama s korisnom podnom površinom većom od 250 kvadratnih metara; te
	(c)  do datuma prenošenja ove Direktive na sve nove stambene zgrade.
	Države članice utvrđuju i javno objavljuju kriterije na nacionalnoj razini za praktičnu provedbu tih obveza i za moguća izuzeća za određene vrste zgrada, u skladu s procijenjenim tehničkim i gospodarskim potencijalom postrojenja za proizvodnju solarne energije i karakteristikama zgrada obuhvaćenih ovom obvezom.

Amandman  176

 

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) mora sadržavati plan obnove, u okviru kojeg mora biti naveden slijed koraka u obnovi, s ciljem da se zgrada najkasnije do 2050. pretvori u zgradu s nultim emisijama;	(b) mora sadržavati plan obnove kao dio energetskog certifikata, u kojem se navodi obnova u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, s ciljem da se zgrada najkasnije do 2050. pretvori u zgradu s nultim emisijama;

Amandman  177

 

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 3. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) u njoj moraju biti navedene očekivane koristi u pogledu uštede energije, smanjenja računa za energiju i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova, kao i šire koristi povezane sa zdravljem i udobnošću te poboljšanjem sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama; te	(c) u njoj moraju biti navedeni očekivani troškovi ulaganja kao i očekivane koristi u pogledu uštede energije, smanjenja računa za energiju i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova, kao i šire koristi povezane sa zdravljem, sigurnosti (požarna, električna i seizmička) i udobnošću u smislu kvalitete unutarnjeg okruženja, kvalitete zraka u unutarnjim prostorima, toplinske i akustične ugodnosti, uvjeta dnevnog svjetla te poboljšanjem sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama i

Amandman  178

 

Prijedlog direktive

Članak 10. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Države članice osiguravaju da putovnica za obnovu ne stvara novčanu ili nenovčanu prepreku vlasnicima zgrada, posebno kućanstvima s niskim i srednjim prihodima i ranjivim kućanstvima, ugroženim kupcima, uključujući krajnje korisnike, osobama koje se suočavaju s energetskim siromaštvom ili koje su u opasnosti od njega i osobama koje žive u socijalnom stanovanju i ranjivim kućanstvima te da se putovnice za obnovu ciljano izdaju bez naknade vlasnicima kojima je taj objekt jedina stambena nekretnina.

Amandman  179

 

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice s ciljem optimiziranja korištenja energije u tehničkim sustavima zgrade postavljaju zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade koji se ugrađuju u novim ili postojećim zgradama. Države članice pri utvrđivanju zahtjeva uzimaju u obzir uvjete oblikovanja te tipične ili prosječne uvjete rada.	Države članice s ciljem optimiziranja korištenja energije u tehničkim sustavima zgrade postavljaju zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade koji se ugrađuju u novim ili postojećim zgradama. Države članice pri utvrđivanju zahtjeva zahtijevaju upotrebu tehnologija u pet najviših razreda učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) br. 811/2013 i Uredbom (EU) br. 812/2013.

Amandman  180

 

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. − podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice mogu utvrditi zahtjeve povezane s emisijama stakleničkih plinova iz generatora topline ili s vrstom goriva koja se koristi u generatorima topline pod uvjetom da takvi zahtjevi ne čine neopravdanu tržišnu prepreku.	Države članice mogu utvrditi zahtjeve povezane s emisijama stakleničkih plinova iz generatora topline, u skladu s člancima 3. i 15., ili s vrstom goriva koja se koristi u generatorima topline pod uvjetom da takvi zahtjevi ne čine neopravdanu tržišnu prepreku i tehnološki su neutralni.

Amandman  181

 

Prijedlog direktive

Članak 11. – stavak 1. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da zahtjevi koje utvrde za tehničke sustave zgrada dosežu barem najnovije troškovno optimalne razine.	Države članice osiguravaju da zahtjevi koje utvrde za tehničke sustave zgrada dosežu barem najnovije troškovno optimalne razine te upućuju na relevantne ekonomske i ekološke standarde optimizacije za njihovo dimenzioniranje, ako su dostupni.

Amandman  182

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. − točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) najmanje jedno parkirno mjesto za bicikl za svako parkirno mjesto za automobil	(c) najmanje jedno parkirno mjesto za bicikl za svako parkirno mjesto za automobil, najmanje jedno parkirno mjesto za bicikle za svako parkirno mjesto za automobil u svim uredskim zgradama i zgradama u vlasništvu javnih tijela ili čiji su korisnici javna tijela;

Amandman  183

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) na svakih 10 parkirnih mjesta za bicikle jedno pakirno mjesto mora biti namijenjeno biciklima čije su dimenzije veće od standardnih, kao što su teretni bicikli, tricikli te bicikli s prikolicama, uz minimalno jedno mjesto;

Amandman  184

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ako se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove , mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.	parkiralište nalazi u zgradi ili neposredno uz zgradu i, u slučaju većih rekonstrukcija, mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  185

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje očekivanog broja mjestâ za punjenje.	Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi i električna instalacija budu dimenzionirani tako da omogućavaju ekonomski optimizirano istovremeno korištenje očekivanog broja mjestâ za punjenje.

Amandman  186

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Za sve nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta države članice do 1. siječnja 2027. osiguravaju postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svakih deset parkirnih mjesta i barem jedno parkirno mjesto za bicikle za svako parkirno mjesto za automobile. Kad je riječ o zgradama čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela, države članice do 1. siječnja 2033. osiguravaju provođenje vodova za barem jedno od svaka dva parkirna mjesta.	2. Za sve nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta i zgrade u vlasništvu javnih tijela s više od 10 parkirnih mjesta države članice do 1. siječnja 2027. osiguravaju:
	(a)  postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svaka dva parkirna mjesta;
	(b)  najmanje jedno parkirno mjesto za bicikl za svako parkirno mjesto za automobil
	(c)  najmanje na svakih 10 parkirnih mjesta za bicikle, jedno je namijenjeno biciklima čije su dimenzije veće od standardnih, kao što su teretni bicikli, tricikli te bicikli s prikolicama;
	Kad je riječ o zgradama čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela, države članice do 1. siječnja 2033. osiguravaju provođenje vodova za barem jedno od svaka dva parkirna mjesta.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  187

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice mogu prilagoditi zahtjeve u pogledu broja parkirnih mjesta za bicikle u skladu sa stavcima 1. i 2. za posebne kategorije nestambenih zgrada ako se bicikli u pravilu manje koriste kao prijevozno sredstvo.	3. Države članice mogu prilagoditi zahtjeve u pogledu broja parkirnih mjesta za bicikle u skladu sa stavcima 1. i 2. za posebne kategorije nestambenih zgrada ako se bicikli u pravilu manje koriste kao prijevozno sredstvo te u skladu s lokalnim potrebama i značajkama. Države članice koje primjenjuju takve prilagodbe to čine nakon savjetovanja sa stručnjacima za aktivnu mobilnost i civilnim društvom.

Amandman  188

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 4. − podstavak 1. − točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) da je na komunalnim parkiralištima za bicikle najmanje na svakih 10 parkirnih mjesta za bicikle jedno pakirno mjesto namijenjeno biciklima čije su dimenzije veće od standardnih, kao što su teretni bicikli, tricikli te bicikli s prikolicama, uz minimalno jedno mjesto;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

Amandman  189

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 4. − podstavak 1. − točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) najmanje dva parkirna mjesta za bicikl za svaki stan.	Briše se.

Amandman  190

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove , mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.	parkiralište nalazi u zgradi ili neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove, mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  191

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 4. − podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje mjestâ za punjenje na svim parkirnim mjestima. Ako u slučaju značajne obnove nije moguće za svaki stan osigurati dva parkirna mjesta za bicikle, države članice osiguravaju najveći primjeren broj parkirnih mjesta za bicikle.	Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi i električna instalacija budu dimenzionirani tako da omogućavaju ekonomski optimizirano istovremeno korištenje mjestâ za punjenje na svim parkirnim mjestima. Ako u slučaju značajne obnove nije moguće za svaki stan osigurati dva parkirna mjesta za bicikle, države članice osiguravaju najveći primjeren broj parkirnih mjesta za bicikle.

Amandman  192

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke 1., 2. i 4. na određene kategorije zgrada ako bi potrebni unaprijed provedeni vodovi ovisili o mikro izoliranim sustavima ili ako se zgrade nalaze u najudaljenijim regijama u smislu članka 349. UFEU-a, ako bi to prouzročilo znatne probleme za rad lokalnih energetskih sustava te bi ugrozilo stabilnost lokalne mreže.	5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke 1., 2., i 4. na određene kategorije zgrada ako bi potrebni unaprijed provedeni vodovi ovisili o mikro izoliranim sustavima ili ako se zgrade nalaze u najudaljenijim regijama u smislu članka 349. UFEU-a, ako bi to prouzročilo znatne probleme za rad lokalnih energetskih sustava te bi ugrozilo stabilnost lokalne mreže s obzirom na kapacitete objekata za skladištenje energije.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  193

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6.a Postojeća privatna mjesta za punjenje i mjesta za punjenje iz stavaka 1., 2. i 4. podliježu procjeni koju provodi regulatorno tijelo uz savjetovanje s relevantnim dionicima kao što su operateri distribucijskog sustava, operateri e-mobilnosti i agregatori fleksibilnosti kako bi utvrdilo je li ugradnja funkcionalnosti za dvosmjerno punjenje i pripadajućih objekata za skladištenje energije prikladna.

