IZVJEŠĆE o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

9.5.2023 - (2022/2171(INI))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestiteljica: Delara Burkhardt
Izvjestitelj za mišljenje pridruženog odbora u skladu s člankom 57. Poslovnika:
Christian Ehler, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(2022/2171(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. ožujka 2022. naslovljenu „Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode” (COM(2022)0141),

– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. veljače 2021. o istoj temi[1],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380) i rezoluciju Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o istoj temi[2],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381) i rezoluciju Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o istoj temi[3],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. siječnja 2018. „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018)0028) i Rezoluciju Parlamenta od 13. rujna 2018. o istoj temi[4],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” (COM(2020)0667) i Rezoluciju Parlamenta od 10. srpnja 2020. o istoj temi[5],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM/2020)0152),

– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.[6] („Osmi program djelovanja za okoliš”),

– uzimajući u obzir Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva[7] („Okvirna direktiva o otpadu”),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1007/2011 o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[8],

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 30. ožujka 2022. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (COM(2022)0142).

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2022. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071),

– uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 17. siječnja 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada i izmjeni uredaba (EU) br. 1267/2013 i (EU) br. 2020/1056[9],

– uzimajući u obzir informativni dokument Europske agencije za okoliš (EEA) iz studenoga 2019. naslovljen „Tekstilni proizvodi u kružnom gospodarstvu Europe”, iz siječnja 2021. naslovljen „Okvir za omogućivanje kružnih poslovnih modela u Europi”, iz siječnja 2021. naslovljen „Plastika u tekstilu: prema kružnom gospodarstvu za sintetičke tekstile u Europi”, iz veljače 2022. naslovljen „Tekstil i okoliš: Uloga dizajna u kružnom gospodarstvu Europe” iz veljače 2022. naslovljen „Mikroplastika iz tekstila: prema kružnom gospodarstvu za tekstilne proizvode u Europi”,

– uzimajući u obzir tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra iz lipnja 2021. naslovljeno „Perspektive kružne ekonomije u tekstilnom sektoru EU-a”,

– uzimajući u obzir izvješće Ogranka Međunarodne organizacije rada za uključiva tržišta rada, radne odnose i radne uvjete iz 2017. naslovljeno „Prakse nabave i niske plaće u globalnim lancima opskrbe: empirijski slučajevi iz odjevne industrije”,

– uzimajući u obzir izvješće zaklade Ellen MacArthur Foundation iz 2017. naslovljeno „Nova tekstilna ekonomija: redizajniranje budućnosti mode”,

– uzimajući u obzir izvješće organizacije Textile Exchange naslovljeno „Izvješće o tržištu preferiranih vlakana i materijala za 2022.”,

– uzimajući u obzir izvješće koje je objavio Hot or Cool Institute naslovljeno „Neprikladno, nepravedno, nemoderno: Preustroj mode za pravednu potrošnju”,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za razvoj, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za prava žena i jednakost spolova,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9‑0176/2023),

A. budući da se globalna proizvodnja tekstila gotovo udvostručila između 2000. i 2015.[10], a vremenski vijek uporabe odjeće smanjio se za 36 % u istom razdoblju[11]; budući da se očekuje da će se globalna potrošnja odjeće i obuće do 2030. povećati za 63 %, sa sadašnjih 62 milijuna tona na 102 milijuna tona; budući da najveći udio u potrošnji tekstila u Europi otpada na odjeću (81 %)[12]; budući da trend sve kraćeg korištenja odjeće koja se potom odbacuje najviše doprinosi neodrživim obrascima prekomjerne proizvodnje i potrošnje[13]; budući da su se između 1996. i 2018. prosječni izdaci kućanstava za odjeću povećali, unatoč padu cijena odjeće u EU-u u odnosu na inflaciju za više od 30 %; budući da trenutačni trendovi potrošnje tekstila nisu održivi ako želimo postići pošten i pravedan prijelaz na klimatsku neutralnost; budući da nedavna istraživanja upućuju na postojanje različitih stupnjeva odgovornosti različitih dohodovnih skupina u pogledu ugljičnog otiska potrošnje u modnoj industriji[14]; budući da je udio sintetičkih i umjetnih vlakana u ukupnoj svjetskoj proizvodnji vlakana već porastao na više od dvije trećine (64 %)[15];

B. budući da studije pokazuju da se potrošači slažu da je važno da robne marke razmjenjuju pouzdane informacije o utjecaju svojih proizvoda na okoliš te da su mnogi potrošači spremni promijeniti svoje obrasce kupnje za održive opcije, pod uvjetom da su im na raspolaganju jasne i pouzdane oznake[16], što može pomoći u poticanju potražnje za visokokvalitetnom odjećom koja je manje štetna za okoliš i radnike; budući da pružanje informacija ne bi smjelo dovesti do manipulativnog zelenog marketinga; budući da industrijske inicijative kao što su upotreba održivijih vlakana i tekstila ili etički osviještene opcije mogu činiti samo mali postotak ponude robne marke, pri čemu se preostali dio poslovanja nastavlja na uobičajeni način;

C. budući da se svake godine u svijetu proizvede 92 milijuna tona[17] tekstilnog otpada, od čega velika većina završava na odlagalištima; budući da se svake godine u EU-u odbaci 5,8 milijuna tona[18] tekstilnih proizvoda, što iznosi oko 11 kg[19] po osobi, pri čemu se odjevni predmeti nose samo 7 ili 8 puta[20]; budući da tekstilni otpad predstavlja jednu od najvećih sastavnica komunalnog otpada te stoga podliježe ciljevima recikliranja utvrđenima u Direktivi 2008/98/EZ, ali nisu postavljeni posebni ciljevi za recikliranje tekstila; budući da se manje od 1 %[21] svih tekstilnih proizvoda na svijetu reciklira u nove proizvode;

D. budući da u tekstilnom sektoru i sektoru obuće postoji više socijalnih problema; budući da lanac vrijednosti tekstila i obuće sve više ovisi o kupcu, što stvara pritisak na proizvođače da smanje troškove proizvodnje i vrijeme isporuke; budući da uvjeti asimetrije tržišne snage između dobavljača i globalnih kupaca, kao i štetne prakse nabave, povećavaju rizik od kršenja radničkih prava; budući da su žene, radnici migranti i neformalni radnici posebno osjetljivi na negativne socijalne učinke; budući da poboljšanje socijalne održivosti zahtijeva holistički pristup koji pokriva lanac vrijednosti;

E. budući da se 73 %[22] odjeće i tekstila za kućanstvo koji se konzumiraju u Europi uvozi, što iznosi oko 26 kg[23] tekstila po osobi godišnje, a 7,4 kg[24] tekstila po osobi godišnje proizvedeno je na domaćem tržištu; budući da se većina utjecaja na okoliš i klimatskih promjena događa u proizvodnim procesima na početku proizvodnog lanca, koji se često odvijaju u zemljama izvan EU-a u kojima je potrebno na odgovarajući način procijeniti i osigurati zaštitu okoliša i poštivanje radničkih i ljudskih prava; pozdravlja inicijative koje dovode do stalnog poboljšanja radničkih prava i sigurnosti tvornica; budući da poliester temeljen na fosilnim gorivima čini oko 50 %[25] proizvodnje vlakana, a upotreba sintetičkih vlakana u modnoj industriji čini 1,35 %[26] globalne potrošnje nafte, koja se uglavnom uvozi iz Rusije;

F. budući da su postojeći sustavi za odvojeno prikupljanje tekstila u EU-u dobrovoljni i usmjereni na prikupljanje odjeće za koju se smatra da se može ponovno nositi; budući da Zajednički istraživački centar procjenjuje da se između 50 % i 75 %[27] tih odvojeno prikupljenih tekstila prijavljuje kao da su ponovno korišteni; budući da se veliki udio prikupljene odjeće izvozi u treće zemlje bez uspostavljene infrastrukture za prikupljanje tekstila; budući da trenutačno ne postoji održiv poslovni model za odvojeno prikupljanje i obradu sveg tekstilnog otpada u EU-u, čime se naglašava potreba za zajedničkim sustavom i infrastrukturom radi iskorištavanja vrijednosti rabljenog tekstila[28];

G. budući da je europski tekstilni sektor gospodarski važan u Uniji i da ima važnu ulogu u postizanju ciljeva kružnog gospodarstva EU-a, s godišnjim prometom u 2022. od 147 milijardi EUR[29] te 58 milijardi EUR[30] izvoza i 106 milijardi EUR[31] uvoza i stoga ima znatan utjecaj na rješavanje negativnih socijalnih i ekoloških učinaka tekstilne industrije i industrije obuće; budući da više od 99 %[32] tekstilnog ekosustava EU-a čine mala i srednja poduzeća (MSP-ovi); budući da je u tekstilnom sektoru zaposleno 1,3 milijuna[33] europskih građana; budući da tu industriju čini oko 143 000[34] europskih poduzeća, od kojih 11 %[35] čine mala i srednja poduzeća, a 88,8 %[36] mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenika, koja se često suočavaju s intenzivnom konkurencijom iz trećih zemalja; budući da je usklađeno zakonodavstvo ključno kako bi se izbjeglo stvaranje rascjepkanog tržišta koje bi moglo negativno utjecati na taj sektor, posebno na mikropoduzeća te MSP-ovi;

H. budući da vrlo složeni i rascjepkani lanci opskrbe u odjevnoj industriji na globalnoj razini dodatno kompliciraju rad tijela za nadzor tržišta, udruga potrošača i preprodavača; budući da je sektor proizvodnje tekstila već bio pod velikim pritiskom zbog ekološkog i socijalnog dampinga zbog niskih troškova proizvodnje i ekoloških standarda u zemljama koje nisu članice EU-a te budući da je to dodatno pogoršano pandemijom bolesti COVID-19, pri čemu su otkriveni brojni slučajevi zlouporabe međunarodnih robnih marki i njihovih dobavljača i radnika;

I. budući da se dionike u industriji potiče da primjenjuju vodeća načela inicijative novog europskog Bauhausa u pogledu održivosti, uključivosti i estetike jer bi spoj kreativnosti, umjetnosti i znanosti mogao pomoći u postizanju pozitivnog učinka;

J. budući da je, prema šestom izvješću[37] o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama, za ograničenje zagrijavanja na oko 1,5 °C do 2030. potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova za 43 % u odnosu na razine iz 2019.; budući da proizvodnja i potrošnja tekstila negativno utječu na okoliš u smislu emisija stakleničkih plinova, kemijskog onečišćenja, gubitka biološke raznolikosti, korištenja prirodnih resursa vode i zemljišta te količine tekstilnog otpada koji se šalje na odlagališta, što predstavlja četvrti najveći ekološki otisak;

K. budući da su prelazak na gospodarstvo dobrobiti i razvoj pokazatelja gospodarskog, socijalnog i ekološkog napretka izvan okvira BDP-a sastavni dio Osmog programa djelovanja za okoliš EU-a; budući da je jedan od prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš napredak prema gospodarstvu dobrobiti koje planetu daje više nego što od njega uzima, uz ubrzanje prelaska na netoksično kružno gospodarstvo; budući da se u Osmom programu djelovanja za okoliš prepoznaje da dobrobit i blagostanje ljudi ovise o zdravim ekosustavima i znatnom smanjenju otiska Unije u pogledu materijala i potrošnje kako bi ih se što prije dovelo u globalne okvire;

L. budući da se procjenjuje da od 16 % do 35 %[38] globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, što znači da između 200 000 i 500 000 tona[39] mikroplastike svake godinu uđe u globalni morski okoliš;

M. budući da su opasne kemikalije koje se upotrebljavaju u proizvodnji tekstila štetne i za okoliš i za ljude, pri čemu je 20 %[40] ukupnog onečišćenja čiste vode uzrokovano bojama i kemikalijama kojima se koristi tekstilna industrija; budući da visokotoksične kemikalije, kao što su polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari (PFAS-ovi), i dalje imaju važnu ulogu u proizvodnji tekstila; budući da su PFAS-ovi prisutni i ponekad nužni u neophodnim tekstilnim proizvodima, primjerice u zaštitnoj odjeći; budući da mnogi proizvodi, uključujući tekstilne proizvode, koji se prodaju europskim potrošačima nisu usklađeni sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama, kao što je Uredba REACH[41]; budući da se u svojoj „Strategiji održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” Komisija obvezala smanjiti prisutnost zabrinjavajućih tvari u tekstilnim proizvodima uvođenjem novih zahtjeva;

N. budući da se u tekstilnom sektoru upotrebljavaju netekstilni dijelovi životinjskog podrijetla, pri čemu se životinje često uzgajaju posebno u tu svrhu, uključujući u zemljama s neodgovarajućim zakonodavstvom o dobrobiti životinja;

O. budući da je rodna ravnopravnost temeljno načelo EU-a, sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji (UEU)[42], Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Povelji Europske unije o temeljnim pravima; budući da je cilj br. 5 UN-ova održivog razvoja rodna ravnopravnost, cilj br. 8. je dostojanstven rad i gospodarski rast, a cilj br. 12 je odgovorna potrošnja i proizvodnja; budući da se Komisija u svojoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. obvezala da će integrirati rodnu perspektivu u sve aspekte i na svim razinama donošenja politika, ali da je to nedovoljno obuhvaćeno strategijom za tekstil;

P. budući da žene čine oko 80 % svjetske radne snage u odjevnoj industriji[43]; budući da većinu nisko plaćene radne snage u tekstilnom sektoru u Uniji[44] i trećim zemljama čine žene, čije plaće značajno doprinose prihodima kućanstva i smanjenju siromaštva[45]; budući da radnici u odjevnoj industriji u prosjeku dobivaju samo 1 – 3 % konačne maloprodajne cijene odjeće[46]; budući da su žene i djeca zbog niskih plaća, u kombinaciji s niskom ili nepostojećom socijalnom zaštitom, posebno izloženi izrabljivanju, kršenju ljudskih prava, nasilju na radnom mjestu i seksualnom uznemiravanju, da nemaju pristup zdravstvenoj skrbi i da su izloženi rodnoj diskriminaciji, uključujući diskriminaciju u trudnoći te nemaju mogućnost otklanjanja štete i ne mogu potražiti pravni lijek; budući da je 189 država potpisalo i ratificiralo Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) u kojoj se navodi da se diskriminacijom žena „krše načela jednakosti prava i poštovanja ljudskog dostojanstva”;

Q. budući da žene općenito imaju pristup užem rasponu poslova i zadaća te se suočavaju s horizontalnom i vertikalnom segregacijom; budući da se žene također suočavaju s izravnom i neizravnom rodnom diskriminacijom zbog neravnoteže između spolova između uglavnom ženske radne snage i pretežno muških upravljačkih struktura, s nerazmjernim brojem muškaraca na vodećim i rukovodećim položajima te položajima srednje razine;

R. budući da je vjerojatnije da će žene i djevojčice na globalnoj razini financijski ovisiti o sektorima koji su osjetljivi na klimatske promjene i o prirodnim resursima[47] te da su često izložene dodatnim rodno specifičnim čimbenicima i preprekama zbog kojih su dosljedno izložene učincima klimatskih promjena i katastrofa;

