IZVJEŠĆE o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2024., dio III. – Komisija

5.4.2023 - (2022/2184(BUI))

Odbor za proračune
Izvjestitelj: Janusz Lewandowski

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2024., dio III. – Komisija

(2022/2184(BUI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o jačanju višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.: otporan proračun EU-a prilagođen novim izazovima[1],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2022/2496 od 15. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.[2],

– uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.[3] i zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija donijeli u tom kontekstu[4] te povezane jednostrane izjave[5],

– uzimajući u obzir svoje stajalište od 16. prosinca 2020. o Nacrtu uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012[7],

– uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. svibnja 2022. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (COM(2022)0223),

– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava[8],

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) br. 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke (EU, Euratom) br. 2014/335[9],

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 22. prosinca 2021. o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2021)0570) i stajalište Parlamenta o toj temi od 23. studenoga 2022.[10],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19[11],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije[12],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)[13],

– uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava od 13. prosinca 2017.[14], komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102) i Deklaraciju iz Porta o socijalnim pitanjima koju su članovi Europskog vijeća usvojili u svibnju 2021.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o strategiji EU-a za poticanje industrijske konkurentnosti, trgovine i kvalitetnih radnih mjesta[15],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje[16],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. veljače 2023. naslovljenu „Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija” (COM(2023)0062),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. listopada 2022. naslovljenu „Program rada Komisije za 2023. – Odlučna i ujedinjena Unija” (COM(2022)0548),

– uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke, vlade Ukrajine i Komisije iz kolovoza 2022. pod naslovom „Brza procjena štete i potreba u Ukrajini”,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenu „Strategija pomoći i obnove za Ukrajinu” (COM(2022)0233),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. kao odgovor na nju[17],

– uzimajući u obzir strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.,

– uzimajući u obzir sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) („Pariški sporazum”),

– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 10/2021 naslovljeno „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”,

– uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2023.[18] i zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije te izjavu Komisije koje su mu priložene,

– uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 14. ožujka 2023. o proračunskim smjernicama za 2024.,

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja te Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

– uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

– uzimajući u obzir pisma Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za regionalni razvoj,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9‑0124/2023),

Put prema stabilnosti u izrazito turbulentnim vremenima

1. naglašava da je rat Rusije protiv Ukrajine, nakon pandemije bolesti COVID-19, imao dodatne znatne gospodarske i socijalne posljedice za narode Europe, što se očituje u porastu inflacije, stvaranju energetske nesigurnosti, porastu cijena hrane i energije te pojave krize troškova života za milijune ljudi; ističe da je novi geopolitički i gospodarski kontekst potaknuo potrebe za novim politikama, posebno u područjima energije, socijalnih ulaganja, obrane i industrije; ističe da bi nove politike trebalo uvoditi postupno i u skladu s dogovorenim dugoročnim ciljevima;

2. odlučan je u namjeri da se proračunom za 2024. odgovori na zabrinutost građana i ostvare njihove potrebe i prioriteti, i to pomaganjem u ponovnoj uspostavi stabilnosti, promicanjem oporavka i konvergencije, postavljanjem temelja za sigurnu, prosperitetnu, poštenu i održivu Europu te osiguranjem toga da nitko ne bude zapostavljen; ističe potrebu za dodatnim ulaganjima u energiju, zdravlje, sigurnost opskrbe hranom, koheziju, digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije te MSP-ove, i u podupiranje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, rješavanje problema nezaposlenosti i siromaštva te pružanje prilika za sve, posebno mlade i skupine u nepovoljnom položaju, a time i poboljšanje životnog standarda svih Europljana;

3. naglašava da je za snažan gospodarski oporavak 2024. potrebno u potpunosti iskoristiti potencijal i fleksibilnost proračuna EU-a; ističe da je proračun EU-a prije svega najjači alat za ulaganje s učinkom poluge koji upotpunjuje i pojačava nacionalne proračune čiji je ulagački kapacitet ograničen, te stoga odgovara na potrebe osoba u EU-u;

4. žali zbog postupnog smanjenja proračuna EU-a kao postotka bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a i stavljanja prevelikog naglaska na ograničavanje ukupne potrošnje na otprilike 1 % BND-a EU-a; smatra da je to Uniji otežalo da ostvari svoje dogovorene ambicije i uskratilo joj mogućnost da odgovori na krize i nove potrebe uz istodobno jamčenje demokratske odgovornosti; žali zbog činjenice da je Komisija bila prisiljena pribjeći metodama dvostrukog računanja i ponovnom korištenju postojećih sredstava, prikrivajući tako trenutačno stanje proračuna EU-a;

5. podsjeća da se proračun EU-a svake godine povećava na temelju deflatora od 2 %; naglašava da visoka razina inflacije ozbiljno opterećuje proračun EU-a, čime se smanjuje njegova kupovna moć te njegov operativni i administrativni kapacitet; zabrinut je zbog činjenice da inflacijski pritisak u konačnici znači da se može financirati manji broj projekata i djelovanja Unije, što negativno utječe na korisnike i sposobnost Unije da postigne svoje zajedničke političke ciljeve;

6. naglašava da su sredstva programirana u okviru razlika do gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i putem posebnih instrumenata ugrožena brojnim krizama i novim inicijativama pokrenutima od početka trenutačnog VFO-a te su stoga nedovoljna za financiranje važnih novih prioriteta i reagiranja na krize s kojima se Unija suočava; stoga ističe da VFO više nije svrsishodan, da je neosporna potreba za hitnom revizijom VFO-a i da pristup „uobičajenog poslovanja” ne samo da neće biti dovoljan za rješavanje niza izazova koji se pojavljuju, već bi mogao i ugroziti povjerenje u Uniju;

7. ponavlja svoj poziv na hitnu i ambicioznu reviziju trenutačnog VFO-a kako bi se osigurala dodatna sredstva za jačanje oporavka nakon pandemije, suzbile posljedice rata, zajamčila dostatna fleksibilnost i pružilo nužno financiranje za bitne nove inicijative politika te odgovorilo na nepredviđene izazove; naglašava da revizija ne smije dovesti do smanjenja omotnica programa ili unaprijed dodijeljenih omotnica i stoga se njome moraju povećati gornje granice kako bi se osiguralo da se za sve nove inicijative osiguraju nova financijska sredstva, čime bi se zajamčilo da postojeći ključni programi mogu nastaviti ostvarivati rezultate; očekuje da revidirani VFO stupi na snagu do 1. siječnja 2024. i time pruži okvir za proračun za 2024.;

Jače gospodarstvo i otpornije društvo putem ulaganja okrenutih prema budućnosti

8. ističe da su MSP-ovi i dalje okosnica gospodarstva Unije i imaju ključnu ulogu u rastu, gospodarskom prosperitetu i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta; napominje da je potrebno ambiciozno i dostupnije financiranje za program jedinstvenog tržišta kako bi se potakla konkurentnost i održivost malog poduzetništva, ali i kako bi se zajamčila najviša razina zaštite potrošača; naglašava da je potrebno maksimalno iskoristiti potencijal programa InvestEU u poticanju održivog i inovativnog ulaganja te u pružanju potpore u obliku kapitala MSP-ovima pogođenima pandemijom i trenutačnom energetskom krizom;

9. ističe potrebu za jačanjem privlačnosti EU-a kao mjesta ulaganja i za iskorištavanjem sinergija među programima EU-a; poziva Komisiju da namijeni dostatna sredstva i stručno znanje za ostvarenje svojeg programa održivog financiranja, kojim se nastoji preusmjeriti tokove kapitala prema ulaganjima koja su potrebna za postizanje boljeg životnog standarda i rasta te za upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa, uništavanja okoliša i socijalnih problema;

10. ponovno potvrđuje da istraživanja i inovacije predvode gospodarski razvoj i konkurentnost EU-a, kao i da su među ključnim pokretačima zelene i digitalne tranzicije; u tom pogledu ističe da su potrebna dodatna sredstva kako bi se u okviru programa Obzor Europa financirali ambiciozni i održivi europski projekti usklađeni s ciljevima Unije; ističe stalnu potrebu za ulaganjima, osobito u okviru programa Obzor Europa, kako bi se i dalje podržavalo poduzeća, posebno MSP-ove, start-up poduzeća i mlade poduzetnike, te kako bi se pretvaralo rezultate istraživanja i inovativne ideje u proizvode i usluge koji potiču globalnu konkurentnost i održivost poduzeća iz EU-a;

11. snažno podupire ključnu ulogu kohezijske politike u ostvarivanju prioriteta politika i poticanju gospodarstva EU-a koja se očituje u njezinu doprinosu pravednom i održivom rastu i razvoju, promicanju socijalne i ekonomske konvergencije između država i regija, podupiranju zelene i digitalne tranzicije te poticanju inovacija i zapošljavanja, kao i pružanju potpore starijim osobama; ističe činjenicu da kohezijska politika osigurava važno financiranje za nove potrebe, posebno putem niza inicijativa djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE) i plana RePowerEU; naglašava, međutim, da kohezijska politika nije instrument za odgovor na krizu i da ima vlastite ključne dugoročne ciljeve; stoga ustraje u tome da ne bi trebalo doći do prijenosa sredstava iz kohezijske politike koji bi mogli ugroziti te ciljeve; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju provedbu kohezijske politike;

12. ističe ključnu važnost zajedničke poljoprivredne politike i zajedničke ribarstvene politike, kao najdugotrajnijih politika EU-a, u pružanju cjenovno pristupačne, sigurne i visokokvalitetne hrane za građane EU-a i promicanju održivog razvoja ruralnih i obalnih zajednica; ističe da je potrebno uzeti u obzir negativne učinke ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine na globalnu sigurnost opskrbe hranom i cjenovnu pristupačnost hrane te ojačati sposobnost poljoprivrednika da izdrže inflacijske pritiske i povećane cijene ulaznih materijala; poziva na dodatne mjere za potporu mladim i novim poljoprivrednicima u pokretanju i razvoju djelatnosti kako bi se osigurala održivost sektora i generacijska obnova;

13. naglašava važnost jače zdravstvene Unije u postpandemijskoj Europi, a stoga i odgovarajućeg financiranja i ulaganja za program „EU za zdravlje” i klaster „Zdravlje” u programu Obzor Europa kako bi se zajamčilo da EU može učinkovito odgovoriti na buduće zdravstvene krize, doprinijeti jačanju zdravstvenih sustava i poboljšati fizičko i mentalno zdravlje ljudi s pomoću cjenovno pristupačnije i dostupnije zdravstvene skrbi; zabrinut je zbog činjenice da je oko 50 % proračuna programa „EU za zdravlje” dodijeljeno za operativne rashode Komisijina tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize; ističe da je potrebno dodijeliti odgovarajuća sredstva za aktivnosti utvrđene u Uredbi „EU za zdravlje”, uključujući zdravstvenu uniju, europski prostor za zdravstvene podatke i plan za borbu protiv raka, posebno s obzirom na povećani broj pacijenata nakon pandemije;

14. napominje da treba posvetiti posebnu pozornost ruralnim i udaljenim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. naglašava da se moraju pronaći održiva rješenja za uspješno ublažavanje odljeva mozgova i, gdje je to relevantno, za suočavanje sa demografskim poteškoćama u slabije razvijenim regijama EU-a; ističe potrebu za financijskim sredstvima kako bi se revitalizirale regije u kojima opada broj stanovnika i/ili koje se suočavaju s deindustrijalizacijom;

15. ističe važnost socijalne dimenzije u proračunu EU-a; primjećuje da je važno u potpunosti uključiti europski stup socijalnih prava i UN-ove ciljeve održivog razvoja u proračun za 2024. te u tom pogledu prima na znanje ključnu ulogu adekvatno financiranih socijalnih politika i mjera EU-a, posebno Europskog socijalnog fonda plus; ističe ključnu ulogu proračuna u doprinosu inicijativama kojima se jača socijalni dijalog, u skladu s nedavnim prijedlogom Komisije;

Put prema energetskoj neovisnosti kao temelju sigurnosti

16. ističe je da poboljšanje energetske sigurnosti i neovisnosti i dalje od iznimne važnosti za EU, osobito u kontekstu rata; ističe koordinacijsku ulogu EU-a u jamčenju sigurnosti opskrbe energijom, stabilizaciji cijena i pomaganju poduzećima, posebno MSP-ovima, u rješavanju problema cjenovnih šokova; ističe da je zbog velike nesigurnosti u opskrbi energijom i prekida u opskrbi energijom potrebna solidarnost među zemljama EU-a kako bi se pružila potpora zemljama koje i dalje ovise o ruskoj energiji i koje su više pogođene eventualnim rezovima u opskrbi;

17. poziva na dodatna ulaganja u kritičnu infrastrukturu, skladištenje energije, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te na povećanje istraživanja i inovacija u području energije kako bi se smanjila ovisnost o energiji koja dolazi iz trećih zemalja, naročito iz onih nedemokratskih, te o fosilnim gorivima; u tom pogledu ističe ključnu ulogu proračuna, osobito u sklopu poglavlja plana REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

18. podsjeća da su ulaganja u energetsku učinkovitost prioritet i da imaju ključnu ulogu u smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima na troškovno učinkovit način; stoga poziva na veću dostupnost sredstava potrebnih za podupiranje mjera energetske učinkovitosti za zgrade i kućanstva diljem Unije te na olakšavanje potrebnih nadogradnji, posebno putem tehničke pomoći;

19. naglašava činjenicu da je nužno prilagoditi europsku infrastrukturu budućim energetskim potrebama radi prelaska na čisto, konkurentno, održivo i suvremeno gospodarstvo; ističe da su međupovezanosti ključne za potpuno integrirano energetsko tržište EU-a koje će poboljšati sigurnost opskrbe u Europi i biti otpornije na cjenovne šokove, čime će osigurati cjenovno pristupačnu i održivu energiju za građane i poduzeća EU-a te smanjiti energetsko siromaštvo; stoga poziva na povećana ulaganja u učinkovitu prekograničnu energetsku infrastrukturu; naglašava da je moderna i otporna infrastruktura ključna sastavnica konkurentnosti te da je potreban holistički međusektorski pristup kojim se u obzir uzima situacija u različitim državama članicama;

Zelena i digitalna tranzicija i strateška suverenost EU-a

20. ističe središnju ulogu proračuna u ostvarivanju europskog zelenog plana i postizanju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. smanjenjem emisija i povećanjem upotrebe obnovljive energije, stvaranjem kružnoga gospodarstva i preokretanjem zabrinjavajućeg trenda gubitka bioraznolikosti; zabrinut je zbog ozbiljnih posljedica klimatskih promjena i krize bioraznolikosti u Europi i svijetu, kao i zbog sve veće i hitnije potrebe za rješavanjem tih problema; naglašava da se posljedice klimatske krize i krize bioraznolikosti moraju bolje odražavati u proračunu EU-a koji se dodjeljuje za programe usmjerene na klimatske ciljeve, ciljeve bioraznolikosti i zaštite okoliša te očuvanje prirode, a posebno program LIFE, uzimajući u obzir razmjere problema;

21. naglašava potrebu za izgradnjom modernog, učinkovitog, održivog i konkurentnog gospodarstva u kojem nitko nije zapostavljen; podsjeća da je potrebno dodatno financiranje kako bi se građane EU-a zaštitilo od povećanih troškova povezanih sa zelenom transformacijom te kako bi se osigurala ulaganja i radna mjesta u regijama u tranziciji, među ostalim putem Fonda za pravednu tranziciju; u tom pogledu poziva na evaluaciju provedbe Fonda, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti potrebama za povećanjem njegova apsorpcijskog kapaciteta, potrebi da se osigura odgovarajuća potpora regijama koje zaostaju te činjenici da države članice i regije imaju različite polazišne točke i potrebe;

22. u tom kontekstu ističe potrebu za znatnim ulaganjem u poticanje strateške suverenosti EU-a, razvoj industrije s nultom neto stopom emisija i jamčenje uspostave potrebne infrastrukture i proizvodnog kapaciteta u Uniji; pozdravlja komunikaciju Komisije od 1. veljače 2023. naslovljenu „Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija”; smatra da bi europska industrijska strategija trebala biti osmišljena podjednako za osiguravanje europskog vodstva u tehnologijama čiste energije i za poboljšanje postojeće industrijske baze te podupiranje njezine transformacije u budućnosti kako bi se svim Europljanima osigurala visokokvalitetna radna mjesta i gospodarski rast, što istovremeno odgovara ciljevima zelenog plana;

23. naglašava da će uspjeh strategije ovisiti o osiguravanju bržeg pristupa financiranju; ističe ulogu proračuna EU-a, a posebno vrijednost programa InvestEU, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Svemirskog programa EU-a i predstojećeg Akta o čipovima, u osiguravanju pristupa potrebnom financiranju; naglašava da Unija mora u potpunosti iskoristiti Instrument za povezivanje Europe kako bi modernizirala i povezala svoju prometnu i energetsku infrastrukturu;

24. prima na znanje namjeru Komisije da uspostavi Europski fond za suverenost, koji se mora temeljiti na detaljnoj procjeni potreba i dubinskoj analizi manjka financijskih sredstava; naglašava da su ključne svrhe Fonda izbjegavanje fragmentacije jedinstvenog tržišta uzrokovane nacionalnim programima, osiguravanje zajedničkog europskog odgovora u okviru proračuna EU-a i sveobuhvatno jačanje otvorene strateške autonomije Unije te zelene i digitalne tranzicije, smanjenje ovisnosti u strateškim sektorima i financiranje ulaganja u ključne povezane sektore, uključujući, među ostalim, zdravlje, sirovine i svemir;

25. podsjeća da se novi fond mora osnovati u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i uključiti u VFO te da se mora staviti pod povezanu gornju granicu koja se u skladu s time treba povisiti, čime se jamči potpuni nadzor od strane demokratski izabranog Parlamenta; ponavlja svoj dugogodišnji stav da se sve nove političke inicijative, ciljevi i zadaće moraju financirati novim financijskim sredstvima te stoga ustraje u tome da se taj fond ne može financirati nauštrb postojećih programa;

26. naglašava potrebu za ubrzanjem digitalne tranzicije gospodarstva i društva kako bi se osigurala globalna konkurentnost Unije, i to ulaganjem u digitalnu infrastrukturu i povezivost, povećanjem upotrebe digitalnih tehnologija te širenjem umjetne inteligencije, kibersigurnosti i računalstva visokih performansi; u tom pogledu skreće pozornost na važnost programa Digitalna Europa i Instrumenta za povezivanje Europe – Digitalni sektor;

27. ističe da je sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama ključna za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i za jačanje strateške suverenosti EU-a; naglašava da EU treba povećati svoju neovisnost u lancu vrijednosti poluvodiča, među ostalim podupiranjem Akta o čipovima odgovarajućom proračunskom strukturom;

28. naglašava da zelena i digitalna tranzicija te preusmjeravanje industrijske politike iziskuju znatna ulaganja u razvoj vještina; ističe da su digitalna pismenost i osnovne digitalne vještine ključne za sve građane i da je stoga potrebno raditi na tome da se premosti jaz u digitalnim sposobnostima i da se osigura da ljudi razviju potrebne kompetencije za radna mjesta koja se mijenjaju, među ostalim u području umjetne inteligencije i robotike; poziva Komisiju da iskoristi Europsku godinu vještina 2023. kao platformu za izgradnju učinkovite dugoročne politike EU-a, poduprte odgovarajućim financiranjem i utemeljene na prethodnim pozitivnim pilot-iskustvima u pogledu pristupa obrazovnim alatima u područjima i zajednicama sa slabom povezanošću ili pristupom tehnologijama;

Otporna i demokratska Europa koja ulaže u buduće generacije

29. podsjeća da je pandemija bila osobito teška za mlade i da je dovela do brojnih psiholoških i socioloških problema te smanjenih mogućnosti, što je dodatno pogoršano nesigurnošću nastalom zbog rata na pragu EU-a; ustraje u tome da se mobiliziraju sva moguća financijska sredstva u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti radi podupiranja mogućnosti mobilnosti u učenju, promicanja izvrsnosti, inovacija i poduzetništva, poboljšanja vještina u ljudi i njihove zapošljivosti, promicanja socijalne uključenosti, pružanja potpore modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja diljem Europe te promicanja sudjelovanja mladih ljudi u demokratskom životu; ističe da su oba programa ključna za daljnje postupanje u pogledu preporuka proizašlih iz Europske godine mladih;

30. naglašava da je glavni cilj obaju programa povećati njihovu uključivost povećanjem stopa sudjelovanja osoba s manje mogućnosti; zabrinut je zbog utjecaja koji sve veća inflacija i povećani troškovi života imaju na sposobnost osoba i organizacija s ograničenim financijskim sredstvima da sudjeluju u tim programima; ima za cilj osigurati da program Erasmus+ ne postane de facto selektivan program otvoren samo onima koji si mogu priuštiti sudjelovanje u njemu; podsjeća da Komisija mora uvesti mjere financijske potpore za osobe s manje mogućnosti, posebno ako je njihovo sudjelovanje otežano zbog financijskih razloga; stoga namjerava osigurati da se proračunom EU-a ublaži učinak sve većih troškova sudjelovanja, uključujući inflaciju;

31. zabrinut je zbog činjenice da su stope nezaposlenosti mladih i žena u EU-u više od općih stopa nezaposlenosti; ističe važnost Europskog socijalnog fonda plus i Garancije za mlade u podupiranju obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, čime se poboljšavaju vještine i zapošljivost te pomaže ljudima da uđu na uključivo tržište rada; ističe pozitivan učinak strukovnog osposobljavanja na borbu protiv nezaposlenosti;

32. podsjeća da je pandemija bolesti COVID-19, nakon koje su uslijedili rast cijena energije i inflacija, znatno utjecala na kulturni sektor; stoga insistira na tome da se za program Kreativna Europa dodijele dostatna financijska sredstva;

33. podsjeća na važnu ulogu koju proračun EU-a ima u promicanju europskih vrijednosti i prava građana, poticanju aktivnog građanskog angažmana, izgradnji otpornih društava i podržavanju ključnih načela demokracije, vladavine prava, solidarnosti, uključivosti, pravde, nediskriminacije i ravnopravnosti, među ostalim i u vidu borbe protiv antisemitizma; ističe da se proračunom treba podupirati sloboda tiska i medija te suzbijati dezinformacije; stoga naglašava važnost programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te potrebu za ambicioznim financiranjem tog programa; ističe da program Pravosuđe uključuje poseban cilj usmjeren na promicanje pravosudnog osposobljavanja i kulture vladavine prava;

34. podsjeća da su žene nerazmjerno snažno pogođene trenutačnom gospodarskom i socijalnom krizom te da veliku većinu izbjeglica koje bježe od rata u Ukrajini čine žene i djeca; pozdravlja nedavno izneseni zakonodavni prijedlog za jačanje pravnog okvira za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja; stoga poziva na ambiciozno financiranje potprograma Daphne u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti radi sprečavanja i borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom, uključujući potrebna sredstva za podupiranje pristupa sigurnim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, organizacija za prava žena, skloništa i usluga potpore u zonama sukoba i ratnim zonama te inicijativa EU-a za borbu protiv diskriminacije, prvenstveno žena i LGBTI+ osoba;

35. ističe da proračunska potpora za učinkovitu komunikaciju s građanima pomaže u podizanju razine osviještenosti o donošenju odluka i politikama EU-a, čime se povećava transparentnost donošenja politika EU-a i ojačava njihov legitimitet, posebno s obzirom na europske izbore 2024., početak novog zakonodavnog saziva i izbor predsjednika Komisije; u tom kontekstu podsjeća koliko je važno da relevantni sadržaji gdje god je to moguće budu dostupni na svim službenim jezicima EU-a;

Učinkovit odgovor na globalne i geopolitičke izazove

36. ponovno najoštrije osuđuje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine; ističe stalnu potrebu za brzom i humanitarnom pomoći, među ostalim za osiguravanje pružanja osnovnih usluga i popravke kritične infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja novi paket makrofinancijske pomoći EU-a i njegovih strateških partnera Ukrajini za 2023. u vrijednosti od 18 milijardi EUR; naglašava da EU mora imati središnju ulogu u dugoročnim naporima za obnovu i oporavak; u tom pogledu poziva na uspostavu pravnog okvira kojim bi se omogućilo da se zamrznuta privatna i državna ruska imovina stavi na raspolaganje za obnovu;

37. naglašava da Unija i njezini građani podupiru Ukrajinu od samog početka ruskog agresivnog rata, pokazuju solidarnost s Ukrajincima u njihovoj borbi za obranu vlastitog suvereniteta te nude sklonište i privremenu zaštitu milijunima izbjeglica; pozdravlja dosad nezabilježeno jedinstvo, brzinu donošenja odluka i opseg proračunske pomoći koji su Uniji i njezinim državama članicama omogućili donošenje sankcija protiv Rusije, pružanje humanitarne i vojne pomoći, pružanje potpore u području zdravstva, energetike i poljoprivrede te olakšavanje trgovine, posebno uspostavom koridora solidarnosti, kako bi se Ukrajini pomoglo u izvozu poljoprivrednih proizvoda uz istodobno promicanje regionalnog razvoja u dunavskoj regiji; ističe da će za osiguravanje pružanja osnovnih usluga i ključne infrastrukture u toj zemlji biti potrebna daljnja pomoć;

38. ponavlja svoju nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti svih zemalja Istočnog partnerstva i pozdravlja činjenicu da su Ukrajina i Moldova sada zemlje kandidatkinje te napominje da će objema biti potrebna daljnja financijska i tehnička pomoć, među ostalim za jačanje otpornosti tih zemalja i sprečavanje i suzbijanje hibridnih prijetnji; poziva Komisiju da iznese prijedloge za uvrštavanje Ukrajine i Moldove na popis korisnika Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III); naglašava stratešku važnost politike proširenja u zemljama zapadnog Balkana i potrebu za odgovarajućim financiranjem u okviru instrumenta IPA III u tom pogledu;

39. prima na znanje brzo pogoršanje međunarodnog konteksta od početka razdoblja VFO-a, i u susjednim i u drugim zemljama, zbog prehrambene, energetske, klimatske i gospodarske krize; podsjeća da EU mora nastaviti ispunjavati svoju ključnu ulogu u promicanju održivog i demokratskog razvoja te političkih i gospodarskih reformi, zaštiti vladavine prava i ljudskih prava, rješavanju socijalnih i klimatskih problema, pružanju stalne potpore izbjeglicama i rješavanju temeljnih uzroka nezakonitih migracija te sprečavanju gubitka života; naglašava da bi Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa, humanitarna pomoć (HUMA) i drugi instrumenti trebali osigurati potporu zajednicama i regijama kojima je potrebna pomoć diljem svijeta;

40. naglašava da su Uniji potrebna dostatna sredstva za rješavanje dugoročnih problema u susjedstvu i šire, kao odgovor na brojne krize; ponavlja da dostupna sredstva u okviru naslova 6. VFO-a nisu dovoljna za ostvarivanje navedenih ciljeva te se stoga moraju povećati u sklopu revizije VFO-a; i dalje je posebno zabrinut zbog kontinuiranog nedovoljnog financiranja HUMA-e, zbog čega su potrebna opetovana povećanja tijekom svake financijske godine; posebno je zabrinut zbog toga što se u veljači 2023. morala mobilizirati pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi u iznosu od 185 milijuna EUR kako bi se ojačala HUMA, što upućuje na to da u proračunu nema dovoljno sredstava kako bi se odgovorilo na sve veće humanitarne potrebe; poziva Komisiju da odgovori na stvarne potrebe i da proračunskom tijelu pruži informacije koje su mu nužne za donošenje potrebnih odluka za proračun za 2024.;

41. izražava sućut i solidarnost s brojnim žrtvama i njihovim obiteljima nakon potresa u južnoj Turskoj i sjevernoj Siriji u veljači 2023.; pozdravlja hitan odgovor EU-a i naglašava da je potrebno pružiti hitnu i dodatnu dugoročnu pomoć i potporu kako bi se odgovorilo na kritičnu humanitarnu situaciju, posebno u područjima koja su također zahvaćena sukobom u Siriji;

42. ističe središnju ulogu međunarodnih organizacija i agencija u provedbi programa EU-a i pružanju humanitarne pomoći na terenu; naglašava potrebu za odgovarajućim razinama financiranja za sve takve organizacije i agencije; poziva na ambicioznije financiranje sa strane EU-a kako bi se pomoglo Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) u pružanju razvojnih usluga i humanitarne pomoći milijunima palestinskih izbjeglica uz istodobno doprinošenje regionalnoj stabilnosti;

43. zabrinut je zbog utjecaja prirodnih katastrofa koje pogađaju Europu i njezino susjedstvo te zbog sposobnosti EU-a da učinkovito odgovori na njih; ističe da su te katastrofe često povezane s klimatskim promjenama i da će se stoga u budućnosti vjerojatno događati još češće i biti još intenzivnije; poziva Komisiju da osigura ambiciozno financiranje za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu kako bi se pružio učinkovit odgovor i zaštitili ljudski životi;