Amandman  194

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 8. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice predviđaju mjere za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama i uklanjaju regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo država članica u području vlasništva i najma nekretnina. Države članice uklanjanju prepreke postavljanju mjestâ za punjenje u stambenim zgradama s parkirnim mjestima, posebice obvezu da se za privatno mjesto za punjenje za vlastitu upotrebu dobije pristanak najmodavca ili suvlasnikâ.	Države članice predviđaju mjere za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje i parkirnih mjesta za bicikle u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama i uklanjaju moguće regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo država članica u području vlasništva i najma nekretnina. Države članice uklanjanju prepreke postavljanju mjestâ za punjenje i parkirnih mjesta za bicikle u stambenim zgradama i/ili stambenim objektima s parkirnim mjestima, posebice obvezu da se za privatno mjesto za punjenje za vlastitu upotrebu dobije pristanak najmodavca ili suvlasnikâ.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  195

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 8. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju dostupnost tehničke pomoći za vlasnike i stanare zgrada koji žele postaviti mjesta za punjenje.	Države članice osiguravaju dostupnost tehničke pomoći za vlasnike i najmoprimce zgrada koji žele postaviti mjesta za punjenje i parkirna mjesta za bicikle.

Amandman  196

 

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
9. Države članice osiguravaju usklađenost politika u pogledu zgrada, održive i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.	9. Države članice osiguravaju usklađenost politika u pogledu zgrada, aktivne i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja. Države članice uvode izmjene u postojeće propise o gradnji kojima se reguliraju tehnički zahtjevi za postavljanje parkirnih mjesta za bicikle u svim novim stambenim i nestambenim zgradama.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  197

 

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci i upravitelji zgrada mogu izravno pristupiti podacima o sustavima svoje zgrade. Na njihov se zahtjev pristup može odobriti ili podaci staviti na raspolaganje trećoj strani. Države članice olakšavaju postizanje potpune interoperabilnosti usluga i razmjene podataka unutar Unije u skladu sa stavkom 5.	Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci i upravitelji zgrada mogu izravno pristupiti predmetnim podacima o sustavima zgrade. Na njihov se opravdan zahtjev pristup može odobriti ili podaci staviti na raspolaganje trećoj strani. Države članice olakšavaju postizanje potpune interoperabilnosti usluga i razmjene podataka unutar Unije u skladu sa stavkom 5.

Amandman  198

 

Prijedlog direktive

Članak 14. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Komisija donosi provedbene akte s pojedinostima o zahtjevima u pogledu interoperabilnosti te o nediskriminirajućim i transparentnim postupcima za pristup podacima. Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2.	5. Komisija donosi provedbene akte s pojedinostima o zahtjevima u pogledu interoperabilnosti te o nediskriminirajućim i transparentnim postupcima za pristup podacima. Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 30. stavka 2. prije 31. prosinca 2023. Izrađuje se strategija za savjetovanje u kojoj će se utvrditi ciljevi savjetovanja, ciljni dionici i aktivnosti savjetovanja za pripremu provedbenih akata.

Amandman  199

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju odgovarajuće financiranje, potporne mjere i druge instrumente kojima se može pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka i potaknuti potrebna ulaganja u energetsku obnovu u skladu s njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada te kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama.	1. Države članice osiguravaju odgovarajuće subvencije i programe financiranja, potporne mjere i druge instrumente, prilagođene potrebama različitih vlasnika zgrada i najmoprimaca, kojima se može pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka i potaknuti potrebna ulaganja u energetsku obnovu i gradnju s niskim emisijama tijekom životnog ciklusa pri kojoj se primjenjuju mjere čiste energije u skladu s njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada te kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama i kako bi se dostigla visoka razina kružnosti. U slučaju da su troškovi dubinske obnove stambenih zgrada veći od 50 % vrijednosti zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, države članice osiguravaju poseban mehanizam financiranja. Prednost trebaju imati kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, ugroženi kupci, uključujući krajnje korisnike, osobe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom ili su u opasnosti od njega i osobe koje žive u socijalnom stanovanju.

Amandman  200

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Kako bi se potaknula ulaganja, države članice promiču početak primjene poticajnog financiranja i financijskih alata kao što su zajmovi za energetsku učinkovitost i hipoteke za obnovu zgrada, ugovori o energetskom učinku, porezni poticaji, programi otplate putem poreza, programi otplate putem računa, jamstveni fondovi, fondovi namijenjeni za dubinske obnove, fondovi namijenjeni za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i standardi za hipotekarne kredite. Ti alati usmjeravaju ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidenciji ugovora o energetskom učinku u državnim računima.	4. Kako bi se potaknula ulaganja, države članice promiču početak primjene poticajnog financiranja i financijskih alata kao što su zajmovi za energetsku učinkovitost i hipoteke za obnovu zgrada, ugovori o energetskom učinku, financijski program „Plati koliko uštediš”, porezni poticaji uvjetovani pozitivnim razvojem certifikata o energetskoj učinkovitosti zgrade koja želi ostvariti korist od ove inicijative, programi otplate putem poreza, programi otplate putem računa, jamstveni fondovi, fondovi namijenjeni za dubinske obnove, fondovi namijenjeni za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i standardi za portfelje hipotekarnih kredita i ekonomski instrumenti kojima se pružaju poticaji za primjenu mjera kružnosti, kao što je sveobuhvatni popis iz Priloga II. Ti alati usmjeravaju ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidenciji ugovora o energetskom učinku u državnim računima. Države članice osiguravaju stavljanje informacija o dostupnim financijskim sredstvima i instrumentima na raspolaganje javnosti na pristupačan i transparentan način.

Amandman  201

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice olakšavaju agregiranje projekata kako bi se ulagačima omogućio pristup, a potencijalnim klijentima osigurala rješenja u paketu.	Države članice olakšavaju agregiranje projekata kako bi se ulagačima omogućio pristup, a potencijalnim klijentima osigurala rješenja u paketu. Države članice pružaju potporu lokalnim inicijativama kao što su programi obnove koje predvode građani te programi za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja na razini susjedstva ili općine.

Amandman  202

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice donose mjere kojima se osigurava da financijske institucije široko i na nediskriminirajući način nude kreditne proizvode energetske učinkovitosti za obnovu zgrada te da ti proizvodi budu vidljivi i dostupni potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada.	Države članice donose mjere kojima se osigurava da financijske institucije široko i na nediskriminirajući način nude kreditne proizvode energetske učinkovitosti za obnovu zgrada te da ti proizvodi budu vidljivi i dostupni potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada te da razvijaju posebne proizvode za kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, ugrožene potrošače, uključujući krajnje korisnike, osobe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom ili su u opasnosti od njega i osobe koje žive u socijalnom stanovanju.

Amandman  203

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Države članice osiguravaju uspostavljanje instrumenata tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke namijenjene svim subjektima koji sudjeluju u obnovi zgrada, uključujući vlasnike stambenih objekata te upravne, financijske i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.	6. Države članice osiguravaju uspostavljanje instrumenata tehničke pomoći, uključujući sveobuhvatne jedinstvene kontaktne točke namijenjene svim subjektima koji sudjeluju u obnovi zgrada, uključujući vlasnike stambenih objekata te upravne, financijske i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.
	Države članice osiguravaju funkcioniranje najmanje jedne jedinstvene kontaktne točke po regiji u cijeloj Uniji. Komisija blisko surađuje s Europskom investicijskom bankom, državama članicama i regijama kako bi osigurala kontinuitet financiranja jedinstvenih kontaktnih točaka za cijelog trajanja Vala obnove.

Amandman  204

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 7. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice daju prednost dodjeli dijela sredstava iz Europskog socijalnog fonda za usavršavanje radnika u proizvodnji u području energetske učinkovitosti za građevinski sektor, uključujući održive tehnike rada s naglaskom na zdravstvene aspekte kao što je azbest. Države članice uspostavljaju registre stručnjaka u području građevinskog lanca vrijednosti s pojedinostima o dostupnosti vještina i stručnjaka koji ih posjeduju na tržištu. Ti se registri ažuriraju svake godine, a podaci u njima javno su dostupni.