S. budući da su ljudska prava, okoliš i klimatske promjene snažno povezani; budući da se ljudska prava ne mogu uživati bez zdravog okoliša i dobre klime;

Strategija Unije

1. pozdravlja komunikaciju Komisije o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode, kao i viziju za 2030. koja se iznosi u njoj; naglašava da bi mjere koje će se provesti nakon objave navedene strategije trebale biti u potpunosti usklađene s ciljevima Unije koji se odnose na klimu i okoliš, a posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti, kao i postizanje nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš;

2. nadalje naglašava da bi mjere nakon objave strategije trebale biti u potpunosti u skladu s međunarodnim obvezama Unije, uključujući Pariški sporazum, Globalni okvir za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala i ciljeve održivog razvoja;

3. naglašava da prijelaz na održive i kružne tekstilne proizvode zahtijeva holistički pristup koji bi postupno obuhvatio cijeli lanac vrijednosti tekstilnih proizvoda; ističe važnost osiguravanja sinergija između strategije za tekstil i industrijskih strategija Unije kako bi se osigurao prijelaz na održive i kružne poslovne modele i proizvode s visokim standardima za zaštitu zdravlja ljudi, ljudskih prava i okoliša, uz istodobno jačanje konkurentnosti i otpornosti održivih tekstilnih ekosustava; napominje da strategija za tekstil doprinosi usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji;

4. pozdravlja činjenicu da su tekstilni proizvodi utvrđeni kao prioritetna kategorija proizvoda za djelovanje u okviru Akcijskog plana za kružno gospodarstvo; poziva Komisiju da postavi konkretne ciljeve za tekstilne proizvode radi usklađivanja sa Strategijom za bioraznolikost do 2030.;

5. poziva na to da se Europskoj agenciji za okoliš (EEA) daju uloga i resursi za praćenje i procjenu dostatnosti mjera poduzetih u okviru strategije za tekstil za opisane ciljeve, uključujući kvantitativne ciljeve, pokazatelje napretka i sveobuhvatnu viziju za 2030.; smatra da bi napredak u odnosu na te pokazatelje trebalo pratiti najmanje svake dvije godine; traži od EEA-e da procijeni nedostatke u politikama i pruži mogućnosti za daljnja poboljšanja politika;

6. uviđa da je hitno potrebno zajamčiti da su tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a dugotrajni, da se mogu ponovno upotrijebiti, da se mogu popraviti i reciklirati, da se u velikoj mjeri proizvode od recikliranih vlakana i da ne sadrže opasne tvari; ističe da bi se tekstilni proizvodi trebali proizvoditi na način kojim se poštuju ljudska i socijalna prava, okoliš i dobrobit životinja;

7. izražava zabrinutost zbog mogućnosti da mjere utvrđene u strategiji EU-a neće biti dovoljne za ostvarenje cilja do 2030. te poziva Komisiju da zajamči poduzimanje svih potrebnih mjera, uključujući dodatne zakonodavne i nezakonodavne mjere uz one utvrđene u strategiji, kako bi se ostvarila vizija za 2030. izražena u strategiji za tekstile; ističe da bi se donesenim mjerama trebala dati prednost sprečavanju nastanka otpada u skladu s hijerarhijom otpada;

8. ističe važnost osiguravanja usklađenosti i preciznog utvrđivanja područja primjene svih zakonodavnih akata koji će se donijeti u okviru strategije kako bi se osigurala pravna sigurnost i predvidljivost na jedinstvenom tržištu;

9. poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za okončanje brze mode jer je trenutačni tempo njezine proizvodnje i potrošnje neodrživ; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i uz savjetovanje s istraživačima, civilnim društvom i dionicima iz industrije utvrdi jasnu definiciju brze mode koja se temelji na velikim količinama odjeće niže kvalitete po niskim cijenama; pozdravlja poticanje poduzeća da smanje broj godišnjih kolekcija u okviru strategije za tekstil; posebno naglašava potrebu za mjerama za smanjenje globalne upotrebe primarnih materijala i prekomjerne proizvodnje tekstila;

10. naglašava da je u modnoj industriji potrebno promijeniti paradigmu kako bi se okončala prekomjerna proizvodnja i neodrživa potrošnja kako bi brza moda izašla iz mode; potiče proizvodnju i potrošnju održive spore mode; smatra da bi se strategijom za tekstil i predviđenim mjerama trebalo bolje riješiti problem prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje;

11. ponavlja potrebu za potpunim odvajanjem rasta od upotrebe resursa u tekstilnom sektoru i svoj zahtjev Komisiji da predloži obvezujuće ciljeve EU-a za 2030. kako bi se znatno smanjio otisak materijala i potrošnje EU-a do 2050. i kako bi ih se do 2050. dovelo unutar granica planeta, koristeći se pokazateljima usvojenima u okviru ažuriranog okvira za praćenje; poziva Komisiju da bez odgode predloži sveobuhvatne znanstveno utemeljene ciljeve za tekstilni sektor kako bi se izmjerila tranzicija sektora na kružnost, među ostalim u pogledu upotrebe sirovina; ponovno poziva na postavljanje ciljeva EU-a kroz retrospektivni pristup kako bi se osiguralo da ciljevi politike uvjerljivo vode prema ostvarenju ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i u potpunosti kružnog gospodarstva u okviru granica planeta najkasnije do 2050.;

12. naglašava da je potrebno pružiti potporu potrošačima pri udaljavanju od brze mode i visoke potrošnje odjeće te donošenju odgovornih i održivih odluka o potrošnji tekstilnih proizvoda; naglašava da povećanje održivosti tekstilnih proizvoda, primjerice povećavanjem njihove trajnosti, ima znatan učinak na okoliš i da istodobno stvara prilike za uštedu za potrošače; ističe da je potrebno osigurati da visokokvalitetna, trajna i održiva odjeća i obuća bude cjenovno pristupačna; poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za smanjenje agresivnog i lažnog oglašavanja; nadalje poziva Komisiju i države članice da u suradnji s istraživačima, civilnim društvom i dionicima iz industrije razviju i provedu programe za podizanje razine osviještenosti o održivoj potrošnji i klimi, ekološkim, zdravstvenim i društvenim učincima tekstilne i odjevne industrije; smatra da bi se u kampanjama i programima trebala koristiti ažurirana istraživanja o ponašanju potrošača;

13. ističe potrebu za boljim razumijevanjem učinka internetskih tržišta i platformi društvenih medija na poticanje potrošnje tekstila i njihove primjene praksi kao što su ciljano oglašavanje i stvaranje poticaja opcijama po načelu „kupi sada, plati poslije”, besplatno slanje i povrat te popusti na količinu; poziva Komisiju da ocijeni političke opcije za smanjenje takvih praksi i omogući potrošačima da ograniče svoju izloženost tom obliku oglašavanja; naglašava potrebu za stvaranjem poticaja za potrošače za održivu potrošnju;

14. skreće pozornost na široko rasprostranjeni uvoz nesukladnih proizvoda koji se prodaju putem internetskih tržišta te poziva Komisiju i države članice da zajamče usklađenost tekstilnih proizvoda koje ti pružatelji usluga prodaju s pravom EU-a; poziva da se internetska tržišta uključe u definicije vrsta gospodarskih subjekata protiv kojih tijela za nadzor tržišta mogu poduzeti mjere;

15. potiče Komisiju da osigura jasan okvir o pitanju odgovornosti u zakonodavstvu EU-a i da osigura da internetske platforme i digitalne usluge ne olakšavaju uvoz nesukladnih tekstilnih proizvoda na unutarnje tržište;

Zaštita okoliša i utjecaj na klimu

16. izražava zabrinutost zbog toga što su tekstilni proizvodi tijekom svojeg životnog ciklusa, sa stanovišta potrošnje, u prosjeku na četvrtom mjestu po negativnom utjecaju na klimu i okoliš, iza hrane, stanovanja i mobilnosti[48]; ističe da je tekstilni sektor u 2020. bio na trećem mjestu po utjecaju na iskorištavanje vode i zemljišta i na petom mjestu po utjecaju na iskorištavanje sirovina i emisije stakleničkih plinova[49];

17. ističe da je potrebno smanjiti učinak faza proizvodnje i mokre obrade u kojima dolazi do 60 %[50] utjecaja na klimu;

18. podsjeća da je potrebno promicati kružnost i primijeniti pristup koji se temelji na životnom ciklusu, uzimajući u obzir cijeli lanac vrijednosti, istodobno osiguravajući proizvodnju i uporabu tekstila koji su trajniji, koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, reciklirati i koji su energetski učinkovitiji;

19. poziva Komisiju da predloži daljnje zakonodavstvo za postupnu dekarbonizaciju industrije, počevši s potpunom transparentnošću u pogledu emisija iz opsega 1. i 2. i, prema potrebi, većom transparentnošću u pogledu emisija iz opsega 3, u lancima opskrbe i vrijednosti tekstila te da postavi ambiciozne znanstveno utemeljene ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova u tekstilnom sektoru najkasnije do 2025. kojima bi se obuhvatio njihov cijeli životni ciklus, uključujući emisije protoka sirovina, u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura, odražavajući pravednost i načelo zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti različitih aktera; podsjeća da se oko 70 % emisija povezanih s potrošnjom tekstila u Uniji događa izvan EU-a[51]; poziva na jačanje informacija o svim utjecajima na klimu i okoliš, među ostalim na bioraznolikost, i njihovog objavljivanja;

20. pozdravlja činjenicu da je u tijeku revizija referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama (BREF) za tekstilnu industriju; naglašava da bi ta revizija trebala u potpunosti prikazivati najbolje dostupne podatke i doprinijeti postizanju visoke razine ekološke učinkovitosti;

21. poziva Komisiju, ESVD i države članice da trećim zemljama i dobavljačima u tim zemljama pruže relevantnu potporu kako bi im se pomoglo u dekarbonizaciji lanaca opskrbe;

22. poziva Komisiju da olakša sektorske dijaloge o klimi i partnerstva s dionicima u tekstilnoj industriji kako bi se potaknula izrada dobrovoljnih planova u skladu s Europskim zakonom o klimi (Uredbom (EU) 2021/1119[52]);

23. izražava zabrinutost zbog potrošnje vode u tekstilnom sektoru i onečišćenja uzrokovanog bojenjem tekstila; podsjeća da je 20 % globalnog onečišćenja vode posljedica bojenja i završne obrade tekstilnih proizvoda[53]; poziva Komisiju da odredi ambiciozne, znanstveno utemeljene i obvezne ciljeve progresivnog smanjenja otiska potrošnje vode u tekstilnoj industriji; poziva Komisiju i države članice da potiču razvoj postupaka koji zahtijevaju manje energije i vode, pri čemu se izbjegavaju upotreba i ispuštanje štetnih tvari; ističe važnost istraživanja i inovacija, posebno novih oblika održivih reciklabilnih vlakana za koja je potrebno manje vode, te razvoja alternativa uobičajenoj upotrebi kemikalija, ponovne upotrebe vode zahvaljujući razvoju tehnologija za obradu otpadnih voda te smanjenja potrošnje energije i vode u proizvodnom postupku; poziva Komisiju da se u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu pozabavi pitanjem potrošnje vode i onečišćenja uzrokovanog bojenjem i završnom obradom;

24. podsjeća da se svake godine posiječe više od 200 milijuna stabala radi prerade u celulozne tkanine kao što su viskoza i rajon te da se do 30 % viskoze i rajona koji se upotrebljavaju u modnoj industriji proizvodi od ugroženih i starih šuma koje su jednom bile dom autohtonim biljkama i životinjama[54]; nadalje podsjeća da je u Brazilu krčenje zemljišta radi uzgoja stoke, koja se zatim kolje u prehrambene i modne svrhe, odgovorno za 80 % krčenja šuma u Amazoniji[55]; ističe da će novom uredbom EU-a o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma biti obuhvaćena i koža;

25. pozdravlja činjenicu da se u strategiji utvrđuje veza između brze mode i upotrebe sintetičkih vlakana temeljenih na fosilnim gorivima, što pak ima značajne implikacije za onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom; ističe da mikroplastika ispušta u okoliš onečišćujuće tvari koje djeluju na klimu, poput metana i etilena, te na taj način doprinosi klimatskim promjenama, kao i da mikroplastika ugrožava otpornost oceana i okoliša općenito;

26. ističe da mikroplastika i nanoplastika mogu utjecati i na zdravlje ljudi; skreće pozornost na izloženost kemikalijama koje uzrokuju poremećaje endokrinog sustava uzrokovane mikroplastikom;

27. naglašava potrebu za kontinuiranim istraživanjem i prikupljanjem podataka o tome kako mikrovlakna, mikroplastika i nanoplastika iz tekstilne industrije utječu na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;

28. poziva Komisiju da žurno predstavi inicijativu o smanjenju nenamjerno ispuštene mikroplastike, koja je odgođena; naglašava važnost rješavanja problema na samom izvoru i obuhvaćanja cijelog životnog ciklusa; poziva na to da se u budućem prijedlogu utvrde jasni ciljevi i mjere za sprečavanje i maksimalno smanjenje ispuštanja mikroplastike i nanoplastike te mikrovlakana u okoliš kojima bi se obuhvatilo i nenamjerno i namjerno ispuštanje; smatra da bi se u zahtjevima za ekološki dizajn trebalo dati prednost tkaninama koje, na temelju trenutačnih znanstvenih spoznaja, oslobađaju manje mikroplastike i mikrovlakana;

29. ističe da je, budući da se sintetička mikrovlakna ispuštaju u otpadne vode, onečišćenje mikroplastikom i nanoplastikom često uzrokovano postupcima bojenja i pranja sintetičkih tekstilnih proizvoda; u tom kontekstu ističe da se većina mikroplastike iz tekstila ispušta tijekom prvih 5 do 10 pranja, čime se samo učvršćuje veza između brze mode i onečišćenja mikroplastikom[56]; ističe da je potrebno uvesti mjere za smanjenje količine mikroplastike koja se ispušta tijekom industrijske mokre obrade te pranja i sušenja koje provode industrija i potrošači;

30. poziva Komisiju i države članice da podrže istraživanja o utjecaju mikroplastike i nanoplastike, kao i širenja mikrovlakana općenito, među ostalim i inovacijama kojima bi se izbjeglo ispuštanje mikrovlakana i mikroplastike u svakoj fazi životnog ciklusa;

31. ističe važnost razvoja ciklusa netoksičnih materijala za prelazak na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo; ponovno poziva na zatvaranje nedostataka u trenutačnom pravnom okviru za kemikalije i davanje prednosti da proizvodima s kojima potrošači dolaze u blizak i čest kontakt, kao što su tekstilni proizvodi; ističe činjenicu da je upotreba opasnih kemikalija u raznim procesima proizvodnje tekstila koje imaju ozbiljan učinak na okoliš i radnike i koje mogu ostati u odjeći i tekstilima koji se koriste u kućanstvu raširena; smatra da se svaka upotreba štetnih kemikalija treba spriječiti ili smanjiti na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje i okoliš; ponovno potvrđuje da u skladu s hijerarhijom otpada, kako je definirana u Okvirnoj direktivi o otpadu, prevencija ima prednost pred recikliranjem i da se stoga recikliranjem ne bi trebao opravdati nastavak upotrebe opasnih tvari koje su se nekad koristile; naglašava da bi tekstilni proizvodi trebali biti dizajnirani tako da budu sigurni, održivi i kružni;