44. naglašava da bi proračun za 2024. trebao biti usklađen s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i Montrealskog sporazuma te s njezinim međunarodnim obvezama u području klime, posebno kad je riječ o Fondu za gubitke i štetu;

45. podsjeća da rat te sve veća glad i siromaštvo u svijetu prisiljavaju milijune ljudi na bijeg iz njihovih domova i traženje zaštite u EU-u; naglašava da EU treba nastaviti pružati potporu državama članicama domaćinima, a time i lokalnim i regionalnim zajednicama, u prijemu, smještaju i integraciji tih izbjeglica te u zadovoljavanju njihovih obrazovnih i medicinskih potreba; u tom pogledu ističe važnost inicijalnog odgovora putem inicijativa CARE i naglašava ključnu i kontinuiranu ulogu Fonda za azil, migracije i integraciju;

46. naglašava da su učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a i njihova zaštita, zajedno s neometanom i učinkovitom provedbom politike azila Unije, ključni prioriteti migracijske politike Unije i preduvjeti za slobodno kretanje ljudi i pravilno funkcioniranje schengenskog područja te su neophodni za sigurnost EU-a i njegovih građana;

47. naglašava potrebu za provedbom migracijske politike i politike azila uz poštovanje ljudskih prava te osiguranje učinkovite socijalne i gospodarske integracije, u skladu s vrijednostima Unije i međunarodnim obvezama; ističe da je potrebno pružiti odgovarajuća financijska sredstva kako bi se osigurala provedba Europskog pakta o migracijama; oštro osuđuje pokušaje instrumentalizacije migranata u političke svrhe; traži da se više sredstava usmjeri u koordinaciju s tranzitnim zemljama i zemljama podrijetla nezakonitih migracija radi kontrole i zaustavljanja trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi;

48. izrazito je zabrinut zbog načina na koji određene države članice tumače zaključke Europskog Vijeća od 9. veljače 2023., a posebno njihov stavak 23.; naglašava da se proračunsko tijelo EU-a snažno protivi upotrebi bilo kakvih financijskih sredstava Unije za izgradnju ograda ili zidova na vanjskim granicama Unije te očekuje da će Komisija uskratiti svaka sredstva u tu svrhu sada i u budućnosti;

49. smatra da je nužno osigurati odgovarajuće razine financiranja, osoblja i osposobljavanja za sve agencije koje djeluju u području sigurnosti, migracija i azila s obzirom na znatno povećanje njihovih odgovornosti, važnost suradnje među njima te njihovu ključnu ulogu u poboljšanju suradnje i koordinacije među državama članicama;

50.  poziva na odgovarajuće financiranje u okviru Instrumenta za upravljanje granicama i vize kako bi se zadovoljile hitne potrebe na vanjskim granicama EU-a u skladu s ciljevima Instrumenta; ponavlja svoje opetovane pozive na hitno pristupanje Rumunjske i Bugarske schengenskom području i svoju potporu tom cilju;

51. naglašava potrebu za poboljšanjem sigurnosnih i obrambenih sposobnosti EU-a kako bi se bolje odgovorilo na trenutačne, dosad nezabilježene geopolitičke izazove, uključujući borbu protiv terorizma, kiberkriminaliteta i širenja dezinformacija na internetu, koji predstavljaju prijetnju europskoj demokraciji; podsjeća na važnost sveobuhvatnog pristupa sigurnosti koji uključuje vojne i civilne sposobnosti, vanjske poslove i unutarnju sigurnost;

52. pozdravlja središnje ciljeve Prijedloga uredbe o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave kako bi se poboljšale obrambene sposobnosti i otpornost EU-a na iznenadne šokove te podsjeća da će se time premašiti dostupna sredstva u okviru naslova 5.; prima na znanje središnju ulogu Instrumenta za povezivanje Europe u podupiranju vojne mobilnosti, koja je bila ključna za pružanje potpore Ukrajini; ponavlja da je potrebno brzo povećati obrambene i proizvodne kapacitete te interoperabilnost država članica, posebno onih na prvoj liniji i stoga najizloženijih trenutačnim prijetnjama, te poziva Komisiju da razmotri daljnje inicijative usmjerene na jačanje obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a;

Odgovoran proračun – horizontalna pitanja

53. podsjeća da su se Parlament, Vijeće i Komisija Međuinstitucijskim sporazumom od 16. Prosinca 2020. obvezali na izradu plana za uvođenje novih vlastitih sredstava za, među ostalim, potpuno podmirenje duga nastalog u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI); poziva Komisiju i Vijeće da bez odgode, a u svakom slučaju prije kraja 2023., uvedu sva nova vlastita sredstva sadržana u prvom paketu, što je ključno za otplatu duga i financiranje političkih prioriteta Unije; sa zanimanjem iščekuje ambiciozne prijedloge Komisije za drugi paket novih vlastitih sredstava najkasnije u trećem tromjesečju 2023.; traži od Komisije da bude još ambicioznija i da razmotri predlaganje inovativnih, istinskih novih vlastitih sredstava;

54. naglašava da je otplata troška zaduživanja u EURI-ju obveza za EU; napominje da troškovi zaduživanja ovise o fluktuacijama na tržištu i stoga su inherentno nepredvidljivi, što stvara rizike za dogovorene politike i programe EU-a i za sposobnost proračuna da odgovori na nove potrebe; ponavlja svoj poziv da se troškovi zaduživanja u EURI-ju postave preko gornjih granica VFO-a kao dio revizije VFO-a prije donošenja proračuna za 2024.; ustraje u tome da Komisija proračunskom tijelu pruži pravodobne i detaljne informacije o izračunima na kojima se temelje troškovi zaduživanja u EURI-ju;

55. napominje da količina opozvanih sredstava za istraživanje (provizorno preko 300 milijuna EUR u 2022.) premašuje očekivanu razinu iz sporazuma o VFO-u te stoga nije njime obuhvaćena; ustraje u tome da se sva opozvana sredstva za istraživanje trebaju staviti na raspolaganje u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe (Uredba (EU, Euratom) 2018/1046); ponavlja svoje stajalište da bi sva opozvana odobrena sredstva trebala ostati u proračunu i naglašava potrebu za odgovarajućim izmjenama Financijske uredbe;

56. ističe da je potrebno kontinuirano raditi na postizanju ciljeva uključivanja klimatskih pitanja i bioraznolikosti, koji su utvrđeni u Međuinstitucijskom sporazumu, u politike u okviru proračunske potrošnje EU-a; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom da redovito razmatra napredak u pogledu uključivanja klimatskih pitanja i ispituje jesu li ciljevi postignuti ili su na dobrom putu; poziva Komisiju da prati provedbu načela nenanošenja značajne štete i da poduzme nužne korektivne mjere ako i kada to bude potrebno; ističe da se u okviru proračuna Unije za 2024. moraju uložiti dodatni napori kako bi se osiguralo postizanje ciljeva potrošnje u području bioraznolikosti za 2026. i 2027.;

57. poziva Komisiju da obrati potrebnu pozornost na zaključke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o potrošnji za mjere u području klime u proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020.; ustraje u tome da je potrebno precizno pratiti rashode povezane s klimom i bioraznolikošću; pozdravlja napredak postignut u proračunu za 2023. u pogledu integriranja bioraznolikosti i poziva Komisiju da dovrši ažuriranje metodologije namijenjene praćenju rashoda za bioraznolikost za proračun EU-a za 2024., uključujući pojedinosti o očekivanom doprinosu svakog programa cilju za 2024.; naglašava da je potrebno osigurati dosljednost između financiranja u području klime i bioraznolikosti te poziva Komisiju da u nacrtu proračuna objavi relevantne rashode;

58. ponavlja da bi se svi programi, politike i aktivnosti EU-a trebali provoditi tako da se u ostvarivanju njihovih ciljeva promiče rodna ravnopravnost; u tom pogledu pozdravlja rad Komisije na rodno osjetljivom proračunu i novoj klasifikaciji za mjerenje utjecaja rashoda Unije na rodnu ravnopravnost, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu; poziva Komisiju da tu metodologiju proširi na sve programe VFO-a kako bi se pokazali rezultati za proračun za 2024. popraćeni sustavnim prikupljanjem, priopćavanjem i evaluacijom podataka razvrstanih po spolu, kako bi se izmjerili rashodi relevantni za promicanje rodne ravnopravnosti te prava i jednakih mogućnosti za sve; očekuje da će se sva rodno relevantna izvješća provesti na temelju količine, a ne broja mjera; ističe važnost prikupljanja podataka u svrhu provedbe izmijenjene Direktive o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i potrebu za odgovarajućim resursima za to;

59. poziva Komisiju da razvije čvrstu metodologiju za praćenje socijalnih rashoda u proračunu EU-a na temelju načela europskog stupa socijalnih prava;

60. podsjeća na ključan rad decentraliziranih agencija, zajedničkih poduzeća i Ureda europskog javnog tužitelja; smatra da agencije moraju raspolagati odgovarajućim osobljem i primjerenim sredstvima kako bi mogle obavljati svoje zadaće; podsjeća na to da se zadaće agencija razvijaju u skladu s političkim prioritetima i naglašava da nove odgovornosti moraju biti popraćene odgovarajućim iznosom novih sredstava;

61. ističe vrijednost pilot-projekata i pripremnih djelovanja u ispitivanju novih političkih inicijativa i postavljanju temelja za buduća djelovanja Unije; stoga namjerava predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja u skladu sa svojim političkim prioritetima i procjenom Komisije; očekuje da će Komisija nepristrano ocijeniti prijedloge pilot-projekata i pripremnih djelovanja na temelju pravne i financijske evaluacije te očekuje da će dobiti precizna i detaljna objašnjenja kada se projekt smatra „obuhvaćenim” programima i politikama EU-a, s konkretnim primjerima mjera EU-a za koje se smatra da obuhvaćaju prijedloge; poziva Komisiju da zajamči da se pilot-projekti i pripremna djelovanja usvojeni u proračunu provode u potpunosti, pravodobno i u bliskoj suradnji s Parlamentom te da se na odgovarajući način priopćavaju rezultati pilot-projekata i pripremnih djelovanja i podaci o instituciji koja ih je pokrenula;

62. ističe važnost brze isplate sredstava korisnicima radi potrebnog gospodarskog stimulansa; u tom pogledu ističe da je pravodobna isplata i primjena sredstava instrumenta NextGenerationEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, uz poštovanje uvjetovanosti u pogledu vladavine prava, ključna za potporu oporavku i ulaganje za budućnost u regije i općine koje su suočene s ekstremnom geopolitičkom i gospodarskom nesigurnošću;

63. naglašava da su odgovarajuće provjere i kontrole potrošnje EU-a ključne za borbu protiv prijevara, zaštitu financijskih interesa Unije i osiguravanje visoke razine povjerenja građana u institucije EU-a i postupke donošenja odluka u Uniji; podsjeća da su odabir krajnjih korisnika i stroga provedba svih fondova EU-a u skladu s demokratskim načelima, odgovornošću i poštovanjem temeljnih prava i vrijednosti Unije ključni za uspjeh europskih ulaganja;

64. pozdravlja pozitivan učinak Uredbe o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna EU-a; naglašava jasnu vezu između poštovanja vladavine prava i učinkovite provedbe proračuna EU-a i poziva Komisiju da osigura strogu provedbu te uredbe; nadalje, ustraje na obvezi poštovanja Povelje Europske unije o temeljnim pravima pri izvršenju proračuna EU-a;

65. naglašava da se proračunom za 2024. moraju osigurati dostatna odobrena sredstva za plaćanje za programe koji bi sada trebali biti u punom tijeku; ustraje u tome da je nužno pojačati provedbu različitih programa radi izbjegavanja rizika od zaostataka u plaćanju u drugoj polovici razdoblja VFO-a;

°

° °

66. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE (9.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Carina Ohlsson

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. poziva na donošenje ambicioznog proračuna za vanjsko djelovanje za 2024. kako bi se Uniji osigurala odgovarajuća sredstva za postizanje njezinih vanjskopolitičkih ciljeva; ustraje u tome da se naglasak stavi na prioritete istaknute tijekom dijaloga na visokoj razini u kontekstu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III); podsjeća da je u okviru tih instrumenata potrebno primjenjivati stroge uvjete, uključujući pojačanu provedbu mehanizama transparentnosti i revizije na temelju pravnog okvira IPA III, kao i osigurati da su svi rashodi EU-a u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a te da nisu u suprotnosti s njima;

2. naglašava da su zaštita i promicanje ljudskih prava i demokracije na globalnoj razini i dalje od ključne važnosti za vanjsko djelovanje EU-a; poziva na ambiciozniji proračun u komponentama Instrumenta pretpristupne pomoći koje se odnose na ljudska prava kako bi se odgovorilo na sve veće izazove za demokraciju i ljudska prava u svijetu; poziva na povećanje sredstava za misije za promatranje izbora i naglašava njihovu temeljnu ulogu u odvraćanju od izbornih prijevara i nasilja te u pružanju doprinosa poboljšanju budućih izbora, poticanju mira i razvoja te podupiranju demokracije; poziva Komisiju da osigura da se njezinom pomoći za suradnju poveća potpora civilnom društvu, posebno borcima za ljudska prava, autohtonim narodima i zajednicama;

3. naglašava brojne izazove i nestabilnost u susjedstvu EU-a; podsjeća na stratešku važnost politike proširenja na zapadnom Balkanu; naglašava potrebu za povećanjem financijskih sredstava za zemlje zapadnog Balkana te za zemlje istočnog i južnog susjedstva, uključujući u naslovu 6. višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., kako bi se poduprle političke i gospodarske reforme, demokratska tranzicija i ciljevi održivosti iz zelenog plana, uključujući energetsku tranziciju, s naglaskom na najpredanije partnere u skladu s načelom „više za više i manje za manje”; poziva Komisiju da predstavi prijedloge o uključivanju Ukrajine, Moldove i Gruzije na popis korisnika instrumenta IPA III te da osigura razmjerno povećanje financijskih sredstava iz IPA-e III; poziva na ukupno povećanje proračuna instrumenta IPA III kako bi se u vrijeme geopolitičkih promjena osigurala primjerenija pomoć EU-a zemljama korisnicama;

4. žali zbog toga što, prema tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 01/2022[19], 700 milijuna EUR financijske potpore koju je EU pružio u razdoblju od 2014. do 2020. za poboljšanje vladavine prava na zapadnom Balkanu nije imalo znatan učinak na temeljne reforme; poziva Komisiju da pošalje jasnu poruku tim zemljama kandidatkinjama u kojima otpor prema standardima vladavine prava ugrožava ili odgađa njihovo pristupanje EU-a; poziva Komisiju da osigura učinkovitost potrošenih sredstava i da o tome izvijesti Parlament; izražava žaljenje zbog kontinuirano niske razine usklađenosti Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, posebno u pogledu vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu; u tom pogledu poziva Komisiju da razmotri uskraćivanje sredstava Srbiji sve dok se ne dokaže potpuna usklađenost sa ZVSP-om, pri čemu treba zadržati potporu EU-a civilnom društvu;

5. naglašava da odljev mozgova u zemljama zapadnog Balkana i dalje ometa europsku integraciju; poziva Komisiju da pojača svoje napore u podupiranju razvoja ljudskog kapitala koristeći se sredstvima iz IPA-e III kako bi se poboljšali obrazovanje, usavršavanje vještina, mogućnosti zapošljavanja i socijalna zaštita u zemljama korisnicama te kako bi se prenošenjem europskih vrijednosti i standarda potaknuo povratak građana i transformacija društva što će se postići stjecanjem vještina i iskustava te kako bi se naposljetku povećala potpora instrumenta IPA III za projekte usmjerene na izgradnju institucija i pravilno funkcioniranje institucija u zemljama korisnicama radi postizanja odgovarajuće apsorpcijske sposobnosti;

6. naglašava da se Unija suočava s globalnim okruženjem koje se brzo mijenja i sa sve većim brojem kriza, uključujući nezakonitu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, zbog čega Unija mora preuzeti istaknutiju ulogu u međunarodnim poslovima; naglašava postojanu potporu Ukrajini, među ostalim u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, proračuna Unije za hitnu pomoć, humanitarnu pomoć i održavanje njezine gospodarske, socijalne i financijske otpornosti; uvažava činjenicu da će za oporavak i obnovu Ukrajine biti potrebni veliki globalni financijski napori; u tom pogledu poziva Komisiju da uspostavi pravni instrument kojim bi se omogućilo oduzimanje zamrznute ruske imovine i sredstava kako bi se oni mogli upotrijebiti za obnovu Ukrajine i odštetu za ukrajinske žrtve i njihove obitelji; sa zanimanjem iščekuje promatranje rada Multilateralne platforme za koordinaciju donatora;

7. ističe važnost održavanja financijske potpore bjeloruskoj demokratskoj oporbi i civilnom društvu u Bjelarusu i u egzilu; poziva Komisiju da riješi probleme s kojima se u bankarskom sustavu EU-a suočavaju bjeloruske i ruske nevladine organizacije u egzilu, koje su registrirane u EU-u, s obzirom na to da im europske banke vrlo često uskraćuju usluge ili zatvaraju račune; ponovno ističe važnost izdvajanja financijskih sredstava za jamčenje nuklearne sigurnosti, posebno s obzirom na to da Bjelarus ne surađuje u pogledu svoje nuklearne elektrane Astravec te da je Rusija okupirala ukrajinsku Zaporižju, najveću nuklearnu elektranu u Europi, i da upotrebljava vojnu silu u blizini nuklearnih objekata;

8. ponavlja da je hitno potrebno povećati financijski doprinos Unije globalnom djelovanju protiv klimatskih promjena, među ostalim kroz potporu partnerskim zemljama na njihovu putu prema zelenoj i digitalnoj tranziciji; naglašava potrebu za kontinuiranim radom na postizanju ciljeva uključivanja u javne politike klimatskih pitanja i biološke raznolikosti, koji su utvrđeni u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020.[20], te traži da se u proračunu za 2024. ulože veći napori u postizanje ciljeva rashoda, a posebno u ostvarenje planiranih učinaka i u proračunu Unije i rashodima Instrumenta EU-a za oporavak; poziva Komisiju da pozorno uzme u obzir zaključke tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o potrošnji za mjere u području klime u okviru MFF-a za razdoblje 2014. – 2020., kao i reviziju uspješnosti iz studenoga 2022.; podsjeća Komisiju na njezin angažman i obvezu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom da razmotri napredak u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u javne politike na sredini ciklusa i da ispita jesu li ciljevi postignuti ili su na dobrom putu da se postignu; traži od Komisije da u slučaju nepostizanja tih ciljeva izradi odgovarajuće prijedloge u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. Međuinstitucijskog sporazuma; podsjeća da je načelo nenanošenja bitne štete izvršenjem proračuna uključeno u sve aktivnosti Unije kako je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu te stoga naglašava da je hitno potrebno osigurati poštovanje tog načela kroz cijeli proračun u svih šest dimenzija i poduzeti potrebne korektivne mjere ako i kada je to potrebno bez nepotrebne odgode;

9. podsjeća na izdvajanje sredstava povezanih s biološkom raznolikošću u iznosu od 7,5 % VFO-a od 2024. i 10 % od 2026.; naglašava da bi trebalo uložiti sve napore kako bi se što prije dostigao cilj od 10 % rashoda povezanih s biološkom raznolikošću; ističe da manjak u financiranju biološke raznolikosti u razdoblju 2021. i 2030. iznosi oko 18,69 milijardi EUR godišnje i da bi ga trebalo što prije smanjiti; prima na znanje napredak postignut u pripremi proračuna EU-a za 2023. u pogledu integriranja bioraznolikosti i poziva Komisiju da dovrši ažuriranje metodologije namijenjene praćenju rashoda za biološku raznolikost za proračun EU-a za 2024.; također poziva Komisiju da objavi dokument u kojem se iscrpno navode očekivani doprinosi svakog programa cilju za 2024. i način na koji će se ostvariti cilj za 2026., kao i akcijski plan u kojem će se opisati mjere na razini programa koje su potrebne kako bi se osiguralo da svaki program dostigne ciljnu razinu;

10. pozdravlja napore uložene u cilju transparentnijeg i sveobuhvatnijeg izvješćivanja u proračunskim dokumentima i na internetskoj stranici o uspješnosti te naglašava potrebu za provođenjem dostatnih ex post evaluacija s posebnim naglaskom na učinku; očekuje od Komisije da objavi metodologiju za mjerenje napretka zajedno s revizijom u sredini razdoblja nakon savjetovanja s Parlamentom i relevantnim dionicima; naglašava da je potrebno osigurati dosljednost između financiranja u području klime i biološke raznolikosti te poziva Komisiju da pri predstavljanju nacrta proračuna objavi iznose i udjele rashoda za svaki program koji će doprinijeti svakom cilju;

11. pozdravlja rad Komisije na novom sustavu klasifikacije za mjerenje utjecaja rashoda Unije na rodnu ravnopravnost, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu; poziva Komisiju da se pobrine za to da sustav klasifikacije pruža točan i sveobuhvatan prikaz učinka programa na rodnu ravnopravnost kako bi se iz programa koji su trenutačno ocijenjeni s nula zvjezdica dobio najbolji učinak na rodnu ravnopravnost te kako bi se izvukle pouke za osmišljavanje tih programa; nadalje, poziva na proširenje primjene tog sustava klasifikacije na sve programe VFO-a kako bi se pokazali rezultati za proračun za 2024.; u tom kontekstu naglašava potrebu za sustavnim prikupljanjem i analizom podataka razvrstanih prema rodu; očekuje da će se sva rodno relevantna izvješća provesti na temelju količine, a ne broja mjera; podsjeća na potrebu za redovitim praćenjem učinka proračuna Unije na rodnu ravnopravnost; poziva na povećanje proračuna kako bi se djelotvorno ispunile obveze institucija Unije u pogledu Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost III.;

12. poziva na to da se posebna pozornost posveti stanju u Afganistanu i potpori EU-a lokalnim i međunarodnim organizacijama te akterima koji se zalažu za prava žena i djevojčica te koji im pružaju javne usluge kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje;

13. naglašava da su javna sredstva za suočavanje s mnoštvom globalnih izazova nedovoljna; potvrđuje da pojačana uloga Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) u nošenju s novim problemima kao što su dezinformacije mora biti popraćena povećanjem broja osoblja; poziva na znatno povećanje financijskih i ljudskih resursa za radne skupine StratCom koje djeluju u sklopu ESVD-a radi suzbijanja zlonamjernog vanjskog upletanja i dezinformacija, uključujući bolju komunikaciju i informiranje javnosti te dublju suradnju s tijelima na razini država članica; traži od potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku jasan plan s konkretnim mjerama i jasan vremenski okvir za bolji odgovor StratComa na operacije dezinformiranja; podržava poziv ESVD-a da proračunsko tijelo pruži odgovarajuće ljudske resurse kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti svoju ulogu ključnog aktera na globalnoj sceni i kako bi se, među ostalim, poduprli demokracija, rodna ravnopravnost, klimatska politika, vladavina prava te mir i sigurnost; naglašava važnost korištenja proračunskih sredstava EU-a za privlačenje privatnih ulaganja, kao i rada u okviru Tima Europa za bolji učinak i vidljivost vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim u okviru strategije Global Gateway; ističe središnju ulogu i geopolitičku važnost strategije Global Gateway u nošenju s globalnim izazovima na temelju zajedničkih temeljnih vrijednosti; ustraje u osiguravanju odgovarajućih proračunskih sredstava kako bi se osiguralo da se ta strategija provodi s optimalnim učinkom;

14. naglašava važnost jačanja suradnje u području obrane i sigurnosti u skladu sa Strateškim kompasom; u tom kontekstu podsjeća na obećanje koje su u ožujku 2022. u Versaillesu dali čelnici država i vlada da će ojačati obrambene kapacitete Europe i podsjeća da je ambicija Strateškog kompasa postići znatan napredak u obrambenoj politici Unije; podsjeća da je sigurnosna i obrambena politika jedan od ključnih prioriteta europskih građana za Uniju od njezina osnutka, te ju je 2022. podupiralo 81 % građana; ističe da države članice tek trebaju ispuniti te obveze, ambicije i očekivanja; naglašava da je proračun EU-a naš glavni zajednički instrument solidarnosti i kohezije te da taj instrument treba iskoristiti i u obrani Europe i njezinih građana; podsjeća na izazove za sigurnost država članica i istočnog susjedstva EU-a zbog ruskih vojnih prijetnji i ruskog rata protiv Ukrajine;

15. poziva na potpuno poštovanje proračunske uloge Parlamenta; podsjeća na to da ta uloga uključuje nadzor nad zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom, kako je utvrđeno u člancima 14. i 16. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) kojima se propisuje da Parlament i Vijeće zajedno izvršavaju proračunsku funkciju Unije, i članku 41. UEU-a, kojim se uspostavlja temeljno načelo financiranja proračuna EU-a za ZSOP; poziva na veću transparentnost i demokratski nadzor financiranja instrumenata za vanjsko financiranje uz pomoć strateškog upravljanja Parlamenta i intenzivnijeg geopolitičkog dijaloga između Parlamenta i Komisije;

16. ističe da je važno da države članice i Europski fond za obranu pružaju odgovarajuću potporu kako bi se oblikovala snažna europska zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) te povećala sigurnost i strateška autonomija EU-a;

17. poziva Komisiju da poveća financijsku potporu za promicanje pristojnih poslova na globalnoj razini uz istodobno promicanje međunarodnih normi rada; poziva Komisiju da osmisli programe za olakšavanje provedbe obveza poduzeća u pogledu dužne pažnje u vezi s ljudskim pravima i okolišem u trećim zemljama, uključujući poticanje smislenog sudjelovanja dionika;

18. ponavlja da podupire povećanje financijskih sredstava za humanitarnu pomoć kako bi se pružila pomoć osobama koje gladuju i koje su bez krova nad glavom i prihoda zbog vojne ili gospodarske krize, prirodnih ili ekoloških katastrofa; izražava svoju sućut i punu potporu ljudima pogođenima strašnim potresima u Turskoj i Siriji; u tom pogledu poziva na to da se znatan dio humanitarne pomoći koja se pruža Turskoj namijeni za pomoć u slučaju katastrofe te za obnovu i dugoročne potrebe zemlje; podsjeća da i dalje postoji hitna potreba za financijskim paketom za izbjeglice iz Sirije; poziva na dodjelu dostatnih sredstava financiranje paketa;

19. pohvaljuje dodatnu potporu Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) 2022. i podsjeća na dodatno financiranje dogovoreno u okviru godišnjeg proračuna EU-a za 2023.; poziva Komisiju da poveća financijsku potporu EU-a UNRWA-u 2024. s obzirom na tešku financijsku situaciju te agencije kako bi se osiguralo da se može nastaviti s neprekinutim pružanjem ključnih usluga jednoj od najranjivijih skupina stanovništva na Bliskom istoku te kako bi se održale njegove ključne usluge koje pruža milijunima palestinskih izbjeglica; i njegova ključna ulogu u promicanju razvoja i stabilnosti u regiji.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	9.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	40 2 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Alexander Alexandrov Yordanov, François Alfonsi, Maria Arena, Petras Auštrevičius, Traian Băsescu, Reinhard Bütikofer, Włodzimierz Cimoszewicz, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Raphaël Glucksmann, Sandra Kalniete, Dietmar Köster, Georgios Kyrtsos, Miriam Lexmann, Leopoldo López Gil, Antonio López-Istúriz White, Lukas Mandl, Vangelis Meimarakis, Sven Mikser, Francisco José Millán Mon, Matjaž Nemec, Gheorghe-Vlad Nistor, Tonino Picula, Nacho Sánchez Amor, Mounir Satouri, Jordi Solé, Sergei Stanishev, Dragoş Tudorache, Viola von Cramon-Taubadel
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Attila Ara-Kovács, Anna-Michelle Asimakopoulou, Andrey Kovatchev, Sergey Lagodinsky, Javi López, Gabriel Mato, Tom Vandenkendelaere, Mick Wallace, Javier Zarzalejos
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Clare Daly, Francisco Guerreiro, Eero Heinäluoma, Massimiliano Smeriglio

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

40	+
PPE	Alexander Alexandrov Yordanov, Anna-Michelle Asimakopoulou, Traian Băsescu, Michael Gahler, Sunčana Glavak, Sandra Kalniete, Andrey Kovatchev, Miriam Lexmann, Leopoldo López Gil, Antonio López-Istúriz White, Lukas Mandl, Gabriel Mato, Vangelis Meimarakis, Francisco José Millán Mon, Gheorghe-Vlad Nistor, Tom Vandenkendelaere, Javier Zarzalejos
Renew	Petras Auštrevičius, Georgios Kyrtsos, Dragoş Tudorache
S&D	Attila Ara-Kovács, Maria Arena, Włodzimierz Cimoszewicz, Raphaël Glucksmann, Eero Heinäluoma, Dietmar Köster, Javi López, Sven Mikser, Matjaž Nemec, Tonino Picula, Nacho Sánchez Amor, Massimiliano Smeriglio, Sergei Stanishev
Verts/ALE	François Alfonsi, Reinhard Bütikofer, Francisco Guerreiro, Sergey Lagodinsky, Mounir Satouri, Jordi Solé, Viola von Cramon-Taubadel

 

2	-
The Left	Clare Daly, Mick Wallace

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR (21.2.2023)

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2024. – dio III. (2022/2184(BUI))

Poštovani g. predsjedniče

u okviru navedenog predmeta, Odbor za proračunski nadzor zadužen je za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Koordinatori odbora CONT su 18. siječnja 2023. pisanim postupkom odlučili sastaviti mišljenje u obliku pisma.