Amandman  205

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8.a Komisija razvija zajednički standard Unije za financijske programe „Plati koliko uštediš” u skladu s člankom 2. ove Direktive, kojim se utvrđuju obvezni minimalni zahtjevi za javne i privatne subjekte.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  206

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
9. Države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetskih svojstava u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:	9. Države članice povezuju svoje financijske mjere za energetski pozitivno poboljšanje energetskih svojstava koje se dokazuje odgovarajućim certifikatima i koje omogućuje poboljšanje u obnovi zgrada s ciljanim i ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

Obrazloženje

Amendment necessary for pressing reasons relating to the internal logic of the text.

Amandman  207

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za dijelove zgrade ;	(a) energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za poboljšana svojstva potrošnje energije zgrade;

Justification

Financial measures are paramount to stimulate the energy renovation market. Such supportive measures have to go beyond the system of energy-savings obligations. (since energy savings obligation usually target commoditized products and not look at the overall performance/management of building). A report by the Building Performance Institute in Europe found that a combination of different tools may be more effective than single measures over the long-term. Attention shall be paid to the effective leverage of public money spend on energy efficiency measures in buildings. A recent study by the European Court of Auditors show that it is not possible to know how much energy will have been saved by investing a total of €6.6 billion of 2014-2020 public spending in residential buildings at EU level since the cost-effectiveness of the investments have not been measured.

Amandman  208

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(da) rezultatima ex-post nadzora;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  209

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(db) rezultatima ostvarenih svojstava u pogledu pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  210

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 9. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ea) poboljšana kvaliteta unutarnjeg okoliša

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  211

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
10. Države članice najkasnije od 1. siječnja 2027. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih koji su za ulaganje odabrani prije 2027., u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (h) podtočka i. trećom alinejom Uredbe (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća45  o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu te s člankom 73. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća46 o strateškim planovima u okviru ZPP-a.	10. Države članice najkasnije od 1. siječnja 2024. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju kotlova koji nemaju certifikat za pogon na energiju iz obnovljivih izvora i dekarboniziranu energiju te koji rade na fosilna goriva, uz iznimku onih koji su za ulaganje odabrani prije 2024., u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (h) podtočka i. trećom alinejom Uredbe (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća45 o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu te s člankom 73. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća46 o strateškim planovima u okviru ZPP-a.
	Kotlovi koji se ugrađuju u kombinaciji s tehnologijama obnovljive energije (ne samostalno) uvijek su prihvatljivi za poticaje.
__________________	__________________
45 Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.).	45 Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.).
46 Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).	46 Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

Justification

Amendment necessary for pressing reasons relating to the internal logic of the text. While accelerating fuel switching in buildings is essential, all technologies ready to use renewable and decarbonise energy should be able to contribute to buildings' decarbonisation. It is important to distinguish between technologies and the fuels they utilise: boilers on the market today can already use 100 % renewable energies (biomethane)  and variable shares of hydrogen. It is essential to ensure that boilers that work in combination with renewable-based technologies and support the increasing uptake of renewable energy, such as hybrid heaters and solar thermal systems, remain fully eligible for incentives.

Amandman  212

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	10.a Države članice ne pružaju nikakve financijske poticaje za ugradnju određenih vrsta generatora topline u zonama i aglomeracijama u kojima bi to moglo dovesti do nerazmjernih troškova kako bi se osiguralo da koncentracije PM2,5 u okolnom zraku ne prekorače ciljnu vrijednost u skladu s direktivom 2008/50/EZ ili u zonama i aglomeracijama gdje je prekoračenje izmjereno kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Obrazloženje

Osigurava se sinergija i usklađenost s pravnom stečevinom u području zaštite okoliša, konkretno kvalitete zraka. Onečišćenje zraka uzrokuje stotine tisuća smrtnih slučajeva u EU-u. Problem onečišćenja zraka ne bi se trebao pogoršavati Valom obnove i namjenskim financiranjem te bi oni trebali pružati samo rješenja koja koriste svima.

Amandman  213

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 11. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice potiču dubinsku obnovu i veće programe koji obuhvaćaju velik broj zgrada i rezultiraju ukupnim smanjenjem potražnje za primarnom energijom za barem 30 % tako što će za njih pružati veću financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu.	Države članice daju prednost dubinskoj obnovi i većim programima koji obuhvaćaju velik broj zgrada i rezultiraju ukupnim smanjenjem potražnje za primarnom energijom za barem 40 % tako što će za njih pružati veću financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu. Države članice osiguravaju da se dubokoj ili postupnoj dubokoj obnovi kojom se zgrade podižu u energetski razred A, ili B ako razred A nije tehnički izvediv, dodijeli najviša stopa javnog financiranja.

Amandman  214

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
12. Financijski poticaji moraju prvenstveno biti usmjereni na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].	12. Financijski poticaji moraju prvenstveno biti usmjereni na kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, ugrožene kupce, uključujući krajnje korisnike, osobe koje se suočavaju s energetskim siromaštvom ili su u opasnosti od njega i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) .../... [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti]. Države članice osiguravaju da ti potrošači imaju koristi od troškovno neutralnih programa obnove.

Amandman  215

 

Prijedlog direktive

Članak 15. – stavak 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
13. Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada osiguravaju da ti financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima, posebice pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili ograničavanjem porasta najamnina.	13. Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada osiguravaju da ti financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima, posebice pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili uvođenjem, u skladu s člankom 2. ove Direktive, uvjeta za porast najamnina u okviru financijskih programa „Plati koliko uštediš”, kako bi se jamčilo da porast najamnine ne premašuje iznos ušteđen kroz energiju ušteđenu zahvaljujući obnovi. Države članice uvode učinkovite socijalne zaštitne mjere i jamstva, posebno kako bi se zaštitila ranjiva kućanstva i kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.

Amandman  216

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice donose potrebne mjere za uspostavu sustava energetskog certificiranja zgrada.	Države članice donose potrebne mjere za uspostavu sustava energetskog certificiranja zgrada kako bi se najkasnije do 2035. obuhvatio cjelokupan fond zgrada na pristupačan i učinkovit način.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  217

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Energetski certifikat obuhvaća energetska svojstva zgrade izražena brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u kWh/(m2 god.) i referentne vrijednosti kao što su minimalni zahtjevi energetskih svojstava , minimalni standardi energetskih svojstava, zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevi za zgrade s nultim emisijama , kako bi se vlasnicima i najmoprimcima zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade omogućilo da usporede i procijene njezina energetska svojstva.	Energetski certifikat obuhvaća energetska svojstva zgrade izražena brojčanim pokazateljem korištenja primarne i konačne energije u kWh/(m2 god.) i referentne vrijednosti kao što su minimalni zahtjevi energetskih svojstava , minimalni standardi energetskih svojstava, zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevi za zgrade s nultim emisijama , kako bi se vlasnicima i najmoprimcima zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade omogućilo da usporede i procijene njezina energetska svojstva.

Amandman  218

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Energetski certifikat mora se najkasnije do 31. prosinca 2025. uskladiti s predloškom iz Priloga V. U njemu mora biti naveden razred energetskih svojstava zgrade, označen u okviru ograničenog raspona uz upotrebu isključivo slova od A do G. Slovo A odnosi se na zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. točki 2., a slovo G na 15 % zgrada s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada u trenutku uvođenja tog raspona. Države članice osiguravaju da se pokazatelji energetskih svojstava ravnomjerno razvrstavaju u preostale razrede energetskih svojstava (od B do F). Države članice osiguravaju zajednički vizualni identitet energetskih certifikata na svojem državnom području.	2. Energetski certifikat mora se najkasnije do 31. prosinca 2025. uskladiti s predloškom iz Priloga V. U njemu mora biti naveden razred energetskih svojstava zgrade, označen u okviru ograničenog raspona uz upotrebu isključivo slova od A do G. Slovo A odnosi se na zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. točki 2., a slovo G na najmanje 15 % zgrada s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada u trenutku uvođenja tog raspona. Države članice osiguravaju da se pokazatelji energetskih svojstava ravnomjerno razvrstavaju u preostale razrede energetskih svojstava (od B do F). Države članice osiguravaju zajednički vizualni identitet energetskih certifikata na svojem državnom području. Države članice dodaju dodatni razred A+ kako bi odgovarali zgradama s pozitivnom energijom, ne dovodeći u pitanje zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. ove Direktive. Države članice određuju slovo u srednjim razredima kako bi odgovarale razinama svojstava kojima se omogućuje minimalni kapacitet upravljanja potrošnjom, čime se odražava provedba dostatne učinkovitosti ovojnice najkasnije do 2035. za stambene zgrade i do 2032. za nestambene zgrade. Ta je ovojnica prikladna za ugradnju fleksibilnih sustava za električno grijanje prostora, zagrijavanje vode i klimatizaciju ili za priključenje na niskotemperaturno daljinsko grijanje kako bi se istovremeno omogućila toplinska ugodnost i fleksibilan rad električne mreže. Komisija objavljuje detaljne smjernice o energetskim certifikatima, uključujući predložak sa zajedničkim vizualnim identitetom i zajedničkim logotipom u skladu s Prilogom V. kako bi poboljšala kvalitetu certifikata i osigurala vjerodostojnost i usporedivost podataka u cijeloj Uniji.