32. žali zbog spore provedbe strategije održivosti u području kemikalija, a posebno očekuje da se revidira Uredba REACH; potiče Komisiju da bez daljnje odgode usvoji prijedlog i ispuni svoju obvezu da u najvećoj mogućoj mjeri zamijeni i na druge načine minimizira zabrinjavajuće tvari u tekstilnim proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a; naglašava potrebu za većom usklađenošću Uredbe REACH s načelima kružnog gospodarstva u pogledu posebnosti tekstilnog sektora, posebno za postupnim ukidanjem uporabe opasnih kemikalija, otkrivanjem informacija o kemikalijama koje se upotrebljavaju u proizvodima i osiguravanjem sljedivosti; ističe da bi postupno ukidanje opasnih kemikalija ojačalo tržišta sekundarnih sirovina;

33. izražava zabrinutost zbog toga što se oko 60 kemikalija u tekstilnim proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a smatra karcinogenima, mutagenima ili reproduktivno toksičnima; naglašava važnost kontinuiranog istraživanja kemikalija koje se upotrebljavaju u tekstilu, uključujući njihov utjecaj na mogućnost recikliranja tekstila; podsjeća na obvezu Komisije u Strategiji održivosti u području kemikalija da osigura da proizvodi široke potrošnje ne sadržavaju kemikalije koje uzrokuju rak, genske mutacije, utječu na reproduktivni ili endokrini sustav odnosno koje su postojane i bioakumulativne; potiče Komisiju da bez odgode provede tu obvezu, među ostalim donošenjem potrebnih zakonodavnih mjera; ističe da izloženost endokrinim disruptorima može imati višestruke štetne učinke na zdravlje usmjeravanjem na različite organe i sustave u ljudskom tijelu te da može prekinuti druge hormonski regulirane metaboličke procese, no ipak nedostaje poseban okvir za endokrine disruptore u tekstilnim proizvodima;

34. ističe da su polifluoroalkilne i perfluoroalkilne tvari (PFAS-ovi) dokazano iznimno postojane u okolišu te da su i njihova proizvodnja i upotreba dovele do ozbiljne kontaminacije tla, vode i hrane; ističe da se PFAS-ove u velikoj mjeri i uobičajeno upotrebljava u tekstilnoj industriji; stoga poziva na strogu regulaciju PFAS-ova u tekstilnim proizvodima;

Kružni dizajn

35. pozdravlja prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda; pozdravlja procjenu Komisije da su tekstilni proizvodi i obuća prioritetna skupina proizvoda koji bi mogli biti regulirani Uredbom o ekološkom dizajnu; naglašava da bi zahtjevi za ekološki dizajn za sve tekstilne proizvode i obuću trebali biti usvojeni kao prioritet;

36. naglašava da bi se zahtjevi za ekološki dizajn trebali primjenjivati na cijeli tekstilni sektor i sve parametre proizvoda; poziva Komisiju da osigura analizu kompromisa između različitih aspekata proizvoda; ističe da bi se zahtjevima za ekološki dizajn trebalo učinkovito riješiti problem prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje tekstila, materijalnog otiska i prisutnosti zabrinjavajućih tvari;

37. naglašava da bi zahtjeve za ekološki dizajn tekstila trebalo utvrditi u skladu s ciljevima Unije u području klime, posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., okoliša, uključujući biološku raznolikost, resursne učinkovitosti i sigurnosti, smanjenja ekološkog otiska, materijalnog otiska i otiska potrošnje, uz zadržavanje unutar granica planeta utvrđenih u Osmom programu djelovanja za okoliš, netoksičnosti, energetske učinkovitosti te drugih povezanih ciljeva, zakonodavstva i međunarodnih obveza Unije;

38. poziva Komisiju da brzo postavi horizontalne zahtjeve za ekološki dizajn za tekstil i obuću te da se nakon toga usredotoči na postavljanje posebnih zahtjeva za pojedine proizvode među različitim tekstilnim proizvodima;

39. poziva Komisiju i države članice da gospodarskim subjektima osiguraju dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima za ekološki dizajn, posebno uzimajući u obzir potrebe mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

40. smatra da potrošnja novih tekstilnih proizvoda poput odjeće ovisi o više čimbenika, među ostalim o dostupnosti tih proizvoda i njihovim cijenama, a ne samo o potrebi da se zamijeni proizvod koji više nije funkcionalan; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da okvir politike o tekstilnim proizvodima bude utemeljen na holističkom pristupu trajnosti, uključujući fizičku i emocionalnu trajnost tekstilnih proizvoda koji se stavljaju na tržište, kojim se opisuje dizajn odjeće kojim se uzima u obzir dugoročna relevantnost i poželjnost za potrošače, s obzirom na to da odjeća predstavlja kulturnu vrijednost;

41. potiče Komisiju i države članice da podrže istraživanja o tome kako se emocionalna trajnost može učinkovito mjeriti i odražavati u odgovorima politika;

42. naglašava potrebu da Komisija i države članice promiču poslovne modele i druge mjere kojima se doprinosi duljem životnom vijeku tekstilnih proizvoda i njihovoj duljoj uporabi, kao i sektorima ponovne uporabe i popravka kao alternativa kupnji novih proizvoda;

43. poziva države članice da razmotre uvođenje poticaja za stimuliranje održive potrošnje, kao što je smanjenje PDV-a za rabljene proizvode i popravke;

44. smatra da bi javna tijela trebala poticati razvoj održivijih tekstilnih i kružnih poslovnih modela te nastojati smanjiti utjecaj tekstila na okoliš pri javnoj nabavi; poziva na širu i učinkovitiju primjenu društveno odgovornih i održivih kriterija javne nabave za tekstilne proizvode kako bi se izbjegla fragmentacija tržišta; potiče sudjelovanje socijalnih poduzeća u javnim natječajima;

45. smatra da bi odjeća, obuća, modni dodaci i proizvodi za opremanje kućanstva trebali biti u skladu s dobrobiti životinja; žali zbog toga što se u strategiji za tekstil ne posvećuje dovoljno pozornosti dobrobiti životinja; pozdravlja inovacije nekih dijelova industrije, kao što su održive alternative; smatra da bi se više pažnje trebalo posvetiti povezanom istraživanju i razvoju;

46. poziva Komisiju da predloži mjere za dobrobit i zaštitu životinja u tekstilnoj industriji i tekstilnom sektoru, s naglaskom na uklanjanju štetnih praksi i nezakonite trgovine divljom faunom i florom te na povećanju transparentnosti i osviještenosti o korištenju životinja za proizvodnju i testiranje tekstila, također u trećim zemljama;

47. naglašava potrebu da Komisija i države članice promiču istraživanje, potiču inovacije i razvijaju politike kojima se podupiru novi održivi kružni poslovni modeli za tekstilnu industriju, kao što su ponovna uporaba, najam, proizvodnja na zahtjev i tehnološke inovacije kojima se mogu smanjiti okolišni i socijalni učinci sektora, pružiti informacije i poboljšati zdravlje potrošača; ističe da su istraživanje i inovacije ključni za jačanje konkurentnosti tekstilne industrije EU-a; poziva na istraživanje i inovacije u području umjetnih vlakana, uključujući recikliranje otpada za dobivanje vlakana i recikliranje vlakana u jednakovrijedna vlakna, te na prenamjenu sintetičkog otpada u tekstilnoj industriji;

48. poziva Komisiju i države članice da olakšaju stvaranje održivih poslovnih modela i unaprijede konkurentnost sektora;

49. ističe da bi ne samo proizvodi i materijali već i poslovni modeli i šira infrastruktura trebali biti osmišljeni tako da podupiru sprečavanje nastanka otpada, pripremu za ponovnu uporabu i visokokvalitetno recikliranje, u skladu s hijerarhijom otpada; smatra da bi održivi kružni poslovni modeli trebali postati norma; poziva da se s pomoću političkih poticaja povezanih s tim dokazanim učincima uspostave pokazatelji i referentne vrijednosti koji pokazuju ekološku učinkovitost kružnog poslovnog modela;

50. na temelju hijerarhije otpada naglašava važnost recikliranja u kontekstu kružnosti te kao izvora sirovina za proizvodnju tekstila u Europi; ističe da čistoća sirovina za tkanine utječe na učinkovitost i ekonomsku izvedivost postupka recikliranja te da bi se smanjenjem miješanih sastava pridonijelo mogućnosti recikliranja u Europi; naglašava potrebu za konkurentnim europskim sekundarnim tržištem sirovina;

51. poziva na programe proširene odgovornosti proizvođača i druge ad hoc mjere kojima će se poticati istraživanja, inovacije, ulaganja i jačanje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i razvrstavanje, priprema za ponovnu uporabu i ponovna uporaba te visokokvalitetna rješenja za recikliranje kojima se od vlakana dobivaju jednakovrijedna vlakna, koja omogućuju odvajanje i recikliranje miješanih materijala i dekontaminaciju tokova otpada;

52. potiče države članice, regije i upravljačka tijela da koriste europske strukturne fondove i Instrument za oporavak i otpornost kako bi iskoristili potencijal europske tekstilne industrije za inovativna rješenja u cilju daljnje digitalizacije i dekarbonizacije tog sektora; potiče razvoj središta kružnoga gospodarstva koja bi povezivala inovativne istraživačke centre s postrojenjima za prikupljanje, sortiranje i recikliranje, čime bi se otpad pretvarao u vrijednost i otvorila nova radna mjesta u proizvodnji tekstila; poziva na stvaranje mreže regionalnih i nacionalnih središta za održivost i inovacije u tekstilnom sektoru koji bi poduzećima, osobito MSP-ovima, pomagali da provedu dvostruku digitalnu i zelenu tranziciju;

53. podsjeća da postoji nekoliko mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, kao što su 2. klaster programa Obzor Europa ili Europsko vijeće za inovacije; naglašava da je u okviru programa EU-a za istraživanja i inovacije potrebno razmotriti cjelokupni lanac vrijednosti za kružnost u tekstilnom ekosustavu; u tom kontekstu poziva na namjensko partnerstvo za zajedničke programe na razini EU-a kako bi se unaprijedila konkurentnost Europske unije u području inovativnih i održivih tekstilnih proizvoda; naglašava da bi budući programi rada Obzora Europa trebali odražavati ciljeve kružnosti i održivosti kako je utvrđeno u strategiji EU-a za tekstil i odgovarajućem programu EU-a za istraživanje i inovacije u području tekstila; naglašava ulogu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju te zajednica znanja i inovacija u području kulture i kreativnosti te proizvodnje; poziva Komisiju da imenuje voditelja programa Europskog vijeća za inovacije (EIC-ja) za inovativne, pametne i održive tekstile te da identificira konkretne izazove EIC-jeva akceleratora;

54. naglašava važnost sektorskih dijaloga kako bi se povećao sektorski angažman tekstilne industrije u prijelazu na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo; raduje se stvaranju planova tranzicije kao važan korak u transformaciji tekstilnog ekosustava u Europi;

55. poziva Komisiju da zajedno s dionicima iz industrije i istraživačkim ustanovama razvije metodologiju za procjenu životnog ciklusa koja se može primijeniti na tekstilnu industriju kako bi se osigurale pravedne usporedbe tekstilnih proizvoda; ističe da je procjena životnog ciklusa ključno načelo za izbjegavanje nenamjernih učinaka na okoliš i poticanje izuma novih sirovina za koje je moguće pokazati manji utjecaj na okoliš; naglašava potrebu za europskom normom za procjene životnog vijeka i, kako bi se to omogućilo, potrebu za boljim podatkovnim infrastrukturama duž lanaca opskrbe;

56. naglašava važnost usklađenog i dosljednog pravnog okvira za industriju; ističe posebnu ulogu koju u prelasku na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo imaju predvodnici u inovacijama, mikropoduzeća, MSP-ovi te start-up poduzeća; ističe da je potrebno podržati MSP-ove u tekstilnoj industriji u napuštanju linearnih poslovnih modela i neodrživih praksi u pogledu klimatskih, ekoloških, zdravstvenih i socijalnih pitanja, među ostalim smjernicama za olakšavanje pristupa dostupnim sredstvima i usklađenosti s administrativnim postupcima; naglašava važnost mogućnosti osposobljavanja za mala i srednja poduzeća; napominje prilike koje nude Europska poduzetnička mreža i europski centri za digitalne inovacije;

Tekstilni otpad i proširena odgovornost proizvođača

57. smatra da bi proizvođači tekstila trebali imati proširenu odgovornost proizvođača za tekstilne proizvode koje prvi put stavljaju na tržište na teritoriju države članice; pozdravlja namjeru Komisije da utvrdi usklađena pravila EU-a o proširenoj odgovornosti proizvođača za tekstilne proizvode, uz „ekomodulaciju” naknada u okviru revizije Okvirne direktive o otpadu; poziva Komisiju da osigura da se znatan dio doprinosa programima proširene odgovornosti proizvođača iskoristi za sprečavanje nastanka otpada i mjere pripreme za ponovnu uporabu, poštujući hijerarhiju otpada;

58. naglašava da bi proširena odgovornost proizvođača trebala biti u skladu barem sa zahtjevima iz članaka 8. i 8.a Direktive 2008/98/EZ, a uz to bi trebala uključivati sve druge relevantne troškove specifične za tekstilni sektor; naglašava da je potrebno osigurati dosljednost između ekomodulacije naknada i budućih delegiranih akata o tekstilu donesenih u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu, pri čemu bi se zahtjevi za ekološki dizajn trebali upotrebljavati kao osnova, a naknade za proširenu odgovornost proizvođača mogle bi potaknuti poduzeća da idu korak dalje;

59. poziva Komisiju da zajamči da su internetska tržišta obuhvaćena i pravilima o proširenoj odgovornosti proizvođača; smatra da je važno da se programom proširene odgovornosti proizvođača promiču aktivnosti socijalnih poduzeća uključenih u upravljanje rabljenim tekstilnim proizvodima;

60. naglašava da je potrebno osigurati da se prikupljenim tekstilnim proizvodima gospodari na način prihvatljiv za okoliš; podsjeća na to da će od 1. siječnja 2025. biti obvezno odvojeno prikupljanje tekstila; potiče Komisiju da prati države članice koje su već provele odvojeno prikupljanje kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i poboljšala provedba;

61. naglašava da bi u okviru revizije Okvirne direktive o otpadu trebalo uvesti posebne odvojene ciljeve za sprečavanje nastanka tekstilnog otpada, prikupljanje tekstila, ponovnu upotrebu, pripremu za ponovnu upotrebu, recikliranje u zatvorenoj petlji kojim se od vlakana dobivaju jednakovrijedna vlakna i postupni prestanak odlaganja tekstilnih proizvoda; naglašava da su za praćenje ciljeva potrebni pouzdani podaci i referentne vrijednosti; ističe važnost uspostave usklađenih kriterija za prestanak statusa otpada za tekstilne proizvode;