Odbor za proračunski nadzor predmetno je pitanje razmotrio na sjednici od 28. veljače 2023. Na toj je sjednici odlučio pozivati Odbor za proračune da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2024., dio III. – Komisija uključi navedene prijedloge.

S poštovanjem,

Monika Hohlmeier,  Jeroen Lenaers

 

 

Predsjednica odbora CONT  Suizvjestitelj za davanje razrješnice Komisiji

PRIJEDLOZI

Nepodmirene obveze (RAL) i financijska izloženost

1. sa zabrinutošću primjećuje da su na kraju 2021. ukupne nepodmirene obveze dosegnule rekordni iznos od 341,6 milijardi EUR; ističe da će nepodmirene obveze 2023. vjerojatno premašiti 460 milijardi EUR, ali da će zatim pasti kako se instrument Next Generation EU (NGEU) bude približavao kraju; u tom kontekstu ističe rizik koji nepodmirene obveze predstavljaju za proračun Unije jer imaju potencijal za stvaranje znatnih opoziva, čime bi se smanjio učinak proračuna na realno gospodarstvo; zahtijeva da Komisija tijelu nadležnom za davanje razrješnice navede mjere koje namjerava poduzeti kako bi izbjegla tu situaciju;

2. žali zbog činjenice da je 2021. provedba obveza bila vrlo niska, 68 % od ukupno dostupnog iznosa, te da je kasno donošenje sektorskih propisa tijekom 2021. odgodilo pokretanje novih programa; pozdravlja činjenicu da su veća plaćanja u usporedbi s 2020. dovela do povećanja ukupne stope apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u 2021.; ističe da je na kraju 2021. preostao iznos od približno 161 milijarde EUR koji je potrebno apsorbirati do zaključenja programa europskih strukturnih i investicijskih fondova 2025.; sa zabrinutošću prima na znanje znatne razlike u stopama apsorpcije među državama članicama i činjenicu da neke države članice još uvijek moraju apsorbirati više od 40 % svojih obvezanih iznosa;

3. sa zabrinutošću prima na znanje povećanje ukupne izloženosti proračuna Unije nepredviđenim obvezama sa 131,9 milijardi EUR 2020. na 277,9 milijardi EUR 2021.; potvrđuje da su dva glavna razloga za to znatno povećanje bili uvođenje instrumenta Next Generation EU i povećanje iznosa zajmova odobrenih u okviru instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE); shvaća da je rizik za proračun Unije od nepredviđenih obveza ublažen povećanjem gornje granice vlastitih sredstava i protujamstvima država članica za zajmove u okviru instrumenta SURE;

4. pozdravlja uspješne napore Komisije da prikupi sredstva na financijskim tržištima kako bi osigurala financijska sredstva za Mehanizam za oporavak i otpornost, što ga čini važnim instrumentom za pružanje potpore u vrijeme ekstremne krize; međutim, izražava određenu zabrinutost zbog rastućih kamatnih stopa i neizvjesne sposobnosti otplate zajmova koja iz toga proizlazi te rizika koji time nastaje za proračun Unije i njezine politike; podsjeća da su se Parlament, Vijeće i Komisija u međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020.[21] obvezali na izradu plana za uvođenje novih vlastitih sredstava kako bi se, među ostalim, pokrila otplata duga nastalog u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI); poziva Komisiju i Vijeće da bez odgode ubrzaju uvođenje svih novih vlastitih sredstava koja se nalaze u prvom paketu; sa zanimanjem iščekuje ambiciozne prijedloge Komisije za drugi paket novih vlastitih sredstava u trećem tromjesečju 2023.; poziva Komisiju da pruži detaljne i pouzdane izračune plaćanja kamatnih stopa kako bi se pokrile obveze iz instrumenta Europske unije za oporavak (EURI);

Digitalizacija, rudarenje podataka i borba protiv prijevara

5. naglašava potrebu za proširenjem područja u kojima se sustav ranog otkrivanja i isključenja (EDES) upotrebljava izvan okvira izravnog upravljanja te traži od Komisije da se njime koristi za sve fondove Unije, uključujući sredstva u okviru podijeljenog upravljanja: napominje da se EDES mora sustavno upotrebljavati kako bi se zajamčilo da poduzeća i stvarni vlasnici koji su osuđeni za prijevaru, korupciju ili druge teške gospodarske kriminalne aktivnosti ne mogu imati koristi od sredstava Unije; naglašava potrebu za usklađivanjem pokazatelja alata za utvrđivanje razine rizika ARACHNE s osnovama za isključenje iz EDES-a kako bi se osiguralo da isključeni gospodarski subjekti budu vidljivi i u alatu ARACHNE; traži najveću moguću interoperabilnost između sustava ARACHNE, EDES i drugog softvera kako bi se smanjila potreba za višestrukim unošenjem informacija u razne IT sustave i kako bi se administrativno opterećenje zadržalo na što nižim razinama; smatra da nisu potrebni brojniji već bolje ciljani sustavi kontrole, uključujući upotrebu novih tehnologija;

6. poziva Komisiju da općom i sustavnom upotrebom digitalnih i automatiziranih sustava za izvješćivanje, praćenje i reviziju zajamči zaštitu proračuna Unije; ponavlja nužnu potrebu da Komisija osigura jedinstveni obvezni integrirani i interoperabilni sustav za informiranje i praćenje, temeljen na, između ostalog, postojećim alatima i bazama podataka, koji bi omogućio elektroničko bilježenje i pohranu podataka o primateljima financijskih sredstava Unije, uključujući njihove stvarne vlasnike, te omogućio dostupnost tih informacija u svrhu rudarenja podataka i utvrđivanja razine rizika;

7. ponavlja da je potrebno povećati napore u borbi protiv prijevara na razini Unije i na razini država članica u uskoj suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF); cijeni veliki trud EPPO-a i naglašava važnost njegove uloge u istragama i kaznenom progonu prijevara i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije; ističe da je Ured europskog javnog tužitelja istražio slučajeve u kojima je šteta samo za 2021. procijenjena na 5,4 milijarde EUR, što znači da su njegovi troškovi iznosili samo neznatan udio potencijalnih povrata koje bi ta organizacija mogla vratiti u proračun EU-a; podsjeća na važnost pružanja dostatnih financijskih i ljudskih resursa Uredu europskog javnog tužitelja i OLAF-u;

Međusektorska pitanja

8. izražava zabrinutost zbog ukupne stope pogreške od 3 % za rashode za 2021., što je 1 postotni bod iznad praga značajnosti; naglašava da je to pogoršanje u usporedbi sa stopom pogreške od 2,7 % za rashode u 2020.; potiče Komisiju da pojača napore za poboljšanje zaštite proračuna Unije i da stopu pogreške budućih rashoda dovede ispod praga značajnosti;

9. sa zabrinutošću primjećuje pojavu „nove proračunske galaksije” i upotrebu novih financijskih instrumenata i inovacija izvan proračuna EU-a; naglašava da ti novi instrumenti ne bi trebali postati norma i da bi Parlament uvijek trebao moći izvršavati svoju proračunsku ulogu, kao i svoj potpuni demokratski nadzor nad proračunom; smatra da bi Parlament trebao ojačati svoju ulogu u praćenju i zaštiti javnih financija i financijskih interesa EU-a;

10. ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog stanja vladavine prava u nizu država članica, koje je samo po sebi duboko zabrinjavajuće i dovodi do ozbiljnih gubitaka za proračun Unije; naglašava da se sredstva Unije ne smiju upotrebljavati za antidemokratske aktivnosti ili za jačanje autoritarizma; u tom pogledu pozdravlja prvu primjenu mehanizma uvjetovanosti u slučaju Mađarske i zamrzavanje 55 % triju programa kohezijske politike; poziva Komisiju da pobliže promatra i reagira u slučajevima kada su ulagači i poduzeća u Mađarskoj namjerno isključeni iz pristupa financijskim sredstvima EU-a; poziva Komisiju da bez odgode pokrene primjenu mehanizma uvjetovanosti kad god se utvrdi da kršenja načela vladavine prava na dovoljno izravan način utječu ili bi mogla ozbiljno utjecati na dobro financijsko upravljanje proračunom Unije ili na zaštitu financijskih interesa Unije;

11. naglašava povećanu važnost pokazatelja uspješnosti, uključujući odabir pokazatelja, definiranje ciljeva i ključnih etapa te praćenje i izvješćivanje u svjetlu novih modela ostvarivanja ciljeva Mehanizma za oporavak i otpornost i reformirane zajedničke poljoprivredne politike; u tom pogledu pozdravlja rad Komisije na poboljšanju praćenja i izvješćivanja o uspješnosti proračuna Unije s pomoću jednostavnijih i kvalitativnih pokazatelja, što se odražava u usvojenim temeljnim aktima programa potrošnje za razdoblje 2021. – 2027.;

12. zabrinut je zbog toga što je kasno donošenje niza propisa kojima se uređuju različite politike Unije dovelo do znatnog kašnjenja u početku provedbe za razdoblje 2021. – 2027.; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za ubrzavanje provedbe politika na terenu, zadržavajući visoku razinu pozornosti na kvaliteti i potrebi za pojačanom borbom protiv prijevara i zaštitom financijskih interesa Unije; skreće pozornost na činjenicu da se znatan dio proračunskih sredstava za 2021., posebno onih u okviru podijeljenog upravljanja, mora reprogramirati za naredne godine;

13. ponavlja potrebu za pouzdanom i realističnom metodologijom uključivanja klimatskih pitanja kako bi se bolje procijenila potrošnja EU-a u području klime i izmjerio doprinos Unije borbi protiv klimatskih promjena;

14. poziva Komisiju da pojednostavi zakonodavstvo, izbjegne prekomjerne propise i smanji administrativna opterećenja, kako je utvrđeno u međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva[22] od 13. travnja 2016.; poziva Komisiju da u svoj rad uključi načine otkrivanja suvišnih administrativnih obveza i razloge zbog kojih je do njih došlo te da izda preporuke za ublažavanje i sprečavanje takvih praksi.

 

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (2.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

U ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja: Dragoş Pîslaru (izvjestitelj)

 

 

AMANDMANI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja podnosi Odboru za proračune, kao nadležnom odboru, sljedeće amandmane:

Amandman  1Prijedlog rezolucije

Pozivanje 2.a (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, koji su Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija proglasili u studenome 2017., akcijski plan Komisije za provedbu europskog stupa socijalnih prava od 4. ožujka 2021. i Deklaraciju iz Porta o socijalnim pitanjima, koju su članovi Europskog vijeća usvojili u 8. svibnja 2021.,

Amandman  2

Prijedlog rezolucije

Pozivanje 6.a (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU‑a za djelovanje1a,   _____________ 1a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0219.

Amandman  3

Prijedlog rezolucije

Pozivanje 6.b (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o jačanju višegodišnjeg financijskog okvira za 2021. – 2027.1a, ______________ 1a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0450.

Amandman  4

Prijedlog rezolucije

Pozivanje 15a (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir privremeni međuinstitucijski sporazum o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku,

Amandman  5

Prijedlog rezolucije

Pozivanje 15.b (novo)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o strategiji EU-a za poticanje industrijske konkurentnosti, trgovine i kvalitetnih radnih mjesta1a, ___________________ 1a Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0053.

Amandman  6

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava A (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	A. budući da sve veća inflacija i pogotovo brza povećanja cijena hrane i energije diljem EU-a utječu na najranjivije stanovništvo, čime se dodatno povećava nejednakost i pogoršavaju siromaštvo, uključujući energetsko siromaštvo; budući da se ne predviđa da će rast plaća biti jednako brz kao inflacija pa stoga radnici gube na kupovnoj moći te bi se u sljedećih nekoliko mjeseci njihovi životni uvjeti mogli pogoršati; budući da će to ujedno imati znatan pritisak na kapacitete socijalne politike te na automatske stabilizatore kao što su nacionalni programi za nezaposlenost; budući da se europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE), koji je usvojila Komisija, pokazao uspješnim tijekom pandemije bolesti COVID-19;

Amandman  7

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Aa (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Aa. budući da, u skladu s člankom 311. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Unija sebi mora osigurati sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika;

Amandman  8

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ab (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ab. budući da se od donošenja aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u prosincu 2020. politički, gospodarski i socijalni kontekst promijenio do neprepoznatljvosti, počevši od dosad nezabilježenih razmjera i dramatičnih posljedica pandemije bolesti COVID-19, koja nije ni približno završena;

Amandman  9

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ac (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ac. budući da je neizazvana i neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu dovela do velike humanitarne krize te je u cijelom svijetu izazvala gospodarski i društveni šok zasad nepoznatog trajanja i razmjera; budući da su čelnici država ili vlada rat opisali kao „tektonsku promjenu u europskoj povijesti” i da je Komisija izjavila da „nepredviđene potrebe nastale ratom u Europi daleko nadilaze sredstva dostupna u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru”;

Amandman  10

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ad (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ad. budući da građani s pravom očekuju da proračun EU-a učinkovito odgovara na nove potrebe i da ih podupire u krizama;

Amandman  11

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ae (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ae. budući da je kombinirani učinak višestrukih kriza i niskih gornjih granica VFO-a doveo do niza ad hoc instrumenata koji dopunjuju proračun EU-a te do veće upotrebe vanjskih namjenskih prihoda koji ne podliježu proračunskom postupku, posebno u slučaju instrumenta NextGenerationEU (NGEU); budući da bi Parlament, kao jedna od grana proračunskog tijela, trebao imati punopravnu ulogu u tom novom proračunskom okruženju kako bi se zajamčila demokratska odgovornost i transparentnost;

Amandman  12

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Af (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Af  budući da se Međuinstitucijskim sporazumom utvrđuju posebni aranžmani za suradnju i dijalog između Parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskim pitanjima; budući da bi trebalo poduzeti daljnje korake kako bi se poboljšala transparentnost i dostupnost informacija o cjelokupnim rashodima za potporu donošenju politika EU-a;

Amandman  13

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ag (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ag. budući da kriza utječe na tržišta rada i životne uvjete u Uniji te bi mogla negativno utjecati na rast i zapošljavanje;

Amandman  14

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ah (nova)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	Ah. budući da je Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava postavljen cilj da Unija smanji broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje 5 milijuna djece, te usvojen niz prijedloga kako bi se taj cilj postigao do 2030.;

Amandman  15

Prijedlog rezolucije

Stavak 1.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
1. Naglašava da je rat Rusije protiv Ukrajine rezultirao značajnim gospodarskim i socijalnim posljedicama za građane Europe, pojačavanjem inflacije, stvaranjem energetske nesigurnosti i dovođenjem do krize troškova života za milijune ljudi; ističe da je novi geopolitički i gospodarski kontekst potaknuo nove inicijative politike, posebno u energetskoj, obrambenoj i industrijskoj politici;	1. naglašava da su pandemija bolesti COVID-19 i ruska ratna agresija protiv Ukrajine imale velike negativne gospodarske i socijalne posljedice, među ostalim za tržišta rada i životne uvjete u Uniji te su potaknule inflaciju, izazvale energetsku nesigurnost i dovele do brzog rasta cijena hrane i energije te krize troškova života za milijune ljudi, što negativno utječe na gospodarski rast i zapošljavanje; ističe da je novi geopolitički i gospodarski kontekst potaknuo nove i potrebne inicijative politike, u područjima kao što su energetska, klimatska, obrambena i industrijska politika;

Amandman  16

Prijedlog rezolucije

Stavak 2.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
2. Odlučan je u namjeri da se proračunom za 2024. odgovori na zabrinutosti ljudi i ostvare njihovi prioriteti pomaganjem vraćanja stabilnosti i postavljanjem temelja za sigurnu i prosperitetnu Europu; ističe potrebu za dodatnim ulaganjima u energiju, zdravstvo, digitalnu i zelenu tranziciju, istraživanje i inovacije te MSP-ove, i u podupiranje otvaranja radnih mjesta, rješavanje nezaposlenosti i pružanje prilika za mlade ljude, a time i poboljšanje životnog standarda svih Europljana;	2. odlučan je u namjeri da se proračunom za 2024. odgovori na zabrinutosti ljudi i ostvare njihovi prioriteti poticanjem obnove stabilnosti i postavljanjem temelja za sigurnu i prosperitetnu Europu u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava; ističe potrebu za dodatnim ulaganjima u energetsku, zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu, digitalnu i zelenu tranziciju, ljudski kapital, istraživanje i inovacije te MSP-ove i mikropoduzeća kako bi se poticala uzlazna socijalna konvergencija; ističe da će se životni standard u Uniji poboljšati ulaganjima u visoku razinu zaposlenosti i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, usavršavanjem i prekvalifikacijom, rješavanjem problema nezaposlenosti i pružanjem kvalitetnih i održivih prilika za mlade uz istovremeno očuvanje kupovne moći, povećanjem potpore najranjivijim i ugroženim skupinama te skupinama u nepovoljnom položaju, kao što su djeca i mladi, LGBTIQ+ obitelji ili obitelji sa samohranim roditeljem, osobe s invaliditetom, stariji, migranti, izbjeglice i Romi, te podupiranjem izgradnje socijalnog stanovanja;

Amandman  17

Prijedlog rezolucije

Stavak 3.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
3. Naglašava da je za snažan gospodarski oporavak 2024. potrebno potpuno iskoristiti potencijal i fleksibilnost proračuna EU-a; ističe da je proračun EU-a prije svega najjači alat za ulaganje s učinkom poluge koji upotpunjuje nacionalne proračune čiji je ulagački kapacitet ograničen, te stoga odgovara potrebama građana EU-a;	3. naglašava da je za snažan održiv, otporan i uključiv gospodarski oporavak 2024. potrebno potpuno iskoristiti potencijal i fleksibilnost proračuna EU-a, posebno financiranja i financijskih instrumenata EU-a u području socijalnih pitanja i zapošljavanja; ističe da je proračun EU-a prije svega najjači alat za ulaganje s učinkom poluge koji upotpunjuje nacionalne proračune čiji je ulagački kapacitet ograničen te smatra da je važno riješiti socijalne razlike u životnim i radnim uvjetima s pomoću socijalnih ulaganja u srednjoročnoj i dugoročnoj budućnosti te istodobno odgovoriti na neposredne potrebe ljudi; međutim, zabrinut je zbog toga što će razmjer trenutačnih kriza i njihov učinak iziskivati snažan proračunski odgovor 2024. i nakon toga; stoga poziva Komisiju da predloži ambiciozan proračun za 2024.;

Amandman  18

Prijedlog rezolucije

Stavak 3.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	3.a ponavlja da je Akcijskim planom za europski stup socijalnih prava postavljen cilj da EU smanji broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje 5 milijuna djece, te da je donesen niz prijedloga kako bi se taj cilj postigao do 2030. i naglašava da će u trenutačnom kontekstu postizanje tog cilja predstavljati veći izazov ako se ne ulože posebni napori i potpora za ublažavanje trenutačnog pritiska na sustave socijalne zaštite i ublažavanje socijalnog učinka krize te za pružanje potpore izbjeglicama i osiguravanje pristojnih životnih uvjeta za sve, uz pristup kvalitetnim osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje i stanovanje;

Amandman  19

Prijedlog rezolucije

Stavak 3.b (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	3.b smatra da su zaštita i promicanje načela višejezičnosti ključni jer se njime promiče kvaliteta demokratskog sudjelovanja i transparentnost; u tom pogledu poziva na odgovarajuće povećanje financiranja usluga usmenog i pismenog prevođenja u institucijama EU‑a, uključujući Parlament i Komisiju, te na osiguravanje maksimalne internalizacije tih usluga i jamčenje zdravlja i sigurnosti na radu radnika koji te usluge pružaju;

Amandman  20

Prijedlog rezolucije

Stavak 3.c (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	3.c poziva na to da se zajamče dostojanstveni radni uvjeti i pravedna naknada za radnike u službama za skrb o djeci, čišćenje i ugostiteljstvo u institucijama EU-a, posebno u Parlamentu; u tom pogledu poziva na internalizaciju tih usluga i njihovih radnika;

Amandman  21

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
4. Ponavlja svoj poziv na hitnu i ambicioznu reviziju trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi se ojačao oporavak nakon pandemiije, rješavale posljedice rata, jamčila dostatna fleksibilnost i pružilo nužno financiranje za bitne nove inicijative politika, te odgovorilo na nepredviđene izazove; očekuje da revidirani VFO stupi na snagu do 1. siječnja 2024.;	4. ponavlja svoj poziv na hitnu i ambicioznu reviziju trenutačnog VFO-a kako bi se ojačao oporavak nakon pandemije, potaknuo održivi rast i ulaganja te učinkovito odgovorilo na socijalne posljedice pandemije bolesti COVID-19 i njezine posljedice na tržište rada te kako bi se odgovorilo na posljedice rata protiv Ukrajine, kao što je pogoršanje razine energetskog siromaštva; ističe da je potrebno zajamčiti veću fleksibilnost i dostatne resurse, osigurati potrebna financijska sredstva za bitne nove inicijative politika i odgovoriti na nepredviđene izazove; poziva Komisiju da podrži Program održivog razvoja do 2030. te ciljeve europskog stupa socijalnih prava i Deklaracije iz Porta kako bi se promicala stvarna gospodarska konvergencija; očekuje da revidirani VFO stupi na snagu do 1. siječnja 2024.;

Amandman  22

Prijedlog rezolucije

Stavak 4.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	4.a smatra da bi se trebalo na odgovarajući način pozabaviti otkrivanjem socijalnih rizika i uzimati u obzir različite učinke na zapošljavanje i dugoročnu nezaposlenost u određenim industrijama; stoga poziva Komisiju da predstavi metodologiju za praćenje rashoda povezanih s ciljevima održivog razvoja u okviru socijalnog proračuna EU-a na temelju načela europskog stupa socijalnih prava i pregleda socijalnih pokazatelja te pokazatelja dobrobiti za mjerenje ukupnog učinka različitih sredstva, instrumenata i mehanizama koji se financiraju u okviru VFO-a i NGEU-a;

Amandman  23

Prijedlog rezolucije

Podnaslov 2.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
Jače gospodarstvo i otpornije društvo putem ulaganja okrenutih prema budućnosti	Jače socijalno tržišno gospodarstvo i otpornije društvo putem ulaganja okrenutih prema budućnosti

Amandman  24

Prijedlog rezolucije

Stavak 5.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
5. Ističe da su MSP-ovi i dalje okosnica gospodarstva EU-a i imaju ključnu ulogu u rastu i otvaranju radnih mjesta; napominje da je potrebno odgovarajuće financiranje za program jedinstvenog tržišta kako bi se potakla konkurentnost među malim poduzetništvom; naglašava potrebu za što je moguće većim potencijalom programa InvestEU u poticanju održivog i inovativnog ulaganja te u pružanju potpore u obliku kapitala MSP-ovima pogođenima krizom;	5. ističe da su MSP-ovi okosnica gospodarstva EU-a i svjestan je njihove uloge u otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i stvaranju gospodarskog blagostanja; napominje da je potrebno odgovarajuće financiranje za program jedinstvenog tržišta kako bi se potakla konkurentnost malih poduzeća i ulaganje u poduzetničke vještine putem poduzetničkih programa te jačanjem veze između obrazovnog sustava i tržišta rada; naglašava potrebu za što je moguće većim potencijalom programa InvestEU u poticanju održivog i inovativnog ulaganja te u pružanju potpore u obliku kapitala MSP-ovima pogođenima krizom; naglašava ključnu ulogu i potrebu za podupiranjem poduzeća socijalne ekonomije, koja imaju važnu socijalnu ulogu i često pružaju radna mjesta ranjivim i isključenim skupinama;

Amandman  25

Prijedlog rezolucije

Stavak 5.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	5a. poziva na jačanje mjera za borbu protiv siromaštva, osiguravanje pravedne tranzicije i ublažavanje učinka visokih razina inflacije na siromašnije radnike, poduzeća i kućanstva; naglašava da se europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) pokazao uspješnim u borbi protiv nezaposlenosti kao posljedice pandemije bolesti COVID-19; nadalje, poziva Komisiju da se nadoveže na instrument SURE kako bi poduprla nacionalne programe za zaštitu radnih mjesta i očuvanje dohotka radnika, koji se mogu privremeno aktivirati kada se dio EU-a suoči s gospodarskim šokom; ustraje u tome da se produže sve hitne mjere na razini država članica i Unije, posebno one povezane sa zaštitom radnih mjesta i naknadama za dohodak, te da se refinanciraju dok god socioekonomske posljedice rata negativno utječu na tržište rada te dok se gospodarstvo u potpunosti ne oporavi i tržište rada ne stabilizira;

Amandman  26

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
7. Snažno podupire ključnu ulogu kohezijske politike u ostvarivanju prioriteta politika i poticanju gospodarstva EU-a tako što doprinosi rastu, promiče konvergenciju između država i regija, podupire zelenu i digitalnu tranziciju te potiče inovacije i zapošljavanje; ističe ključnu važnost zajedničke poljoprivredne politike kao najdugotrajnije politike EU-a koja pruža cjenovno pristupačnu, sigurnu i visokokvalitetnu hranu za građane EU-a, osobito u kontekstu rata;	7. snažno podupire ključnu ulogu kohezijske politike u ostvarivanju prioriteta politika i poticanju gospodarstva EU-a tako što doprinosi rastu, promiče konvergenciju između država i regija, podupire zelenu i digitalnu tranziciju te potiče inovacije i zapošljavanje; naglašava da su strukturni fondovi posebno važni u osiguravanju jednakih mogućnosti diljem EU-a te podupiranju razvoja i konkurentnosti periferije EU-a, uključujući najudaljenije regije; ističe ključnu važnost zajedničke poljoprivredne politike kao najdugotrajnije politike EU-a koja pruža cjenovno pristupačnu, sigurnu i visokokvalitetnu hranu za građane EU-a, osobito u kontekstu rata;

Amandman  27

Prijedlog rezolucije

Stavak 8.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	8a. ustraje u tome da pravila kojima se uređuje upotreba sredstava EU-a moraju osiguravati i poboljšati usklađenost s najvišim socijalnim pravima i demokratskim načelima te da moraju biti usklađena s europskim stupom socijalnih prava, ciljevima održivog razvoja i temeljnim pravima radnika; poziva na to da se tim odredbama omoguće javna sredstva samo onim poslodavcima koji poštuju prava radnika i primjenjive radne uvjete; poziva na to da uvjetovanje socijalnim aspektima u pravilima o javnoj nabavi i koncesijama bude učinkovitije te da se poprati učinkovitim sankcijama;

Amandman  28

Prijedlog rezolucije

Stavak 9.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
9. Naglašava da poboljšanje energetske sigurnosti i neovisnosti i dalje ima temeljnu ulogu za EU, osobito u kontekstu rata; ističe koordinacijsku ulogu EU-a u jamčenju sigurnosti energetske opskrbe, stabilizaciji cijena i pomaganju poduzećima u rješavanju problema cjenovnih šokova; poziva na dodatna ulaganja u kritičnu infrastrukturu, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te na povećanje istraživanja i inovacija u području energije kako bi se smanjila ovisnost o ruskoj energiji; u tom pogledu ističe ključnu ulogu proračuna, osobito u okviru plana REPowerEU;	9. naglašava da poboljšanje energetske sigurnosti i neovisnosti i dalje ima temeljnu ulogu za EU, osobito u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu; ističe ulogu EU-a u jamčenju sigurnosti energetske opskrbe, stabilizaciji cijena i pomaganju ljudima, posebno ranjivim kućanstvima, i poduzećima u rješavanju problema cjenovnih šokova; poziva na dodatna ulaganja u kritičnu infrastrukturu, energetsku diversifikaciju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te na povećanje istraživanja i inovacija u području energije kako bi se smanjila ovisnost o ruskoj energiji; u tom pogledu ističe ključnu ulogu proračuna, osobito u okviru plana REPowerEU;