Amandman  219

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice osiguravaju kvalitetu, pouzdanost i cjenovnu pristupačnost energetskih certifikata. Moraju osigurati da energetske certifikate izdaju neovisni stručnjaci nakon posjeta samoj zgradi.	3. Države članice osiguravaju kvalitetu, pouzdanost i cjenovnu pristupačnost energetskih certifikata. Osiguravaju da su energetski certifikati cjenovno pristupačni kućanstvima s niskim prihodima i svim jedinicama, da se upotrebljavaju kao jedino boravište, ne dovodeći u pitanje kriterije dohotka, te da ih izdaju kvalificirani i neovisni stručnjaci nakon posjeta na licu mjesta te da se predložak energetskih certifikata temelji na jasnim logotipima, piktogramima i lako čitljivim odjeljcima u kojima se navodi niz predviđenih troškova.
	Nakon donošenja delegiranog akta u skladu s člankom 7. energetski certifikati obuhvaćaju dodatne informacije o potencijalu globalnog zagrijavanja, u skladu s člankom 7., za nove zgrade i zgrade u vlasništvu, upravljanju ili uporabi institucija i agencija Unije na sveobuhvatan način kako bi se dobila jednostavna i jedinstvena potvrda.

Amandman  220

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Energetski certifikat obuhvaća preporuke za troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova iz zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, osim ako je ta zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade već usklađena s relevantnim standardom za zgrade s nultim emisijama .	Energetski certifikat obuhvaća preporuke za troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, osim ako je ta zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade već usklađena s relevantnim standardom za zgrade s nultim emisijama, kao i poboljšanje rezultata pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije za zgrade za koje je taj pokazatelj obvezan u skladu s člankom 13. ove Direktive.

Amandman  221

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Preporuke u energetskom certifikatu moraju biti tehnički izvedive za konkretnu zgradu i sadržavati procjenu ušteda energije i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova. Mogu sadržavati procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade.	5. Preporuke u energetskom certifikatu moraju biti tehnički izvedive za konkretnu zgradu i sadržavati procjenu ušteda energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Sadržavaju procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

 

Amandman  222

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Preporuke moraju obuhvaćati procjenu mogućnosti da se sustav grijanja ili klimatizacije prilagodi tako da radi na učinkovitijim temperaturnim postavkama, kao što su grijaća tijela koja rade na niskim temperaturama u sustavima toplovodnog grijanja, uključujući potrebno oblikovanje zahtjeva za proizvodnju toplinske energije i zahtjeve u pogledu temperature i protoka.	6. Preporuke moraju obuhvaćati vidljivo istaknutu oznaku preostalog vijeka trajanja sustava grijanja prostora, zagrijavanja vode i klimatizacije, kao i procjenu mogućnosti da se sustav grijanja prostora i zagrijavanja vode ili klimatizacije prilagodi tako da radi na učinkovitijim temperaturnim postavkama, kao što su grijaća tijela koja rade na niskim temperaturama u sustavima toplovodnog grijanja, uključujući potrebno oblikovanje zahtjeva za proizvodnju toplinske energije i zahtjeve u pogledu temperature i protoka.

Amandman  223

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
10. Valjanost energetskog certifikata može biti najviše pet godina. Međutim, za zgrade koje su u razredu energetskih svojstava A, B ili C, utvrđeno u skladu sa stavkom 2., valjanost energetskih certifikata može biti najviše 10 godina.	10. Valjanost energetskog certifikata može biti najviše 7 godina. Međutim, za zgrade koje su u razredu energetskih svojstava A, B ili C, utvrđeno u skladu sa stavkom 2., valjanost energetskih certifikata može biti najviše 10 godina.

Amandman  224

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 11. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su unaprijeđeni samo pojedinačni dijelovi (pojedinačne ili samostalne mjere).	Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su unaprijeđeni samo pojedinačni dijelovi (pojedinačne ili samostalne mjere) kako bi se smanjio trošak izdavanja ažuriranog certifikata.

Amandman  225

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 11. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su provedene mjere koje su utvrđene u putovnici za obnovu.	Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su provedene mjere koje su utvrđene u putovnici za obnovu ili u slučajevima u kojima se upotrebljava „digitalni blizanac” zgrade kako bi se smanjio trošak izdavanja ažuriranog certifikata.

Amandman  226

 

Prijedlog direktive

Članak 16. – stavak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	11.a Uz okvir energetskih certifikata iz ovog članka, države članice definiraju standarde za različite arhetipove zgrada i maksimalna ograničenja potreba za energijom za grijanje koja bi zgradama omogućila grijanje niskotemperaturnim grijanjem najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija objavljuje smjernice za razvoj takve metrike.

Amandman  227

 

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 1. − podstavak 1. − točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, koje su podvrgnute značajnoj obnovi te koje se prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu ili za koje se obnavlja ugovor o najmu ; te	(a) zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, koje su podvrgnute značajnoj obnovi te koje se prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu; te

Amandman  228

 

Prijedlog direktive

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice zahtijevaju da se kod izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada ili prilikom obnavljanja ugovora o najmu potencijalnom najmoprimcu ili kupcu pokaže, a kupcu odnosno najmoprimcu i preda, energetski certifikat .	2. Države članice zahtijevaju da se kod izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada potencijalnom najmoprimcu ili kupcu pokaže, a kupcu odnosno najmoprimcu i preda, energetski certifikat.

Amandman  229

 

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija do 30. lipnja 2024. donosi provedbeni akt koji sadržava zajednički predložak za dostavljanje podataka Promatračkoj skupini za obnovu zgrada.	Komisija do 30. lipnja 2024. donosi provedbeni akt koji sadržava zajednički predložak za dostavljanje podataka Promatračkoj skupini za obnovu zgrada. Do tog datuma države članice na temelju smjernica Komisije pokreću reviziju stanja fonda Unije kako bi utvrdile gdje se nalaze ranjiva područja s niskim socioekonomskim pokazateljima i zgradama s lošim energetskim svojstvima, u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti. Na taj će se način nastojanja da se pruži ekonomska i stručna potpora usmjeriti na najranjivije skupine u društvu te će se tako promicati pravično i usklađeno povećanje stope obnove zgrada u Uniji za sve države članice Unije.

Amandman  230

 

Prijedlog direktive

Članak 19. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6.a Komisija će počevši od druge godine nakon objavljivanja ove Direktive svake dvije godine objavljivati sažetak izvješća o stanju i napretku fonda zgrada Unije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Amandman  231

Prijedlog direktive

Članak 20. – stavak 4. − podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Sustav pregleda uključuje procjenu dimenzioniranja ventilacijskog sustava u usporedbi sa zahtjevima zgrade i analizu mogućnosti da se rad ventilacijskog sustava optimizira u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.	Sustav pregleda uključuje procjenu dimenzioniranja ventilacijskog sustava u usporedbi sa zahtjevima zgrade i analizu mogućnosti da se rad ventilacijskog sustava optimizira u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada. Pregledi uključuju i ocjenu kvalitete zraka u zatvorenim prostorima.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  232

Prijedlog direktive

Članak 20. – stavak 7. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice utvrđuju zahtjeve kako bi se osiguralo da su, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora veća od 290 kW opremljene sustavima automatizacije i kontrole zgrada do 31. prosinca 2024. Prag za nazivnu snagu treba se do 31. prosinca 2029. sniziti na 70 kW	Države članice utvrđuju zahtjeve kako bi se osiguralo da su, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja, sustava hlađenja ili kombiniranog sustava grijanja, hlađenja i ventilacije prostora veća od 290 kW opremljene sustavima automatizacije i kontrole zgrada do 31. prosinca 2024. Prag za nazivnu snagu treba se do 31. prosinca 2029. sniziti na 70 kW.

Obrazloženje

Područje primjene (290 kW) u aktualnoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada izračunato je za grijanje i ventilaciju prostora (članak 14. stavak 4.), ali obuhvaća i hlađenje prostora (članak 15. stavak 4.). Predložena revizija ne odgovara aktualnim odredbama o sustavima automatizacije i kontrole zgrada koje države članice već provode.

Amandman  233

Prijedlog direktive

Članak 22. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o izobrazbi i certifikatima . Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje popisi kvalificiranih ili certificiranih stručnjaka ili popisi certificiranih poduzeća koja nude usluge tih stručnjaka i da se ti popisi redovito ažuriraju.	2. Države članice osiguravaju da su programi certificiranja ili jednakovrijednih kvalifikacija za neovisne stručnjake koji pružaju uslugu energetskog certificiranja zgrada, izdavanje putovnica za obnovu, procjenu pripremljenosti za pametne tehnologije, pregled sustava grijanja i sustava klimatizacije dostupni, cjenovno pristupačni i dobro funkcioniraju te da javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o mogućnostima osposobljavanja i certifikacije. Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje popisi kvalificiranih ili certificiranih stručnjaka ili popisi certificiranih poduzeća koja nude usluge tih stručnjaka i da se ti popisi redovito ažuriraju.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  234

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju odgovarajuću razinu stručnosti građevinskih stručnjaka koji provode integriranu obnovu u skladu s člankom 26. [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti]	1. Države članice osiguravaju nacionalni plan za razvoj visokokvalificiranih kompetencija građevinskih stručnjaka koji provode integriranu obnovu u skladu s člankom 26. [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti].