62. naglašava da je potrebno ulagati u infrastrukturu za ponovno prikupljanje i vrhunsku infrastrukturu za razvrstavanje i recikliranje kako bi se moglo upravljati tekstilnim otpadom od 2025.; naglašava koristi od jačanja infrastrukture za automatizirano razvrstavanje rabljenih tekstilnih proizvoda, čime se mogu postići visoke razine preciznosti i učinkovitosti;

63. smatra da je važno promicati poduzeća socijalne ekonomije koja prikupljaju i ponovno upotrebljavaju tekstilne proizvode kao partnere u ispunjavanju obveza i ostvarivanju ciljeva u vezi s prikupljanjem otpada i gospodarenjem njime;

64. poziva Komisiju i države članice da promiču konkretne mjere za podizanje razine osviještenosti i postizanje viših stopa odvojenog prikupljanja tekstila, među ostalim upotrebom gospodarskih poticaja;

65. slaže se s Komisijom da proizvodnja odjeće od recikliranih boca nije u skladu s kružnim modelom za PET boce; smatra da se ne bi trebale navoditi obmanjujuće tvrdnje o recikliranom sadržaju u odjeći na temelju PET-a te da bi to trebalo uzeti u obzir, među ostalim, pri preispitivanju kriterija za dodjelu znaka za okoliš EU-a;

66. žali zbog činjenice što oko 20 % tekstilnih vlakana postane otpad prije nego što dođu do krajnjeg potrošača; smatra da je prisutna velika nesigurnost oko ukupne količine odbačenih vlakana u pretpotrošačkoj fazi; poziva Komisiju da uvede obvezne zahtjeve izvješćivanja o pretpotrošačkom otpadu;

67. naglašava važnost revizije Uredbe o pošiljkama otpada u jačanju napora u borbi protiv nezakonite otpreme otpada u treće zemlje; naglašava da je potrebno utvrditi kriterije za razlikovanje rabljene robe od otpada; napominje da će te mjere biti od posebne važnosti za tekstilni otpad; zabrinut je zbog toga što se tekstilni otpad i dalje lažno označava kao rabljena roba;[57] naglašavajući načelo blizine kako je utvrđeno u Okvirnoj direktivi o otpadu, ističe da pošiljke otpada među državama članicama EU-a mogu biti važne za olakšavanje recikliranja otpada kako bi se u kružno gospodarstvo uvele sekundarne sirovine;

68. ponavlja svoje stajalište da bi izvoz otpada u zemlje koje nisu članice EU-a trebao biti dozvoljen samo kad zemlje primateljice gospodare s njim u skladu s normama za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša koje se smatraju jednakovrijednima normama EU-a, uključujući poštovanje međunarodnih konvencija o radnim pravima, te da bi za sva postrojenja koja primaju otpad prije izvoza trebalo revizijom utvrditi gospodare li otpadom na način prihvatljiv za okoliš;

69. potiče Komisiju i države članice da zajamče da vjerojatno povećanje prikupljenog tekstilnog otpada nakon uvođenja odvojenog prikupljanja 2025. ne dovede do spaljivanja ili odlaganja takvog tekstila na odlagališta u zemljama koje nisu članice EU-a; poziva Komisiju da pojasni da specifikacija o tome što je rabljena odjeća, a što su drugi rabljeni tekstilni proizvodi, između ostalog, uključuje predsortiranje;

Transparentnost i sljedivost

70. pozdravlja inicijativu usmjerenu na osnaživanje potrošača s obzirom na zelenu tranziciju i posljedična pravila EU-a kojima bi trebalo zajamčiti da potrošači na prodajnom mjestu dobivaju informacije o jamstvu komercijalne trajnosti za tekstilne proizvode, kao i relevantne informacije o mogućnostima popravka tih proizvoda, gospodarenju njima nakon isteka životnog vijeka te o godini proizvodnje proizvoda;

71. izražava zabrinutost zbog raširenih praksi manipulativnog zelenog marketinga; ističe da se u 53 % tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš daju nejasne, obmanjujuće ili neutemeljene informacije, a za 40 % tih tvrdnji nema potkrepljujućih dokaza; pozdravlja prijedlog Komisije o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju i Prijedlog direktive o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš; naglašava potrebu za uspostavom jasnih pravila kako bi se stalo na kraj manipulativnom zelenom marketingu i podigla razina osviještenosti o posljedicama brze mode i ponašanja potrošača na okoliš;

72. poziva Komisiju da revidira i ojača znak za okoliš EU-a za tekstilne proizvode kako bi se omogućila identifikacija najodrživijih tekstilnih proizvoda;

73. pozdravlja izradu pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda za odjeću i obuću; poziva Komisiju da osigura da se tim metodama rješavaju svi relevantni učinci na okoliš; izražava zabrinutost zbog čimbenika utjecaja na okoliš, kao što su emisije mikroplastike i nanoplastike te gubitak biološke raznolikosti, koji trenutačno nedostaju; ističe potrebu za uključivanjem industrijskih i neindustrijskih organizacija u izradu takvih pravila kako bi se osigurala transparentnost i dostupnost podataka;

74. pozdravlja uvođenje digitalne putovnice za proizvode u prijedlog o ekološkom dizajnu čime će se, kao dio usklađenog okvira sa zakonodavstvom o korporativnoj dužnoj pažnji u pogledu održivosti i prijedlogom o prisilnom radu, osigurati veća transparentnost; smatra da je digitalna putovnica za proizvode odlučujući alat za kružnost i pozdravlja ulogu koju digitalna putovnica za proizvode može imati u omogućavanju novih održivih poslovnih modela za tekstil i u osnaživanju potrošača, čime se olakšava donošenje održivih odluka tako što podaci postaju dostupniji i transparentniji; naglašava da informacije koje pruža digitalna putovnica za proizvode moraju biti točne, potpune i ažurirane;

75. izražava zabrinutost zbog toga što velike količine viška, prekomjerne zalihe i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovode do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda; naglašava da bi trebalo uvesti zabranu uništavanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije i smatra da su sveobuhvatne informacije koje omogućuju praćenje zabrane uništavanja neprodane tekstilne robe ključne, u skladu s revizijom Uredbe o ekološkom dizajnu;

76. ističe važnost usklađenog i funkcionalnog jedinstvenog tržišta; izražava žaljenje zbog velikog udjela tekstilnih proizvoda koji su dostupni na tržištu Unije, a koji nisu u skladu s pravom Unije[58]; poziva države članice da osiguraju snažniji nadzor tržišta, češće kontrole i odvraćajuće kazne za kršenja kako bi se osiguralo da svi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a, uključujući internetska tržišta iz zemalja koje nisu članice EU-a, ispunjavaju zahtjeve iz zakonodavstva Unije; naglašava važnost sprečavanja uvoza krivotvorenih ili nesigurnih tekstilnih proizvoda i usklađenog nadzora unutarnjeg tržišta;

77. poziva Komisiju da provede reviziju sustava provedbe u državama članicama u pogledu tekstilnih proizvoda te da donese preporuke za poboljšanje, ojača suradnju i koordinaciju među provedbenim tijelima te po potrebi predloži provedbene instrumente EU-a; poziva Komisiju da iskoristi ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 2019/1020 kako bi osigurala odgovarajuće testiranje proizvoda diljem Unije; ponovno poziva Komisiju da poduzme hitne pravne mjere kada utvrdi da se ne poštuju zakoni EU-a koji se posebno odnose na zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša te funkcioniranje unutarnjeg tržišta; podsjeća na svoje stajalište o tome da bi postupci u području povreda zaštite okoliša trebali biti učinkovitiji[59];

Dužna pažnja i socijalna pravednost

78. žali zbog toga što strategija EU-a za održivu i kružnu tekstilnu industriju ne zadovoljava socijalne elemente, kao što su prava radnika i rodna perspektiva;

79. ističe da se u tekstilnom sektoru pojavljuje širok spektar zlouporaba radničkih prava, čime su posebno pogođene žene i ostale marginalizirane skupine, uključujući plaće ispod razine siromaštva, uskraćivanje plaće, neopravdano ograničavanje prava na pristupanje sindikatu ili osnivanje sindikata po volji pojedinca, dječji rad, prisilni rad, izlaganje nesigurnim radnim uvjetima i seksualno uznemiravanje[60][61];

80. pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o korporativnoj dužnoj pažnji za održivo poslovanje kao važan korak u rješavanju specifičnih problema u sektoru tekstila; naglašava da samo zakonodavstvo o dužnoj pažnji nije dovoljno da bi se izbjegli negativni utjecaji na okoliš i socijalni utjecaji u zemljama dobavljačima te da je za poboljšanje socijalne i okolišne održivosti potreban holistički pristup; poziva Komisiju da pruži dodatnu potporu lokalnim dionicima u partnerskim zemljama te da poduzme dodatne zakonodavne mjere za rješavanje tih utjecaja u trećim zemljama; nadalje ističe potrebu da EU promiče ratifikaciju svih konvencija Međunarodne organizacije rada koje su relevantne za tekstilnu industriju; poziva države članice da podupru napore za zaustavljanje spolno uvjetovanog nasilja u tekstilnom sektoru tako da se obvežu na ratifikaciju i provedbu Konvencije MOR-a br. 190 o iskorjenjivanju nasilja i seksualnog uznemiravanja u svijetu rada;

81. poziva Komisiju da u provedbu Strategije EU-a za tekstil uključi rodnu perspektivu; skreće posebnu pozornost na činjenicu da žene čine 80 %[62] svjetske radne snage u odjevnoj industriji te su stoga nerazmjerno pogođene negativnim učincima na industriju; ističe da se o rodno uvjetovanom nasilju u tekstilnoj industriji naširoko izvještava; naglašava da su žene i djevojčice u tvornicama odjeće posebno izložene riziku od uznemiravanja i rodno uvjetovanog nasilja zbog njihova nesigurnog zaposlenja s niskim primanjima, kao i njihove ograničene mobilnosti prema gore, lokacije radnih mjesta i njihove ovisnosti o stanovanju na licu mjesta; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti rodnoj ravnopravnosti i pravima žena u tekstilnom sektoru;  odlučno ustraje u tome da se omogući slobodno osnivanje i djelovanje sindikata radnica te traži poštovanje prava na kolektivno pregovaranje;

82. napominje da su žene u tekstilnoj industriji često isključene iz donošenja odluka; poziva poslodavce u tekstilnoj industriji da poduzmu korake kako bi osigurali zastupljenost žena na upraviteljskim i rukovodećim položajima te da osiguraju zastupljenost žena na savjetodavnim forumima; nadalje poziva poslodavce da rukovoditeljima i zaposlenicima osiguraju tečajeve osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti i rodnoj diskriminaciji; poziva države članice da među djevojčicama i ženama promiču studije u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, umjetnosti i matematici kako bi se bolje osiguralo da žene imaju ključnu ulogu u svim aspektima tekstilne industrije, uključujući upotrebu visokotehnoloških strojeva koji su često potrebni tijekom različitih postupaka proizvodnje, čime bi se naglasila veza između žena, tehnologije i tekstila;

83. poziva države članice i Komisiju da osiguraju prikupljanje sveobuhvatnih podataka razvrstanih po spolu kako bi se utvrdila uključenost žena u tekstilnu industriju i sve moguće razlike ili diskrepancije među državama članicama;

84. podsjeća na često prisvajanje autohtonih zanata, što je povezano sa strukturnim rasizmom, koji se često koriste za odjeću za masovnu potrošnju; podsjeća da su tradicionalni zanati i obrtnici žrtve jer su pripadnici lokalne zajednice prisiljeni raditi na slabo plaćenim radnim mjestima u odjevnoj industriji[63];

Štetne prakse nabave

85. žali zbog toga što se strategijom ne predviđaju nikakve mjere protiv štetnih praksi nabave koje provode poduzeća; ističe da Međunarodna organizacija rada navodi da trenutačna neravnoteža moći između kupaca odjeće i njihovih dobavljača, posebno MSP-ova, uzrokuje prekomjernu proizvodnju i izrabljivanje radnika u tekstilnoj industriji[64]; smatra da bi trebalo učinkovito suzbijati nepoštene prakse nabave poduzeća poput promjena dizajna ili vremena isporuke u posljednji tren, jednostranih izmjena ugovora i otkazivanja narudžbi u posljednji tren; poziva Komisiju da izradi procjenu o tome kako na najbolji mogući način svesti te prakse na minimum, među ostalim zakonodavstvom koje se temelji na inspiraciji i iskustvu provedbe Direktive 2019/663[65] o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima;

86. ustraje u tome da zelena i digitalna tranzicija europskog tekstilnog sektora potiču pravednu tranziciju u kojoj nitko ne smije biti zapostavljen; naglašava da prijelaz na održivije i kružne poslovne modele u tekstilnoj industriji predstavlja znatan potencijal za stvaranje novih poslovnih prilika, novih zelenih radnih mjesta te za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage, uz istodobno pružanje mogućnosti za poboljšanje radnih uvjeta i privlačnosti sektora te plaće radnika, koji će imati središnju ulogu u tranziciji; uviđa da bi, iako preobrazba sektora može stvoriti nova radna mjesta sa zahtjevima u pogledu novih vještina, druge vrste radnih mjesta mogle biti izgubljene; naglašava važnost kvalitetnog socijalnog dijaloga i angažmana nacionalnih i regionalnih vlasti pri odgovarajućem planiranju tranzicije i jamčenju uvođenja mjera ublažavanja te upravljanju promjenama na društveno odgovoran način, uključujući osiguravanje da novootvorena radna mjesta u kružnom gospodarstvu budu kvalitetna radna mjesta;

87. poziva Komisiju i države članice da, zajedno sa socijalnim partnerima, industrijom i drugim dionicima, osiguraju pružanje sektorskog osposobljavanja i obrazovanja u području održivih tekstilnih proizvoda kako bi se zaštitila postojeća radna mjesta, poboljšalo zadovoljstvo radnika i zajamčila dostupnost kvalificirane radne snage; naglašava da je važno osigurati da radnici u tekstilnom sektoru s niskim plaćama, uključujući one koji rade u najnesigurnijim oblicima zapošljavanja, imaju pristup kvalitetnim prilikama za cjeloživotno učenje i osposobljavanje, posebno nakon razdoblja odsutnosti zbog skrbi;

88. poziva Komisiju i države članice da podupru aktere socijalne ekonomije, uključujući socijalna poduzeća aktivna u djelatnostima kružnog gospodarstva, u njihovim djelatnostima usavršavanja i prekvalifikacije;

89. poziva Komisiju da zajamči jednake uvjete uz visok stupanj zaštite okoliša za proizvode koji se proizvode i troše u EU-u i proizvode koji se izvoze ili uvoze; napominje da se većina odjeće u Uniji uvozi iz trećih zemalja[66], što doprinosi štetnim učincima na okoliš i društvo izvan Unije; ističe da trgovinske politike mogu imati ključnu ulogu u doprinosu održivim lancima vrijednosti, posebno učinkovitom provedbom poglavlja o trgovini i održivom razvoju trgovinskih sporazuma EU-a; smatra da bi Unija trebala zajamčiti da se u okviru trgovinskih sporazuma i programa povlastica promiču održivi razvoj, zaštita klime i okoliša, ljudska prava, radnička prava te pravedna i etična trgovina diljem svijeta, kao i odgovornost lanaca vrijednosti;