Amandman  29

Prijedlog rezolucije

Stavak 10.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
10. Naglašava činjenicu da je nužno prilagoditi europsku infrastrukturu budućim energetskim potrebama radi prelaska na čisto i suvremeno gospodarstvo; ističe da su međupovezanosti ključne za potpuno integrirano energetsko tržište EU-a koje će poboljšati sigurnost opskrbe u Europi i biti otpornije na cjenovne šokove, čime će osigurati cjenovno pristupačnu i održivu energiju za građane EU-a; stoga poziva na povećana ulaganja u prekograničnu energetsku infrastrukturu;	10. naglašava činjenicu da je nužno prilagoditi europsku infrastrukturu budućim energetskim potrebama radi prelaska na čisto, konkurentno i suvremeno gospodarstvo; ističe činjenicu da su međupovezanosti ključne za potpuno integrirano energetsko tržište EU-a koje će poboljšati sigurnost opskrbe u Europi i biti otpornije na cjenovne šokove, čime će osigurati cjenovno pristupačnu i održivu energiju za građane EU-a; ustraje u tome da je Uniji potreban energetski model kojim se osigurava pristup dekarboniziranim izvorima energije i okončava energetsko siromaštvo; stoga poziva na povećana ulaganja u prekograničnu energetsku infrastrukturu; ističe da je potrebno u potpunosti provesti mehanizam za pravednu tranziciju tako što će se regijama i ljudima omogućiti da se uhvate u koštac sa socijalnim, gospodarskim i okolišnim učincima zelene tranzicije kao i njezinim učincima na zapošljavanje;

Amandman  30

Prijedlog rezolucije

Stavak 11.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
11. Ističe središnju ulogu proračuna u provedbi Europskog zelenog plana smanjenjem emisija i povećanjem upotrebe energije iz obnovljivih izvora, stvaranjem kružne ekonomije i očuvanjem biološke raznolikosti kako bi se izgradilo suvremeno, učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojemu nitko nije zapostavljen; podsjeća da je potrebno dodatno financiranje za zaštitu građana EU-a od povišenih troškova, uključujući i u okviru Fonda za pravednu tranziciju;	11. ističe središnju ulogu proračuna u provedbi Europskog zelenog plana smanjenjem emisija i povećanjem upotrebe energije iz obnovljivih izvora, stvaranjem kružne ekonomije i očuvanjem biološke raznolikosti kako bi se izgradilo suvremeno, učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojemu nitko nije zapostavljen; naglašava da bi klimatske mjere trebale biti popraćene odgovarajućim mjerama pravedne tranzicije; podsjeća da je potrebno dodatno financiranje kako bi se građane, MSP-ove i mikropoduzeća EU-a zaštitilo od povišenih troškova, među ostalim u okviru Fonda za pravednu tranziciju, te kako bi se sadašnji i budući radnici pripremili za zelenu tranziciju, posebno putem programa osposobljavanja i cjeloživotnog učenja usmjerenih na budućnost, u kojima posebnu pozornost treba posvetiti niskokvalificiranim radnicima;

Amandman  31

Prijedlog rezolucije

Stavak 11.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	11.a pozdravlja međuinstitucijski sporazum između Parlamenta i Vijeća o Uredbi o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku; ističe da Socijalni fond za klimatsku politiku može imati ključnu ulogu u borbi protiv energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza te u podupiranju potrebnih ulaganja kako bi zelena tranzicija postala cjenovno pristupačnija kućanstvima s niskim prihodima; poziva Komisiju i države članice da se nadovežu na Socijalni fond za klimatsku politiku i razmotre mogućnost razvoja zelenih programa socijalne zaštite na nacionalnoj razini uz potporu EU-a kako bi se ojačala socijalna otpornost na učinke klimatskih promjena i degradacije okoliša rješavanjem popratnih učinaka zelenih politika na radna mjesta i životne uvjete te kako bi se osiguralo da su pogođene zajednice u potpunosti pripremljene za novo tržište rada; ističe da bi ti programi trebali uključivati socijalnu i zdravstvenu zaštitu, zaštitu u slučaju nezaposlenosti dopunjenu aktivnim politikama tržišta rada za radnike, programe javnih radova kojima se osigurava novčana ili nenovčana potpora uz istodobno poboljšanje vještina i zapošljivosti radnika, naknade za socijalnu pomoć kojima se podupiru prihodi i sigurnost opskrbe hranom, programe jamstva za zapošljavanje te osposobljavanje ili prekvalifikaciju, razvoj vještina i programe financiranja kako bi se kućanstvima pomoglo da poboljšaju energetsku učinkovitost svojih domova kako bi se riješio problem energetskog siromaštva;

Amandman  32

Prijedlog rezolucije

Stavak 12.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
12. U tom kontekstu ističe potrebu za znatnim ulaganjem u poticanje strateške suverenosti EU-a, razvoj industrije s nultom neto stopom emisija i jamčenje uspostave potrebne infrastrukture i proizvodnog kapaciteta u Uniji; naglašava vrijednost programa InvestEU, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Svemirskog programa EU-a i predstojećeg Akta o čipovima;	12. u tom kontekstu ističe potrebu za znatnim ulaganjem u poticanje strateške suverenosti EU-a, razvoj industrije s nultom neto stopom emisija i jamčenje uspostave potrebne infrastrukture i proizvodnog kapaciteta u Uniji te kvalificirane radne snage; naglašava vrijednost programa InvestEU, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Svemirskog programa EU-a i predstojećeg Akta o čipovima;

Amandman  33

Prijedlog rezolucije

Stavak 12.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	12.a pozdravlja najavu Komisije o novom Fondu za europsku suverenost, kojim bi se osigurala strateška autonomija Unije i smanjila ovisnost o trećim zemljama u ključnim sektorima; smatra da je ključno da se tim prijedlogom pruži odgovor na stvarne potrebe, da se temelji na jasnoj procjeni troškova i nedostatka ulaganja te da se njime osiguraju nova financijska sredstva; naglašava da bi tim fondom trebalo ulagati u ljudski kapital kako bi se izgradila naša strateška autonomija i osigurala kvalificirana radna snaga za zelenu i digitalnu tranziciju, spriječio manjak radne snage i odljev mozgova, osigurala vodeća uloga u ključnim gospodarskim i industrijskim sektorima te potaknule inovacije; ističe da Fondom za europsku suverenost treba osigurati da sve države članice imaju fiskalni manevarski prostor za rješavanje socijalnih, klimatskih i ekoloških izazova;

Amandman  34

Prijedlog rezolucije

Stavak 13.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
13. Naglašava da za digitalnu tranziciju EU treba dodatno digitalizirati gospodarstvo i društvo poboljšanjem digitalne infrastrukture i povezivosti, povećanjem upotrebe digitalnih tehnologija, širenjem umjetne inteligencije, kibersigurnosti i računalstva visokih performansi te razvijanjem digitalnih vještina; u tom pogledu ukazuje na važnost programa Digitalna Europa i CEF-Digitalni sektor;	13. naglašava da za digitalnu tranziciju EU treba dodatno digitalizirati gospodarstvo i društvo poboljšanjem digitalne infrastrukture i povezivosti, povećanjem upotrebe digitalnih tehnologija, širenjem umjetne inteligencije, kibersigurnosti i računalstva visokih performansi te razvijanjem digitalnih vještina za sve, pri čemu su prioritet mladi ljudi i niskokvalificirani radnici; u tom pogledu ukazuje na važnost programa Digitalna Europa i CEF-Digitalni sektor;

Amandman  35

Prijedlog rezolucije

Stavak 13.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	13.a ponavlja da su žene u većoj mjeri pogođene trenutačnim krizama i ratom u Ukrajini te da su izložene većem riziku od nezaposlenosti i socijalne isključenosti; naglašava da se glavni cilj u pogledu zapošljavanja usvojen u Deklaraciji iz Porta 8. svibnja 2021. može postići samo usvajanjem ambicioznih ciljeva na nacionalnoj razini kako bi se žene i izbjeglice uključili na tržište rada te kako bi se stvorili poticaji, uspostavila socijalna infrastruktura te uklonile prepreke i diskriminacija; poziva na uključivanje rodno osjetljivog proračuna kako bi se bolje uskladile politike i aktivnosti kojima se promiče ravnopravno sudjelovanje žena na tržištu rada te kako bi se uspostavili sveobuhvatni sustavi za praćenje i mjerenje dodjele proračunskih sredstava za rodnu ravnopravnost te za praćenje i mjerenje sudjelovanja žena na tržištu rada, pristupa zapošljavanju i razlike u plaćama i mirovinama;

Amandman  36

Prijedlog rezolucije

Podnaslov 5.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
Sigurna Europa za buduće generacije	Sigurna i socijalna Europa za buduće generacije

Amandman  37

Prijedlog rezolucije

Stavak 14.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
14. Podsjeća da je pandemija bila osobito teška za mlade, dovevši do brojnih psiholoških i socioloških problema te smanjenih mogućnosti, što je dodatno pogoršano nesigurnošću nastalom zbog rata na pragu EU-a; ustraje na tome da se mobiliziraju sva moguća financiranja u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti radi promicanja izvrsnosti, inovacija i poduzetništva, poboljšanja vještina u ljudi i njihove zapošljivosti, promicanja socijalne uključenosti, pružanja potpore modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja diljem Europe te promicanja sudjelovanja mladih ljudi u demokratskom životu;	14. podsjeća da je pandemija bila osobito teška za mlade, dovevši do brojnih psiholoških i socioloških problema te smanjenih mogućnosti, što je dodatno pogoršano nesigurnošću nastalom zbog rata na pragu EU-a; ustraje na tome da se mobiliziraju sva moguća financiranja u okviru programa ESP+, Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti radi promicanja mobilnosti, uključujući mobilnost u svrhu učenja i profesionalnu mobilnost, izvrsnosti, inovacija i poduzetništva, poboljšanja vještina u ljudi i njihove zapošljivosti, promicanja socijalne uključenosti, pružanja potpore modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja diljem Europe i njihove povezanosti s tržištem rada te promicanja sudjelovanja mladih ljudi u demokratskom životu; naglašava da je važno ojačati obrazovne programe EU-a te istodobno osposobljavanje i obrazovanje uskladiti s potrebama gospodarstva i društva budućnosti; smatra da se uključivi sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju reformirati i ažurirati kako bi se kvalifikacije radnika prilagodile zahtjevima tržišta rada; naglašava da je potrebno promicati socijalnu uključenost studenata te osigurati učinkovit i jednak pristup mladih iz cijele Unije (uključujući ruralna područja i najudaljenije regije), bez obzira na njihov društveni položaj, visokokvalitetnom i cjenovno pristupačnom obrazovanju, sustavima osposobljavanja i plaćenom pripravništvu;

Amandman  38

Prijedlog rezolucije

Stavak 14.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	14.a podsjeća da je pandemija posebno pogodila starije osobe, koje su bile izložene većem riziku od trajnih simptoma povezanih s bolešću COVID-19; prima na znanje učinke dugotrajne izolacije i socijalne isključenosti s kojima su starije osobe bile suočene tijekom pandemije bolesti COVID-19;

Amandman  39

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
15. Zabrinut je zbog viših stopa nezaposlenosti mladih u EU-u od općih stopa nezaposlenosti; ističe važnost Europskog socijalnog fonda plus i Jamstva za mlade u podupiranju cjeloživotnog učenja, čime se poboljšavaju vještine i zapošljivost te pomaže ljudima da uđu na uključivo tržište rada;	15. zabrinut je zbog viših stopa nezaposlenosti mladih u EU-u od općih stopa nezaposlenosti; poziva države članice i Komisiju da borbu protiv nezaposlenosti mladih postave kao prioritet, posebno u okviru europskih napora za oporavak, te da u potpunosti iskoriste postojeće inicijative, kao što su Europski socijalni fond plus (ESF+) i Garancija za mlade, za potporu obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju, čime bi se poboljšale vještine i zapošljivost te pomoglo ljudima da se integriraju na uključivo tržište rada; podsjeća države članice u kojima je stopa mladih u dobi od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju viša od prosjeka EU-a da imaju obvezu najmanje 12,5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ dodijeliti za potporu ciljanim mjerama i strukturnim reformama, kao što je Garancija za mlade, te potiče sve države članice, a ne samo one koje su najviše pogođene nezaposlenošću mladih, da nastave ulagati dovoljno sredstava iz fonda ESF+ u mjere za potporu zapošljavanju mladih te da najmanje 12,5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ pod podijeljenim upravljanjem dodijele za ciljane aktivnosti i strukturne reforme za potporu kvalitetnom zapošljavanju mladih; ponavlja ključnu ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i pripravništva u osiguravanju znanja, vještina i kompetencija potrebnih mladima koji ulaze na tržište rada; naglašava potrebu za ulaganjem u kvalitetu i atraktivnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kroz ESF+ i pojačanu Garanciju za mlade; također je zabrinut zbog nesigurnosti u ranim fazama karijere zbog zlouporabe radnih praksi kojima se narušava sposobnost mladih da budu ekonomski neovisni;

Amandman  40

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.a žali zbog činjenice da je 2021. godine 24,4 % djece u Europskoj uniji bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i zabrinut je zbog toga što bi se ta situacija mogla pogoršati u narednim godinama; poziva Europsku komisiju i države članice da iskoriste sve postojeće mogućnosti financiranja, kao što su ESF+, ReactEU, Mehanizam za oporavak i otpornost, kako bi iskorijenile siromaštvo i socijalnu isključenost djece te u tom pogledu pozdravlja uspostavu Europskog jamstva za djecu kako bi se osiguralo da svako dijete u Europi kojem prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost ima besplatan i učinkovit pristup najosnovnijim pravima, kao što su visokokvalitetna zdravstvena skrb, rani i predškolski odgoj i obrazovanje te daljnje obrazovanje, učinkovit pristup zdravoj prehrani i primjerenom stanovanju; ističe da je ruska ratna agresija na Ukrajinu prisilila brojnu ukrajinsku djecu da pobjegnu iz svoje zemlje i traže zaštitu u Uniji, što je u određenim mjestima i regijama stvorilo dodatne potrebe za odgovarajućim socijalnim uslugama i infrastrukturom; zabrinut je zbog toga što su određene skupine djece sustavno žrtve diskriminacije i ne pridaje ima se dovoljno pozornosti u okviru politika; hitno podsjeća Komisiju i države članice na svoje višestruke pozive da se hitno povećaju sredstva za Europsko jamstvo za djecu s namjenskim proračunom od najmanje 20 milijardi EUR; u tom pogledu poziva sve države članice, a ne samo one u kojima je siromaštvo djece najizraženije, da najmanje 5 % sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja dodijele za potporu aktivnostima u okviru Europskog jamstva za djecu;

Amandman  41

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.b (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.b naglašava važnost politika i mjera za potporu tranziciji tržišta rada i potrebu za jačanjem konkurentnosti naših gospodarstava u kontekstu zelene i digitalne tranzicije; ističe da je ESF+ ključni pokretač jačanja socijalne dimenzije Unije i glavni instrument EU-a za ulaganje u ljude, kojim se promiče visoka razina zaposlenosti, doprinosi modernizaciji socijalne zaštite te razvoju kvalificirane i otporne radne snage spremne za prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava; također ističe važnost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF), Fonda za pravednu tranziciju (FPT), ReactEU-a i njegovih dodatnih sredstava za ESF+, Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI) i Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD);

Amandman  42

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.c (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.c podsjeća da se od fonda ESF+ očekuje da doprinese provedbi Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava; napominje da je planiranje fonda ESF+ dovršeno prije trenutačne krize, a da su zbog krize potrebna veća javna i socijalna ulaganja, tako da postojeći plan fonda možda neće zadovoljiti trenutačne potrebe; zabrinut je zbog toga što u okviru VFO-a ima vrlo malo raspoloživih sredstava i ustraje u tome da je potrebno povećati potrošnju kako bi se ubrzala provedba Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava i postigli ciljevi Deklaracije iz Porta; u svjetlu porasta troškova života, a posebno rasta cijena hrane, ističe da su u okviru novog fonda ESF+ povećana minimalna dodijeljena sredstva za mjere socijalne uključenosti te 3 % povrh tih mjera za pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć za najugroženije osobe; potiče države članice da dodijele više od minimalnih iznosa koji se propisani u okviru fonda ESF+; svjestan je da se fondom ESF+ i Mehanizmom za oporavak i otpornost želi doprinijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava primjenom njegovih načela u praksi i uključivanjem socijalnih ciljeva u cjelokupno relevantno zakonodavstvo, politike i provedbene planove povezane s instrumentom NextGenerationEU; u tom pogledu poziva Komisiju da osigura odgovarajući broj osoblja za podršku toj zadaći; smatra da bi u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost trebalo bolje razraditi glavni cilj europskog stupa socijalnih prava, odnosno smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna do 2030.; ponovno poziva na sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva s ambicioznim ciljevima za smanjenje siromaštva i iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva u Europi do 2030., u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava i uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja; stoga poziva na jačanje fonda ESF+, dopunjenog instrumentom za socijalnu pomoć, kako bi se moglo reagirati na socijalne i druge krize;

Amandman  43

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.d (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.d nadalje, naglašava da se fondom ESF+ mora pružiti veća potpora za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, među ostalim u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga, te za zajedničke aktivnosti socijalnih partnera; naglašava da je socijalni dijalog ključna značajka europskog socijalnog modela i da je dužnost EU-a promicati ulogu socijalnih partnera, uzimajući u obzir raznolikost nacionalnih sustava, te olakšati socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u skladu s člankom 152. UFEU-a, s obvezama koje su preuzele institucije EU-a te s nedavno donesenim zakonodavnim aktima; smatra da će, s obzirom na postojeće socioekonomske nejednakosti, u narednim godinama biti potrebna veća potpora socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, socijalnim partnerima i mjerama osposobljavanja; poziva Komisiju i države članice da osiguraju više sredstava za proračun EU-a u tim područjima; poziva na učinkovito i smisleno savjetovanje sa socijalnim partnerima u planiranju, evaluaciji i provedbi relevantnih fondova EU-a;

Amandman  44

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.e (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.e ističe demografsko stanje u Uniji, koje je obilježeno demografskim fenomenom starenja stanovništva zbog pada stope plodnosti i produljenja očekivanog životnog vijeka; pozdravlja europsku strategiju za skrb i poziva da joj se pruži potpora u okviru VFO-a; ustraje u tome da je potrebno ulagati u socijalnu infrastrukturu kako bi se odgovorilo na demografske izazove; podsjeća da trenutne ekonomske nesigurnosti ozbiljno pogađaju starije osobe te ističe nedostatak političkog odgovora na posljedice demografskih promjena u Uniji i naglašava da je potrebno odgovarajuće i cjenovno pristupačno stanovanje, kvalitetne ustanove za skrb i dostatne usluge skrbi i potpore; naglašava da bi proračun trebao odražavati važnost zaštite i promicanja dostojanstva starijih osoba i njihovih temeljnih prava u Uniji, na primjer uvođenjem kriterija „dostojanstvenog starenja” i dovoljnih financijskih sredstava za potporu i promicanje sudjelovanja u društvu, kao što su sport i pristup kulturi, za podupiranje ulaganja u stanovanje kako bi se učinkovito riješili sve veći problemi nedostatka cjenovno pristupačnog stanovanja, loših uvjeta stanovanja, stambene isključenosti i beskućništva;

Amandman  45

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.f (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.f poziva na izradu programa kojim se promiču kampanje za podizanje svijesti o važnosti sindikata, članstva u sindikatu, kolektivnog pregovaranja i kolektivnih ugovora o radu za postizanje pravednijeg društva, posebno poboljšanjem radnih uvjeta, plaća i životnih uvjeta;

Amandman  46

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.g (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.g naglašava da bi se trebala dodijeliti odgovarajuća sredstva za financiranje i provedbu Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava donesenog u Portu i za postizanje glavnih ciljeva Deklaracije iz Porta te da bi u Mehanizmu za oporavak i otpornost trebalo navesti da se najmanje 30 % sredstava dodjeljuje za socijalna ulaganja za jačanje sustava socijalne skrbi i ulaganje u socijalnu sigurnost, pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, cjenovno pristupačno stanovanje, zapošljavanje, socijalnu pravdu i socijalne usluge za ranjive skupine;

Amandman  47

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.h (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.h naglašava važnost Europske godine vještina 2023., koja bi trebala uključivati konkretne aktivnosti i politike za daljnji razvoj mjera za zapošljavanje i poduzetništvo i dobiti odgovarajuća financijska sredstva;

Amandman  48

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.i (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	15.i zabrinut je zbog toga što realne plaće trenutačno padaju nakon niza izvanrednih cjenovnih šokova u području energije; smatra da hitno treba povećati plaće kako bi se održala unutarnja potražnja i uključiv rast te smanjio utjecaj dvostruke krize na radnike i kućanstva; smatra da su potrebni dodatni napori u okviru proračuna EU-a i VFO-a kako bi se socijalnim partnerima pomoglo da postignu porast plaća koristeći tripartitne okvire za jačanje kapaciteta, čime bi se ubrzao očekivani pozitivan učinak predložene direktive na primjerene minimalne plaće i njezina brza provedba;

Amandman  49

Prijedlog rezolucije

Stavak 16.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
16. Ponovno najoštrije osuđuje rat Rusije protiv Ukrajine; ističe stalnu potrebu za brzom i humanitarnom pomoći, uključujući za popravke kritične infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja novi paket makrofinancijske pomoći EU-a Ukrajini za 2023. u vrijednosti od 18 milijardi eura; naglašava da EU mora imati središnju ulogu u dugoročnim naporima za obnovu i oporavak; pozdravlja činjenicu da su Ukrajina i Moldova sada zemlje kandidatkinje i napominje da će objema biti potrebna daljnja financijska i tehnička pomoć; podsjeća da EU mora nastaviti ublažavati druge krize i rješavati druge izazove diljem svijeta u okviru instrumenta NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) i drugih instrumenata, uključujući globalnu prehrambenu krizu;	16. ponovno najoštrije osuđuje neizazvanu i neopravdanu rusku vojnu agresiju i invaziju Ukrajine; ističe stalnu potrebu za brzom pomoći, i humanitarnom i vojnom, uključujući pomoć za popravke ključne infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja novi paket makrofinancijske pomoći EU-a Ukrajini za 2023. u vrijednosti od 18 milijardi eura; naglašava da EU mora imati središnju ulogu u dugoročnim naporima za obnovu i oporavak; pozdravlja činjenicu da su Ukrajina i Moldova sada zemlje kandidatkinje i napominje da će objema biti potrebna daljnja financijska i tehnička pomoć; podsjeća da EU mora nastaviti ublažavati druge krize i rješavati druge izazove diljem svijeta u okviru instrumenta NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) i drugih instrumenata, uključujući globalnu prehrambenu krizu;

Amandman  50

Prijedlog rezolucije

Stavak 17.

Prijedlog rezolucije	Izmjena
17. Podsjeća da je rat prisilio milijune ljudi na bijeg iz svojih domova i traženje azila u EU-u; ističe potrebu da EU nastavi pružati potporu državama članicama domaćinima u prijemu, smještanju i integraciji tih izbjeglica; u tom pogledu ukazuje na važnost Fonda za azil, migracije i integraciju;	17. podsjeća da je ratna agresija protiv Ukrajine prisilila milijune ljudi na bijeg iz svojih domova i traženje azila u EU-u; ističe potrebu da EU nastavi pružati potporu, uključujući financijsku pomoć, državama članicama domaćinima kako bi mogle odgovoriti na ekonomske i infrastrukturne troškove prijema, smještaja i integracije tih izbjeglica; pozdravlja napore država članica u pogledu infrastrukture, obrazovanja i zapošljavanja koje nude izbjeglicama; u tom pogledu ukazuje na važnost Fonda za azil, migracije i integraciju; pozdravlja pokretanje Direktive o privremenoj zaštiti1a i djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE) u pogledu osoba koje bježe od rata u Ukrajini i traže utočište na području EU-a te poziva na nastavak financiranja njihove provedbe; istodobno je zabrinut zbog prisustva diskriminacije drugih izbjeglica i migranata, ukrajinskih žena i njihove djece te zbog oblika iskorištavanja i nejednakog postupanja u pogledu plaća i radnih uvjeta kojima su izbjeglice izloženi u previše europskih zemalja; cijeni trenutačne mjere koje su Europska unija i države članice poduzele kako bi odgovorile na posljedice rata u Ukrajini, pomogle u integraciji izbjeglica i ublažile učinak cijena energije i hrane, porast razine duga i porast troškova zaduživanja, uključujući hipoteke poduzeća i kućanstava, ali smatra da su potrebni dodatni napori kako bi se uzele u obzir socioekonomske posljedice rata i spriječilo da rat dovede do nezaposlenosti i podzaposlenosti; u tom pogledu poziva na donošenje privremenog europskog paketa za socijalnu otpornost, kojim bi se objedinio niz mjera i sredstava za jačanje sustava socijalne skrbi i socijalne zaštite u Uniji, uključujući nastavak i refinanciranje instrumenta SURE sve dok socioekonomske posljedice rata i dalje negativno utječu na tržište rada; _____________ 1a Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata takvih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).

Amandman  51

Prijedlog rezolucije

Stavak 19.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	19.a podsjeća na važnu ulogu koju revidirani Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom može imati u podupiranju i prekvalifikaciji radnika koji su proglašeni viškom zbog gospodarskog utjecaja krize uzrokovane bolešću COVID-19; vjeruje da bi države članice trebale koristiti taj fond i opsežno širiti informacije o mogućnostima koje on nudi za potporu radnicima i njihovim predstavnicima;

Amandman  52

Prijedlog rezolucije

Stavak 23.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	23.a podsjeća na ključan rad agencija u područjima socijalne politike i politike zapošljavanja; smatra da agencije moraju imati dovoljno osoblja i odgovarajuća sredstva, uzimajući u obzir inflaciju, kako bi mogle obavljati svoje zadaće; podsjeća na to da se zadaće agencija razvijaju u skladu s političkim prioritetima i naglašava da nove odgovornosti moraju biti popraćene odgovarajućim iznosom novih sredstava;

Amandman  53

Prijedlog rezolucije

Stavak 23.b (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	23.b podsjeća da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni alati za testiranje novih političkih inicijativa u području zapošljavanja i socijalne uključenosti, među ostalim i kroz prikupljanje podataka; podsjeća da se njihova procjena temelji na Međuinstitucijskom sporazumu i ponavlja svoj poziv Komisiji da nepristrano ocijeni prijedloge pilot-projekata i pripremnih djelovanja na temelju pravne i financijske procjene tako da ocjene odražavaju vrijednost prijedloga; izražava razočaranje zbog loše i nejasne procjene prijedloga proračuna za 2023. i traži od Komisije da primi precizna i detaljna objašnjenja tih procjena, zajedno s konkretnim primjerima mjera EU-a za koje se smatra da „obuhvaćaju” prijedloge; također podsjeća da provedba usvojenog pilot-projekta / pripremnog djelovanja mora ostati vjerna usvojenom prijedlogu;

Amandman  54

Prijedlog rezolucije

Stavak 24.a (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	24.a pozdravlja dodatna sredstva dostupna u okviru inicijative REACT-EU za 2023., posebno operacije u okviru fonda ESF+ i FEAD-a, te potiče države članice da iskoriste puni potencijal tih sredstava za ublažavanje socijalnog učinka krize prije početka proračunske godine 2024.; poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s upravljačkim tijelima razmotri fleksibilnost u kalendaru za zaključenje VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se izbjegao mogući gubitak europskih sredstava, koja su potrebna regijama i stanovništvu;

Amandman  55

Prijedlog rezolucije

Stavak 24.b (novi)

Prijedlog rezolucije	Izmjena
	24.b poziva da se u proračunu EU-a za 2024. posebna pozornost posveti potrebama najudaljenijih regija te prekomorskih zemalja i teritorija i odnosima s njima jer su oni posebno pogođeni socijalnim i gospodarskim posljedicama trenutačne krize i osjetljiviji na negativan učinak klimatskih promjena; osim toga, naglašava da se pristup financiranju za najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja mora olakšati jer oni zbog svojeg posebnog statusa i veličine raspolažu ograničenim administrativnim resursima i stručnosti;

 

 

PISMO ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (1.3.2023)

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o smjernicama za proračun za 2024. – dio III. (2022/2184(BUI))

Poštovani predsjedniče,

Poštovani g. Van Overtveldt,

Koordinatori Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) odlučili su 1. prosinca 2022. da će odbor ENVI iznijeti mišljenje u obliku pisma o smjernicama za proračun za 2024. - dio III. (2022/2184(BUI)). Stoga dopustite da Vam kao predsjednik odbora ENVI i stalni izvjestitelj za proračun predstavim doprinos odbora ENVI u obliku točaka rezolucije, koji je odbor ENVI usvojio na svojoj sjednici[23] 1. ožujka 2023. i za koje ljubazno tražim da ih Vaš odbor uzme u obzir:

− ističe da nas je ruska vojna agresija na Ukrajinu podsjetila da je prelazak na zelenu energiju ključan za osiguravanje strateške neovisnosti Unije, njezina pristupa čistim izvorima energije i rješavanje problema energetskog siromaštva, uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije u kojoj nitko ne smije biti zapostavljen, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a najkasnije do 2050.;