Amandman  235

Prijedlog direktive

Članak 23. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Države članice promiču programe za prekvalifikaciju zaposlenika u sektoru rudarenja fosilnih goriva, proizvodnje i distribucije energije te u poduzećima za obračun energije, čija će se proizvodnja energije i aktivnosti morati postupno ukidati s obzirom na napore Unije u pogledu dekarbonizacije. Tim se pristupom na pozitivan način te važne dionike uključuje u proces dekarbonizacije energetskog sektora EU-a.

Amandman  236

 

Prijedlog direktive

Članak 25. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U okviru tog preispitivanja Komisija procjenjuje ostvaruje li se primjenom ove Direktive u kombinaciji s drugim zakonodavnim instrumentima koji se odnose na pitanja energetske učinkovitosti i emisija stakleničkih plinova iz zgrada, posebno putem utvrđivanja cijene ugljika, dovoljan napredak prema postizanju potpuno dekarboniziranog fonda zgrada s nultim emisijama do 2050., te je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće mjere na razini Unije, posebno obvezne minimalne standarde energetskih svojstava u cijelom fondu zgrada. Komisija ispituje i načine na koje bi države članice mogle primijeniti integrirane pristupe na razini okruga ili susjedstva u politici Unije o zgradama i energetskoj učinkovitosti, pritom osiguravajući da svaka zgrada ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava, na primjer s pomoću općih programa obnove koji se primjenjuju na određeni broj zgrada u prostornom kontekstu umjesto u kontekstu pojedinačne zgrade.	U okviru tog preispitivanja Komisija procjenjuje ostvaruje li se primjenom ove Direktive u kombinaciji s drugim zakonodavnim instrumentima koji se odnose na pitanja energetske učinkovitosti i emisija stakleničkih plinova iz zgrada, posebno putem utvrđivanja cijene ugljika, dovoljan napredak prema postizanju potpuno dekarboniziranog fonda zgrada s nultim emisijama do 2050., te je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće mjere na razini Unije, posebno obvezne minimalne standarde energetskih svojstava u cijelom fondu zgrada. K tomu je holistički pristup u svim prostornim razmjerima, uključujući: krajobraznu arhitekturu, urbanističko planiranje, infrastrukturu i dizajn, potrebno uzeti u obzir u mjerama na razini Unije, čime se promiču održiviji, uključiviji i inovativniji načini života u skladu s razvojem našeg izgrađenog okoliša s ciljem prilagodbe novim potrebama i osiguranja dostojnog i kvalitetnog stanovanja za sve. Komisija ispituje i načine na koje bi države članice mogle primijeniti integrirane pristupe na razini okruga ili susjedstva u politici Unije o zgradama i energetskoj učinkovitosti, pritom osiguravajući da svaka zgrada ispunjava minimalne zahtjeve energetskih svojstava, na primjer s pomoću općih programa obnove koji se primjenjuju na određeni broj zgrada u prostornom kontekstu umjesto u kontekstu pojedinačne zgrade.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  237

 

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi vlasnici i najmoprimci zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada te svi relevantni sudionici na tržištu bili obaviješteni o različitim metodama i praksi kojima se mogu poboljšati energetska svojstva. Države članice posebno poduzimaju potrebne mjere za pružanje prilagođenih informacija ranjivim kućanstvima.	1. Države članice podržavaju kampanje za informiranje i podizanje svijesti kako bi se potaknuo interes i potpora javnosti za poboljšanje Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada te poduzimaju potrebne mjere kako bi vlasnici i najmoprimci zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada te svi relevantni sudionici na tržištu bili obaviješteni o različitim metodama i praksi kojima se mogu poboljšati energetska svojstva. Države članice posebno poduzimaju potrebne mjere za pružanje prilagođenih informacija ranjivim kućanstvima, kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom i osobama koje stanuju u socijalnim stanovima, ranjivim područjima u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti, te za pružanje informacija na razini susjedstva kako bi se doprlo do tih potrošača.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  238

 

Prijedlog direktive

Članak 26. – stavak 2. − podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice vlasnicima ili najmoprimcima zgrada osobito pružaju informacije o energetskim certifikatima, među ostalim o njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama i, prema potrebi, financijskim instrumentima za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim alternativama. Države članice pružaju informacije putem pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata poput savjeta o obnovi i jedinstvenih kontaktnih točaka (one-stop-shops).	Države članice vlasnicima ili najmoprimcima zgrada osobito pružaju informacije o energetskim certifikatima, među ostalim o njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama i, prema potrebi, financijskim instrumentima za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim alternativama. Države članice pružaju informacije putem pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata poput savjeta o obnovi i jedinstvenih kontaktnih točaka (one-stop-shops). Pristup takvim savjetodavnim alatima posebno se prilagođava kućanstvima s niskim prihodima i ranjivim kućanstvima, kućanstvima pogođenima energetskim siromaštvom, osobama koje žive u socijalnom stanovanju.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  239

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Energetska svojstva zgrade izražavaju se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije po jedinici referentne podne površine godišnje, u kWh/(m2 god.)  u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava. Metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje energetskih svojstava zgrade mora biti transparentna i otvorena za inovacije.	Energetska svojstva zgrade izražavaju se brojčanim pokazateljem korištenja primarne i konačne energije po jedinici referentne podne površine godišnje, u kWh/(m2 god.) u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava. Metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje energetskih svojstava zgrade mora biti transparentna i otvorena za inovacije.

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta kako bi se osigurala veća jasnoća za najmoprimce i time potaknula energetska učinkovitost i obnova.

Amandman  240

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice opisuju svoje nacionalne metodologije izračuna na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada , to jest EN ISO 52000-1, EN ISO 52003-1, EN ISO 52010-1, EN ISO 52016-1, EN ISO 52018-1, EN 16798-1 i EN 17423 ili dokumenata koji ih zamjenjuju . Ova odredba ne predstavlja pravnu kodifikaciju tih normi.	Države članice opisuju svoje nacionalne metodologije izračuna na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada, to jest EN ISO 52000-1, EN ISO 52003-1, EN ISO 52010-1, EN ISO 52016-1, EN ISO 52018-1, EN ISO 52120-1, EN 16798-1 i EN 17423 ili dokumenata koji ih zamjenjuju. Ova odredba ne predstavlja pravnu kodifikaciju tih normi.

Obrazloženje

Utjecaj sustava automatizacije i kontrole zgrada ključan je za energetska svojstva zgrada. EN ISO 52120-1 norma je za energetska svojstva zgrada u okviru mandata M/480 koja pruža važne ulazne informacije za izračun energetskih svojstava zgrada. Nadalje, budući da se očekuje povećana elektrifikacija zgrada, potrošnja električne energije povećat će se uslijed novih opterećenja.

Amandman  241

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. U svrhu iskazivanja energetskih svojstava zgrade države članice mogu odrediti dodatne brojčane pokazatelje za korištenje ukupne primarne energije, primarne energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora i operativne emisije stakleničkih plinova proizvedenih u.	3. U svrhu iskazivanja energetskih svojstava zgrade države članice određuju dodatne brojčane pokazatelje za korištenje ukupne primarne energije, primarne energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora i operativne i ugrađene emisije stakleničkih plinova tijekom očekivanog vijeka trajanja zgrade.

Obrazloženje

Ova je izmjena potrebna kako bi se osiguralo da Direktiva o energetskim svojstvima zgrada obuhvaća i energetska svojstva i smanjenje emisija stakleničkih plinova kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Dodatni numerički pokazatelji ugrađenih emisija stakleničkih plinova (proizvodnja i/ili izgradnja zgrada) uključuju se u aspekte koje je potrebno razmotriti kako bi se ocijenila energetska svojstva zgrada i obveza pružanja informacija o ugrađenim emisija povezanim s upotrebom građevinskih proizvoda i materijala.