90. podsjeća na načelo usklađenosti politika EU-a radi razvoja te posebno na članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u kojem se navodi da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”; naglašava da je važno što je više moguće smanjiti eventualne proturječnosti te stvarati sinergiju s politikom razvojne suradnje u korist zemalja u razvoju i radi povećanja djelotvornosti razvojne suradnje; ističe važnost usklađenosti politika radi razvoja u omogućavanju integriranog pristupa ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

91. snažno potiče Komisiju da strategiju dopuni odgovarajućim regionalnim i nacionalnim programima za zemlje u razvoju u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i inicijative Tim Europa, kojima bi se trebali vidljivo promicati projekti kojima se promiču reforme upravljačkih struktura i bolja provedba zakona, posebice zakona o radu, kao i održivi projekti koji pomažu u izgradnji infrastrukture za proizvodnju i distribuciju tekstila;

92. osuđuje začarani krug koji je nastao zbog učinaka klimatskih promjena koji prisiljavaju radnike u poljoprivredi da napuste svoje zemljište jer ono više nije prikladno za poljoprivredu, da se presele u industrijska središta te da potraže radna mjesta u odjevnoj industriji i drugim industrijama gdje ih se izrabljuje; podsjeća da su ti radnici migranti posebno izloženi izrabljivanju zbog nedovoljne potpore društvenih struktura i zbog općeg nedostatka socijalne infrastrukture i pravne zaštite; podsjeća da uzgajivače pamuka diljem svijeta ugrožava i sve veći broj suša i poplava; podsjeća da je pamuk posebno eklatantan primjer navedenog začaranog kruga jer njegov uzgoj podrazumijeva prekomjernu upotrebu vode, koja šteti tlu, kao i upotrebu pesticida, što štetno utječe na poljoprivrednike i okoliš;

°

° °

93. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

OBRAZLOŽENJE

Europska komisija predstavila je 30. ožujka 2022. novu Strategiju EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode[67]. U toj se strategiji utvrđuje niz mjera i vizija Komisije za taj sektor do 2030. koja uključuje sljedeće: svi tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a trajni su te ih je moguće popraviti i reciklirati, izrađeni su velikim dijelom od recikliranih vlakana, ne sadržavaju štetne tvari i pri njihovoj se proizvodnji poštuju socijalna prava i okoliš; „brza moda” izašla je iz mode i potrošači se dulje koriste visokokvalitetnim tekstilnim proizvodima čije su cijene pristupačne; isplative usluge ponovne upotrebe i popravka široko su rasprostranjene; tekstilni je sektor konkurentan, otporan i inovativan, a proizvođači preuzimaju odgovornost za svoje proizvode u cijelom lancu vrijednosti, uz dostatne kapacitete za recikliranje te uz minimalno spaljivanje i odlaganje na odlagalištima.

 

Europska potrošnja tekstila već je danas četvrta[68] po utjecaju na okoliš i klimatske promjene, iza hrane, stanovanja i mobilnosti. Tekstilni proizvodi treći su[69] po iskorištavanju vode i zemljišta i peti po potrošnji primarnih sirovina i emisijama stakleničkih plinova. Globalna tekstilna i odjevna industrija trenutačno je odgovorna za 92 milijuna tona[70] otpada godišnje. Riječ je o industriji koju u velikoj mjeri pokreću fosilna goriva. Potrošnja nafte za potrebe modne industrije u 2015. iznosila je 98 milijuna tona. Većina te nafte utrošena je na proizvodnju sintetičkih vlakana, koja imaju znatan udio u ukupnim iskorištenim materijalima. Procjenjuje se da se u oceanima već nalazi 1,4 bilijuna[71] mikrovlakana. U toj količini najveći udio od 35 %[72] otpada na pranje odjeće izrađene od sintetičkih vlakana. Svake godine u vodu dospije 552 000 tona mikrovlakana.

 

Proizvodimo više odjeće i tekstilnih proizvoda nego ikad prije. Potražnja za njima porasla je za 40 %[73] tijekom proteklih desetljeća samo u EU-u. Trošimo ih u većim količinama i češće no ikad prije. Istovremeno svoje odjevne predmete u prosjeku nosimo svega nekoliko puta. Zaboravljamo koliko je rada i resursa uloženo u njihovu proizvodnju. Više je kolekcija nego godišnjih doba, trendovi su se ubrzali, a stara se kolekcija baca i prije nego što se nova nađe u dućanima i na mrežnim stranicama. Istovremeno se svega 1 %[74] tekstilnih proizvoda reciklira.

 

Cijenu takvih praksi ne plaća samo okoliš, već i ljudi koji proizvode naše tekstilne proizvode u cijelom lancu opskrbe.

 

U toj je industriji u svijetu zaposleno 60 milijuna ljudi[75], a većina njih su žene. Plaće koje zarađuju radnici u odjevnoj industriji često su znatno niže od plaća dostatnih za život. Neplaćen prekovremeni rad, opasnosti za zdravlje, nedostatak ugovora na određeno vrijeme te psihološko i fizičko zlostavljanje tek su neki od problema prisutnih u toj industriji. Prevladavaju nesigurni uvjeti rada, kako na poljima pamuka tako i u tvornicama tekstila. Diljem svijeta žene[76] su posebno teško pogođene ekološkim katastrofama i klimatskim ekstremima. Ako se želimo uspješno nositi s najgorom krizom na svijetu, ne možemo iz tih nastojanja izostaviti polovicu svjetskog stanovništva.

 

Zbog stalnog pritiska kojim se zahtijeva snižavanje standarda zaštite okoliša i socijalnih standarda povećava se broj socijalnih nejednakosti i uništava se okoliš. Kružno gospodarstvo mora odigrati veliku ulogu u upravljanju tranzicijom prema socijalnoj, gospodarskoj i ekološkoj održivosti.

 

Izvjestiteljica smatra da bez funkcionalnog kružnog gospodarstva ne možemo postići klimatsku neutralnost i naše ciljeve u području zaštite okoliša. Stoga su nam potrebna obvezujuća pravila kojima se jamči odgovorno iskorištavanje sirovina u cijelom svijetu. EU mora biti primjer drugima i zajamčiti usklađenost tekstilnih proizvoda koji se prodaju u našim trgovinama i putem usluga informacijskog društva, poput internetskih platformi, s visokim standardima zaštite okoliša i ljudskih prava.

 

Odgovornost za održivu nabavu više ne bi trebalo prebacivati samo na potrošače i postojeći se linearni model mora ukinuti i početi zamjenjivati kružnim i dostojanstvenim modelom koji se ne oslanja na količine.

 

Za to nam je potrebno obvezujuće zakonodavstvo, budući da se zakonodavci dosad nisu previše bavili tekstilnom industrijom.

 

Izvjestiteljica stoga poziva na europsko zakonodavstvo kojim će se zajamčiti da se moda ne proizvodi pod cijenu uništavanja okoliša i ljudskih života. Novi prijedlog Uredbe o ekološkom dizajnu može u tome imati ključnu ulogu.

 

Nadalje, trebalo bi utvrditi zahtjeve kojima se sprječava uništavanje neprodane odjeće ili njezino odlaganje na odlagalištima samo zato što ta odjeća više nije u modi ili je skladište puno. Izvjestiteljica smatra da bi u EU trebalo uvoziti i na području EU-u proizvoditi isključivo tekstilne proizvode koji udovoljavaju minimalnom standardu zahtjeva održivosti. Moramo dizajnirati tekstilne proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti i reciklirati te koji su energetski učinkoviti. EU stoga mora utvrditi obvezujuće ciljeve za smanjenje ugljičnog otiska tekstilnih proizvoda. Prekomjerna potrošnja i proizvodnja jedan je od ključnih problema. Holistička strategija za održive tekstilne proizvode može biti vjerodostojna samo ako smanjimo apsolutnu količinu prirodnih resursa koji se iskorištavaju te istovremeno smanjimo količinu otpada.

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU (29.3.2023)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(2022/2171(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Christian Ehler

(*) Pridruženi odbor – članak 57. Poslovnika

 

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. naglašava važnost tekstilnog ekosustava za radna mjesta, razvoj i očuvanje znanja i vještina te kulturne baštine u Europi; ističe da je godišnji promet europskog tekstilnog sektora 2022. iznosio 147 milijardi EUR, pri čemu je uvoz iznosio 58 milijardi EUR, a izvoz 106 milijardi EUR, da je u tom sektoru zaposleno 1,3 milijuna europskih građana te da se žene nalaze na manje od 25 % vodećih pozicija u najvećim modnim poduzećima, a čine više od 70 % svih zaposlenih u tekstilnoj industriji; podsjeća da više od 99 % tekstilnog ekosustava EU-a čine mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), čije su profitne marže općenito niske; ističe da se tekstilna poduzeća iz EU-a suočavaju s intenzivnom konkurencijom iz Azije, uglavnom iz Kine[77], gdje neka tekstilna poduzeća iz EU-a eksternaliziraju svoju proizvodnju te gdje su propisi o zaštiti okoliša i socijalni propisi manje strogi ili ne postoje;

2. sa zabrinutošću napominje da se globalna proizvodnja tekstila, a posebno proizvodnja odjeće niske kvalitete koja se ne može reciklirati, znatno povećala zbog razvoja brze mode u odjevnoj industriji, što negativno utječe na prirodne resurse; naglašava da je važno tekstilnu industriju EU-a podupirati u prelasku s brze mode na održiv model proizvodnje u kojem se kombiniraju kreativni kapaciteti i proizvodni sustavi utemeljeni na kvaliteti postupaka, materijala i detalja, čime bi se znatno smanjio materijalni otpad EU-a u tekstilnoj industriji i ojačala strateška vrijednost lanca opskrbe u Uniji; nadalje, naglašava važnost razvoja i provedbe programa za podizanje razine osviještenosti potrošača o utjecaju tekstilne industrije i industrije odjeće na okoliš i klimu te osnaživanja potrošača da donose održive i pametne odluke;

3. svjestan je prijetnje koju uvoz krivotvorenih ili nesigurnih proizvoda ili proizvoda neusklađenih sa zakonodavstvom EU-a o tekstilu predstavlja europskoj industriji i održivosti; potiče Komisiju i države članice da osiguraju koordiniraniji sustav praćenja i nadzora tržišta te da povećaju sredstva i strukture za jamčenje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a, uključujući Uredbu REACH[78], kako bi se omogućili ravnopravni uvjeti za europska poduzeća; prima na znanje potencijal sklapanja novih uzajamno korisnih trgovinskih sporazuma i jačanja postojećih trgovinskih odnosa, koji mogu osigurati usklađenost tekstilnih proizvoda sa zakonodavstvom EU-a te ujedno podržati otvaranje radnih mjesta i potaknuti gospodarski razvoj u Uniji i među trgovinskim partnerima; poziva digitalne i analogne trgovine da osiguraju da su tekstilni proizvodi koje prodaju u skladu s pravom EU-a; smatra da manipulativni zeleni marketing predstavlja oblik nepoštene konkurencije u odnosu na MSP-ove koji su istinski posvećeni zelenijim proizvodnim postupcima te da osobito obmanjujuće djeluje na potrošače;

4. poziva Komisiju i države članice da ispitaju mogućnost pružanja relevantne i troškovno učinkovite potpore zemljama izvan EU-a radi dekarbonizacije tekstilnih lanaca opskrbe, što će pozitivno utjecati na europska poduzeća;

5. svjestan je regulatornog opterećenja, koje izravno i neizravno utječe na tekstilnu industriju EU-a, te zajedno s pandemijom bolesti COVID-19, ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu, porastom cijena energije i posljedicama inflacije na taj sektor, ugrožava konkurentnost poduzeća iz EU-a; u tom pogledu pozdravlja i potiče napore na nacionalnoj razini i razini EU-a da se cijene energije smanje na međunarodno konkurentnu razinu; podsjeća da je tekstilni ekosustav EU-a predvodnik u prihvaćanju održivih praksi; poziva Komisiju i države članice da provode regulativu kojom se izbjegava nepotrebno opterećenje, olakšavaju održivi poslovni modeli i poboljšava konkurentnost tog sektora jer velik broj obveza drastično povećava troškove i papirologiju, posebno za MSP-ove;

6. ističe da MSP-ovima u tekstilnom ekosustavu treba pružiti potporu u napuštanju linearnih poslovnih modela i neodrživih praksi; stoga poziva na stvaranje mreže regionalnih i nacionalnih središta za održivost i inovacije u tekstilnom sektoru koji bi poduzećima, osobito MSP-ovima, pomagali da provedu dvostruku digitalnu i zelenu tranziciju; napominje da bi dobra prilika za to mogle biti Europska poduzetnička mreža i europski centri za digitalne inovacije; poziva na donošenje jednostavnih smjernica za pristup financijskim sredstvima te na pojednostavljenje administrativnih postupaka kojima bi se MSP-ovima omogućilo da preobraze svoj sektor, što bi obuhvaćalo namjenske poticaje, vremenski raspored, dostupnost namjenskog osposobljavanja i pakete instrumenata za MSP-ove u cilju ublažavanja složenosti;

7. poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenost mjera politike koje čine dio strategije EU-a za tekstil i plana tranzicije kako bi se izradio predvidljiv i usklađen pravni okvir u skladu sa zakonodavstvom EU-a i ciljevima zelenog plana EU-a, osobito u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn tekstila, te da se poduzećima omogući dovoljno prijelazno razdoblje; nadalje, potiče Komisiju i države članice da osiguraju usklađivanje nacionalnih politika na razini EU-a kako bi se zajamčile pravna sigurnost i predvidljivost te izbjegla rascjepkanost jedinstvenog tržišta EU-a i birokratska opterećenja za poslovne subjekte, posebno MSP-ove; naglašava da mjere politike moraju biti valjano opravdane primjerima pozitivnih učinaka na okoliš;

8. podsjeća da treba olakšati sektorske dijaloge kako bi se povećao sektorski angažman tekstilne industrije u prelasku na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo te uviđa da je plan tranzicije važan element za odgovarajuću preobrazbu tekstilnog ekosustava u Europi; žali zbog činjenice da su Komisiji bile potrebne gotovo dvije godine nakon ažuriranja industrijske strategije EU-a da izradi plan tranzicije za tekstilni ekosustav; naglašava da je iznimno važno brzo dovršiti i provesti mjere potpore za poduzeća kako bi bila moguća održiva tranzicija i prilagodba zakonodavnim zahtjevima uz istodobno smanjenje ekološkog otiska s pomoću izvedivih i predvidljivih ciljeva; naglašava da mjere poduzete u skladu s planom tranzicije trebaju biti potpuno usklađene s industrijskom strategijom EU-a, zakonodavnim aktivnostima predviđenima u strategiji EU-a za tekstil te ciljevima otvorene strateške autonomije i europskog zelenog plana;