− podsjeća da bi Mehanizam za oporavak i otpornost trebao doprinijeti uključivanju biološke raznolikosti i djelovanja u području klime u politike Unije; nadalje podsjeća da bi se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost najmanje 37 % ukupnih rashoda trebalo namijeniti ulaganjima i reformama kojima se podupiru klimatski ciljevi; potiče Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za učinkovito praćenje, kontrolu i provedbu tih ciljeva;  naglašava da je provedba plana RePowerEU ključna za ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije i ubrzanje klimatske tranzicije; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se u provedbi plana REPowerEU uzmu u obzir učinci na klimu i okoliš te da se uključe snažne mjere za zaštitu primjene načela „nenanošenja bitne štete”; poziva na strogo i kontinuirano praćenje provedbe tijekom cijelog životnog ciklusa ulaganja i reformi koji se financiraju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; ističe da su suzakonodavci postigli dogovor da se 30 % iznosa potrošnje država članica raspodijeli u okviru RePowerEU-a za višedržavne mjere, čime se pristupa rješavanju postojećih uskih grla u prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te povećanju prekograničnih tokova;

− naglašava da bi proračun Unije za 2024. trebao biti usklađen s ambicijama Unije da EU postane klimatski neutralna najkasnije do 2050. i obvezama iz Pariškog sporazuma, a posebno kako bi se ispunile financijske obveze preuzete za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena, a posebno za Fond za gubitke i štetu; naglašava važnost te obveze s obzirom na loše rezultate Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP27) 2022., posebno u kontekstu cilja da se ulože napori za ograničavanje porasta temperature na 1,5 stupnjeva, kako je iznova istaknuto u Glasgowu 2021.; ističe da bi proračun Unije za 2024. također trebao biti usklađen s obvezama Unije u okviru novog Montrealskog sporazuma s konferencije COP15 potpisanog u prosincu 2022.;

− naglašava potrebu za kontinuiranim radom na postizanju ciljeva uključivanja u javne politike klimatskih pitanja i biološke raznolikosti[24], koji su utvrđeni u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020. („Međuinstitucijski sporazum”[25]), te traži da se u proračunu za 2024. ulože veći napori kako bi se postigle te razine potrošnje; kad je riječ o uključivanju ciljeva u zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), inzistira na važnosti strateških planova ZPP-a, te posebno poziva Komisiju da preispita ponderirane klimatske doprinose na temelju znanstvenih dokaza, kao i revizije uspješnosti iz studenoga 2022.; ističe da se u okviru proračuna Unije za 2024. moraju uložiti dodatni napori kako bi se osiguralo postizanje cilja potrošnje u području biološke raznolikosti za 2026. i 2027.;  ističe da manjak u financiranju biološke raznolikosti u razdoblju između 2021. i 2030. iznosi oko 18,69 milijardi EUR godišnje[26] i da bi ga trebalo što prije ispraviti;

- pozdravlja napore uložene u cilju transparentnijeg, pouzdanijeg i sveobuhvatnijeg izvješćivanja u proračunskim dokumentima i na internetskoj stranici o uspješnosti te naglašava potrebu za provođenjem dostatnih ex post evaluacija s posebnim naglaskom na učinku; poziva Komisiju da svakako uzme u obzir zaključke tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o potrošnji za mjere u području klime u proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020.; ustraje u tome da je potrebno precizno pratiti rashode povezane s klimom i biološkom raznolikošću; pozdravlja napredak postignut u pripremi proračuna EU-a za 2023. u pogledu uključivanja biološke raznolikosti u javne politike i poziva Komisiju da dovrši ažuriranje metodologije praćenja potrošnje za biološku raznolikost u proračunu EU-a za 2024. te da objavi dokument u kojem se detaljno opisuje očekivani doprinos svakog programa za cilj 2024. kao i način na koji će se ostvariti cilj za 2026. godinu, te akcijski plan za utvrđivanje mjera koje je potrebno poduzeti na razini svakog programa kako bi se osiguralo postizanje povećanja cilja;

- podsjeća Komisiju na njezin angažman i obvezu u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom da prati nastojanja u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u javne politike na sredini ciklusa i da iznese odgovarajuće prijedloge u slučaju da se ciljevi ne postignu; očekuje od Komisije da objavi metodologiju zajedno s revizijom u sredini razdoblja nakon savjetovanja s Parlamentom i relevantnim dionicima;

- naglašava da je potrebno osigurati dosljednost između financiranja u području klime i biološke raznolikosti te poziva Komisiju da prilikom predstavljanja nacrta proračuna objavi rashode; naglašava hitnu potrebu da se osigura poštovanje načela „nenanošenja bitne štete” u cijelom proračunu i da se bez nepotrebne odgode poduzmu potrebne korektivne mjere ako i kada je to potrebno;

- pozdravlja rad Komisije na novoj klasifikaciji za mjerenje utjecaja rashoda Unije na rodnu ravnopravnost, kako je utvrđeno u Međuinstitucijskom sporazumu; u tom kontekstu naglašava potrebu za sustavnim prikupljanjem i analizom podataka razvrstanih prema rodu;

− pozdravlja dogovore koje su suzakonodavci postigli u pogledu znatnog dijela predmeta iz paketa „Spremni za 55 %”; poziva Komisiju i države članice da donesu mjere potrebne kako bi se osigurala brza i učinkovita provedba novih pravila kojima bi se trebalo ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. i nakon toga kako bi se što prije ostvarili ciljevi zelenog plana EU-a, a klimatska neutralnost najkasnije do 2050.; ponavlja koliko je važno i potrebno ulaganje EU-a u istraživanje i inovacije u području zelenih tehnologija, procesa i vještina; 

- podsjeća da je u okviru proračuna Unije potrebno dodijeliti dostatne ljudske i financijske resurse za provedbu Strategije za bioraznolikost do 2030., Strategije „od polja do stola”, akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Strategije održivosti u području kemikalija, akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja, Farmaceutske strategije i europskog plana za borbu protiv raka; u tom smislu poziva da se poveća proračunska potpora za program LIFE, program „EU za zdravlje”, Fond za pravednu tranziciju i sve druge relevantne programe; naglašava potrebu za učinkovitijim korištenjem postojećih sredstava; nadalje poziva Komisiju da posebno poveća broj zaposlenika u Glavnoj upravi za okoliš i Glavnoj upravi za klimatsku politiku, što mora odgovarati radnom opterećenju koje proizlazi iz zelenog plana EU-a;

-  nadalje, poziva na povećanje financijskih i ljudskih resursa Europske agencije za okoliš (EEA), posebno kako bi se osigurala njezina sposobnost da ispuni svoje zadatke povezane s paketom „Spremni za 55 %”, a osobito u vezi sa znatnim povećanjem radnog opterećenja povezanog s praćenjem ciljeva Unije u pogledu, među ostalim, klimatske neutralnosti, kružnog gospodarstva i obnove prirode;

-  prepoznaje da je potrebno pristupiti rješavanju pitanja inflacije cijena hrane u Europi; ističe da su lanci poremećaja prouzročeni pandemijom bolesti COVID-19, ekstremnim vremenskim uvjetima i klimatskim promjenama, ruskom agresijom na Ukrajinu i njezinim sve većim utjecajem na poljoprivredu koja koristi fosilne resurse doveli do viših potrošačkih cijena, koje se sada smanjuju;

- naglašava potrebu za boljom pripremljenošću uvođenjem mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i testiranja otpornosti na stres za prilagodbu koja se provode na razini Unije za sve relevantne projekte koji će se financirati financijskim instrumentima EU-a kako bi Unija mogla odgovoriti na hitne situacije kao što su nedavne poplave, požari, pandemija i drugi nepredviđeni događaji; naglašava stalnu važnost osiguravanja odgovarajućeg financiranja Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

− nakon pandemije bolesti COVID-19 suzakonodavci su uspjeli postići dogovor o novoj uredbi o prekograničnim prijetnjama zdravlju i o jačanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europske agencije za lijekove (EMA) poboljšanjem i produljenjem njihovih mandata; u tom smislu podsjeća da je potrebno znatno povećati njihove resurse za provedbu novih propisa i kao odgovor na aktualnu globalnu pandemiju, posebno u pogledu stalno zaposlenog osoblja agencija; naglašava važnost povećanja održivosti i otpornosti zdravstvenih sustava uz istodobno smanjenje razlika u jednakom i pravednom pristupu zdravstvenoj skrbi i lijekovima; naglašava da bi rashodi za zdravstvo trebali slijediti pristupe „jedno zdravlje” i „zdravlje u svim politikama”; ističe da ne postoji zajednička globalna vizija za pristup „Jedno zdravlje” i pripravnost za pandemiju te da ju je potrebno uspostaviti;  ponavlja da je jedan od najboljih načina za borbu protiv novih varijanti bolesti COVID-19 osigurati visoku procijepljenost i jačanje sustava javne zdravstvene skrbi; osim toga, naglašava da je potrebno jačati terapije te promicati i ojačati nemedicinske intervencije; ističe da je pandemija bolesti COVID-19 naglasila važnost javnog zdravlja te cjenovno pristupačnih i dostupnih usluga skrbi; prepoznaje važnost programa Unije u pružanju ulaganja i potpore za sprečavanje zdravstvenih kriza i jačanje otpornosti zdravstvenih sustava i infrastrukture; 

- naglašava da trenutačno većina financijskih sredstava EMA-e dolazi iz privatnih izvora koji se plaćaju naknadama iz industrije (86 % 2022.[27]); naglašava da je potrebno zajamčiti neovisnost i integritet Agencije i time zajamčiti dostatna financijska sredstva Agencije bez obzira na iznose naplaćenih naknada;

-  ponovno izražava zabrinutost zbog toga što je više od 50 % proračuna programa „EU za zdravlje” dodijeljeno za operativne rashode Komisijina tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (DG HERA) te naglašava važnost dodjele odgovarajućih sredstava za aktivnosti predviđene Uredbom „EU za zdravlje”, uključujući dostatnu potporu za provedbu europskog prostora za zdravstvene podatke;

-  naglašava potrebu za nastavkom borbe protiv raka u EU-u u skladu s planom za borbu protiv raka i osiguravanjem odgovarajućeg financiranja, sa snažnim naglaskom na mjerama kojima se ostvaruju konkretni rezultati za građane;

- naglašava važnost poboljšanog sustava vlastitih sredstava EU-a, kao što su porez na financijske transakcije i porez na digitalne usluge, kojima se može odgovoriti na izazove i doprinijeti ciljevima Unije u području zdravlja, okoliša i klime te doprinijeti oporavku duga EU-a u okviru instrumenta NextGeneration; pozdravlja nedavno dogovorene povezane odredbe koje se, među ostalim, odnose na sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) i mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) te poziva države članice da što prije donesu novi paket o vlastitim sredstvima koji je Europska komisija predložila 14. prosinca 2021.; poziva na snažnije povezivanje vlastitih sredstava EU-a s politikama zaštite okoliša u drugom paketu vlastitih sredstava;

-  naglašava da je proračun Unije ključna karika za pravednu tranziciju prema zelenijoj, održivoj, društveno uključivijoj, otpornijoj i konkurentnijoj Uniji;

 

Slično sam pismo poslao g. Januszu Lewandowskom, glavnom izvjestitelju za proračun za 2024.

S poštovanjem,

Pascal Canfin

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (9.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Christian Ehler

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na sve veći broj ambicioznih novih inicijativa EU-a, uključujući Europski akt o čipovima, novi europski Bauhaus i Program za sigurnu povezivost; podsjeća da su cijene energije na rekordno visokim razinama, kao i trajni izazovi koji proizlaze iz ruskog rata protiv Ukrajine i njegovih očekivanih posljedica, učinka inflacije na ključne programe EU-a, koja je viša od očekivane, izazova koje za industriju predstavlja zakon SAD-a o smanjenju inflacije i širenje sličnih protekcionističkih politika na globalnoj razini; ističe da od 2024. neće biti na raspolaganju odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz paketa NextGenerationEU (NGEU) za jačanje proračuna Unije, unatoč trajnim socioekonomskim, energetskim i  klimatskim izazovima za ljude i poduzeća; ustraje u tome da su sveobuhvatna i pravodobna revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i potpuna provedba međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. o novim vlastitim sredstvima jedini održiv način kako se možemo suočiti s tim izazovima i iskoristiti mogućnosti energetske i digitalne tranzicije s pomoću ambicioznog proračuna za 2024.;

2. prima na znanje najavu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o aktu o industriji s nultom neto stopom emisija; pozdravlja tu inicijativu jer se njome Komisiji pruža nova prilika da izradi pravu industrijsku politiku kojom se potiče europska industrijska konkurentnost; podsjeća da bi se nove inicijative, ako zahtijevaju financiranje, trebale financirati novim sredstvima;

3. poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost u trenutnom zakonodavnom okviru iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri za uklanjanje slabih točaka potpore EU-a europskoj industriji, na koje je ukazao američki zakon o smanjenju inflacije, kao što je nedostatak prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata;

4. smatra da je ključno da se svim prijedlozima novih instrumenata financiranja, kao što je očekivani prijedlog fonda za europsku suverenost, odgovori na stvarne potrebe, da se temelje na jasnoj procjeni troškova i investicijskog jaza te da se osigura svjež novac; ustraje u tome da bi se svaki novi fond trebao usvojiti u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i biti integriran u VFO, čime se osigurava puni nadzor Parlamenta; smatra da bi gornje granice VFO-a i godišnji proračun trebalo prilagoditi kako bi se obuhvatili svi novi fondovi, političke inicijative, ciljevi ili zadaće koji se financiraju iz proračuna EU-a; naglašava da bi potencijalna nova potrošnja za potporu industrijskoj konkurentnosti trebala ojačati unutarnje tržište, poduprijeti uvođenje ekosustava i infrastruktura kako bi se poboljšala povezivost i opskrba cjenovno pristupačnom energijom te pomoći ubrzati dvostruku tranziciju;

5. poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju dostatna sredstva za potporu najinovativnijim sektorima te da pomognu u stvaranju novih, ambicioznih i održivih europskih projekata u skladu s digitalnim i klimatskim prioritetima Unije, i da potaknu industrijsku konkurentnost; ističe važnost poticanja pojave europskih lidera u strateškim industrijskim sektorima, koji povećavaju razinu zaposlenosti u Europi i globalnu konkurentnost te istodobno potiču cjelovitost jedinstvenog tržišta i time poboljšavaju konkurentnost i blagostanje diljem Unije;

6. ponavlja da su ulaganja u istraživanje i inovacije ključna za podupiranje europskih digitalnih i tehnoloških projekata i poticanje vodećeg položaja Europe u ključnim digitalnim tehnologijama i konkurentnosti europske industrije općenito, kao i za poboljšanje sposobnosti EU-a za rješavanje gorućih društvenih izazova, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i životnog standarda te postizanje ciljeva održivog razvoja;

7. ističe da, iako se sredstva isplaćuju iz Fonda Europskog vijeća za inovacije, Parlament će pratiti ispunjavaju li ta sredstva očekivanja zakonodavaca u pogledu osiguravanja oprezne i učinkovite mobilizacije tih sredstava za 2024.;

8. ponavlja svoj poziv da se sva raspoloživa opozvana sredstva dodijele programu Obzor Europa, uz potpuno iskorištavanje mogućnosti predviđene člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe; podsjeća da bi se time djelomično nadoknadio pad dostupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koji proizlazi iz vremenski ograničenog financiranja iz NGEU-a, iako u ograničenoj mjeri;

9. ističe da je potrebno prihvatiti digitalnu revoluciju kojoj je cilj stvoriti nove poslovne modele i koncepte te transformirati tehnologije; poziva na odgovarajuću potporu učinkovitoj digitalnoj infrastrukturi u okviru programa Digitalna Europa;

10. podsjeća da se proračun se proračun za Akt o čipovima još ne financira te da je za proračun za 2023. Komisija već provela rezove u određenim dijelovima programa Obzor Europa i Digitalna Europa koje je predložila u okviru Akta o čipovima; neće prihvatiti daljnja smanjenja tih dijelova programa u proračunu Unije za 2024.; poziva na to da se za financiranje Akta o čipovima što prije pronađe odgovarajuće rješenje, uključujući korištenje opozvanih sredstava i nedodijeljenih razlika do gornjih granica VFO-a ili mobiliziranih drugim instrumentima, kako bi se osiguralo njegovo pravilno uključivanje u proračunski postupak za 2024.;

11. naglašava da je s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju vrlo važno ojačati mehanizme potpore i smanjiti gospodarsko i administrativno opterećenje za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ove); stoga poziva da se tome dodijele dostatna sredstava u proračunu za 2024., kao i da se poboljša pristup financiranju i tehnologiji kako bi se doprinijelo povećanju produktivnosti mikropoduzeća i MSP-ova te promicali bolji uvjeti rada;

12. naglašava da bi proračun Unije za 2024. trebao biti usklađen s ciljevima Pariškog sporazuma, ciljem klimatske neutralnosti EU-a i ciljevima zelenog plana te da bi pritom trebalo osigurati da građani i poduzeća koji su najviše pogođeni višestrukom krizom te njezinim socijalnim i gospodarskim posljedicama dobiju odgovarajuću potporu; ustraje u tome da je potrebno povećati privatna i javna ulaganja kako bi se suočilo s tim izazovom;

13. naglašava važnost daljnjeg financiranja napora za postizanje ciljeva potrošnje u području klime i biološke raznolikosti u okviru ovog VFO-a;

14. ponavlja svoj poziv da se nastavi raditi na metodologijama praćenja izdataka povezanih s klimom i biološkom raznolikošću primjenjujući snažniju, transparentniju i sveobuhvatniju metodologiju; poziva na puno sudjelovanje Parlamenta u razvoju tih metodologija i raduje se godišnjem savjetovanju o ciljevima u području klime i biološke raznolikosti utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu;

15. poziva Komisiju da se zaista pozabavi pitanjem rasta cijena energije i posljedica rasta inflacije na industriju i stope nezaposlenosti, a posebno na MSP-ove; poziva na razvoj okvira za opskrbu energijom kojim će se spriječiti takve kritične situacije u budućnosti;

16. ističe važnost prijelaza na energetski sustav s visokom energetskom učinkovitošću koji se u potpunosti temelji na obnovljivim izvorima energije kroz pojačanu međupovezanost kako bi se smanjila energetska ovisnost EU-a, čime bi se poboljšala stabilnost i cjenovna pristupačnost cijena energije; naglašava da je potrebno znatno ulagati u mjere uštede energije i učinkovitosti, povećati domaće kapacitete za obnovljivu energiju i dekarbonizirati industrijske procese u skladu sa strategijom sektorske integracije EU-a;

17. u tom kontekstu poziva Komisiju da državama članicama osigura dodatna financijska sredstva i konkretne preporuke o tome kako ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije za kućanstva kao što su solarne ploče i dizalice topline, posebno u državama članicama koje za time zaostaju;

18. naglašava da su učinak i posljedice bolesti COVID-19 pokazali postojeće slabosti u zdravstvenim sustavima i jasno istaknuli potrebu za javnim ulaganjima u zdravstvena istraživanja;

19. poziva na održivo financiranje i dodjelu osoblja svim agencijama i tijelima EU-a koji se bave industrijom, istraživanjima i energijom, a posebno Europskom institutu za inovacije i tehnologiju, s obzirom na to da će njegova najnovija zajednica znanja i inovacija postati potpuno operativna 2024.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	9.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	50 3 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nicola Beer, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Michael Bloss, Marc Botenga, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Ignazio Corrao, Beatrice Covassi, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Claudia Gamon, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Henrike Hahn, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Seán Kelly, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Marisa Matias, Dan Nica, Angelika Niebler, Ville Niinistö, Johan Nissinen, Mauri Pekkarinen, Tsvetelina Penkova, Morten Petersen, Manuela Ripa, Robert Roos, Maria Spyraki, Riho Terras, Grzegorz Tobiszowski, Patrizia Toia, Marion Walsmann, Pernille Weiss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Andrus Ansip, Pascal Arimont, Izaskun Bilbao Barandica, Franc Bogovič, Martin Buschmann, Jakop G. Dalunde, Matthias Ecke, Cornelia Ernst, Jens Gieseke, Jutta Paulus, Emma Wiesner
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Agnès Evren, Tilly Metz

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

50	+
ECR	Grzegorz Tobiszowski
PPE	Pascal Arimont, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Franc Bogovič, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Christian Ehler, Agnès Evren, Jens Gieseke, Seán Kelly, Angelika Niebler, Maria Spyraki, Riho Terras, Marion Walsmann, Pernille Weiss
Renew	Andrus Ansip, Izaskun Bilbao Barandica, Nicola Danti, Valter Flego, Claudia Gamon, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen
S&D	Beatrice Covassi, Josianne Cutajar, Matthias Ecke, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Ivo Hristov, Romana Jerković, Łukasz Kohut, Miapetra Kumpula-Natri, Dan Nica, Tsvetelina Penkova, Patrizia Toia
Verts/ALE	Michael Bloss, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Henrike Hahn, Tilly Metz, Ville Niinistö, Jutta Paulus, Manuela Ripa

 

3	-
ECR	Johan Nissinen, Robert Roos
Renew	Emma Wiesner

 

5	0
NI	Martin Buschmann
Renew	Nicola Beer
The Left	Marc Botenga, Cornelia Ernst, Marisa Matias

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM (2.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ciarán Cuffe

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da je prometni sektor ključan za gospodarski i socijalni razvoj Unije i koheziju te za osiguravanje mobilnosti, dostupnosti i povezanosti svih građana i svih regija, a posebno najudaljenijih regija EU-a koje su iznimno ovisne o zračnim i pomorskim vezama;

B. budući da je mobilnost pravo svih građana EU-a i da se moramo pobrinuti da ona ne postane luksuz, uviđajući pritom da ne postoji jedinstveno rješenje koje bi odgovaralo svima te da se moraju poštovati svačije potrebe i preferencije; budući da je siromaštvo u pogledu prijevoza stvarnost za mnoge ljude i negativno utječe na njihov socioekonomski status te su potrebne učinkovite politike za borbu protiv toga;

C. budući da su aktualni sektori prometa, putovanja i turizma važan dio gospodarstva EU-a u pogledu njihova doprinosa BDP-u, kao i broja ljudi koji su u njima zaposleni; budući da oni stvaraju i velike troškove za društvo u obliku vanjskih troškova[28], kao što su klimatske promjene, buka i onečišćenje zraka, zagušenje, nesreće i šteta za staništa;

D. budući da je prometni sektor odgovoran za četvrtinu emisija u EU-u i da mora znatno doprinijeti naporima za postizanje klimatske neutralnosti na razini Unije do 2050., osiguravajući postizanje prijelaznih ciljeva utvrđenih u zakonodavstvu EU-a;

E. budući da su dijelovi prometnog sektora suočeni s manjkom radne snage i da je u nekim slučajevima potrebno poboljšati radne i sigurnosne uvjete;

F. budući da je promet jedan od ključnih sektora u pravednoj, digitalnoj i zelenoj tranziciji te da je, kako nitko ne ni bio zapostavljen, presudno pobrinuti za cjenovnu pristupačnost prijevoza za sve i poštovanje načela tehnološke neutralnosti; budući da bi održivi promet također mogao povećati gospodarsku konkurentnost u EU-u;

G. budući da se strategijom za održivu i pametnu mobilnost postavljaju jasni ciljevi za promjenu načina prijevoza, posebno u korist željeznice, do 2030. i do 2050.; budući da je postizanje tih ciljeva važno kako bi prometni sektor doprinio ciljevima Unije u pogledu smanjenja emisija utvrđenima u Europskom zakonu o klimi[29];

H. budući da Socijalni fond za klimatsku politiku ima važnu ulogu u povećanju održivosti i pristupačnosti prometnog sustava, a posebno u povećanju cjenovne pristupačnosti mobilnosti s nultom i niskom stopom emisija za siromašne i ugrožene prometne korisnike;

I. budući da su gradovi, kao točke povezivanja, ključne sastavnice transeuropske prometne mreže (TEN-T), okosnica jedinstvenog europskog prometnog prostora te su ključni za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

J. budući da je Komisija podnijela prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 1315/2013[30] u cilju izgradnje održive, učinkovite i visokokvalitetne mreže TEN-T;

K. budući da je u svjetlu posljedica aktualne energetske krize, rastuće inflacije, kontinuiranih izazova koji proizlaze iz ruskog rata protiv Ukrajine i njegovih očekivanih posljedica za sva kućanstva, a posebno za ona s niskim dohocima, potrebno hitno djelovati kako bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva i prešlo na održiv i otporan prometni sustav, uz priznavanje tehnološke neutralnosti kao vodećeg načela za usmjeravanje dekarbonizacijskih napora, uzimajući u obzir socijalne učinke kao što su sve veća nezaposlenost, siromaštvo u pogledu prijevoza i socijalne nejednakosti;

L. budući da je posebno financiranje održive ruralne mobilnosti ključno s obzirom na napore koji se ulažu u dekarbonizaciju i sprečavanje siromaštva u pogledu prijevoza, koje se također povećalo u gradskim i prigradskim područjima;

M. budući da su prometni i turistički sektor i poduzeća u njima među onima koji su najteže pogođeni uzastopnim krizama, kao što su nezakoniti i neopravdani rat Rusije protiv Ukrajine i pandemija bolesti COVID-19, za koje je potreban koordinirani odgovor na razini EU-a, popraćen odgovarajućim proračunskim sredstvima; budući da se promet posebno pokazao spasonosnim za Ukrajinu; budući da ruska ratna agresija na Ukrajinu naglašava činjenicu da se prometna mreža EU-a ne može promatrati izolirano;

N. budući da viši troškovi goriva izravno utječu na cijenu robe i usluga te oporavak prometnog i turističkog sektora od pandemije bolesti COVID-19 i drugih nedavnih izazova;

O. budući da je turizam važan sektor gospodarstva EU-a, posebno u određenim regijama; budući da je hitno potrebna modernizacija tog sektora, posebno prelaskom na održivije modele kao što su dugotrajni turizam ili ekoturizam, čime bi se poboljšala kvaliteta radnih mjesta u tom sektoru[31];

P. budući da prelazak na održivu mobilnost također može stvoriti radna mjesta; budući da ostaje izazov upravljanja tom tranzicijom kako bi se osigurala pravednost i da nitko ne bude zapostavljen;

Q. budući da je Europa jedno od najurbaniziranijih područja svijeta[32] s velikim brojem mjesta i gradova koji su važna središta gospodarske i društvene aktivnosti;

R. budući da, kad je riječ o urbanističkom planiranju i kvaliteti života, ostatak svijeta često smatra europske gradove privlačnim mjestima za posjet, život, studiranje, rad i poslovanje, u čemu su ključni pokretači mobilnost i promet;

S. budući da su mnogi europski gradovi predvodnici u svijetu kad je riječ o inovacijama u području prometa, planiranju održive gradske mobilnosti i provedbi ambicioznih ciljeva u području klime i sigurnosti na cestama;

T. budući da dekarbonizacija, čišćenje, digitalizacija i modernizacija gradske mobilnosti zahtijevaju znatne napore za razvoj i testiranje novih rješenja te ulaganje u mobilnu imovinu i infrastrukturu s nultom ili niskom razinom emisija;

U. budući da je ruski rat protiv Ukrajine razotkrio ozbiljnu nedovoljnu pripremljenost EU-a u području vojne mobilnosti;

1. pozdravlja zakonodavne prijedloge Komisije o prometu i infrastrukturi, posebno u pogledu digitalne i zelene tranzicije, međupovezanosti, kohezije, sigurnosti, zaštite i učinkovitosti; ponovno ističe potrebu za dostatnim financijskim sredstvima kako bi se zajamčio uspjeh tih politika, posebno kad je riječ o najudaljenijim regijama EU-a, zbog njihove udaljenosti i ovisnosti o zračnim i pomorskim vezama;

2. poziva Komisiju da hitno provede gospodarsku i socijalnu procjenu učinka nezakonite i neopravdane ruske ratne agresije na Ukrajinu na sve vrste prijevoza i turistički sektor na tržištu EU-a; nadalje poziva Komisiju da prema potrebi brzo pruži potporu, među ostalim daljnjim zakonodavnim i/ili financijskim mjerama u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kako bi se ublažili negativni učinci i istodobno osigurali jednaki uvjeti među vrstama prijevoza i unutar njih te olakšalo neometano funkcioniranje europskog prometnog i turističkog sektora;

3. poziva Komisiju da nastavi istraživati načine za podupiranje prijevoza putnika ili robe prema Ukrajini i njezinim susjednim zemljama u EU-u i iz njih te da osigura potrebne mjere pomoći;

4. naglašava da su dostatna ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i poticaji za pametnu tehnologiju i rješenja s nultom i niskom stopom emisija te održiva alternativna goriva i povezanu infrastrukturu, uz poštovanje tehnološke neutralnosti i promjene načina prijevoza, ključna da se osigura doprinos prometa klimatskoj neutralnosti do 2050., u skladu s Europskim zakonom o klimi i europskim zelenim planom; ističe da je te tehnologije potrebno učiniti dostupnima, učinkovitima i cjenovno pristupačnima za sve te napominje da će one doprinijeti oporavku tog sektora od pandemije bolesti COVID-19 i drugih izazova; ističe da, kako bi se osigurao kontinuirani napredak prema klimatskoj neutralnosti, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, svi projekti prometne infrastrukture koji se financiraju iz proračuna EU-a moraju biti usklađeni s klimatskim i socioekonomskim ciljevima te u skladu s Direktivom (EU) 2021/1187[33]; napominje da bi javni prijevoz trebao biti široko dostupan i pristupačan kako bi koristi od javnog prijevoza za okoliš bile što veće; prima na znanje iskustva u određenim gradovima, regijama i državama članicama u kojima su ponuđene besplatne, snižene ili gotovo besplatne usluge;