Amandman  242

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 4. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) sustavi za grijanje i opskrbu toplom vodom, uključujući njihova izolacijska svojstva;	(b) sustavi za grijanje i opskrbu toplom vodom, uključujući njihova izolacijska svojstva i svojstva povrata topline;

Obrazloženje

Povrat topline može biti važan dio mjera koje dovode do energetske učinkovitosti i uštede energije, ali može biti manje atraktivan ako se njegove koristi ne uzmu u obzir pri izračunavanju potrošnje energije zgrade prema Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

Amandman  243

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 4. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ba) kapacitet instaliranih decentraliziranih izvora energije, uključujući obnovljive izvore na lokaciji, infrastrukturu za dvosmjerno punjenje električnih vozila, odgovor na potražnju i skladištenje;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  244

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 4. – podtočka h

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(h) unutarnji klimatski uvjeti, uključujući projektiranu unutarnju klimu;	(h) unutarnji klimatski uvjeti, uključujući projektiranu unutarnju klimu i kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima;

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta koji se odnose na ventilaciju i javno zdravlje.

Amandman  245

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 4. – podtočka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	i.a automatizacija zgrade i tehnički kapaciteti za upravljanje zgradom za praćenje, kontrolu i optimizaciju energetskih svojstava;

Obrazloženje

Praćenje je ključni čimbenik za poticanje stalnog poboljšanja energetskih svojstava, posebno s obzirom na porast broja kućnih postaja za punjenje električnih vozila. Praćenje obično može dovesti do prosječne uštede energije od 10 %; međutim, u aktualnoj definiciji iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada praćenje energije još nije priznato kao tehnički sustav zgrade.

Amandman  246

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 4. – podtočka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ib) učinkovitost električnih instalacija (IECEN 60364-8-1).

Obrazloženje

Kako bi se obuhvatila učinkovitost električnih instalacija, potrebno je uvesti obvezu maksimalnog smanjenja gubitaka energije u električnim instalacijama, uz zahtjeve u pogledu svojstava za rješenja usklađena s postojećim i priznatim standardima (IEC EN 60364-8-1).

Amandman  247

Prijedlog direktive

Prilog II. – točka 1. – prvi redak

Tekst koji je predložila Komisija
Predložak za nacionalne planove obnove zgrada (iz članka 3.)
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada članak 3.	Obvezni pokazatelji	Neobvezni pokazatelji/primjedbe
(a) Pregled nacionalnog fonda zgrada	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2):	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2):
	- po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade i socijalne stanove)	- po starosti zgrade
	- po razredu energetskih svojstava	- po veličini zgrade
	- zgrade gotovo nulte energije (NZEB)	- po klimatskoj zoni
	- s najlošijim svojstvima (uključujući definiciju)	- rušenje (broj zgrada i ukupna podna površina)
Izmjena
Predložak za nacionalne planove obnove zgrada (iz članka 3.)
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada članak 3.	Obvezni pokazatelji	Neobvezni pokazatelji/primjedbe
(a) Pregled nacionalnog fonda zgrada	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2):	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2):
	- po vrsti zgrade (uključujući javne zgrade i socijalne stanove)	- po starosti zgrade
	- po razredu energetskih svojstava	- po veličini zgrade
	- zgrade gotovo nulte energije (NZEB)	- po klimatskoj zoni
	- s najlošijim svojstvima (uključujući definiciju)	- po razini dohotka kućanstava
	- po svojoj trenutačnoj funkciji primarnog/sekundarnog mjesta stanovanja	- rušenje (broj zgrada i ukupna podna površina)

Amandman  248

Prijedlog direktive

Prilog II. – stipac 2. – točka a – redak 7. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
- stanovništvo koje živi u neodgovarajućim stambenim uvjetima (npr. krov koji propušta) ili u neodgovarajućim uvjetima toplinske ugodnosti	- stanovništvo koje živi u neodgovarajućim stambenim uvjetima (npr. krov koji propušta, nesigurne električne instalacije) ili u neodgovarajućim uvjetima toplinske ugodnosti

Obrazloženje

PTFE i PVC na međunarodnoj se razini ne smatraju otpadom sa zelenog popisa. Oba zbog svojih svojstava u Uniji podliježu kontroli. PTFE je obuhvaćen trenutačnim nastojanjima za ograničavanje PFAS-a, a u tijeku je i ograničavanje PVC-a.

Amandman  249

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka a – redak 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Definicija zgrade gotovo nulte energije za nove i postojeće zgrade	Definicija zgrade gotovo nulte energije i zgrade nulte energije za nove i postojeće zgrade

Amandman  250

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka b – redak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ciljevi za godišnje stope obnove: broj zgrada i ukupna podna površina (m2):	Ciljevi za godišnje stope obnove: broj zgrada i ukupna podna površina (m2):
po vrsti zgrade	po vrsti zgrade
s najlošijim svojstvima	s najlošijim svojstvima
	Ciljevi za očekivani udio (%) obnovljenih zgrada:
	po vrsti zgrade
	po dubini obnove

Amandman  251

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – podstavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) jačanje položaja ranjivih kupaca i njihova zaštita te ublažavanje energetskog siromaštva, uključujući politike i mjere u skladu s člankom 22. Direktive (EU).../... [Preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti], i cjenovna pristupačnost stanovanja;	(d) jačanje položaja ranjivih kupaca i njihova zaštita te ublažavanje energetskog siromaštva, uključujući skup mjera za povlašteno financiranje obnove zgrada za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom i ranjiva kućanstva, kao i nacionalni cilj za ublažavanje energetskog siromaštva putem mjera za obnovu zgrada u skladu s člankom 22. Direktive (EU).../... [Preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti], i cjenovna pristupačnost stanovanja;

Amandman  252

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – podstavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka ili sličnih mehanizama za pružanje tehničkih, administrativnih i financijskih savjeta i pomoći;	(e) stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka na lokalnoj razini ili sličnih mehanizama za pružanje prilagođenih tehničkih, administrativnih i financijskih savjeta, pomoći i integriranih usluga obnove zgrade vlasnicima nekretnina;

Amandman  253

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – podstavak 1. – točka n

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(n) rješavanje problema nedostatka vještina i neusklađenosti u ljudskim kapacitetima te promicanje obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije u građevinskom sektoru te sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora; te	(n) rješavanje problema nedostatka vještina i neusklađenosti u ljudskim kapacitetima te promicanje obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije u građevinskom sektoru te sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora obveznom provedbom sustava za stalni stručni razvoj, registara vještina i nacionalnih ciljeva u pogledu kvalificiranja i usavršavanja građevinskih stručnjaka, prema potrebi usklađenih s nacionalnim planovima za kvalifikacije razvijenim u okviru inicijative EU-a „BUILD UP Skills” i/ili inicijative „Construction Blueprint”.

Amandman  254

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – podstavak 1. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(o) informativne kampanje i drugi savjetodavni alati.	(o) informativne kampanje velikog opsega kojima se promiču prednosti učinkovitosti zgrada i pristupačne mjere potpore koje se provode na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini zajednice, kao i drugi savjetodavni alati.

Amandman  255

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1 – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— Naziv politike i mjere	— Naziv politike i mjere
— Kratak opis (precizno područje primjene, cilj i načini provedbe)	— Kratak opis (precizno područje primjene, cilj i načini provedbe)
— Kvantificirani cilj	— Kvantificirani cilj
— Vrsta politike ili mjere (kao što je zakonodavna; gospodarska; fiskalna; za osposobljavanje, informiranje)	— Vrsta politike ili mjere (kao što je zakonodavna; gospodarska; fiskalna; za osposobljavanje, informiranje)
— Planirani proračun i izvori financiranja	— Planirani proračun i izvori financiranja
— Subjekti odgovorni za provedbu politike	— Subjekti odgovorni za provedbu politike
— Očekivani učinak	— Očekivani učinak
— Stanje provedbe	— Stanje provedbe
— Datum stupanja na snagu	— Datum stupanja na snagu
— Razdoblje provedbe	— Razdoblje provedbe
	— Mehanizmi nadzora
	— Kazne za neispunjavanje obveza i/ili neodgovarajuće ispunjavanje obveza

Justification

1) subparagraph d) is amended to ensure the practical implementation of national-level financial schemes targeted to energy poor and vulnerable households as per the applicable definition pursuant to the proposed amendments of the EED

2) subparagraph e) is amended to ensure accessible tailored services efficiently reaching the local communities, which are the main beneficiaries of the OSS concept. The suggested amendments also include the provision of integrated renovation services overcoming the issues related to the fragmentation of the construction sector in general and specifically of the renovation process, which is often cited as one of the major barriers to large-scale building retrofitting.

3) subparagraph n) is amended to ensure the application of streamlined instruments which are key for the life-long learning progress and regular upgrade of the skills and knowledge of building professionals in a quickly changing technological environment. Additionally, it brings coherence with the most effective and widely recognized EU initiatives in the area, thus avoiding duplication of measures and reduction of costs.

4) subparagraph o) is amended to ensure ambitious scope and outreach of the communication and awareness raising campaigns, which are expected to integrate national coverage by the public media and local community-oriented communication action to achieve highest impact.