9. poziva Komisiju, države članice i dionike iz te industrije da u pogledu tranzicije ekosustava tekstila prate vodeća načela inicijative novog europskog Bauhausa u pogledu održivosti, uključivosti i estetike jer spoj kreativnosti, umjetnosti i znanosti može pomoći u postizanju pozitivnog učinka; ističe prednosti europskog kreativnog sektora, koji može utjecati na preferencije i navike potrošača i time olakšati održivu tranziciju tekstilne industrije u Europi i svijetu;

10. podsjeća da prelazak tekstilnog ekosustava na kružno gospodarstvo ujedno predstavlja znatan potencijal za otvaranje novih zelenih radnih mjesta; potiče Komisiju i države članice da olakšaju pristup inovativnim obrazovnim kurikulumima za razvoj relevantnih vještina te za usavršavanje i prekvalifikaciju trenutačne radne snage, među ostalim za nužnu digitalnu tranziciju tekstilne industrije, posebno za MSP-ove kojima često nedostaju kvalificirani zaposlenici; ističe da je potrebno povećati privlačnost i izglede za zapošljavanje mladih stručnjaka u tekstilnom ekosustavu; nadalje, poziva Komisiju i države članice da puno pažnje posvete spajanju umjetničkog i tehnološkog osposobljavanja radnika u tekstilnom ekosustavu, čime će se iskoristiti sinergije između kreativnih i tehnoloških vještina, kako bi se stalno promicala mobilnost stručne radne snage unutar Europe te očuvali europsko znanje i vještine i kulturna baština vještine izrade tekstila; poziva poslodavce u tekstilnoj industriji da poduzmu korake kako bi osigurali zastupljenost žena na upravljačkim i rukovodećim položajima te na razini srednjeg rukovodstva;

11. svjestan je da je potrebno postići potpuno kružan poslovni model za tekstilna poduzeća kao i izazova koje to predstavlja, posebno zbog trenutačnih tehnoloških i fizičkih ograničenja u proizvodnji, recikliranju, odvajanju i prikupljanju, upotrebi kemikalija, nedostatku kružnog dizajna, manjkavosti u digitalizaciji te potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom radne snage; napominje da su potrebna namjenska financijska sredstva, smisleni pokazatelji te ekonomski i pravni poticaji kako bi taj sektor postao istinski održiv i otporan te kako bi se zaštitila tekstilna industrija i radna mjesta koja ona pruža u Europi;

12. pozdravlja proširenje Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode[79] na robu koja ne koristi energiju, uključujući tekstil; ističe činjenicu da u fazi dizajniranja tekstilnih proizvoda postoji velik potencijal da tekstili budu više kružni i održivi; potiče Komisiju da se savjetuje s istraživačkim institucijama i relevantnim dionicima prije nego što odredi jasne, izvedive i predvidljive ciljeve i metriku u delegiranim aktima o ekološkom dizajnu za različite kategorije tekstilnih proizvoda koristeći pristup koji se temelji na riziku i životnom ciklusu proizvoda, vodeći računa o zakonima fizike; naglašava da je Uredbu o ekološkom dizajnu potrebno početi primjenjivati na tekstil koji ima najveći utjecaj na okoliš i za koji je tu uredbu najlakše provesti te da je potrebno uzeti u obzir brojne razlike unutar tekstilne industrije, u kojoj je nekoliko sektora već razvilo proizvode koji su osmišljeni tako da budu trajniji i da se mogu popraviti; nadalje, poziva na prijelazno razdoblje kako bi se omogućilo usklađivanje tog ekosustava s novim zahtjevima za ekološki dizajn proizvoda;

13. potvrđuje da je potrebna velika količina ulaganja za digitalizaciju tekstilnog ekosustava i stoga poziva Komisiju, države članice i regije da intenziviraju svoje aktivnosti financiranja u tu svrhu; potvrđuje da su pristup podacima, dijeljenje i obrada podataka o tekstilnom ekosustavu ključni za njegovu digitalnu tranziciju; pozdravlja digitalnu putovnicu za proizvode kao presudan alat za kružnost te ulogu koju ta digitalna putovnica može imati u omogućavanju novih održivih poslovnih modela za tekstilne proizvode tako što će se u cijelom lancu opskrbe povećati dostupnost i transparentnost podataka; uvjeren je da digitalna putovnica za proizvode može stvoriti poslovne prilike za komercijalizaciju i osnaživanje potrošača omogućivanjem lakših održivih i kružnih odabira zahvaljujući koristima koje donosi u pogledu transparentnosti, razumijevanja ponašanja potrošača, zahtjeva u pogledu lanca opskrbe te ekoloških i socijalnih informacija, sljedivosti, smanjenja otpada i pravilne obrade tekstila za recikliranje, ponovne upotrebe i popravka, uzimajući u obzir da bi se prava pristupa trebala razlikovati za različite kategorije korisnika podataka; naglašava da se informacije i osobito zahtjevi u pogledu učinkovitosti za svaki proizvod trebaju temeljiti na usklađenoj i standardiziranoj metodologiji te da ih je potrebno pažljivo prilagoditi kako bi se osigurala tehnička i ekonomska izvedivost, među ostalim u vezi s aspektima kao što su funkcionalnost, skalabilnost i konkurentnost europskih poduzeća te cjenovna pristupačnost za potrošače; stoga poziva na to da se hitno pokrene pilot-projekt, koji će se financirati u okviru programa Obzor Europa, u okviru kojega će se utvrditi temeljni kriteriji i infrastrukturne potrebe za digitalnu putovnicu za proizvode;

14. ističe da informacije sadržane u digitalnoj putovnici za proizvode moraju biti relevantne, točne i ažurirane te da im nadležna tijela, potrošači i dionici u lancu opskrbe moraju moći lako pristupiti i lako ih koristiti; ističe da je važno da zahtjevi za dosljedne informacije o tekstilnim proizvodima budu usklađeni s funkcionalnostima i odgovornostima digitalne putovnice za proizvode, u skladu s obvezama zaštite podataka, poslovnim tajnama i pravima intelektualnog vlasništva; preporučuje da bi proizvodi osnovne informacije trebali sadržavati u digitalnom obliku, koji je dostupan, na primjer, putem QR koda, te istodobno u analognom obliku kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke i u industrijske svrhe; poziva Komisiju da iskoristi pilot-projekt za postupno uvođenje digitalne putovnice za proizvode te da odredi provedbeno razdoblje za MSP-ove, a osobito mikropoduzeća, na temelju lekcija naučenih iz pilot-projekta te s obzirom na njihove kapacitete, i da ih podrži u cilju potpune usklađenosti s uredbom; nadalje, poziva Komisiju da uvođenje digitalne putovnice za proizvode temelji na postojećim bazama podataka, podatkovnoj infrastrukturi, podatkovnim standardima i najboljim praksama razmjene podataka kako bi se izbjeglo udvostručavanje podataka i nepotrebno administrativno opterećenje; podsjeća na to da i dalje nema odgovora na pitanja koja se tiču pouzdanosti i provjerljivosti podataka, pravne odgovornosti za objavljene podatke te pristupa podacima od strane poduzeća u cjelokupnom lancu opskrbe te da Komisija i države članice trebaju na njih pružiti primjerene odgovore prije uvođenja digitalne putovnice za proizvode;

15. pozdravlja planiranu reviziju Uredbe o označivanju tekstila[80] i Uredbe o znaku za okoliš[81] kao priliku da se označivanjem izbjegne praksa manipulativnog zelenog marketinga i da se usklade kriteriji za obvezno označivanje tekstilnih proizvoda diljem EU-a; prepoznaje neiskorišteni potencijal javne nabave u podupiranju kružnih modela i poduzeća s održivim proizvodnim procesima u okviru moguće revizije oznake „proizvedeno u Europi”; ističe činjenicu da se sva pravila o označivanju tekstilnih proizvoda, i na fizičkim i na digitalnim etiketama te u svim područjima označivanja, među ostalim u svrhu održivosti i kružnosti, uvode kako bi se osigurala pravna jasnoća, manji troškovi usklađivanja za poduzeća, osobito MSP-ove, te da su te informacije lako dostupne, čitljive i usporedive za potrošače i relevantna poduzeća i da su razvijene koristeći pristup koji se temelji na dokazima kako bi se zajamčili mjerljivi pozitivni učinci; napominje da bi se za te digitalne oznake mogla iskoristiti tehnička rješenja koja nudi digitalna putovnica za proizvode; poziva Komisiju da dodatno pojasni i pojednostavi postupak klasifikacije prilikom podnošenja zahtjeva za nova imena sirovinskog sastava novih i posebnih materijala;

16. ističe da je potrebno smanjiti ugljični otisak tekstilnog sektora, i to poglavito ulaganjem u tehnologije smanjenja stakleničkih plinova i istraživanjem u tom području; čvrsto vjeruje da pod hitno riješiti pitanje svjetske potrošnje vode u proizvodnji tekstila treba; poziva Komisiju da postavi ciljeve za smanjenje vodenog otiska tekstilne industrije, poticanje razvoja postupaka koji zahtijevaju manje energije i vode te izbjegavanje upotrebe i ispuštanja štetnih tvari; ističe važnost istraživanja i inovacija, posebno u pogledu novih oblika reciklabilnih vlakana za koja je potrebno manje vode, te razvoja alternativa uobičajenoj upotrebi kemikalija, ponovne upotrebe vode zahvaljujući razvoju tehnologija za obradu otpadnih voda te smanjenja potrošnje energije i vode u proizvodnom postupku;

17. pozdravlja namjeru Komisije da ostvari cilj da tekstilni proizvodi do 2030. budu bez najopasnijih kemikalija te njezinu predanost rješavanju problema prisutnosti opasnih tvari koje se koriste u tekstilnim proizvodima i proizvodnim procesima; žali zbog činjenice da prisutnost opasnih kemikalija u tekstilnim proizvodima često otežava mogućnost njihove ponovne upotrebe i recikliranja[82]; stoga podržava uvođenje tehnički izvedivih ciljeva za smanjenje opasnih kemikalija u tekstilnim proizvodima i njihovu otpadu te potpunu sljedivost i navođenje kemikalija koje se upotrebljavaju u proizvodnim procesima, koristeći prednosti digitalne putovnice za proizvode, kako bi se od samog njihova početka omogućilo čisto recikliranje tekstila; ističe da treba pružati stalnu potporu istraživanju i financiranju sprečavanja onečišćenja mikroplastikom koje uzrokuju sintetički tekstili i ispuštanje mikrovlakana; poziva Komisiju da riješi to pitanje u svom planiranom prijedlogu mjera za smanjenje ispuštanja mikroplastike u okoliš; poziva na inovacije kako bi se s pomoću prikladnih tehničkih rješenja spriječilo ispuštanje mikrovlakana i mikroplastike u okoliš u svakoj fazi životnog ciklusa proizvoda;

18. ističe poslovne mogućnosti i alternativne poslovne modele za ponovnu upotrebu i popravak te njihov doprinos održivijem i kružnijem tekstilnom ekosustavu, kao i potencijal za otvaranje radnih mjesta razvojem sektora ponovne upotrebe i recikliranja u Uniji; u tom pogledu poziva na to da se uvedu poticaji za potporu sektorima ponovne upotrebe i iznajmljivanja, kao i poduzećima usmjerenima na produljenje životnog vijeka odjeće; naglašava važnost recikliranja u kontekstu kružnosti i smanjenja otpada te kao izvora sirovina za proizvodnju tekstila u Europi; u tom pogledu prima na znanje činjenicu da zakoni fizike onemogućuju postizanje 100 % recikliranja i kružnosti postojećih vlakana; ističe činjenicu da čistoća sirovina za tkanine također utječe na učinkovitost i ekonomsku izvedivost postupka recikliranja te da bi se smanjenjem sastava miješanih materijala povećala mogućnost recikliranja u Europi; ističe da je potrebno stvoriti snažne poticaje za recikliranje i na strani proizvodnje i na strani potražnje te stvoriti stabilno i otvoreno tržište za subjekte koji recikliraju i za reciklirane proizvode; potiče korištenje recikliranih sirovina te ističe da je potrebno konkurentno europsko sekundarno tržište za sirovine koje bi proizvođačima omogućilo da počnu u većoj mjeri koristiti reciklirane materijale u svojim proizvodima; podsjeća na to da su za stvaranje europske industrije recikliranja potrebna ulaganja u pogledu zahtjeva za prikupljanje, sortiranje, obradu i otpremu otpada u cjelokupnom lancu vrijednosti; poziva države članice da povećaju ulaganja u tehnologije recikliranja, uključujući širu primjenu postojećih postrojenja za recikliranje, a osobito ulaganja u tehnologije mehaničkog i kemijskog recikliranja; stoga poziva na to da se europsko financiranje usmjeri na razvoj tehnologija za recikliranje koje su spremne za tržište;

19. naglašava važnost usklađenih kriterija za prestanak statusa otpada i definicije otpada za tekstil kako bi se osigurao pomak prema višim stopama recikliranih materijala za tekstilne proizvode; poziva na to da se uklone eventualne prepreke oporabi otpadnog materijala koji se više ne može upotrebljavati u tekstilnom sektoru te da se uvedu inovacije za njegovu moguću upotrebu u drugim sektorima; poziva Komisiju i države članice da tekstilni otpad smatraju sirovinom u proizvodnji tekstila kako bi otpad, nakon što prođe odgovarajući postupak oporabe, dobio na vrijednosti; podsjeća na obvezu država članica da od 1. siječnja 2025. raspolažu infrastrukturom za zasebno prikupljanje tekstila; naglašava da je i na razini EU-a i na nacionalnoj razini hitno potrebno usmjeriti sredstva u istraživanje, inovacije i povećanje infrastrukture za visokokvalitetno ručno i automatsko razvrstavanje tekstila kako bi industrija bila spremna iskoristiti prikupljeni otpad recikliranjem, ponovnom upotrebom ili popravkom te kako bi se osiguralo ekološki prihvatljivo upravljanje prikupljenim tekstilom; s obzirom na niske stope prikupljanja, poziva na uvođenje poticaja za potrošače kako bi se povećala stopa prikupljanja tekstila, među ostalim za ponovnu upotrebu u socijalne svrhe; potiče Komisiju da prati države članice koje prije 1. siječnja 2025. uvedu odvojeno prikupljanje kako bi prikupila najbolje prakse i utvrdila potencijalne probleme povezane s usklađivanjem praksi sortiranja i prikupljanja na razini EU-a;