5. naglašava da bi proračun Unije za 2024. trebao biti usklađen s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, kao i s ciljevima europskog zelenog plana i europskom industrijskom strategijom, uz istodobno jačanje gospodarstva EU-a, potporu poduzećima, osiguravanje radnih mjesta te poticanje socijalne uključenosti i regionalne kohezije; posebno naglašava važnost toga da on odražava aktualnu geopolitičku situaciju i dosad nezabilježeno visoku inflaciju te posljedične nove prioritete i izazove povezane s nezakonitim i neopravdanim ratom Rusije protiv Ukrajine u pogledu humanitarne pomoći, povezanosti s članicama Istočnog partnerstva i zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike; naglašava da se mora pružiti odgovarajuća potpora kako bi se postigla pravedna tranzicija koja se temelji na solidarnosti i pravednosti; preporučuje da se prometni projekti ocjenjuju s obzirom na njihov utjecaj na relevantne vanjske troškove;

6. ponavlja da bi zelena tranzicija trebala biti pravedna, inkluzivna i nediskriminirajuća kako bi se građani i poduzeća, uključujući MSP-ove i radnu snagu u prometnom sektoru, mogli prilagoditi toj tranziciji te kako bi se pružila potpora regijama i zajednicama koje su najviše pogođene; traži da se u tom procesu uzmu u obzir nacionalne posebnosti i da se posebna pozornost posveti najudaljenijim regijama EU-a zbog njihove udaljenosti, kao i osiguravanju više razine kohezije među državama članicama;

7. naglašava da razvoj pametne i multimodalne mobilnosti također ima moć da prometnu mrežu učini sigurnijom i održivijom, otpornijom i učinkovitijom; u tom pogledu poziva Komisiju da poveća ulaganja u inovacije, digitalizaciju te povezano usavršavanje i prekvalifikaciju;

8. naglašava da su gospodarski i socijalni izazovi te izazovi povezani sa zapošljavanjem u prometnom sektoru prouzročeni pandemijom i energetskom krizom imali različit učinak na države članice, regije, poduzeća i društvene skupine, te da su nearzmjerno utjecali na one najranjivije; stoga podsjeća da će proračun Unije za 2024. imati ključnu ulogu u jačanju gospodarstva i konkurentnosti Unije, uz jamčenje toga da nitko ne bude zapostavljen te poticanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; smatra da bi u financiranju prometa i turizma trebalo uzeti u obzir socijalnu dimenziju;

9. prepoznaje važnost osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije radnika u prometnom i turističkom sektoru kako bi se poboljšala digitalna tranzicija i sigurnost;

10. ističe da je potrebno povećati privlačnost prometnog sektora i riješiti problem nedostatka radne snage promicanjem visokokvalitetnih radnih mjesta, uz veću sigurnost i bolje radne uvjete, čime bi se također poboljšalo sudjelovanje žena;

11. ponovno ističe ključnu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uključujući njegovu omotnicu za Kohezijski fond, u poticanju pravodobnog dovršetka mreže TEN-T u kojoj se prednost daje održivim, međupovezanim, sigurnim, zaštićenim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim vrstama prijevoza, pri čemu je željeznica okosnica; smatra da bi financiranje prometnih projekata trebalo pružiti europsku dodanu vrijednost i da se njime ni u kojem slučaju ne smiju ugroziti visoki standardi i načela Unije u pogledu zaštite okoliša; smatra da aktualna financijska omotnica ne odražava na odgovarajući način potrebe i ciljeve Unije;

12. ističe da će se dovršenjem mreže TEN-T potaknuti rast i kohezija te otvoriti radna mjesta diljem Unije te da se procjenjuje da potrebe za ulaganjima u mrežu TEN-T iznose 500 milijardi EUR za dovršetak osnovne mreže do 2030. i 1500 milijardi EUR za cijelu mrežu do 2050.; uviđa stratešku vrijednost mreža TEN-T i CEF za ispunjavanje novih ciljeva, posebno proširenje mreže TEN-T prema istočnom susjedstvu i snažniju povezanost sa strateškim partnerima EU-a, u pogledu strategije EU-a za održivu i pametnu mobilnost te komplementarnosti između mreže TEN-T i transeuropskih energetskih mreža (TEN-E);

13. smatra da je važno osigurati transparentnost u računovodstvu rashoda povezanih s klimatskim ciljevima, kao što je cilj od najmanje 60 % potrošnje u okviru omotnice CEF-a za promet kojim se doprinosi klimatskim ciljevima;

14. napominje da bi se sredstvima EU-a, potencijalno uključujući CEF, mogao poduprijeti razvoj mreže EuroVelo;

15. izražava žaljenje zbog činjenice da se VFO-om ne povećava omotnica CEF-a za promet i stoga ne šalje snažan signal za poticanje ulaganja u infrastrukturu i dovršetak mreže TEN-T; nadalje napominje da VFO odražava prioritete Unije u trenutku njegova donošenja 2020.; naglašava da se geopolitička situacija u Europi otad promijenila, da je potrebna daljnja prilagodba VFO-a i da bi nove prioritete EU-a trebalo popratiti dodatnim novcem, a ne ih financirati nauštrb drugih prometnih programa i prioriteta;

16. prima na znanje blago povećanje doprinosa Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe za promet 2023., što nažalost nije dovoljno za kompenzaciju smanjenja zabilježenog 2021. i predviđene visoke inflacije; snažno preporučuje da se u skladu s time poveća razina tog financiranja od 2024. kako bi se osiguralo da CEF može učinkovito doprinijeti ostvarenju ciljeva postavljenih za mrežu TEN-T;

17. potiče države članice da dovršenje osnovne mreže TEN-T učine ključnim prioritetom; naglašava da je pravodobno dovršenje osnovne mreže TEN-T ključno za dovršenje proširenih i sveobuhvatnih mreža;

18. ističe da se mreža TEN-T oslanja na gradsku mobilnost za „prvi i zadnji kilometar”, i za putnike i za prijevoz tereta; uvjeren je da gradovi i regije trebaju imati još veću ulogu u mreži TEN-T budućnosti radi poboljšanja mobilnosti i prometnih tokova; smatra da se to može postići boljim uklapanjem gradskih čvorišta u cjelokupni okvir i boljim uključivanjem lokalnih vlasti u upravljanje mrežom TEN-T;

19. naglašava važnost dostatnog financiranja za ponovno otvaranje, izgradnju ili nadogradnju prekograničnih željezničkih veza, također na regionalnoj razini, kao i za poboljšanje opskrbe željezničkim vozilima, potpunu elektrifikaciju željeznica u središnjoj mreži i uvođenje Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) do 2030.; ističe da je taj proces u tijeku već više od 20 godina i poziva države članice da objasne kašnjenja u uvođenju ERTMS-a i da smjesta predstave nacionalne planove u tom smislu; smatra da je uklanjanje takvih uskih grla i ograničenja interoperabilnosti, zajedno s izdavanjem jedinstvenih karata, ključno za oslobađanje punog potencijala međunarodnog željezničkog prijevoza u Europi i poticanje kohezije;

20. podsjeća na komunikaciju Komisije od 12. svibnja 2022. o trakama solidarnosti između EU-a i Ukrajine[34], u kojoj se navodi nekoliko izazova u području prometne infrastrukture s kojima se suočavaju EU i njegovi susjedi; ističe važnost premošćivanja tih izazova kako bi se poduprli, među ostalim, globalna sigurnost opskrbe hranom i oporavak ukrajinskoga gospodarstva; naglašava da je Komisija u Komunikaciji predložila procjenu proširenja koridora mreže TEN-T prema partnerima u istočnom susjedstvu;

21. prima na znanje namjeru Komisije da CEF iskoristi za potporu projektima interoperabilnosti i povezanosti kojima se povezuju prometne mreže EU-a i Ukrajine; traži da se u okviru proračuna CEF-a uspostavi posebna omotnica za trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine; naglašava potrebu za povećanjem aktualnog proračuna CEF-a za razdoblje 2021. – 2027. i poziva Komisiju da u okviru CEF-a III kao dijelu sljedećeg VFO-a stvori dodatnu proračunsku omotnicu namijenjenu za „vanjski promet” kako bi se povećala suradnja sa zemljama izvan EU-a, među ostalim u pogledu prekograničnih projekata;

22. ističe potrebu za poboljšanjem kapaciteta EU-a za procjenu i kontrolu vlasništva i ulaganja u području strateške infrastrukture kao ključnog aspekta za jamčenje sigurnosti EU-a i njegovih građana;

23. poziva Komisiju da pronađe i predstavi rješenja za znatno povećanje proračunske linije za vojnu mobilnost radi jačanja europske sigurnosti, a time i znatno povećanje ukupne omotnice za financiranje prometa, kako bi se osiguralo da svi prioriteti i dalje primaju dostatna financijska sredstva; naglašava da bi rashodi u tom području trebali biti usmjereni na prometnu infrastrukturu za dvojnu (civilnu i obrambenu) namjenu;

24. poziva Komisiju da u mrežu TEN-T uključi infrastrukturu za vojnu mobilnost; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se utvrdili nedostaci i uska grla u fizičkoj prometnoj infrastrukturi u državama članicama te kako bi se smanjio jaz između mreže TEN-T i vojnih mreža EU-a s pomoću revizije mreže TEN-T i osiguravanjem sredstava u omotnici CEF-a za vojnu mobilnost za potporu projektima dvojne namjene; smatra da bi se aktualni napori trebali usredotočiti na osiguravanje da se u slučaju kretanja vojnih snaga infrastruktura može koristiti na najučinkovitiji način; traži povećanje infrastrukturnih kapaciteta i optimizaciju njihove upotrebe i u civilne i u vojne svrhe; stoga traži odgovarajuću proračunsku omotnicu kojom bi se zadovoljile strateške potrebe, uključujući pružanje visoko otporne infrastrukture, podupiranje tehnologija i pristupa energiji te omogućavanje vojnim snagama da u vrlo kratkom roku premjeste znatne kapacitete;

25. žali zbog smanjenja proračuna za vojnu mobilnost u okviru programa CEF II za razdoblje 2021. – 2027. s 5,9 milijardi EUR, kako je dogovoreno 2020., na 1,69 milijardi EUR; traži brzo povećanje dodijeljenih sredstava za vojnu mobilnost kako bi se poboljšala dvojna upotreba prometne infrastrukture diljem Unije;

26. žali zbog smanjenja financiranja za program InvestEU u odnosu na 2022.; posebno izražava žaljenje zbog utjecaja na europske MSP-ove, čije su mogućnosti financiranja sada znatno smanjene zbog rekordno visoke inflacije i posljedica pandemije bolesti COVID-19; naglašava potrebu za povećanjem dodijeljenih sredstava za program InvestEU u okviru proračuna za 2024., s obzirom na njegovu ulogu u poticanju održive i sigurne infrastrukture, koja bi doprinijela strukturnom prevladavanju teškog socioekonomskog konteksta s kojim se EU suočava; traži da se poveća upotreba sredstava EU-a za javna ulaganja u održivu prometnu infrastrukturu;

27. naglašava važnost Mehanizma za oporavak i otpornost, povezanih nacionalnih planova i njihove uloge u zelenoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, digitalnoj transformaciji, teritorijalnoj, socijalnoj i gospodarskoj koheziji te konkurentnosti; no žali zbog nedostatka napretka u važnim prometnim i infrastrukturnim projektima; poziva Komisiju da ubrza rad na korištenju neiskorištenih sredstava za prioritetne prometne projekte, posebno one koji se odnose na željezničku infrastrukturu i infrastrukturu za alternativna goriva; nadalje traži da provedba tih projekata odražava ključnu ulogu prometne politike u jačanju teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije unutar Unije;

28. poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere i mobilizira dostatna sredstva za jačanje sigurnosti i zaštite u prometu, posebno poboljšanjem održavanja infrastrukture, uvođenjem sigurnih i zaštićenih parkirališta te boljom integracijom cestovne sigurnosti u smjernice za planove održive gradske mobilnosti;

29. naglašava važnost Socijalnog fonda za klimatsku politiku kako bi se ublažio negativan socijalni učinak proširenja trgovanja emisijama na građevinski sektor i sektor cestovnog prometa, posebno u pogledu energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza;

30. traži namjensko financiranje aktivne mobilnosti u okviru regionalnih fondova Unije i industrije aktivne mobilnosti u okviru instrumenata EU-a za financiranje prometa i industrije;

31. podsjeća da je važno osigurati da industrijski savezi, kao i zajednička poduzeća osnovana u okviru programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa za razdoblje od 2021. do 2027., ne budu u sukobu interesa te da budu uključivi i utemeljeni na transparentnosti, kako bi se spriječila moguća dominacija privatnih aktera i zaštitili javni interesi;

32. smatra da bi bespovratna sredstva trebala ostati glavni instrument financiranja za željezničke projekte, bilo putem Instrumenta za povezivanje Europe bilo putem europskih strukturnih i investicijskih fondova; smatra da bi se financijska sredstva EU-a trebala koristiti kao mehanizam za poticanje gospodarstva EU-a i doprinos reindustrijalizaciji Europe;

33. naglašava važnost daljnjeg pružanja financijske potpore ulaganjima u održivu gradsku mobilnost u EU-u i izvan njega, uključujući pametne i održive projekte gradske mobilnosti u gradovima u okviru programa Obzor Europa;

34. apelira na Komisiju da osigura dostatna financijska sredstva za razvoj obnovljivih pogonskih tehnologija u europskom pomorskom sektoru i održivih zrakoplovnih goriva;

35. traži namjensko financiranje EU-a za održive oblike turizma i da se tim financiranjem odražavaju potrebe i važnost tog sektora, stvaraju prilike visokokvalitetnog zapošljavanja i uzimaju u obzir trenutačne i buduće gospodarski, socijalni i okolišni učinci sektora turizma i putovanja; ponovno poziva Komisiju da razvije novu strategiju za turistički sektor i plan za turizam;

36. poziva Komisiju da predloži mehanizam za upravljanje krizama kako bi se zajamčila odgovarajuća pripremljenost turističkog sektora za buduće krize; prima na znanje mogućnosti financiranja EU-a dostupne turističkom ekosustavu; traži znatno osnaživanje potpore za MSP-ove u turizmu u proračunu za 2024. i ponavlja svoj poziv na osnivanje europske agencije za turizam koja bi bila odgovorna za pružanje tehničke i administrativne potpore mikropoduzećima i MSP-ovima kako bi se povećala njihova sposobnost pristupa financiranju i financijskim instrumentima EU-a te njihova iskorištavanja;

37. traži da financiranje europskih prometnih agencija i zajedničkih poduzeća bude u skladu s njihovom razinom odgovornosti;

38. napominje da Agencija Europske unije za željeznice (ERA) i dalje ispunjava svoje zadaće u pogledu interoperabilnosti, sigurnosti i usklađivanja željeznica u EU-u; pozdravlja kontinuiranu predanost ERA-e cilju stvaranja jedinstvenog europskog željezničkog prostora; ustraje u tome da proračun ERA-e bude barem jednako visok kao proračuni drugih agencija povezanih s prometom te da se sredstva za Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu znatno povećaju, u skladu sa strateškim prioritetom Unije da se prijeđe na željeznički promet, nadovezujući se na Zajedničko poduzeće Shift2Rail;

39. ističe da je važno osigurati dostatna namjenska sredstva kako bi Europska agencija za pomorsku sigurnost mogla na odgovarajući način ostvariti svoju proširenu nadležnost u pogledu praćenja emisija, izvješćivanja i provjere, provedbe tranzicije na goriva iz obnovljivih izvora i niskougljična goriva u pomorskom prometu te nadgledanja odgovora na onečišćenje mora prouzročeno pomorskim prometom, naftom i plinom;

40. naglašava da je potrebno osigurati dostatna sredstva kako bi se Agenciji EU-a za sigurnost zračnog prometa (EASA) omogućilo da zajamči visoku razinu sigurnosti i održivog zračnog prijevoza diljem svijeta te da ispuni ciljeve dekarbonizacije, istodobno se suočavajući s izazovima kao što su krize i postupak certificiranja inovativnih tehnologija; pohvaljuje smjernice koje je EASA izdavala zrakoplovnom sektoru tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19; pohvaljuje činjenicu da je održana ista razina financijskih sredstava za Zajedničko poduzeće za istraživanje o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu (SESAR) i Zajedničko poduzeće „Clean Sky 2”;

41. ističe važnost izdvajanja financijskih sredstava EU-a za daljnja istraživanja o učincima zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2, kao i za konkretne mjere za njihovo ublažavanje, uključujući terenska ispitivanja sigurnosnih i okolišnih aspekata, radi smanjenja aromatskog sadržaja i sadržaja sumpora bez ugrožavanja sigurnosti; pozdravlja pilot-projekt za uspostavu europskog tijela za standarde goriva za mlazne motore i izdavanje potvrda o sigurnosti te ističe važnost njegova produljenja;

42. prima na znanje Pregled br. 5/2021 Europskog revizorskog suda u kojem su utvrđeni posebni izazovi za Komisiju u pogledu projekata velike prometne infrastrukture; smatra da bi se provedba projekata u području prometa trebala poboljšati primjenom pojednostavljenih postupaka dodjele bespovratnih sredstava, smanjenjem velikog administrativnog opterećenja, primjenom pristupa praćenju koji se temelji na riziku te usklađivanjem prometnih strategija EU-a i nacionalnih prometnih strategija; no ipak ponavlja da je odgovarajuće financiranje prometnih projekata presudno za poticanje oporavka tog sektora od pandemije bolesti COVID-19 i drugih izazova te za ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost; smatra da bi potrošnju u području prometa u okviru podijeljenog upravljanja trebalo unaprijediti, da bi trebalo poticati mehanizme spajanja s drugim instrumentima ulaganja te da bi Komisija i države članice trebale osigurati jasno definiran i komplementaran pristup kako bi se poboljšalo dobro i odgovarajuće dugoročno financiranje projekata EU-a i pravodobno dovršenje mreže TEN-T; u tom pogledu traži provedbu preporuka iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 10/2020, u kojem je istaknuto da postoji prostor za poboljšanje sustava financiranja prometa u Uniji; prima na znanje zaključak da su veliki infrastrukturni projekti često suočeni sa znatnim prekoračenjima troškova, kao i s netočnim predviđanjima prometa, koristima za okoliš i multimodalnim učincima;

43. smatra da su ex ante socioekonomske analize troškova i koristi ključne za prometne projekte i da bi se trebale temeljiti na priznatoj metodologiji i pristupu životnog ciklusa kojim se uzimaju u obzir sve relevantne društvene, gospodarske, klimatske i okolišne koristi i troškovi; u tom smislu smatra da bi prometni projekti trebali podlijegati provjeri otpornosti na klimatske promjene, na temelju najnovijih dostupnih najboljih praksi i smjernica, kako bi se osiguralo da su prometne infrastrukture otporne na negativne učinke klimatskih promjena te da bi to trebalo uključivati procjenu ranjivosti na klimatske promjene i rizika, relevantne mjere prilagodbe i uključivanje troškova emisija stakleničkih plinova u analizu troškova i koristi;

44. poziva Komisiju da uspostavi zajedničku metodologiju za socioekonomsku analizu troškova i koristi projekata kako bi se osigurala usporedivost projekata, smanjio njihov utjecaj na okoliš i utvrdila europska dodana vrijednost;

45. naglašava važnost jamčenja transparentnog i konkurentnog postupka javne nabave za velike projekte prometne infrastrukture koje financira EU; ustraje u tome da javni naručitelji i ponuditelji za te velike projekte moraju sklopiti sporazume o integritetu prema kojima treće strane prate njihovo pridržavanje obveza u pogledu najbolje prakse i transparentnosti; nadalje naglašava da osobe ili subjekti koji su prethodno proglašeni krivima za prijevaru ili korupciju u vezi s projektima koje financira EU ne smiju imati pravo sudjelovanja u budućim natječajima;

46. smatra da bi se sredstva EU-a za prometnu infrastrukturu trebala ulagati i u dovršenje manjih prekograničnih željezničkih veza koje nedostaju, kao i u promicanje održive ruralne mobilnosti, što bi svakodnevno koristilo većem broju građana; ističe da je potrebno nadovezati se na uspjeh pilot-projekata SMARTA za ruralnu mobilnost koje financira Unija i osigurati namjenska, strukturirana sredstva za ruralnu mobilnost s nultom i niskom stopom emisija, uz promicanje planova održive ruralne mobilnosti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	33 1 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Magdalena Adamowicz, Andris Ameriks, José Ramón Bauzá Díaz, Erik Bergkvist, Karolin Braunsberger-Reinhold, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli, Ismail Ertug, Gheorghe Falcă, Mario Furore, Isabel García Muñoz, Jens Gieseke, Elsi Katainen, Elena Kountoura, Peter Lundgren, Benoît Lutgen, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Philippe Olivier, Rovana Plumb, Bergur Løkke Rasmussen, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, István Ujhelyi, Achille Variati, Henna Virkkunen, Petar Vitanov, Lucia Vuolo, Roberts Zīle
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Valter Flego, Ljudmila Novak, Andrey Novakov, Andreas Schieder

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33	+
ECR	Roberts Zīle
NI	Mario Furore
PPE	Magdalena Adamowicz, Karolin Braunsberger-Reinhold, Gheorghe Falcă, Jens Gieseke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Benoît Lutgen, Ljudmila Novak, Andrey Novakov, Massimiliano Salini, Barbara Thaler, Henna Virkkunen, Lucia Vuolo
Renew	José Ramón Bauzá Díaz, Valter Flego, Elsi Katainen, Caroline Nagtegaal, Jan-Christoph Oetjen, Bergur Løkke Rasmussen
S&D	Andris Ameriks, Erik Bergkvist, Ismail Ertug, Isabel García Muñoz, Rovana Plumb, Andreas Schieder, István Ujhelyi, Achille Variati, Petar Vitanov
The Left	Elena Kountoura
Verts/ALE	Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Karima Delli

 

1	-
ECR	Peter Lundgren

 

1	0
ID	Philippe Olivier

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

PISMO ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (2.3.2023.)

g. Johan Van Overtveldt

Predsjednik

Odbor za proračune

WIE 05U012

BRUXELLES

Predmet: Mišljenje o nacrtu izvješća o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2024., dio III. Komisija ((2022/2184(BUI)) 

Poštovani g. Van Overtveldt,

 

u okviru navedenog predmeta Odbor za regionalni razvoj bio je zadužen za podnošenje mišljenja Vašem odboru. Koordinatori su 27. veljače 2023. usvojili mišljenje odbora u obliku pisma.

 

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

 

* * *

 

A. budući da u skladu s člankom 174. UFEU-a, radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja, Unija razvija i provodi djelovanja koja vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; Unija će osobito nastojati smanjiti razlike među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju; među dotičnim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su otoci, pogranične i planinske regije;

 

1. smatra da se kohezijska politika, kao glavni instrument EU-a za dugoročna ulaganja, temelji na solidarnosti, da stvara održiv rast i radna mjesta diljem Unije te da doprinosi ostvarivanju ključnih ciljeva i prioriteta Unije, uključujući njezine klimatske i energetske ciljeve, borbi protiv gubitka biološke raznolikosti te pametnom, održivom i socijalnom uključivom gospodarskom rastu, uz što istodobno pomaže ostvarenju europskog stupa socijalnih prava i u suočavanju s demografskim izazovima;

 

2. prima na znanje napredak postignut u pripremi proračuna EU-a za 2023. u pogledu integriranja bioraznolikosti i poziva Komisiju da dovrši ažuriranje metodologije namijenjene praćenju rashoda za biološku raznolikost za proračun EU-a za 2024.; ističe da treba zajamčiti poštovanje načela „nenanošenja bitne štete” u cijelom proračunu EU-a te traži da se ulože veći napori u postizanje ciljeva integracije klime i bioraznolikosti u proračun za 2024.; pozdravlja napore uložene u cilju transparentnijeg i sveobuhvatnijeg izvješćivanja o tim ciljevima te naglašava potrebu za provođenjem dostatnih ex post evaluacija njihova učinka;

 

3. pozdravlja mjere kohezijske politike koje doprinose jačim, otpornijim i prosperitetnijim ruralnim područjima i zajednicama, kao što je koncept tzv. pametnih sela; poziva na veća javna ulaganja u digitalno obrazovanje, tehnologije i inovacije dostupne svima, što bi zauzvrat trebalo dovesti do višeg životnog standarda, te na podupiranje boljeg i jednakog pristupa kulturi, javnim i osnovnim socijalnim uslugama za građane, visokokvalitetnom obrazovanju, kao i na bolje i učinkovito korištenje resursima, manji utjecaj na okoliš te na nove mogućnosti za ruralna mala i srednja poduzeća;

 

4. ponavlja da će dostatna sredstva, uz to što će pomoći u ostvarivanju navedenih ciljeva, također doprinijeti ambicioznoj, pravednoj i uključivoj tranziciji i klimatski neutralnoj Europi; u tom pogledu naglašava da kohezijska politika ne bi trebala biti predmet prijenosa koji bi mogli ugroziti sposobnost strukturnih i investicijskih fondova da ostvare svoje ciljeve, u skladu s načelom „nenanošenja štete koheziji”;

 

5. primjećuje da su Fondu za pravednu tranziciju (FPT) potrebna odgovarajuća financijska sredstva i dugoročna perspektiva kako bi se osigurala njegova učinkovitost u podupiranju tranzicije regija prema klimatskoj neutralnosti;

 

6. smatra da je postizanje dosljednosti, komplementarnosti i sinergija između kohezijske politike i instrumenta Next Generation EU vrlo velik izazov; stoga je ključno izbjeći preklapanja i nedosljednosti u programiranju projekata na terenu; ponovno ističe potrebu za koordinacijom na proračunskoj razini među svim financijskim instrumentima kojima se podupire kohezijska politika, kao što su EFRR, ESF+, React-EU, FPT, CRII i CRII+, kako bi se osiguralo da se ti programi međusobno ne oslabljuju; nadalje, pritisak za brzu apsorpciju i davanje prednosti Mehanizmu za oporavak i otpornost u odnosu na financiranje kohezijske politike doveli su do smanjene pozornosti i sposobnosti za programiranje i provedbu financiranja kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., čime se doprinijelo daljnjim kašnjenjima koja mogu biti uzrok nedovoljnog izvršenja, nedovoljne iskorištenosti i nerealiziranih projekata;

 

7. pozdravlja rad Komisije na novoj klasifikaciji za mjerenje rodnog učinka potrošnje Unije; poziva Komisiju da osigura da se ta klasifikacija usmjeri na točan i sveobuhvatan prikaz učinka programa na rodnu ravnopravnost; nadalje, poziva na proširenje primjene te klasifikacije na sve programe VFO-a kako bi se pokazali rezultati za proračun za 2024.; u tom kontekstu naglašava potrebu za sustavnim prikupljanjem i analizom podataka razvrstanih prema rodu;

8. ponovno potvrđuje da nacionalna, regionalna, lokalna i druga tijela moraju surađivati i razvijati dijalog s organizacijama civilnog društva i svim relevantnim dionicima, uključujući sveučilišta i inovacijske centre, kako bi se ispunili ciljevi kohezijske politike; osim toga, ponovno ističe potrebu za jačanjem administrativnih kapaciteta i kapaciteta lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, koji su ključne sastavnice pravilnog planiranja i provedbe inicijativa i projekata na terenu;

 

9. podsjeća na to da se kohezijska politika, koja se primjenjuje sukladno njezinim ciljevima, pokazala korisnim alatom za odgovaranje na izazove u raznim krizama, kao što su ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezini učinci u smislu opskrbe energijom, visokih troškova života, inflacije, skrbi za izbjeglice i raseljene osobe; istodobno napominje da su inflacija i rastući troškovi materijala otežali provedbu projekata kohezijske politike na terenu te poziva Komisiju da razmotri donošenje prijedloga na temelju kojih bi se smanjile sve prepreke ili kašnjenja;

 

10. ističe postojeću vezu između poštovanja vladavine prava i učinkovitog izvršenja proračuna Unije u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja – ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti – kako je utvrđeno u Financijskoj uredbi;

 

11. poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se sredstva Unije koriste na transparentan, pravedan i odgovoran način.