5) additionally, monitoring mechanisms and penalties in case of non-compliance or underperformance are required to ensure coherent implementation at national level

Amandman  256

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – podstavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(fa) modernizacija fonda grijanja i hlađenja ugradnjom tehnologija spremnih za rad s obnovljivim i dekarboniziranim izvorima energije;

Amandman  257

Prijedlog direktive

Prilog II. – stupac 2. – točka c – redak 1. – postavak 1. Točka fb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(fb) povećanje električne sigurnosti;

Amandman  258

 

Prijedlog direktive

Prilog III. – točka I. – stavak 3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
– energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom u krugu zgrade koja ispunjava kriterije iz članka 7. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora],	— energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom u krugu zgrade ili isporučenom iz mreže koja ispunjava kriterije iz članka 7. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora],

Amandman  259

Prijedlog direktive

Prilog III. – točka. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Zgrada s nultim emisijama ne smije uzrokovati emisije ugljika iz fosilnih goriva u krugu zgrade.	Zgrada s nultim emisijama ne smije uzrokovati emisije iz fosilnih goriva.

Amandman  260

Prijedlog direktive

Prilog III. – točka II. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2. globalno zagrijavanje tijekom životnog ciklusa navodi se kao brojčani pokazatelj za svaku fazu životnog ciklusa izražen u kgCO2e/m2 (korisne podne površine) prema prosjeku za jednu godinu referentnog razdoblja ispitivanja od 50 godina. Odabir podataka, utvrđivanje scenarija i izračuni provode se u skladu s normom EN 15978 (BS EN 15978:2011. Održivost građevinskih radova. Ocjenjivanje svojstva zgrada s obzirom na okoliš. Proračunska metoda). Opseg dijelova zgrade i tehničke opreme utvrđen je u zajedničkom okviru EU-a „Level(s)” za pokazatelj 1.2. Ako postoji nacionalni alat za izračun ili je potreban za informiranje ili dobivanje građevinskih dozvola, taj se alat može koristiti za pružanje potrebnih informacija. Drugi alati za izračun mogu se koristiti ako ispunjavaju minimalne kriterije utvrđene zajedničkim okvirom EU-a „Level(s)”. Podaci o posebnim građevnim proizvodima izračunani u skladu s [revidiranom Uredbom o građevnim proizvodima] upotrebljavaju se ako su dostupni.	Za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2. potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa navodi se kao brojčani pokazatelj za svaku fazu životnog ciklusa, uzimajući u obzir i koristi od ponovne uporabe i recikliranja na kraju životnog vijeka, izražen u kgCO2e/m2 (korisne podne površine) prema prosjeku za jednu godinu referentnog razdoblja ispitivanja od 50 godina. Odabir podataka, utvrđivanje scenarija i izračuni provode se u skladu s normom EN 15978 (BS EN 15978:2011. Održivost građevinskih radova. Ocjenjivanje svojstva zgrada s obzirom na okoliš. Proračunska metoda). Opseg dijelova zgrade i tehničke opreme utvrđen je u zajedničkom okviru EU-a „Level(s)” za pokazatelj 1.2. Ako postoji nacionalni alat za izračun ili je potreban za informiranje ili dobivanje građevinskih dozvola, taj se alat može koristiti za pružanje potrebnih informacija. Drugi alati za izračun mogu se koristiti ako ispunjavaju minimalne kriterije utvrđene zajedničkim okvirom EU-a „Level(s)”. Podaci o posebnim građevnim proizvodima izračunani u skladu s [revidiranom Uredbom o građevnim proizvodima] upotrebljavaju se ako su dostupni.

Obrazloženje

S obzirom na to koliko je važno promicati kružni ekosustav zgrada, od ključne je važnosti izvješćivati i o dodatnim koristima za okoliš koje se ostvaruju ponovnom uporabom i recikliranjem na kraju životnog vijeka zgrade.

Amandman  261

Prijedlog direktive

Prilog IV. – točka 2. – podtočka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) sposobnost zgrade za pohranu energije i otpuštanje energije natrag u zgradu ili u mrežu u obliku električne energije prema potrebi, čime se omogućuje aktivno sudjelovanje zgrada u sustavu električne energije

Obrazloženje

Ova je izmjena nužna zbog važnih razloga povezanih s internom logikom teksta.

Amandman  262

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 1. – podtočka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ha) operativne emisije sitnih čestica (PM2,5).

Obrazloženje

Pokazatelji su premješteni iz stavka 2. kao element koji se obvezno prikazuje.

Amandman  263

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 1. – podtočka i. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. razred emisija stakleničkih plinova (ako je primjenjivo).	i. razred emisija stakleničkih plinova.

Amandman  264

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 1. – podtočka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	i.a korištenje energije, vršno opterećenje, veličinu generatora ili sustava, glavni nositelj energije i glavnu vrstu elementa za svaku namjenu: grijanje, hlađenje, grijanje potrošne vode, ventilaciju i ugrađenu rasvjeta;

Obrazloženje

Pokazatelji su premješteni iz stavka 2. Priloga V. kao element koji se obvezno prikazuje.

Amandman  265

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 1. – podtočka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ib) stanje električne instalacije (upućivanje na zadnji pregled);

Amandman  266

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u krugu zgrade, glavni nositelj energije i vrstu obnovljivog izvora energije;	(b) energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u krugu zgrade, glavni nositelj energije i vrstu obnovljivog izvora energije, kao i spremnost za ugradnju novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. raspoloživi prostor, orijentacija, električni sustav);

Amandman  267

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka g

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(g) prosječnu U-vrijednost za neprozirne elemente ovojnice zgrade;	(g) prosječnu U-vrijednost i prosječnu g-vrijednost za prozirne elemente ovojnice zgrade;

Obrazloženje

U nacionalnim zahtjevima naglasak je prečesto na izolaciji (U-vrijednost), međutim, drugi su elementi jednako važni za ocjenjivanje svojstava prozirnih elemenata ovojnice zgrade, posebno propusnost sunčeve energije (g-vrijednost).

Amandman  268

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka ja (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ja) rezultat analize kvalitete zraka u unutarnjim prostorima;

Obrazloženje

Studije su pokazale da su poboljšanja unutarnje klime među glavnim poticajima koji navode vlasnike zgrada na provođenje energetske obnove.

Amandman  269

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka jb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(jb) rezultat analize uvjeta dnevnog svjetla;

Obrazloženje

Studije su pokazale da su poboljšanja unutarnje klime među glavnim poticajima koji navode vlasnike zgrada na provođenje energetske obnove.

Amandman  270

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka m

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(m) broj i vrstu mjesta za punjenje električnih vozila;	(m) broj i vrstu mjesta za punjenje električnih vozila te spremnost električne infrastrukture za dodavanje novih mjesta za punjenje ;

Justification

Energy Performance Certificates (EPCs) must integrate information about the latest inspection of the electrical installations and its readiness to install new major equipment. The proposed template for EPCs suggests including information about the presence of heat-pump, EV charging, storage or on-site renewable generation, but should also include information about the readiness and latest safety check of the electrical installations to integrate such equipment. Every dwelling owner or tenant should have an easy access to information about the status and readiness of the electrical installations particularly in the view of electrification of heating and transport and the possibility to add new equipment, such as EV charging point, heat pump, on-site renewable generation, and storage.

Amandman  271

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka n

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(n) prisutnost, vrstu i veličinu sustava za pohranu energije;	(n) prisutnost, vrstu i veličinu sustava za pohranu energije te spremnost za dodavanje novih skladišnih kapaciteta;

Justification

Energy Performance Certificates (EPCs) must integrate information about the latest inspection of the electrical installations and its readiness to install new major equipment. The proposed template for EPCs suggests including information about the presence of heat-pump, EV charging, storage or on-site renewable generation, but should also include information about the readiness and latest safety check of the electrical installations to integrate such equipment. Every dwelling owner or tenant should have an easy access to information about the status and readiness of the electrical installations particularly in the view of electrification of heating and transport and the possibility to add new equipment, such as EV charging point, heat pump, on-site renewable generation, and storage.

Amandman  272

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka ra (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ra) spremnost na isključenje fosilnih goriva;

Justification

Energy Performance Certificates (EPCs) must integrate information about the latest inspection of the electrical installations and its readiness to install new major equipment. The proposed template for EPCs suggests including information about the presence of heat-pump, EV charging, storage or on-site renewable generation, but should also include information about the readiness and latest safety check of the electrical installations to integrate such equipment. Every dwelling owner or tenant should have an easy access to information about the status and readiness of the electrical installations particularly in the view of electrification of heating and transport and the possibility to add new equipment, such as EV charging point, heat pump, on-site renewable generation, and storage.

Amandman  273

Prijedlog direktive

Prilog V. – točka 2. – podtočka rb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(rb) fleksibilnost ukupne potrebe zgrade za električnom energijom, uključujući njenu sposobnost odgovora na potražnju u odnosu na mrežu i kapacitete za prijenos opterećenja.