20. naglašava činjenicu da bi mjere poduzete u okviru strategije EU-a za tekstil trebale prvenstveno biti usmjerene na digitalne inovacije, postupno ukidanje vlakana koja se ne mogu reciklirati i razvoj novih vrsta vlakana s manjim utjecajem na okoliš; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama, industrijom i istraživačkim institucijama potiče i financira istraživanja o izradi tekstilnih proizvoda bez opasnih tvari i o zamjeni vlakana onima koja su trajnija, mogu se više puta upotrebljavati, reciklirati i popravljati; naglašava da je potrebno pronaći rješenja koja nadilaze postojeća vlakna i tekstile kako bi se intenziviralo istraživanje i inovacije u cilju izuma novih sirovina u svrhu smanjenja ugljičnog otiska tekstilne proizvodnje i smanjenja ovisnosti o zemljištu, vodi i nafti u tekstilnom ekosustavu; napominje da će nove vrste vlakana i tekstila u kombinaciji s digitalnim rješenjima moći poboljšati živote građana, primjerice pružanjem zdravstvenih informacija korisniku proizvoda, uz poštovanje privatnosti; naglašava činjenicu da su umjetna vlakna i dalje ključna u proizvodnji tehničkog tekstila kao i u brojnim drugim tekstilnim kategorijama; ističe da su potrebna istraživanja i inovacije u pogledu umjetnih vlakana, kako bioloških tako i sintetičkih, kao što su recikliranje otpada za dobivanje vlakana, recikliranje vlakana kako bi se dobila jednakovrijedna vlakna te prenamjena plastike iz resursa radi stvaranja novih tekstila;

21. naglašava da su istraživanje i inovacije ključni za jačanje konkurentnosti vodećeg položaja tekstilne industrije EU-a u inovacijama, posebno kad je riječ o održivim proizvodnim procesima, biorazgradivim i održivim vlaknima kao što su vlakna na biološkoj osnovi, biološkim rješenjima koja će se upotrebljavati u cijelom vrijednosnom lancu tekstila, za razvoj i primjenu kružne i sigurne proizvodnje, visokokvalitetnih tehnologija za automatsko razvrstavanje prema sastavu i tehnologija recikliranja te iskorištavanje mogućnosti koje nudi digitalizacija, primjerice u vezi s pametnim tkaninama te interoperabilnom i standardiziranom digitalnom putovnicom za proizvode prilagođenom MSP-ovima; potiče države članice, regije i upravljačka tijela da koriste europske strukturne fondove te Instrument za oporavak i otpornost kako bi iskoristili potencijal europske tekstilne industrije za inovativna rješenja s ciljem daljnje digitalizacije i dekarbonizacije tog sektora, pružanja podrške MSP-ovima i inicijativama za usavršavanje i prekvalifikaciju; stoga poziva na razvoj europskih središta za tekstil, koja bi povezivala inovativne istraživačke centre s postrojenjima za prikupljanje, sortiranje, recikliranje i odlaganje, čime bi se otpad pretvarao u vrijednost i otvorila nova radna mjesta u središtima za tekstilnu proizvodnju; poziva Komisiju da pokrene namjenski industrijski savez EU-a;

22. podsjeća da postoji nekoliko mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, kao što su 2. klaster programa Obzor Europa ili Europsko vijeće za inovacije (EIC); poziva na uspostavu programa EU-a za istraživanje i inovacije usklađenog s planom tranzicije za tekstilni ekosustav; naglašava da je u okviru programa EU-a za istraživanja i inovacije potrebno razmotriti cjelokupni lanac vrijednosti za kružnost u tekstilnom ekosustavu; u tom pogledu poziva na namjensko partnerstvo za zajedničke programe na razini EU-a kako bi se povećala konkurentnost Europske unije u području inovativnih i održivih tekstilnih proizvoda; naglašava da bi takvo partnerstvo trebalo objediniti i ubrzati istraživanje, inovacije, pilot-testiranja, demonstracijske i obrazovne aktivnosti u četiri strateška područja, a to su kružno, odgovorno i biološko gospodarstvo, digitalna proizvodnja i lanci opskrbe, pametni materijali i proizvodi visoke učinkovitosti te napredne digitalne i zelenije vještine; naglašava da bi budući programi rada Obzora Europa trebali odražavati ciljeve kružnosti i održivosti kako je utvrđeno u strategiji EU-a za tekstil i odgovarajućem programu EU-a za istraživanje i inovacije u području tekstila; nadalje ističe da bi se povezani pozivi trebali temeljiti na strukturnom angažmanu dionika u cijelom ekosustavu uz istodobno poticanje tekstilnog sektora i sektora digitalne tehnologije da razviju puni digitalni potencijal tekstilne industrije; naglašava vodeću ulogu koju bi u tom procesu trebali imati Europski institut za inovacije i tehnologiju te zajednice znanja i inovacija (kultura i kreativnost[83] te proizvodnja[84]); smatra da potencijal tekstilnog ekosustava za inovacije i poduzetništvo još nije odgovarajuće prepoznat u inovacijskoj zajednici te poziva Komisiju da imenuje voditelja programa EIC-a za inovativne, pametne i održive tkanine te da identificira konkretne izazove EIC-ovog akceleratora.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	64 2 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Matteo Adinolfi, Nicola Beer, François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Paolo Borchia, Marc Botenga, Markus Buchheit, Martin Buschmann, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Ignazio Corrao, Beatrice Covassi, Ciarán Cuffe, Josianne Cutajar, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Christian Ehler, Valter Flego, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Bart Groothuis, Christophe Grudler, Robert Hajšel, Romana Jerković, Seán Kelly, Izabela-Helena Kloc, Łukasz Kohut, Andrius Kubilius, Marisa Matias, Dan Nica, Angelika Niebler, Niklas Nienaß, Johan Nissinen, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen, Markus Pieper, Maria Spyraki, Beata Szydło, Riho Terras, Patrizia Toia, Marie Toussaint, Isabella Tovaglieri, Henna Virkkunen, Pernille Weiss, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Alex Agius Saliba, Rasmus Andresen, Tiziana Beghin, Franc Bogovič, Jakop G. Dalunde, Pietro Fiocchi, Klemen Grošelj, Martin Hojsík, Marina Kaljurand, Dace Melbārde, Rob Rooken, Bronis Ropė, Ernő Schaller-Baross, Jordi Solé, Susana Solís Pérez
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Sven Simon

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

64	+
ECR	Pietro Fiocchi, Izabela-Helena Kloc, Beata Szydło
ID	Matteo Adinolfi, Paolo Borchia, Markus Buchheit, Isabella Tovaglieri
NI	Tiziana Beghin, Martin Buschmann, Ernő Schaller-Baross
PPE	François-Xavier Bellamy, Hildegard Bentele, Tom Berendsen, Vasile Blaga, Franc Bogovič, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Maria da Graça Carvalho, Christian Ehler, Seán Kelly, Andrius Kubilius, Dace Melbārde, Angelika Niebler, Markus Pieper, Sven Simon, Maria Spyraki, Riho Terras, Henna Virkkunen, Pernille Weiss
Renew	Nicola Beer, Nicola Danti, Martina Dlabajová, Valter Flego, Bart Groothuis, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Martin Hojsík, Mauri Pekkarinen, Morten Petersen, Susana Solís Pérez
S&D	Alex Agius Saliba, Beatrice Covassi, Josianne Cutajar, Niels Fuglsang, Lina Gálvez Muñoz, Jens Geier, Nicolás González Casares, Robert Hajšel, Romana Jerković, Marina Kaljurand, Łukasz Kohut, Dan Nica, Patrizia Toia, Carlos Zorrinho
The Left	Marc Botenga, Marisa Matias
Verts/ALE	Rasmus Andresen, Ignazio Corrao, Ciarán Cuffe, Jakop G. Dalunde, Niklas Nienaß, Bronis Ropė, Jordi Solé, Marie Toussaint

 

2	-
ECR	Johan Nissinen, Rob Rooken

 

0	0

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ (2.3.2023)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(2022/2171(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marlene Mortler

 

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je sektor tekstila, odjeće, kože i obuće jedan od najvećih sektora u svjetskom gospodarstvu, u kojem većinu radnika čine žene; budući da ga obilježavaju loši radni uvjeti i kršenja prava radnika, među ostalim u pogledu uvjeta i prava poljoprivrednika koji uzgajaju poljoprivredne vlaknaste usjeve kao što je pamuk;

B. budući da je lanac vrijednosti u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće sve više usmjeren na kupca, što je dovelo do niskih cijena, povećanog vremenskog pritiska i loših uvjeta plaćanja; budući da ti uvjeti u kojima postoji neravnoteža tržišne moći između dobavljača i globalnih kupaca uzrokuju i povećavaju rizik od kršenja radničkih prava u tvornicama za proizvodnju tekstila, odjeće, kože i obuće;

C. budući da proizvodnja i potrošnja tekstila imaju ozbiljan utjecaj i na okoliš, u smislu emisija stakleničkih plinova, kemijskog onečišćenja, korištenja resursa i količine tekstilnog otpada koji se šalje na odlagališta;

D. budući da se otprilike 60 % sve odjeće proizvedene u Bangladešu uvozi u EU; budući da je cilj Pakta o održivosti za Bangladeš (2013.) promicati kontinuirano poboljšanje radničkih prava i sigurnosti tvornica u sektoru konfekcijske odjeće; budući da su Paktom o održivosti postignuta vidljiva poboljšanja u pogledu sigurnosti zgrada i zaštite na radu, ali da se on nije pokazao kao učinkovit alat za promicanje prava radnika;

E. budući da EU ima ključnu ulogu kao proizvođač, ulagač, kupac/uvoznik, trgovac na malo i potrošač u lancima vrijednosti u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće te stoga ima znatan utjecaj na ublažavanje negativnih utjecaja industrije u tom sektoru na društvo i okoliš;

1. pozdravlja prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda i posebno pozdravlja strategiju EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode kao korak naprijed u prevladavanju izazova povezanih s proizvodnjom tekstila i odjeće, neodrživim obrascima potrošnje, otpadom i takozvanim manipulativnim zelenim marketingom; poziva Komisiju da objavi zakonodavni prijedlog o dokazivanju tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i podsjeća da bi tvrdnje o održivosti na jedinstvenom tržištu EU-a trebale biti jasne, relevantne i potkrijepljene dokazima; naglašava da bi mjere koje će se donijeti nakon predstavljanja strategije EU-a trebale biti u potpunosti usklađene s ciljevima Unije koji se odnose na klimu i okoliš, a posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. te zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti; pozdravlja daljnje napore EU-a da ispuni svoje obveze u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030., posebno cilja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja) i cilja br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast), uzimajući pritom u obzir administrativno i financijsko opterećenje koje ti napori stvaraju za poduzeća; snažno potiče promicanje tog pristupa na međunarodnoj razini, među ostalim jačanjem suradnje s partnerskim zemljama u razvoju kako bi se ograničili negativni učinci globalne tekstilne industrije na klimatske promjene i bioraznolikost, ali i poboljšali radni i socijalni uvjeti u tom konkretnom tržišnom sektoru;

2. osuđuje začarani krug koji je nastao zbog učinaka klimatskih promjena koji prisiljavaju radnike u poljoprivredi da napuste svoje zemljište jer ono više nije prikladno za poljoprivredu i odu u industrijska središta u potrazi za radnim mjestima u odjevnoj industriji i drugim industrijama gdje ih se izrabljuje; podsjeća da su ti radnici migranti posebno izloženi izrabljivanju zbog nedovoljne potpore društvenih struktura i zbog općeg nedostatka socijalne infrastrukture i pravne zaštite; podsjeća da uzgajivače pamuka diljem svijeta ugrožava i sve veći broj suša i poplava; podsjeća da je pamuk posebno izražen primjer navedenog začaranog kruga jer njegov uzgoj šteti tlu zbog prekomjerne upotrebe vode, ali ujedno nosi negativne posljedice i za poljoprivrednike i za okoliš zbog upotrebe pesticida;

3. podsjeća na načelo usklađenosti politika EU-a radi razvoja te posebno na članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u kojem se navodi se da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”; naglašava da je važno što je više moguće smanjiti eventualne proturječnosti te stvarati sinergiju s politikom razvojne suradnje u korist zemalja u razvoju i radi povećanja djelotvornosti razvojne suradnje; ističe važnost usklađenosti politika radi razvoja u omogućavanju integriranog pristupa ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

4. ističe da se proizvodnja tekstila i odjeće često odvija izvan EU-a i da se većina tekstila i odjeće kojima se trguje u EU-u uvozi iz zemalja u razvoju, čime se stvaraju rizici za okoliš te radnička i ljudska prava koje je potrebno prepoznati i ukloniti; poziva Komisiju da osigura jednake uvjete za proizvode proizvedene u Uniji i one koji se izvoze ili uvoze kako bi se promicali zeleni i pravedni lanci vrijednosti u prekograničnim područjima i na drugim kontinentima; naglašava da je za prelazak na održivu i kružnu proizvodnju tekstila i odjeće potreban holistički pristup i ulaganja u cijelom lancu vrijednosti tekstila kako bi se stvorile prilike za lokalne djelatnosti visoke vrijednosti u okviru kružnog gospodarstva; naglašava da se tržišna moć EU-a mora iskoristiti za poticanje održivih proizvodnih praksi u industriji tekstila i odjeće, među ostalim provedbom, praćenjem i evaluacijom Pakta o održivosti kao alata za promicanje prava radnika; podsjeća na potrebu za promicanjem načela kružnosti i provedbom pristupa kojim se u obzir uzima cijeli životni ciklus, vodeći računa o cijelom lancu vrijednosti, uz osiguravanje sljedivosti i potporu proizvodnji inovativnih tekstilnih proizvoda koji su trajniji i koji se mogu ponovno koristiti, popraviti i reciklirati te koji su energetski učinkoviti; podupire mjere usmjerene na rješavanje problema manipulativnog zelenog marketinga i informiranje javnosti o posljedicama „brze mode” i ponašanja potrošača na planet;

5. naglašava da su lanci vrijednosti u sektoru tekstila i odjeće često prožeti socijalnim i ekološkim rizicima koji utječu na poduzeća i dionike duž čitavog lanca vrijednosti, uključujući poljoprivrednike, proizvođače i radnike; pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje kao važan korak u rješavanju specifičnih problema u sektoru tekstila; naglašava da samo zakonodavstvo o dužnoj pažnji nije dovoljno da bi se izbjegli negativni utjecaji na okoliš i društvo u zemljama dobavljačima; poziva Komisiju da pruži dodatnu potporu partnerskim zemljama, posebno lokalnim akterima; podsjeća da je cilj prijedloga Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje poticati održivo i odgovorno korporativno ponašanje u globalnim lancima vrijednosti kao sredstva za zaštitu ljudskih prava i okoliša; ističe da prema Međunarodnoj organizaciji rada trenutačna neravnoteža moći između kupaca odjeće i njihovih dobavljača (koja se očituje u izmjenama dizajna ili promjenama vremena isporuke u posljednji trenutak, jednostranim izmjenama ugovora, neprihvatljivim praksama nabave i otkazivanju narudžbi u posljednji trenutak) dovodi do prekomjerne proizvodnje, rasipanja prirodnih resursa i izrabljivanja radnika u toj industriji, čime se povećava rizik od kršenja radničkih i ljudskih prava; naglašava da je potrebno riješiti problem nepoštenih trgovačkih praksi u sektoru tekstila i odjeće zauzimanjem regulatornog pristupa, među ostalim zabranom nepoštenih trgovačkih praksi za poduzeća koja djeluju na jedinstvenom tržištu EU-a izmjenama postojećeg zakonodavstva;