S poštovanjem,

 

Younous OMARJEE

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (2.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Juozas Olekas

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. ističe presudnu ulogu poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja u ostvarivanju ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, održivog rasta, socijalne uključenosti, dobrobiti životinja i borbe protiv klimatskih promjena, ali i u diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje, očuvanju biološke raznolikosti i razvoju lokalnih gospodarstava;

2. naglašava da je, s obzirom na gospodarske posljedice ruske agresije protiv Ukrajine, dobro funkcioniranje poljoprivrednog sektora od ključne važnosti za osiguravanje opskrbe hranom u EU-u;

3. podsjeća da je provedba strateških planova zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) započela u siječnju 2023., čime je uspostavljena nova zelena struktura ZPP-a i što je važan korak u prelasku na održivije prehrambene sustave u EU-u; ističe da je potrebno prilagoditi ZPP stvarnim zahtjevima poljoprivredno-prehrambenog tržišta EU-a i time postići ujednačen ishod od kojega imaju koristi poljoprivrednici, potrošači i okoliš; naglašava da su za novi model za provedbu ZPP-a u svim državama članicama potrebna odgovarajuća razdoblja prilagodbe i da se mora voditi računa o tome da ne bude destimulirajućih mjera za započinjanje ili nastavljanje poljoprivredne djelatnosti; poziva sve države članice da zajamče da su programi za ekologiju ambiciozni i dobro osmišljeni te da se njima ostvaruju zacrtani ciljevi kako bi se potaknulo donošenje praksi koje pogoduju klimi, biološkoj raznolikosti i okolišu;

4. ističe potrebu za kontinuiranim radom na postizanju ciljeva uključivanja klimatskih pitanja i biološke raznolikosti[35], koji su utvrđeni u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020.[36], u politike te traži da se u okviru proračuna za 2024. ulože veći napori kako bi se postigle te razine potrošnje i učinka, i proračunom Unije i rashodima preko Instrumenta EU-a za oporavak;

5. ističe važnost ZPP-a u ostvarivanju cilja da se u okviru aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 30 % cjelokupnog proračuna namijeni za potrošnju za mjere u području klime; poziva Komisiju da pažljivo uzme u obzir zaključke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o potrošnji za mjere u području klime u proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020.[37], posebno u pogledu uključivanja ciljeva u ZPP; u tom pogledu ponovno ističe važnost strateških planova u okviru ZPP-a i poziva Komisiju da revidira klimatske koeficijente koji se primjenjuju na temelju znanstvenih dokaza o učinku koji će potpora imati kako bi se zajamčilo preciznije praćenje rashoda za ciljeve u području okoliša i klime u novom ZPP-u;

6. podsjeća na to da Unija mora pratiti svoje financijske tokove povezane s biološkom raznolikošću kako bi ispunila svoje obveze izvješćivanja iz Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti; u tom smislu pozdravlja sve veće ambicije u pogledu rashoda za biološku raznolikost u trenutačnom VFO-u, u kojemu se za 2024. predviđa udio od 7,5 % potrošnje EU-a za biološku raznolikost, koji će se 2026. i 2027. povećati na 10 %; poziva Komisiju da dovrši ažuriranje metodologije praćenja rashoda za biološku raznolikost za proračun EU-a za 2024. te ističe da je važno i na ZPP proširiti učinkovitu, transparentnu i sveobuhvatnu metodologiju praćenja utemeljenu na znanstvenim dokazima;

7. ističe da mnogi projekti koji se provode u okviru programa LIFE, instrumenta EU-a za financiranje djelovanja u području okoliša i klime, dopunjuju ciljeve ZPP-a jer se njima, među ostalim, poboljšava učinkovitost u korištenju resursa i doprinosi razvoju ruralnih područja; naglašava da se mora pokazati ambicija pri dodjeli sredstava programima LIFE kojima se podupire djelovanje u području klime i biološke raznolikosti te da je potrebno ubrzati provedbu mehanizma za pravednu tranziciju;

8. ističe negativne učinke ruske ratne agresije na Ukrajinu na globalnu sigurnost opskrbe hranom i konačne cijene hrane za potrošače, što ugrožava cjenovnu pristupačnost hrane, posebno u regijama svijeta koje uvelike ovise o uvozu osnovnih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine; nadalje ističe sve veću važnost neovisnosti u opskrbi hranom i hranom za životinje s obzirom na to da rat u Ukrajini utječe na cijeli poljoprivredno-prehrambeni lanac te dovodi do pada domaće proizvodnje, a time i do smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda i rasta cijena robe; ističe važnost Fonda europske pomoći za najpotrebitije u pružanju hrane i osnovne materijalne pomoći unutar EU-a; podsjeća na to da Rusija namjerno i metodički uništava ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu, uključujući poljoprivredna zemljišta, poljoprivredne zgrade, skladišta goriva i poljoprivredne strojeve, s namjerom da prouzroči glad i globalnu krizu u opskrbi hranom;

9. poziva Komisiju da podrži poljoprivrednike u državama članicama koje graniče s Ukrajinom, a koje su najviše pogođene poremećajima na tržištu prouzročenima ruskim nezakonitim ratom;

10. ističe negativne učinke brze inflacije i povećanja cijena sirovina na poljoprivrednike, posebno mala ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, koji se već suočavaju s poteškoćama pri tehnološkoj modernizaciji i u borbi da spriječe pad profitabilnosti, kao i s financijskim problemima, što je sve utjecalo na raznolikost proizvodnje malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava; poziva na jačanje napora u cilju preraspodjele potpore u okviru ZPP-a kako bi se osigurali odgovarajući životni uvjeti za mala i obiteljska poljoprivredna gospodarstva; ističe činjenicu da je proračun ZPP-a u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. već manji nego u prethodnom razdoblju planiranja te da se zbog trenutačne visoke inflacije dodatno smanjuje vrijednost financiranja dostupnog poljoprivrednicima preko proračuna za ZPP; naglašava da bi se to pitanje trebalo riješiti u okviru preispitivanja VFO-a sredinom provedbenog razdoblja prilagodbom fiksnog deflatora i zadržavanjem ambicioznog višegodišnjeg proračuna pod naslovom 3.; u tom kontekstu odlučno poziva Komisiju da osigura povećanje proračuna u sklopu prve revizije višegodišnjeg financijskog okvira, predviđene za kraj 2023., kako bi se nadoknadio pad kupovne moći ostvarene subvencijama;

11. pozdravlja dosadašnje intervencije Komisije za ublažavanje učinaka krize na tržišta hrane, uključujući paket od 500 milijuna EUR i privremeni krizni okvir kojim se omogućuju mjere državne potpore za proizvođače pogođene sve većim troškovima proizvodnje, kao i povećani predujmovi za izravna plaćanja poljoprivrednicima, privremena odstupanja za zemljišta na ugaru i privremeno ublažavanje zahtjeva za uvoz hrane za životinje; poziva na zadržavanje odgovarajuće fleksibilnosti u nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a sve dok je to potrebno kako bi se održala proizvodnja hrane i ojačao položaj EU-a kao vodećeg globalnog izvoznika hrane;

12. podsjeća na to da razlike u vanjskim izravnim plaćanjima, do kojih dolazi zbog nedostatka napretka u takozvanom procesu konvergencije, narušavaju uvjete tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu EU-a; poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju da države članice koje primaju najniža izravna plaćanja do 2027. dosegnu prosjek EU-a;

13. poziva na pružanje dodatne potpore poljoprivrednicima u državama članicama s najnižim izravnim plaćanjima kako bi se povećala njihova sposobnost da izdrže inflacijske pritiske i povećane cijene sirovina, posebno s obzirom na reviziju VFO-a sredinom provedbenog razdoblja te posebno u državama koje su najviše pogođene ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine; ističe da bi korištenje državnih potpora u nekim državama članicama moglo dodatno ugroziti položaj tih poljoprivrednika i funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

14. ističe potrebu za daljnjim mjerama za potporu poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao što su dodatno financiranje ulaganja u moderne tehnologije i opremu, programi osposobljavanja i usavršavanja, bolji pristup tržištu i mjere za zadovoljavanje stvarnih potreba tržišta;

15. konstatira važnost ubrzanja i dovršetka procesa vanjske konvergencije u cilju osnaživanja poljoprivrednika u onim državama članicama u kojima taj proces još nije dovršen, čime će im se pomoći da se nose s trenutačnim izazovima;

16. naglašava da je potrebno pronaći financijska sredstva izvan okvira ZPP-a kako bi se ciljano poduprli sektori pogođeni vanjskim ograničenjima političke ili zdravstvene prirode;

17. potiče države članice na to da se pozabave pitanjem potrebe za generacijskom obnovom u ruralnim područjima i poljoprivrednom sektoru, bržom diversifikacijom poljoprivredne proizvodnje, izraženijim povećanjem poljoprivredne konkurentnosti i održivosti te većeg broja aktivnih poljoprivrednika u budućnosti; u tom pogledu naglašava da bi države članice trebale ojačati svoje mjere potpore kako bi poljoprivreda postala privlačnije zanimanje, kako bi se poboljšao pristup zemljištu i kreditima te time potaknuli mladi i novi poljoprivrednici na uključivanje u taj sektor; također poziva na uspostavu programa osposobljavanja za mlade poljoprivrednike i na osiguravanje kontinuiranog osposobljavanja za poljoprivrednike tijekom njihove karijere; poziva Vijeće i Komisiju da u općem proračunu za 2024. zadrže razine potpore za mlade poljoprivrednike;

18. ističe važnost povećanja sredstava za istraživanje i inovacije u poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenom sektoru te osiguravanja većeg sudjelovanja poljoprivrednika u relevantnim projektima kako bi se zadovoljile potrebe sektora koji se suočavaju s klimatskim i ekološkim izazovima, posebno u okviru programa Obzor Europa i europskih partnerstava za inovacije; ističe potrebu za poticanjem poljoprivredne proizvodnje povećanjem ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se razvile nove tehnologije i održivije metode proizvodnje prilagođene okolnostima na terenu na raznim tržištima, kao i jačanjem istraživanja u području biotehnologije, molekularne biologije i prehrambene kvalitete;

19. naglašava da je važno osigurati da poljoprivrednici sudjeluju u istraživanju i da njegovi rezultati dopru do razine poljoprivrednih gospodarstava, među ostalim preko savjetodavnih službi EU-a, službi za osposobljavanje i tehničku pomoć koje učinkovito razmjenjuju tehnologije i rezultate istraživanja s poljoprivrednicima te otvaraju izravne komunikacijske kanale između istraživača i poljoprivrednika; ističe ulogu jačih sustava znanja i inovacija u poljoprivredi, kao i sustava podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava, u poticanju inovacijskih projekata i promicanju upotrebe inovativnih rješenja;

20. potiče Komisiju i države članice da izrade smjernice i organiziraju informativne sastanke o važnosti privlačenja dodatnih sredstava EU-a, posebno zajedničkog financiranja u okviru raznih naslova politika EU-a;

21. ističe važnu ulogu poljoprivrednih zadruga i poziva države članice da pruže veću potporu zadružnom sektoru i razviju programe poticaja kako bi se lokalne zajednice motivirale na osnivanje novih zadruga, čime se pomaže u jačanju konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora te gospodarskog i socijalnog razvoja ruralnih područja; naglašava da ta suradnja može pomoći članovima zadruga da se lakše prilagode klimatskim promjenama, povećaju učinkovitost i diversificiraju svoju proizvodnju;

22. ističe da je potrebno boriti se protiv trajnih nepoštenih trgovačkih praksi u lancima opskrbe hranom, čije su glavne žrtve mali poljoprivrednici; ističe da se zbog oslabljenog pregovaračkog položaja poljoprivrednika u lancima opskrbe smanjuje poljoprivredna produktivnost i profitabilnost te se povećava razlika u prihodima između seoskog i gradskog stanovništva, zbog čega se općenito smanjuje privlačnost života i rada u ruralnim područjima; stoga naglašava da se hitno mora riješiti problem nejednake raspodjele dobiti ostvarene prodajom poljoprivrednih proizvoda;

23. ističe važnost mehanizama za preraspodjelu potpore dohotku pri pružanju potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima te osiguravanju pravedne i ujednačene raspodjele sredstava Unije;

24. ističe znatan potencijal sekvestracije ugljika u poljoprivredi koja se temelji na rezultatima, posebno za borbu protiv klimatskih promjena sekvestracijom ugljika i očuvanjem biološke raznolikosti i ekosustava te pružanjem novih i komplementarnih izvora prihoda poljoprivrednicima u okviru novog poslovnog modela za poljoprivredu i šumarstvo; ističe potrebu za javnim i privatnim programima certificiranja kako bi se uspostavili novi, financijski privlačni poticaji za olakšavanje ili ubrzavanje primjena sekvestracije ugljika u poljoprivredi uspostavom plaćanja za usluge ekosustava u okviru javnog financiranja, kao i omogućivanjem privatnog financiranja radi podupiranja raznih prednosti certificiranja uklanjanja ugljika; konstatira da će se taj novi poslovni model u konačnici temeljiti na tržištu umjesto da ovisi o javnom financiranju; ističe potrebu da se na europskoj razini utvrde dodatna sredstva koja treba staviti na raspolaganje poljoprivrednicima za održive poljoprivredne prakse kao što su regenerativna poljoprivreda, dobro upravljanje hranjivim tvarima, poboljšanje kvalitete tla i diversifikacija usjeva;

25. naglašava da se tijekom sljedeće financijske godine moraju osigurati odgovarajuća sredstva za promicanje poljoprivrede EU-a, u okviru koje bi prema svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima trebalo postupati na nediskriminirajući način, uzimajući u obzir kulturnu i regionalnu raznolikost europske hrane i načina prehrane, kao i potrebe potrošača i njihovo pravo da donose slobodne i informirane odluke;

26. pozdravlja ubrzanje digitalne transformacije u poljoprivredi i ruralnim područjima kako bi poljoprivredni sustavi u EU-u postali precizniji, učinkovitiji i održiviji te kako bi se poboljšao njihov utjecaj na okoliš; smatra da će to pomoći u povećanju poljoprivredne produktivnosti, kao i povećanju privlačnosti zapošljavanja u poljoprivredi i ruralnim zajednicama za mlađe generacije pružanjem bolje povezivosti i pristupa informacijama i uslugama za poljoprivrednike i ruralne zajednice; konstatira da je i dalje važno podupirati ulaganja u modernizaciju i inovacije kako bi poljoprivredni sektor doprinio ispunjavanju ciljeva europskog zelenog plana, strategije za biološku raznolikost i mjera u okviru strategije „od polja do stola”; naglašava da su mala poljoprivredna gospodarstva i najudaljenije regije često isključene iz procesa digitalizacije te ističe potrebu za uvođenjem mjera kojima će se taj problem riješiti te će se osigurati da digitalna transformacija djeluje u njihovu korist;

27. poziva na korištenje digitalne agende za pružanje potpore poljoprivrednicima smanjenjem njihova administrativnog opterećenja;

28. potiče države članice na to da poboljšaju kvalitetu podataka i pokazatelja koji se podnose institucijama EU-a, a posebno Komisiji, kako bi se osiguralo da postojeći i budući instrumenti za prikupljanje podataka u poljoprivredi, među ostalim u skladu s predloženom uredbom u pogledu pretvorbe sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka u sustav podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava[38], budu usmjereni na analizu ekonomskih, okolišnih i socijalnih pokazatelja na poljoprivrednim gospodarstvima; naglašava da bi time bolji podaci i pokazatelji trebali pomoći u poboljšanju praćenja i evaluacije poljoprivredne uspješnosti, povećanju učinkovitosti donošenja javnih politika i njihove usklađenosti sa stvarnim potrebama poljoprivrednog sektora, ostvarenju punog potencijala novog ZPP-a utemeljenog na uspješnosti i točnoj procjeni njegova učinka; konstatira, međutim, da prikupljanje podataka na poljoprivrednim gospodarstvima ne bi trebalo povećati administrativno opterećenje poljoprivrednika i da bi u tom procesu trebalo poštovati zaštitu privatnosti;

29. ističe vrijednost koju kružno gospodarstvo i poljoprivredni sektori koji djeluju u skladu s njegovim načelima mogu donijeti pri ostvarivanju ciljeva utvrđenih u europskom zelenom planu; potiče pilot-projekte za poboljšanje znanja i bolje razumijevanje koristi koje načela kružnog gospodarstva mogu imati za europske prehrambene sustave;

30. ponovno potvrđuje važnost programa Unije za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama kako bi se djeci pomoglo da se zdravo hrane, pri čemu je naglasak na prehrani; poziva države članice da u potpunosti iskoriste sredstva dodijeljena u okviru tog programa i da prednost daju održivoj, lokalnoj i visokokvalitetnoj proizvodnji;

31. poziva na to da se programi EU-a usmjere na projekte kojima se čuvaju postojeća radna mjesta u poljoprivrednom sektoru te se promiče i poboljšava otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta na kojima se poštuju prava radnika i pružaju stabilne i regulirane plaće i radni uvjeti, kao i na projekte kojima se učinkovito i oštro suzbija siromaštvo i socijalna isključenost u ruralnim područjima;

32. poziva države članice da predvide mjere za potporu poljoprivrednicima u upravljanju povećanjem troškova proizvodnje prouzročenim inflacijom i u njegovu ublažavanju te da pritom, kad god je to moguće, daju prednost smanjenju upotrebe sirovina i energije dobivenih iz fosilnih goriva i ovisnosti o njima kako bi se pomoglo u ograničavanju rasta cijena hrane;

33. poziva Komisiju da zadrži odgovarajuću razinu financiranja kako bi se očuvalo dobro sanitarno i fitosanitarno stanje u EU-u te se protivi svakom smanjenju stopa sufinanciranja za sanitarne programe i borbu protiv novih bolesti koje bi mogle ugroziti zdravlje životinja i biljaka, a time i zdravlje ljudi u EU-u.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.2.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 4 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Clara Aguilera, Álvaro Amaro, Attila Ara-Kovács, Carmen Avram, Adrian-Dragoş Benea, Daniel Buda, Asger Christensen, Ivan David, Paolo De Castro, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Paola Ghidoni, Dino Giarrusso, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Krzysztof Jurgiel, Jarosław Kalinowski, Elsi Katainen, Camilla Laureti, Norbert Lins, Elena Lizzi, Chris MacManus, Colm Markey, Marlene Mortler, Maria Noichl, Juozas Olekas, Daniela Rondinelli, Bronis Ropė, Bert-Jan Ruissen, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Veronika Vrecionová, Sarah Wiener
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Asim Ademov, Rosanna Conte, Marie Dauchy, Charles Goerens, Claude Gruffat, Zbigniew Kuźmiuk, Gabriel Mato, Alin Mituța, Christine Schneider, Michaela Šojdrová, Achille Variati
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Jan-Christoph Oetjen

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

 

 

37	+
ECR	Krzysztof Jurgiel, Zbigniew Kuźmiuk, Veronika Vrecionová
ID	Marie Dauchy, Ivan David
NI	Dino Giarrusso
PPE	Asim Ademov, Álvaro Amaro, Daniel Buda, Herbert Dorfmann, Jarosław Kalinowski, Norbert Lins, Colm Markey, Gabriel Mato, Marlene Mortler, Petri Sarvamaa, Simone Schmiedtbauer, Christine Schneider, Michaela Šojdrová
Renew	Asger Christensen, Charles Goerens, Martin Hlaváček, Elsi Katainen, Alin Mituța, Jan‑Christoph Oetjen
S&D	Clara Aguilera, Attila Ara‑Kovács, Carmen Avram, Adrian‑Dragoş Benea, Paolo De Castro, Camilla Laureti, Maria Noichl, Juozas Olekas, Daniela Rondinelli, Achille Variati
The Left	Luke Ming Flanagan, Chris MacManus

 

4	-
Verts/ALE	Claude Gruffat, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Sarah Wiener

 

5	0
ECR	Bert‑Jan Ruissen
ID	Rosanna Conte, Paola Ghidoni, Elena Lizzi
Verts/ALE	Bronis Ropė

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE (6.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Morten Løkkegaard

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. poziva na daljnje pojednostavljenje, veću administrativnu učinkovitost i dostatne resurse kako bi se osigurao optimalan postupak odabira i praćenja projekata, stvorile sinergije i izbjegla uska grla u plaćanjima; ustraje na povećanju proračuna, uključujući nova financijska sredstva i veću proračunsku fleksibilnost, za programe Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV) te za klaster o kulturi, kreativnosti i uključivim društvima u okviru programa Obzor Europa; poziva Komisiju da s Parlamentom, uključujući pritom Odbor za kulturu i obrazovanje, redovito dijeli ažurirane pokazatelje i statističke podatke o apsorpciji sredstava u tim programima;

Opći prioriteti po programima

Kreativna Europa

2. poziva na znatno povećanje svih dijelova proračuna za Kreativnu Europu, jedini program potpore Europske unije koji je izričito namijenjen kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama i medijskom sektoru, kako bi se zaštitila umjetnička sloboda i sloboda medija, osigurao kontinuirani oporavak od posljedica pandemije, ublažio učinak visokih cijena energije, inflacije i gubitka kupovne moći te poduprli kulturni i kreativni sektori i industrije s obzirom na njihovu gospodarsku važnost i ulogu u jačanju demokracije, predstavljanju kulturne raznolikosti, poboljšanju dobrobiti društva i borbi protiv dezinformacija;

Erasmus+

3. podsjeća na vrijednost koju donose mogućnosti za mobilnost u okviru programa Erasmus+; naglašava da bi u proračunu Unije trebalo omogućiti znatno povećanje za program Erasmus+ za 2024., s obzirom na učinak koji je kriza imala na njegovu provedbu, te mu pružiti nova sredstva kako bi se sustavi obrazovanja i osposobljavanja mogli nositi s novim izazovima, a studenti, nastavnici, škole, organizacije mladih i nevladine organizacije mogli iskoristiti odgovarajuća sredstva, čime bi se omogućila znatno viša stopa sudjelovanja s naglaskom na raznolikosti i uključivosti;

Europske snage solidarnosti

4. poziva Europske snage solidarnosti da se usredotoče na teme koje su se nametnule tijekom Europske godine mladih, kao što su aktivno građanstvo, digitalna i zelena tranzicija te mentalno zdravlje; podsjeća na važnost programa Europskih snaga solidarnosti jer taj program mladima nudi mogućnosti i promiče europske vrijednosti; naglašava da je tom programu, za koji se mladi prijavljuju mnogo više no što ima kapaciteta, potrebno povećati sredstva jer paušalno povećanje proračuna nije dovoljno za ublažavanje stopa inflacije i ograničava sposobnost organizacija sudionica da se pridržavaju najviših standarda i mjera uključivanja utvrđenih u programu;

Program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti

5. traži povećanje proračuna za bratimljenje gradova i mreže gradova u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, kako bi se povećao broj projekata za izgradnju demokratske otpornosti, uzajamnog razumijevanja i osviještenosti o europskim vrijednostima;

Specifični prioriteti po programima

Kreativna Europa

6. žali zbog činjenice da se proračun za 2023. za međusektorski dio programa Kreativna Europa samo neznatno povećao; naglašava potrebu za znatnim povećanjem proračuna za međusektorski potprogram kako bi se suzbile dezinformacije podupiranjem kvalitetnog novinarstva, neovisnosti medija, gospodarske održivosti i pluralizma te uzimajući u obzir predviđenu provedbu Europskog akta o slobodi medija[39];

7. ponavlja svoj poziv na uspostavu stalnog fonda EU-a za uredničke i informativne medije u cilju podupiranja neovisnog uredničkog izvještavanja, zaštite neovisnosti europskih novinara i novinarstva, jamčenja slobode tiska i pružanja potpore novinarima i članovima civilnog društva suočenima s mjerama odmazde kao što su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja;

8. ističe potrebu za uspostavom mreža s dugoročnom stabilnošću i za otvorenim natječajima uz potporu iz proračunske linije za multimedijska djelovanja kako bi se dosljedno zajamčilo kvalitetno novinarstvo; poziva Komisiju i države članice da razmisle o proširenju potpore novinarstvu u potencijalnim zemljama kandidatkinjama, zemljama europskog susjedstva i zemljama kandidatkinjama, prema prijedlogu Parlamenta;

9. ponovno poziva na sigurna sredstva za financiranje radijske mreže Euronet Plus u budućnosti, što će toj mreži omogućiti da sa sigurnošću planira nekoliko godina unaprijed;

10. napominje da bi revizija višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja mogla doprinijeti oporavku kulturnih i kreativnih sektora i industrija, među ostalim doprinošenjem digitalnoj i održivoj transformaciji te dugoročnim ulaganjima za jačanje otpornosti kulturne baštine na klimatske promjene;

11. poziva Komisiju da se obveže na transparentnost u pogledu onoga što smatra kulturnim ulaganjima država članica u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te da ispita mogućnost preusmjeravanja neiskorištenih sredstava ili ušteda u kulturu, obrazovanje, mlade, sport i medije i da razmotri stvaranje europskog programa financiranja za poticanje i usmjeravanje ulaganja javno-privatnih partnerstava u kulturu;

12. poziva na stalne mjere za ublažavanje posljedica ruske ratne agresije na Ukrajinu s obzirom da je potrebno pružiti pomoć umjetnicima, sportašima, novinarima, kulturnim radnicima i onima koji rade u sličnim zanimanjima te poduprijeti rekonstrukciju ukrajinskih kulturnih i kreativnih sektora i institucija;

13. traži dodatna sredstva za projekte videoigara u okviru programa Kreativna Europa kako bi se doprinijelo rastu europskog sektora igara i industrije te kako bi se zastupala jezična, kulturna i demografska raznolikost koja obogaćuje Europu; poziva na podizanje razine osviještenosti i druge aktivnosti povezane s razvojem vještina u digitalnom okruženju u kojem e-sportovi i videoigre zauzimaju važan položaj, kako bi se mlade, posebno one iz nedovoljno zastupljenih skupina, potaknulo da sudjeluju u tim sektorima;

14. ističe da je odavno potrebno dodatno financiranje jer je nagrada Melina Mercouri[40] jedino izravno financiranje Europskih prijestolnica kulture sredstvima EU-a, a godinama joj se dodjeljuju ista skromna sredstva; ističe da Europske prijestolnice kulture predstavljaju znatnu dodanu vrijednost za europsko društvo;

Erasmus+

15. poziva na dodatno financiranje koje će pružiti stabilnost inicijativama kao što su inicijative Europska sveučilišta i Akademija za stručno usavršavanje učitelja u okviru programa Erasmus+ te na potporu mjerama Jean Monnet, kao što je inicijativa „Učenje o EU-u u školama”, koje su usmjerene na škole i ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ustanove koje pružaju umjetničko osposobljavanje i obrazovanje;

16. posebno naglašava ulogu programa Erasmus+ u pružanju snažne potpore Europe ukrajinskom narodu tijekom ruske ratne agresije na Ukrajinu; podsjeća da je potrebno dodatno povećati proračun programa Erasmus+ s obzirom na stalnu potrebu za pružanjem potpore ukrajinskim nastavnicima i studentima;

17. naglašava da svi imaju zdravstvene koristi od tjelovježbe, uključujući mlade Europljane; prima na znanje da se sport u trenutačnim okolnostima suočava sa sličnim pritiscima kao i drugi sektori; poziva na povećanje sredstava programa Erasmus+ za sportske projekte;

18. poziva na dodjelu namjenskih sredstava europskom prostoru obrazovanja 2024. i na dugoročno financiranje u budućnosti kako bi se osigurala dosljednost njegova razvoja, upravljanja i provedbe, s namjerom da se državama članicama pomogne u ispunjavanju nacionalnih obveza kada je riječ o potrebama zajednica i obrazovnih ustanova smještenih u zapostavljenim, udaljenim i ruralnim područjima te kako bi se zajamčio jednak pristup svim razinama obrazovanja i digitalnog obrazovanja, uključujući razvoj digitalnih vještina za starije osobe; poziva Komisiju da primjenom uvodne izjave 64. Uredbe (EU) 2021/817[41] zaštiti akademske slobode diljem Europe;

Ostali aspekti

19. naglašava da povećanje jediničnih troškova za mjere mobilnosti ne bi smjelo smanjiti proračun dostupan pojedinačnim korisnicima programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti jer bi to obeshrabrilo sudionike i dovelo do nepostizanja ciljeva u pogledu uključivanja i do neispunjenja njihovih očekivanja; naglašava da je, s obzirom na trenutačni kontekst, potrebno razmotriti reviziju programa mobilnosti u svim programima, posebno kako bi se uzele u obzir potrebe skupina u nepovoljnom položaju i ranjivih skupina;

20. podsjeća da je načelo nenanošenja bitne štete sadržano u programima Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti; stoga naglašava da je hitno potrebno zajamčiti poštovanje tog načela u svim mjerama programa te da je bez odgode potrebno poduzeti sve potrebne korektivne mjere;

21. podsjeća na važnost integracije rodne perspektive za postizanje najboljeg učinka programa na rodnu ravnopravnost kao što su Erasmus+, Kreativna Europa, Europske snage solidarnosti i Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti; u tom kontekstu naglašava potrebu za sustavnim prikupljanjem i analizom podataka razvrstanih prema rodu;

22. potiče Komisiju da dodatno podupre financiranje sustava europskih škola kako bi se riješili izazovi s kojima se trenutačno suočava, čime bi se omogućilo postizanje visokih standarda nastave i povećana razmjena najboljih praksi s nacionalnim obrazovnim sustavima;