Justification

Energy Performance Certificates (EPCs) must integrate information about the latest inspection of the electrical installations and its readiness to install new major equipment. The proposed template for EPCs suggests including information about the presence of heat-pump, EV charging, storage or on-site renewable generation, but should also include information about the readiness and latest safety check of the electrical installations to integrate such equipment. Every dwelling owner or tenant should have an easy access to information about the status and readiness of the electrical installations particularly in the view of electrification of heating and transport and the possibility to add new equipment, such as EV charging point, heat pump, on-site renewable generation, and storage.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov	Energetska učinkovitost zgrada (preinaka)
Referentni dokumenti	COM(2021)0802 – C9-0469/2021 – 2021/0426(COD)
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ITRE 14.2.2022
Odbori koji su dali mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 14.2.2022
Izvjestitelj(ica) za mišljenje  Datum imenovanja	Radan Kanev 11.3.2022
Razmatranje u odboru	17.5.2022
Datum usvajanja	3.10.2022
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	33 8 27
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mathilde Androuët, Bartosz Arłukowicz, Simona Baldassarre, Marek Paweł Balt, Aurélia Beigneux, Hildegard Bentele, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Simona Bonafè, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Nathalie Colin-Oesterlé, Esther de Lange, Bas Eickhout, Agnès Evren, Heléne Fritzon, Malte Gallée, Andreas Glück, Catherine Griset, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Jan Huitema, Yannick Jadot, Petros Kokkalis, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, César Luena, Liudas Mažylis, Tilly Metz, Silvia Modig, Alessandra Moretti, Ville Niinistö, Grace O’Sullivan, Jessica Polfjärd, Nicola Procaccini, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Maria Spyraki, Nils Torvalds, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Michal Wiezik, Tiemo Wölken, Anna Zalewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Michael Bloss, Biljana Borzan, Asger Christensen, Matthias Ecke, Radan Kanev, Ondřej Knotek, João Pimenta Lopes, Christel Schaldemose, Sarah Wiener
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Abir Al-Sahlani, Attila Ara-Kovács, Krzysztof Hetman, Niklas Nienaß

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33	+
PPE	Bartosz Arłukowicz, Alexander Bernhuber, Nathalie Colin-Oesterlé, Agnès Evren, Krzysztof Hetman, Radan Kanev, Ewa Kopacz, Peter Liese, Liudas Mažylis, Maria Spyraki
RENEW	Abir Al-Sahlani, Pascal Canfin, Asger Christensen, Martin Hojsík, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Nils Torvalds, Véronique Trillet-Lenoir, Michal Wiezik
S&D	Attila Ara-Kovács, Marek Paweł Balt, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Matthias Ecke, Heléne Fritzon, César Luena, Alessandra Moretti, Christel Schaldemose, Günther Sidl, Tiemo Wölken

 

8	-
ID	Mathilde Androuët, Simona Baldassarre, Aurélia Beigneux, Catherine Griset, Silvia Sardone
RENEW	Andreas Glück, Jan Huitema, Ondřej Knotek

 

27	0
ECR	Sergio Berlato, Joanna Kopcińska, Nicola Procaccini, Alexandr Vondra, Anna Zalewska
NI	Ivan Vilibor Sinčić, Edina Tóth
PPE	Hildegard Bentele, Esther de Lange, Jessica Polfjärd, Christine Schneider, Pernille Weiss
THE LEFT	Anja Hazekamp, Petros Kokkalis, Silvia Modig, João Pimenta Lopes, Mick Wallace
VERTS/ALE	Michael Bloss, Bas Eickhout, Malte Gallée, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Niklas Nienaß, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Sarah Wiener

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov	Energetska učinkovitost zgrada (preinaka)
Referentni dokumenti	COM(2021)0802 – C9-0469/2021 – 2021/0426(COD)
Datum podnošenja EP-u	15.12.2021
Nadležni odbor  Datum objave na plenarnoj sjednici	ITRE 14.2.2022
Odbori koji daju mišljenje  Datum objave na plenarnoj sjednici	ENVI 14.2.2022	TRAN 14.2.2022
Pridruženi odbori  Datum objave na plenarnoj sjednici	TRAN 9.6.2022
Izvjestitelji  Datum imenovanja	Ciarán Cuffe 14.2.2022
Razmatranje u odboru	27.6.2022
Datum usvajanja	9.2.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	49 18 6
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Michael Bloss, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Martin Buschmann, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Beatrice Covassi, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Marie Dauchy, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Valter Flego, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, András Gyürk, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Ivars Ijabs, Romana Jerković, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Marisa Matias, Eva Maydell, Iskra Mihaylova, Johan Nissinen, Mauri Pekkarinen, Mikuláš Peksa, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Markus Pieper, Clara Ponsatí Obiols, Robert Roos, Sara Skyttedal, Maria Spyraki, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Damian Boeselager, Jakop G. Dalunde, Matthias Ecke, Cornelia Ernst, Klemen Grošelj, Elena Kountoura, Dace Melbārde, Alin Mituța, Jutta Paulus, Massimiliano Salini
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Marco Campomenosi, Rosanna Conte, Jarosław Duda, France Jamet, Aušra Maldeikienė, Tilly Metz, Alessandro Panza, Rovana Plumb
Datum podnošenja	16.2.2023

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

49	+
NI	Martin Buschmann, Clara Ponsatí Obiols
PPE	Hildegard Bentele, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Pilar del Castillo Vera, Jarosław Duda, Christian Ehler, Seán Kelly, Aušra Maldeikienė, Eva Maydell, Dace Melbārde, Maria Spyraki, Pernille Weiss
Renew	Valter Flego, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Iskra Mihaylova, Alin Mituța, Morten Petersen
S&D	Beatrice Covassi, Josianne Cutajar, Matthias Ecke, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Tsvetelina Penkova, Rovana Plumb, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho
The Left	Marc Botenga, Cornelia Ernst, Elena Kountoura, Marisa Matias
Verts/ALE	Michael Bloss, Damian Boeselager, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Henrike Hahn, Tilly Metz, Jutta Paulus, Mikuláš Peksa

 

18	-
ECR	Izabela-Helena Kloc, Robert Roos, Beata Szydło, Grzegorz Tobiszowski
ID	Paolo Borchia, Markus Buchheit, Marco Campomenosi, Rosanna Conte, Marie Dauchy, France Jamet, Alessandro Panza
PPE	François-Xavier Bellamy, Tom Berendsen, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Sara Skyttedal
Renew	Nicola Beer, Bart Groothuis

 

6	0
ECR	Johan Nissinen
NI	András Gyürk
PPE	Henna Virkkunen
Renew	Nicola Danti, Ivars Ijabs, Mauri Pekkarinen

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] SL C 290, 29.7.2022., , str. 114.
• [2] SL C 375, 30.9.2022., , str. 64.
• [3] SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
• [4] SL C […], […], str. […].
• [5] SL C […], […], str. […].
• [6] Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).
• [7] Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.
• [8]  Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života, COM(2020) 662 final
• [9] Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
• [10] Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
• [11]  Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
• [12]  Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).
• [13]  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).(OJ L 328 21.12.2018, p. 82).
• [14]  Preporuka Komisije (EU) 2021/1749 оd 28. rujna 2021. o energetskoj učinkovitosti na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi – Smjernice i primjeri za provedbu pri donošenju odluka u energetskom sektoru i drugim područjima (OJ L 350, 4.10.2021, p. 9).
• [15]  Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
• [16]  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11. 2008., str. 3.).
• [17] Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
• [18]  Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
• [19] Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
• [20] Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).
• [21] Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).
• [22] Uredba (EU) .../... [uredba Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja Socijalni fond za klimatsku politiku kako je predloženo u COM(2021)0568].
• [23] Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.).
• [24] Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
• [25] Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.).
• [26] SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
• [27] Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).
• [28]  Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
• [29] Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).
• [30] Delegirana uredba Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (SL L 81, 21.3.2012., str. 18.).
• [31] Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL L 158, 14.6.2019., str. 54.).
• [32] Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.).
• [33]  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
• [34]  Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
• [35]  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
• [36]Na konačnom glasovanju nazočni su bili: Sergey Lagodinsky (potpredsjednik), Marion Walsmann (potpredsjednica), Raffaele Stancanelli, Barry Andrews (u ime Adriána Vázqueza Lázare u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Pascal Arimont, Patrick Breyer, Isabel Carvalhais (uime Marie‑Manuel Leitão‑Marques u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Ilana Cicurel, Ibán García Del Blanco, Geoffroy Didier, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Virginie Joron, Pierre Larrouturou (uime Lare Wolters u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Gilles Lebreton, Karen Melchior, Theresa Muigg, Ljudmila Novak (uime Jiříja Pospíšila u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Anne‑Sophie Pelletier (uime Manon Aubry u skladu s člankom 209. stavkom 7. Poslovnika), Sabrina Pignedoli, Luisa Regimenti, Franco Roberti, Marie Toussaint, Axel Voss, Tiemo Wölken i Javier Zarzalejos.
• [37] Savjetodavna radna skupina radila je na temelju engleske jezične verzije prijedloga koja je bila izvorna verzija razmatranog teksta.