23. predlaže da se 2024. nasljeđe Europske godine mladih poveže s nasljeđem Europske godine vještina i da se utvrdi odgovarajuće financiranje relevantnih programa za daljnje aktivnosti u narednim godinama; ustraje u tome da sredstva iz programa Erasmus+, Kreativna Europa i programa Europskih snaga solidarnosti ne bi trebalo preusmjeriti za financiranje Europske godine vještina; ponavlja svoj poziv Komisiji da ocijeni Europsku godinu mladih i o tome podnese izvješće Parlamentu što je prije moguće, a najkasnije do sredine 2023.;

24. poziva na to da se novom europskom Bauhausu u proračunu za 2024. na raspolaganje stave dostatna sredstva u okviru priprema za uspostavu namjenskog proračuna od 2025. nadalje; naglašava potrebu za oslobađanjem novih sredstava, a da se pritom ne utječe na proračun programa Kreativna Europa jer puka preraspodjela postojećih sredstava neće biti dovoljna za postizanje ciljeva inicijative; podsjeća da je ta inicijativa iznimno važna za jamčenje uspjeha europskog zelenog plana i pravedne tranzicije te za održavanje europskog načina života;

25. ističe važnost pilot-projekata i pripremnih djelovanja; naglašava da je potrebno osigurati dostatno financiranje prijedloga koje je podnio Odbor za kulturu i obrazovanje; prima na znanje, među ostalim koristima, njihov potencijal za podupiranje digitalnih vještina.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 2 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Asim Ademov, Andrea Bocskor, Ilana Cicurel, Gianantonio Da Re, Laurence Farreng, Tomasz Frankowski, Romeo Franz, Alexis Georgoulis, Catherine Griset, Sylvie Guillaume, Hannes Heide, Irena Joveva, Petra Kammerevert, Niyazi Kizilyürek, Elżbieta Kruk, Niklas Nienaß, Peter Pollák, Diana Riba i Giner, Marcos Ros Sempere, Monica Semedo, Massimiliano Smeriglio, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Theodoros Zagorakis, Milan Zver
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Ibán García Del Blanco, Chiara Gemma, Domènec Ruiz Devesa

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24	+
PPE	Asim Ademov, Tomasz Frankowski, Peter Pollák, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Maria Walsh, Theodoros Zagorakis, Milan Zver
Renew	Ilana Cicurel, Laurence Farreng, Irena Joveva, Monica Semedo
S&D	Ibán García Del Blanco, Sylvie Guillaume, Hannes Heide, Petra Kammerevert, Marcos Ros Sempere, Domènec Ruiz Devesa, Massimiliano Smeriglio
The Left	Alexis Georgoulis, Niyazi Kizilyürek
Verts/ALE	Romeo Franz, Niklas Nienaß, Diana Riba i Giner

 

2	-
ID	Gianantonio Da Re, Catherine Griset

 

3	0
ECR	Chiara Gemma, Elżbieta Kruk
NI	Andrea Bocskor

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (1.3.2023)

upućeno Odboru za proračune

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Salvatore De Meo

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da će se 2024. održati izbori za Europski parlament i da je to godina početka novog parlamentarnog saziva u EU-u;

1. naglašava da proračun EU-a za 2024. mora biti dostatan za financiranje izvršenja ovlasti koje su Uniji dodijeljene Ugovorima i za postizanje strateških ciljeva EU-a, da mora biti usmjeren na zajednički europski interes i omogućiti Uniji da ostvari rezultate koji su važni svim europskim građanima;

2. naglašava da bi, uz provedbu programa i mjera EU-a u različitim područjima politika, učinkovita i uključiva komunikacija s građanima trebala biti među glavnim proračunskim prioritetima kako bi se podigla razina svijesti o važnosti odlučivanja i politika na razini EU-a u funkcioniranju europske demokracije te povećala transparentnost pri oblikovanju politika EU-a i učvrstila legitimnost tog procesa, osobito ususret europskim izborima 2024., početku novog parlamentarnog saziva i izboru predsjednika ili predsjednice Komisije; u tom kontekstu podsjeća koliko je važno da u svim mogućim slučajevima relevantni sadržaji budu dostupni na svim službenim jezicima;

3. poziva da se zbog zahtjeva Parlamenta za izmjenu Ugovora u skladu s člankom 48. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) izdvoje potrebni resursi za konvenciju;

4. ponavlja svoj dugogodišnji zahtjev za ovlasti suodlučivanja o proračunu EU-a;

5. ističe da je hitno potrebno više vlastitih sredstava kako bi se Uniji omogućilo učinkovito izvršenje njezinih ovlasti i otplata zajedničkog duga; poziva Vijeće da odobri prvi paket novih sredstava u skladu s planom iz Priloga II. Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020.;

6. zahtijeva da se osiguraju potrebni resursi za suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti te za borbu protiv stranog uplitanja unutar EU-a, osobito s obzirom na održavanje europskih izbora 2024.; ističe da je potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za službe unutar institucija EU-a koje su odgovorne za komunikaciju s građanima i suzbijanje dezinformacija, kao što su predstavništva Komisije i uredi Europskog parlamenta u državama članicama;

7. naglašava da bi novi proračun trebao doprinijeti očuvanju visoke razine povjerenja građana u institucije EU-a i postupke donošenja odluka; poziva na izdvajanje odgovarajućih resursa kako bi se osigurala transparentnost aktivnosti interesnih skupina, lobija i nevladinih organizacija, osobito jačanjem kapaciteta savjetodavnog odbora Parlamenta o ponašanju zastupnika i zajedničkog tajništva registra transparentnosti te izdvajanjem odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa za te službe; naglašava da bi ishode međuinstitucijskih pregovora o jačanju transparentnosti i integriteta u institucijama EU-a trebalo pomno pratiti i u tu svrhu uspostaviti neovisno etičko tijelo EU-a te, ako se postigne međuinstitucijski sporazum, poziva na osiguravanje dostatnih resursa za uspostavu i rad takvog tijela, uključujući ljudske, materijalne i financijske resurse razmjerne njegovu mandatu i zadaćama;

8. podsjeća da je potrebno osigurati odgovarajuće financiranje za programe, aktivnosti i inicijative Unije, posebno za europsku građansku inicijativu i program „Građani, jednakost, prava i vrijednosti”, kao i druge instrumente kojima se olakšava participativna demokracija u EU-u, gradi povjerenje građana i poboljšava njihovo razumijevanje politika EU-a; ustraje na tome da je važno osigurati odgovarajuća financijska sredstva kako bi se zajamčilo poduzimanje primjerenih daljnjih mjera na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe; traži da se osiguraju financijska sredstva kako bi se omogućila veća uključenost mladih u demokratske procese EU-a, uključujući među ostalim uvođenje ocjene učinka iz perspektive mladih za sve politike EU-a;

9. traži da se na raspolaganje stave dostatni resursi za uspostavu i rad Europskog izbornog tijela ako predloženi europski izborni zakon stupi na snagu u skladu sa stajalištem Parlamenta od 3. svibnja 2022. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima[42];

10. podsjeća da bi u skladu s novom Uredbom o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) 2021/1060 od 24. lipnja 2021.[43]) države članice i Europska komisija tijekom upotrebe fondova EU-a trebale osigurati potpuno poštovanje vladavine prava i zaštitu ljudskih prava u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (Povelja); poziva na potpunu primjenu Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092[44] o općem režimu uvjetovanosti i naglašava da je potrebno zajamčiti da obveze koje proizlaze iz Povelje i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom postanu jedan od ključnih prioriteta za sve aktere uključene u projekte i programe koji se financiraju sredstvima EU-a;

11. preporučuje da se Agenciji Europske unije za temeljna prava osiguraju sredstva nužna za izvršenje nedavno izmijenjenog mandata, koji u skladu s Uredbom (EU)2022/555[45] uključuje policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, što je posebno osjetljivo područje u pogledu temeljnih prava;

12. podsjeća na važnost rada Tijela za europske političke stranke i europske političke zaklade, koje neovisno i u bliskoj suradnji s Parlamentom prati usklađenost europskih političkih stranaka i zaklada s pravnim okvirom, jamči građanima transparentnost i doprinosi integritetu izbora za Europski parlament; preporučuje da se Tijelu za europske političke stranke i europske političke zaklade osiguraju potrebni resursi, osobito za kadrovske potrebe, kako bi i dalje nastavilo izvršavati trenutačne ovlasti u kontekstu sve većih prijetnji od stranog uplitanja i s obzirom na znatno proširenje njegovih zadaća utvrđenih u Komisijinu Prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (COM(2017)0481); u tom smislu naglašava važnost europske izborne godine 2024. i dodatno radno opterećenje koje ona donosi za navedeno tijelo.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.2.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	22 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gerolf Annemans, Gabriele Bischoff, Damian Boeselager, Leila Chaibi, Włodzimierz Cimoszewicz, Gwendoline Delbos-Corfield, Salvatore De Meo, Esteban González Pons, Max Orville, Giuliano Pisapia, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira, Sven Simon, Loránt Vincze, Rainer Wieland
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Durand, Jaak Madison, Niklas Nienaß, Maite Pagazaurtundúa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Álvaro Amaro, Giuseppe Ferrandino, Vlad Gheorghe, Chris MacManus, Nadine Morano

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

22	+
PPE	Álvaro Amaro, Salvatore De Meo, Esteban González Pons, Nadine Morano, Sven Simon, Loránt Vincze, Rainer Wieland
Renew	Giuseppe Ferrandino, Vlad Gheorghe, Max Orville, Maite Pagazaurtundúa
S&D	Gabriele Bischoff, Włodzimierz Cimoszewicz, Pascal Durand, Giuliano Pisapia, Domènec Ruiz Devesa, Pedro Silva Pereira
The Left	Leila Chaibi, Chris MacManus
Verts/ALE	Damian Boeselager, Gwendoline Delbos-Corfield, Niklas Nienaß

 

3	-
ID	Gerolf Annemans, Jaak Madison, Antonio Maria Rinaldi

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST (7.3.2023)

o smjernicama za proračun za 2024. – dio III.

(2022/2184(BUI))

Izvjestitelj za mišljenje: Robert Biedroń

 

 

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije kako je utvrđena u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji; budući da se u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da „u svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”, čime se promiče ravnopravnost kao temeljno načelo Unije i utvrđuju načela rodno osviještene politike i rodno osviještene izrade proračuna;

B. budući da je Parlament u više navrata pozivao Komisiju da promiče i provodi rodno osviještenu politiku, izradu rodno osjetljivog proračuna i procjene utjecaja na rodnu ravnopravnost u svim područjima politika Unije;

C. budući da se EU obvezao na provođenje ciljeva održivoga razvoja, uključujući cilj br. 5 o rodnoj ravnopravnosti; budući da bi smanjenje rodnih razlika u EU-u moglo dovesti do otvaranja dodatnih 10 milijuna radnih mjesta i generirati do 3,15 bilijuna EUR bruto domaćeg proizvoda do 2050.[46]; budući da je važno usredotočiti se na jačanje potencijala žena u svim sektorima gospodarstva; budući da su žene nerazmjerno pogođene pandemijom bolesti COVID-19, posebno na nesigurnim radnim mjestima, u sektorima u kojima je udio žena izrazito velik i u neformalnoj ekonomiji, i to zbog povećanog rodno uvjetovanog nasilja i uznemiravanja, neplaćene i nejednake skrbi i obveza u kućanstvu te ograničenog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima; budući da je Parlament pozvao na to da se državama članicama dodijele sredstva Unije tek kad nadležna tijela budu poštovala mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti s vladavinom prava[47]; budući da je neusklađenost vladavine prava u Poljskoj negativno utjecala na žene i populaciju LGBTIQ+;

1. naglašava da bi perspektivu rodne ravnopravnosti trebalo potpuno integrirati i zajamčiti u svim područjima politika i u svim fazama proračunskog postupka, posebno s obzirom na višestruke rodno uvjetovane posljedice raznih kontinuiranih kriza, poput klimatske, energetske i društvene, uključujući nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena, posebno spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, u više država članica, te utjecaj rata i sukoba diljem svijeta; žali zbog toga što je, kako je navedeno u godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda o uspješnosti proračuna EU-a, rodno osviještena politika najmanje uspješno provedena kao glavni prioritet politike[48] te što institucije EU-a trenutačno nemaju dosljedan pristup i strukturiranu suradnju u pogledu tog prioriteta; naglašava da bi se procjene utjecaja na rodnu ravnopravnost, rodni ciljevi i rodno osviještena politika trebali provoditi u svim područjima politika kako bi se zajamčilo da rashodi EU-a postanu učinkovit alat za promicanje rodne ravnopravnosti; poziva Komisiju da zajamči da njezin novi klasifikacijski sustav za mjerenje rodnog učinka potrošnje Unije točno i sveobuhvatno odražava učinak programa na rodnu ravnopravnost; poziva na zahtjeve za sustavno prikupljanje i izvješćivanje o točnim i usporedivim podacima koji će biti uključeni u predstojeće zakonodavne prijedloge za programe financiranja EU-a kao dio izvješća o uspješnosti u godišnjem proračunu;

2. naglašava da su programu „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” potrebne odvojene proračunske linije, ciljevi i zahtjevi u pogledu izvješćivanja o rodnim pitanjima, među ostalim o sprečavanju i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja; podsjeća na zahtjev da se najmanje 40 % sredstava namijenjenih za potprogram „Jednakost, prava i rodna ravnopravnost” i za potprogram Daphne dodijeli aktivnostima za sprečavanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i borbu protiv njih na svim razinama, a najmanje 15 % tih sredstava za aktivnosti kojima se promiče potpuno uživanje prava žena; također podsjeća da je nužno povećati proračun programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” kako bi se bolje suzbile nejednakosti koje su pogoršane aktualnim krizama; ponavlja svoj zahtjev da se sredstva programa Daphne povećaju kako bi se suzbili svi oblici rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, psihološko i fizičko nasilje, uhođenje, seksualno nasilje, silovanje, prisilni brak i genitalno sakaćenje žena, uz posvećivanje posebne pozornosti ženama koje bježe od rata u Ukrajini, koje su izložene znatnom riziku od nasilja i koje bi trebalo zaštititi; poziva na dodjelu proračunskih sredstava za borbu protiv genitalnog sakaćenja žena u svim programima vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa;

3. poziva Komisiju da poveća proračunska sredstva za organizacije civilnog društva koje promiču prava žena u Europi i izvan nje, posebno one koje se bave seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, uključujući prekogranično pružanje sigurnih i zakonitih pobačaja, čime se ženama jamči pristup temeljnom pravu na kontrolu nad njihovim tijelima; naglašava važnost uključivanja manjih lokalnih organizacija kako bi se zajamčio najbolji učinak na prava žena i rodnu ravnopravnost te stoga pozdravlja nove pozive organizacijama da preraspodijele sredstva; podsjeća na važnost sredstava dodijeljenih programu „EU za zdravlje” i poziva na to da se poseban naglasak stavi na žene koje žive u ruralnim, rijetko naseljenim i udaljenim područjima tako da im se po potrebi omogući pristup mobilnoj zdravstvenoj skrbi; ističe potrebu da se u okviru programa „EU za zdravlje” postigne univerzalno zdravstveno osiguranje diljem Unije, što uključuje pristup uslugama spolne i reproduktivne zdravstvene skrbi te da se smanje nejednakosti u području zdravstva;

4. naglašava važnost ulaganja u visokokvalitetne javne usluge, uključujući zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu za prevladavanje socijalnih i zdravstvenih kriza, izgradnju socijalne otpornosti i borbu protiv nejednakosti; naglašava važnost stvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta u tim sektorima kako bi se postigao pravedan prijelaz na društvo s nižim emisijama ugljika; napominje da su ulaganja u rodnu ravnopravnost općepriznata kao važna pokretačka sila gospodarskog rasta;

5. ponavlja zabrinutost zbog međusobne povezanosti napada na vladavinu prava i nazadovanja u području rodne ravnopravnosti i prava žena u EU-u; poziva Komisiju da ojača vladavinu prava u Uniji i tako zaštiti temeljna prava i rodnu ravnopravnost s pomoću mehanizma uvjetovanosti vladavine prava za pristup sredstvima EU-a; poziva Komisiju da Poljskoj ne isplati nikakva sredstva sve dok poljske vlasti u potpunosti ne ostvare ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u planu za oporavak i otpornost Poljske; ponovno ističe važnost vladavine prava za žene i populaciju LGBTIQ+; poziva Komisiju da procijeni glavne misije svih organizacija kojima se dodjeljuju sredstva EU-a i da uskrati sredstva grupama koje žele iskoristiti sredstva EU-a za nazadovanje u pogledu ljudskih prava, posebno prava žena, rodne ravnopravnosti i prava populacije LGBTIQ+;

6. podsjeća da su žene prekomjerno zastupljene u slabo plaćenim sektorima, među ostalim na nesigurnim radnim mjestima, u sektorima u kojima prevladavaju žene i u neformalnoj ekonomiji, te da obavljaju većinu neplaćenih poslova povezanih s pružanjem skrbi i kućanskih poslova; poziva na veću koordinaciju između dostupnih instrumenata i povećanog postotka proračuna EU-a koji će se namijeniti promicanju rodne ravnopravnosti, poboljšanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života bez obzira na dob i spol te podupiranju pristupa žena tržištu rada, među ostalim osiguravanjem ulaganja u visokokvalitetnu infrastrukturu za skrb i usluge za suočavanje sa socijalnim i zdravstvenim krizama; pozdravlja činjenicu da je u Europski socijalni fond plus, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond uključen sustav za praćenje rashoda povezanih s rodnom ravnopravnošću, čime će se omogućiti bolje praćenje ulaganja povezanih s rodnom ravnopravnošću; naglašava važnost kohezijske politike u promicanju rodne ravnopravnosti i u tom pogledu žali zbog odluke da raščlamba po spolu u većini slučajeva nije relevantna za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond; naglašava važnost ublažavanja sve većih nejednakosti, posebno s pomoću planova za oporavak i otpornost i kohezijske politike, te osiguravanjem rodne ravnopravnosti u digitalizaciji;

7. podsjeća na ključan rad koji obavlja Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), naročito u kontekstu nazadovanja u pogledu prava žena diljem Unije i izvan nje; ističe da EIGE ima važnu ulogu jer razmjenjuje znanje i stručnost u pogledu rodno osviještene politike te rodno osjetljive analize i preporuka povezanih s krizama koje obuhvaćaju klimu, zdravstvo, migracije i rat; naglašava da se EIGE pokazao kao ključna i učinkovita organizacija; naglašava hitnu potrebu za povećanjem proračuna EIGE-a kako bi mogao zaposliti više osoblja, uključujući osam ugovornih djelatnika koji su mu odmah potrebni, kako bi se mogao nositi s naglim porastom broja zahtjeva za tehničku pomoć u pogledu rodno osviještene politike; ističe da bez dostatnih financijskih sredstava EIGE neće moći u potpunosti obavljati svoje dužnosti, što će biti na štetu donošenja politika u državama članicama;

8. ponavlja da bi u okviru proračuna EU-a na raspolaganju trebali biti alati za poticanje sudjelovanja žena u digitalnom obrazovanju, ekonomiji i znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, matematici te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao i za poticanje njihova interesa u tom smislu; slično tome, naglašava potrebu za povećanim financiranjem kako bi se poboljšalo obrazovanje i strukovno osposobljavanje, uključujući cjeloživotno učenje, kako bi se premostio digitalni jaz među spolovima i pružila potpora ženama poduzetnicama, inženjerkama i tehničarkama u digitalnom sektoru i sektoru umjetne inteligencije; poziva da se programima Obzor Europa i Digitalna Europa osigura provedba rodno osviještene politike u njihovim aktivnostima, te da se podaci objavljuju razvrstani prema rodu; poziva na dodjelu proračunskih sredstava za potporu poduzetništvu i ekonomskoj neovisnosti žena, kao i malim i srednjim poduzećima kojima upravljaju žene.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.2.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 3 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Simona Baldassarre, Vilija Blinkevičiūtė, Maria da Graça Carvalho, Margarita de la Pisa Carrión, Frances Fitzgerald, Lina Gálvez Muñoz, Arba Kokalari, Alice Kuhnke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Radka Maxová, Karen Melchior, Johan Nissinen, Maria Noichl, Carina Ohlsson, Samira Rafaela, Evelyn Regner, María Soraya Rodríguez Ramos, Christine Schneider, Michal Šimečka, Sylwia Spurek
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Michiel Hoogeveen, Ewa Kopacz, Elena Kountoura, Katarína Roth Neveďalová, Pernille Weiss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Francisco Guerreiro, France Jamet, Łukasz Kohut, Ana Miranda

 

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

24	+
PPE	Maria da Graça Carvalho, Frances Fitzgerald, Arba Kokalari, Ewa Kopacz, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Christine Schneider, Pernille Weiss
Renew	Karen Melchior, Samira Rafaela, María Soraya Rodríguez Ramos, Michal Šimečka
S&D	Vilija Blinkevičiūtė, Lina Gálvez Muñoz, Łukasz Kohut, Radka Maxová, Katarína Roth Neveďalová, Maria Noichl, Carina Ohlsson, Evelyn Regner
The Left	Elena Kountoura
Verts/ALE	Francisco Guerreiro, Alice Kuhnke, Ana Miranda, Sylwia Spurek

 

3	-
ECR	Michiel Hoogeveen, Johan Nissinen, Margarita de la Pisa Carrión

 

2	0
ID	Simona Baldassarre, France Jamet

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	28.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 2 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Rasmus Andresen, Pietro Bartolo, Olivier Chastel, Andor Deli, Pascal Durand, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Vlad Gheorghe, Valérie Hayer, Niclas Herbst, Adam Jarubas, Fabienne Keller, Joachim Kuhs, Zbigniew Kuźmiuk, Pierre Larrouturou, Janusz Lewandowski, Margarida Marques, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Andrey Novakov, Dimitrios Papadimoulis, Karlo Ressler, Bogdan Rzońca, Eleni Stavrou, Nils Torvalds, Nils Ušakovs, Angelika Winzig
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Francisco Guerreiro, Monika Vana
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Karolin Braunsberger-Reinhold, Daniel Caspary, Daniel Freund, Isabel García Muñoz

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

29	+
PPE	Karolin Braunsberger-Reinhold, Daniel Caspary, José Manuel Fernandes, Niclas Herbst, Adam Jarubas, Janusz Lewandowski, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Karlo Ressler, Eleni Stavrou, Angelika Winzig
Renew	Olivier Chastel, Vlad Gheorghe, Valérie Hayer, Fabienne Keller, Nils Torvalds
S&D	Pietro Bartolo, Pascal Durand, Isabel García Muñoz, Eider Gardiazabal Rubial, Pierre Larrouturou, Margarida Marques, Victor Negrescu, Nils Ušakovs
The Left	Dimitrios Papadimoulis
Verts/ALE	Rasmus Andresen, Daniel Freund, Francisco Guerreiro, Monika Vana

 

2	-
ID	Joachim Kuhs
NI	Andor Deli

 

2	0
ECR	Zbigniew Kuźmiuk, Bogdan Rzońca

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0450.
• [2] SL L 325, 20.12.2022., str. 11.
• [3] SL L 433I, 22.12.2020., str. 11.
• [4] SL C 444I, 22.12.2020.
• [5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0357.
• [6] SL C 445, 29.10.2021., str. 240.
• [7] SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
• [8] SL L 433I , 22.12.2020., str. 28.
• [9] SL L 424, 15.12.2020., str. 1.
• [10] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0404.
• [11] SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.
• [12] SL L 433I, 22.12.2020., str. 1.
• [13] SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
• [14] SL C 428, 13.12.2017, str. 10.
• [15] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0053.
• [16] SL C 479, 16.12.2022, str. 75.
• [17] SL C 270, 7.7.2021., str. 2.
• [18] SL L 58, 23.2.2023., str. 1.
• [19] Europski revizorski sud, tematsko izvješće br. 01/2022, Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu: unatoč nastojanjima temeljni problemi ostaju neriješeni, 10. siječnja 2022.
• [20] Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava. SL L 433I , 22.12.2020., str. 28.
• [21] Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava. SL L 433I , 22.12.2020., str. 28.
• [22] Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva. SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
• [23] Konačnom glasovanju prisustvovali su: Bas Eickhout (potpredsjednik), Anja Hazekamp (potpredsjednica), César Luena (potpredsjednik), Maria Arena, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Simona Baldassarre, Aurélia Beigneux, Hildegard Bentele, Sergio Berlato, Alexander Bernhuber, Michael Bloss, Delara Burkhardt, Traian Băsescu, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Beatrice Covassi, Maria Angela Danzì, Marie Dauchy, Christian Doleschal, Cyrus Engerer, Agnès Evren, Luke Ming Flanagan, Heléne Fritzon, Malte Gallée, Gianna Gancia, Andreas Glück, Catherine Griset, Martin Hojsík, Jan Huitema, Yannick Jadot, Adam Jarubas, Romana Jerković, Marina Kaljurand, Ewa Kopacz, Alice Kuhnke, Stelios Kympouropoulos, Peter Liese, Sylvia Limmer, Javi López, Marisa Matias, Liudas Mažylis, Marina Mesure, Tilly Metz, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Dan‑Ştefan Motreanu, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus, Jessica Polfjärd, Stanislav Polčák, Erik Poulsen, Luisa Regimenti, María Soraya Rodríguez Ramos, Katarína Roth Neveďalová, Christine Schneider, Ivan Vilibor Sinčić, Maria Spyraki, Nils Torvalds, Véronique Trillet‑Lenoir, Edina Tóth, Achille Variati, Idoia Villanueva Ruiz, Petar Vitanov, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Emma Wiesner, Michal Wiezik, Anna Zalewska, Esther de Lange, Nicolae Ştefănuță
• [24]30 % rashoda Unije namijenjeno za klimatske ciljeve i godišnje razine potrošnje za biološku raznolikost od najmanje 7,5 % 2024., uz povećanje na 10 % 2026. i 2027.
• [25]Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32020Q1222(01)&from=EN)
• [26]https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/793eb6ec-dbd6-11ec-a534-01aa75ed71a1 (str. 14.)
• [27] https://www.ema.europa.eu/en/about-us/how-we-work/governance-documents/funding
• [28] Europska komisija, Glavna uprava za mobilnost i promet, Essen, H., Fiorello, D., El Beyrouty, K., et al., Handbook on the external costs of transport: version 2019 – 1.1, Ured za publikacije, 2020., https://data.europa.eu/doi/10.2832/51388.
• [29] Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
• [30] Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2021. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, izmjeni Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1315/2013 (COM(2021)0812).
• [31] Studija koju je naručio Odbor za promet i turizam – „Overtourism: impact and possible policy responses (Prekomjerni turizam: učinak i mogući odgovori politika)”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku Unije, Resorni odjel B – Strukturna i kohezijska politika, 15. listopada 2018.: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/629184/IPOL_STU(2018)629184_EN.pdf.
• [32] 70,9 % stanovnika Europe živi u urbanim područjima: vidi https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/edn-20200207-1.
• [33] Direktiva (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T), SL L 258, 20.7.2021., str. 1.
• [34] Komunikacija od 12. svibnja 2022. naslovljena „Akcijski plan za trake solidarnosti između EU-a i Ukrajine za olakšavanje izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i bilateralne trgovine s EU-om” (COM(2022)0217).
• [35] Najmanje 30 % rashoda Unije kojima se doprinosi klimatskim ciljevima i godišnja razina potrošnje za bioraznolikost od najmanje 7,5 % tijekom 2024., koja će se 2026. i 2027. povećati na 10 %.
• [36] Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, SL L 433I, 22.12.2020., str. 28.
• [37] Tematsko izvješće 09/2022 od 30. svibnja 2022. naslovljeno „Potrošnja sredstava u području klime u okviru proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. – Prijavljeni iznos veći je od stvarnoga”, https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61103.
• [38] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 u pogledu pretvorbe sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka u sustav podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (COM(2022)0296).
• [39] Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457).
• [40] Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ, SL L 132, 3.5.2014., str. 1.
• [41] Uredba (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013, SL L 189, 28.5.2021., str. 1.
• [42] SL C 465, 6.12.2022., str. 171.
• [43] Uredba (EU) 2021/1060 od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).
• [44] Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.).
• [45] Uredba Vijeća (EU) br. 2022/2007 od 5. travnja 2022. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/2007 o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 108, 7.4.2022., str. 1.).
• [46] Europski institut za ravnopravnost spolova, „Advancing work–life balance with EU Funds. A model for integrated gender-responsive interventions” (Unapređenje ravnoteže između poslovnog i privatnog života s pomoću fondova EU-a. Model integriranih rodno osviještenih intervencija”, Ured za publikacije EU-a, Luxembourg, 2020.
• [47] Rezolucije Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. o vladavini prava i posljedicama presude Suda Europske unije (SL C 347, 9.9.2022., str. 168.) i od 8. srpnja 2021. o izradi smjernica za primjenu općeg režima uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL C 99, 1.3.2022., str. 146.).
• [48] Europski revizorski sud, „Izvješće o uspješnosti proračuna EU-a – stanje na kraju 2021.”, Ured za publikacije EU-a, Luxembourg, 2022.