6. podsjeća na često prisvajanje autohtonih zanata, što je povezano sa strukturnim rasizmom, koji se često koriste za odjeću za masovnu potrošnju; podsjeća da su tradicionalni zanati i obrtnici žrtve jer su pripadnici lokalne zajednice prisiljeni raditi na slabo plaćenim radnim mjestima u odjevnoj industriji[85];

7. ističe da se tekstil i odjeća iz Europe često izvoze u zemlje u razvoju i tamo odlažu; naglašava da se ovom štetnom praksom problemi u vezi s okolišem koji proizlaze iz odlaganja tekstila i odjeće zbog prekomjerne proizvodnje i potrošnje prebacuju na zemlje u razvoju; preporučuje da se uspostavi odgovarajuća kružnost kako bi se izbjegle takve vrste štetnih praksi; nadalje preporučuje da se u Europi povećaju kapaciteti za popravak i ponovnu upotrebu tekstila i odjeće; naglašava potrebu da se podupru i ulaganja u recikliranje/popravak infrastrukture u zemljama u razvoju te da se unaprijede njihovi kapaciteti za recikliranje i popravak odjeće; apelira na EU i njegove države članice da temeljito preispitaju linearnu narav tekstilne industrije kako bi se smanjila potrošnja resursa kao što je voda i smanjilo onečišćenje i otpad, posebno poboljšanjem prerade na kraju životnog vijeka kako bi se riješio golem problem tona mikroplastike koje se ispuštaju svake godine i koje zagađuju naše vode, mora, kopno i zrak te ugrožavaju naše ekosustave; isto tako apelira na EU i njegove države članice da upotrebljavaju neopasne tvari, da otvaraju dostojanstvena radna mjesta u sektorima popravka, recikliranja i servisiranja te da rade na djelotvornom smanjenju prekomjerne proizvodnje, posebno u cilju poštovanja okolišnih i radnih standarda u trećim zemljama; poziva EU da uspostavi djelotvoran mehanizam kontrole izvoza rabljenih tekstilnih proizvoda kako bi se spriječile nezakonite pošiljke u treće zemlje te da utvrdi kriterije EU-a za označivanje tokova otpada kao rabljene robe kako bi se spriječilo zaobilaženje kontrola;

8. podsjeća na to da će od 1. siječnja 2025. u EU-u biti obvezno odvojeno prikupljanje tekstila; naglašava da bi u okviru preispitivanja Okvirne direktive o otpadu koje je planirano za 2024. trebalo uzeti u obzir posebne zasebne ciljne vrijednosti za sprečavanje nastanka tekstilnog otpada, ponovnu upotrebu tekstila, pripremu za ponovnu upotrebu i recikliranje; naglašava da je snažno promicanje sektora ponovne upotrebe proizvoda neophodno kako bi se potrošačima pružile cjenovno pristupačne i održive odjevne opcije, što je pak ključan čimbenik za rješavanje problema „brze mode”;

9. naglašava da je potrebno pojačati potragu za inovativnim rješenjima (kao što su strojevi, oprema i digitalne platforme) za razvrstavanje i ponovnu upotrebu prikupljenog tekstilnog otpada te gospodarenje njime sve do faze recikliranja;

10. naglašava da su radni uvjeti u tekstilnoj industriji u zemljama u razvoju često ispod standarda i da imaju izravan negativan učinak na životni standard radnika zbog, među ostalim, niskih plaća, loših radnih uvjeta, neodgovarajućih sigurnosnih standarda, kršenja prava radnika, dugog radnog vremena, ograničenja slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, štetnih praksi kao što su upotreba opasnih kemikalija ili drugih tvari opasnih za zdravlje, rodno uvjetovanog nasilja te psihičkog i fizičkog zlostavljanja; podsjeća da se kršenja ljudskih prava povezana s lancima vrijednosti u sektoru tekstila i odjeće, koja se događaju u zemljama proizvođačima, često mogu pripisati slabim zakonima ili slaboj provedbi postojećih zakona; naglašava da se u slučaju kršenja prava radnici suočavaju s brojnim preprekama u pristupu naknadama ili dobivanju odštete za takvu štetu; podsjeća na važnost postizanja cilja održivog razvoja br. 5 o rodnoj ravnopravnosti u predmetnom sektoru, s obzirom na to da se procjenjuje da 75 % zaposlenika u odjevnoj industriji čine žene koje su socijalno i gospodarski u još ranjivijem položaju; podsjeća da su žene posebno teško pogođene siromaštvom, gospodarskim krizama, nasiljem, ekološkim katastrofama i ekstremnim klimatskim pojavama; osuđuje razliku u plaćama između spolova i nedovoljan broj žena na višim rukovodećim položajima u sektoru tekstila i odjeće diljem svijeta; osuđuje daljnje postojanje dječjeg rada i nezakonitog rada migranata, prisilni rad i korupciju u toj industriji; u tom pogledu ističe potrebu da EU promiče ratifikaciju svih konvencija Međunarodne organizacije rada koje su relevantne za tekstilnu industriju u partnerskim zemljama; ponovno ističe odgovornost EU-a da osmisli partnerstva s lokalnim akterima kojima se promiču ljudska prava, demokratski procesi, dobro upravljanje, rodna ravnopravnost i održivost u sektoru tekstila;

11. podsjeća da se globalna proizvodnja tekstila u razdoblju od 2000. do 2015. gotovo udvostručila, kao i da se diljem svijeta u nove proizvode reciklira manje od 1 % svih tekstilnih proizvoda; ističe da oko dvije trećine prometa u tom sektoru u državama članicama potječe od uvezenih tekstilnih proizvoda i odjeće i da se znatan dio tih proizvoda koji ostvaruju promet uvozi iz zemalja u razvoju kao što su Bangladeš, Indija, Pakistan i Kambodža; napominje da potrošnja tekstila u EU-u ima najveći utjecaj na okoliš izvan EU-a, gdje se bilježi 90 % korištenja zemljišta, gotovo 90 % potrošnje vode, 80 % upotrebe sirovina i gotovo 75 % emisija stakleničkih plinova; poziva na traženje pouzdanijih informacija o utjecajima industrije tekstila i odjeće na okoliš, posebno na bioraznolikost; podsjeća da se zemlje u razvoju suočavaju s većim poteškoćama u održavanju odgovarajućih socijalnih i okolišnih standarda u proizvodnji tekstila i odjeće jer je globalna industrija tekstila i odjeće trenutačno odgovorna za proizvodnju 92 milijuna tona otpada godišnje;

12. pozdravlja uvođenje digitalne putovnice za tekstilne proizvode; ističe da bi ta putovnica trebala sadržavati informacije o usklađenosti s okolišnim i radnim standardima te standardima u pogledu ljudskih prava duž cijelog lanca opskrbe;

13. naglašava da se prijelazom na održiviju i kružnu tekstilnu industriju nudi prilika za poboljšanje radnih uvjeta i naknada za radnike; poziva Komisiju i države članice da osiguraju mogućnost sektorskog osposobljavanja i obrazovanja u području održivih tekstilnih proizvoda kako bi se zaštitila postojeća radna mjesta, poboljšalo zadovoljstvo radnika i zajamčila dostupnost kvalificirane radne snage, kako u EU-u tako i izvan njega;

14. snažno potiče Komisiju da strategiju dopuni odgovarajućim regionalnim i nacionalnim programima za zemlje u razvoju u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i inicijativa Tim Europa, kojima bi se trebali vidljivo promicati projekti kojima se promiču reforme upravljačkih struktura i bolja provedba zakona, posebice zakona o radu, kao i održivi projekti koji pomažu u izgradnji infrastrukture za proizvodnju i distribuciju tekstila i odjeće kojom se štiti okoliš te socijalna i radnička prava, među ostalim podupiranjem i promicanjem malih i srednjih poduzeća te socijalnih poduzeća;

15. podsjeća da trgovinske politike mogu imati ključnu ulogu u doprinosu održivim lancima vrijednosti u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće, posebno učinkovitom provedbom poglavlja o trgovini i održivom razvoju trgovinskih sporazuma EU-a, među ostalim s pomoću mehanizama za podnošenje pritužbi radi prijavljivanja neusklađenosti s multilateralnim sporazumima o radu i zaštiti okoliša, sustavnom primjenom ex ante i ex post procjena učinka na održivost trgovanja i većim sudjelovanjem dionika; osim toga, poziva EU da učinkovito provodi i prati, na javno transparentan i participativan način, socijalne i okolišne uvjete povezane sa sustavom općih carinskih povlastica (OSP, OSP+ i „Sve osim oružja”);

16. potiče carinska i tržišna tijela država članica, koja koordinira i podupire Komisija, da poboljšaju i povećaju nadzor nad uvozom i izvozom tekstila i odjeće kako bi se spriječio ulazak robe proizvedene u zemljama u razvoju uz kršenje radnih, socijalnih i okolišnih standarda na jedinstveno tržište te kako bi se spriječilo da se tekstil i odjeća koji su označeni kao rabljeni proizvod, ali je zapravo riječ o otpadu, izvoze u zemlje u razvoju;

17. podsjeća na potrebu za poboljšanjem odgovornosti i transparentnosti robnih marki u sektoru tekstila i odjeće kako bi se potrošačima zajamčilo pravo na informacije;

18. poziva EU da ojača politički dijalog sa zemljama proizvođačima, među ostalim o problemu sužavanja političkog prostora u kojem bi se civilno društvo i sindikati mogli zalagati za pristojne radne uvjete u tvornicama za proizvodnju tekstila, odjeće, kože i obuće;

19. podsjeća da se svake godine više od 200 milijuna stabala posječe radi prerade u celulozne tkanine kao što su viskoza i rajon te da se do 30 % viskoze i rajona koji se upotrebljavaju u modnoj industriji proizvodi od ugroženih i starih šuma koje su jednom bile dom autohtonim biljkama i životinjama[86]; nadalje podsjeća da je u Brazilu krčenje zemljišta radi uzgoja stoke, koja se zatim kolje u prehrambene i modne svrhe, odgovorno za 80 % krčenja šuma u Amazoniji[87]; ističe da će novom uredbom EU-a o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma biti obuhvaćena i koža.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	1.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	19 1 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Barry Andrews, Hildegard Bentele, Stéphane Bijoux, Dominique Bilde, Udo Bullmann, Catherine Chabaud, Elisabetta De Blasis, György Hölvényi, Beata Kempa, Karsten Lucke, Erik Marquardt, Michèle Rivasi, Eleni Stavrou, Tomas Tobé, Bernhard Zimniok
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marlene Mortler, Maria Noichl, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Alexander Bernhuber, Katrin Langensiepen, Aušra Maldeikienė

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19	+
ID	Dominique Bilde, Elisabetta De Blasis
PPE	Hildegard Bentele, Alexander Bernhuber, György Hölvényi, Aušra Maldeikienė, Marlene Mortler, Eleni Stavrou, Tomas Tobé
Renew	Barry Andrews, Stéphane Bijoux, Catherine Chabaud
S&D	Udo Bullmann, Karsten Lucke, Maria Noichl, Carlos Zorrinho
Verts/ALE	Katrin Langensiepen, Erik Marquardt, Michèle Rivasi

 

1	-
ID	Bernhard Zimniok

 

1	0
ECR	Beata Kempa

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (29.3.2023)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(2022/2171(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Anne-Sophie Pelletier

 

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da proizvodnja i potrošnja tekstila u Europi imaju znatan utjecaj na okoliš i klimu te čine četvrti najveći ekološki otisak[88];

B. budući da su potrošači osjetljivi na povećanje cijena; budući da studije pokazuju da se potrošači slažu da je važno da robne marke razmjenjuju pouzdane informacije o utjecaju svojih proizvoda na okoliš te da su mnogi potrošači spremni promijeniti svoje obrasce kupnje za održive opcije, pod uvjetom da su im na raspolaganju jasne i pouzdane oznake;

C. budući da dobro informirane odluke o održivosti i podrijetlu proizvoda mogu pomoći u poticanju potražnje prema visokokvalitetnoj odjeći koja je manje štetna za okoliš i prijelazu na lanac opskrbe kojim se poštuju priroda i radnici;

D. budući da Europa ima bogatu tradiciju i dugogodišnje iskustvo u tekstilnom sektoru; budući da taj sektor obuhvaća više od 160 000 proizvođača, većinom malih i srednjih poduzeća, koji podliježu opsežnom europskom i nacionalnom zakonodavstvu; budući da su mnogi proizvođači iz tekstilne industrije izrazili interes za razvoj održivijih i trajnijih tekstilnih proizvoda i proizvodnih tehnologija kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavlja europski zeleni plan;

E. budući da se proizvodnja tekstila udvostručila između 2000. i 2015.[89], a vremenski vijek uporabe odjeće smanjio se za 36 % u istom razdoblju[90]; budući da se modelima brze zamjene potiče masovna potrošnja nekvalitetne odjeće koja se često ne može reciklirati, što izaziva zabrinutost u pogledu socijalnih prava radnika i praksi manipulativnog zelenog marketinga;

F. budući da vrlo složeni i rascjepkani lanci opskrbe u odjevnoj industriji na globalnoj razini dodatno kompliciraju rad tijela za nadzor tržišta, udruga potrošača i preprodavača, primjerice ponekad ometanjem usklađenosti s relevantnim pravom Unije o kvaliteti proizvoda i uvjetima proizvodnje, među ostalim u pogledu prisilnog rada; budući da je sektor proizvodnje tekstila, koji se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća, već bio pod velikim pritiskom socijalnog dampinga zbog vrlo niskih troškova proizvodnje u zemljama izvan EU-a; budući da je to pogoršano pandemijom bolesti COVID-19, pri čemu su se od izbijanja pandemije pojavili brojni slučajevi zlouporabe međunarodnih robnih marki i njihovih dobavljača i radnika;

1. podsjeća na iznimnu važnost zaštite potrošača rješavanjem obmanjujućih tvrdnji koje nisu u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom o zaštiti potrošača, kao i praksi manipulativnog zelenog marketinga i prekomjernog oslanjanja na plastiku i uporabe štetnih kemikalija u odjeći te hitnim poduzimanjem svih odgovarajućih mjera za postupanje s proizvodima koji nisu u skladu s pravom Unije; u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju[91], što bi im pomoglo da ih se zaštiti od zavaravajućeg oglašavanja i manipulativnog zelenog marketinga; nadalje, pozdravlja najavljene inicijative za jačanje informiranja potrošača u pogledu trajnosti, mogućnosti ponovne uporabe, popravka i recikliranja tekstilnih proizvoda; poziva na ambiciozan prijedlog o potkrepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš kako bi se osnažili potrošači i poduzeća za zelenu tranziciju i pružila metodologija za primjereno informiranje potrošača o održivosti proizvoda koje kupuju; naglašava da bi proizvođači subjektima niže u poslovnom lancu, uključujući trgovce na malo i internetska tržišta, trebali pružati informacije o zahtjevima za ekološki dizajn kako bi se potrošače moglo propisno informirati;

2. pozdravlja uvođenje digitalne putovnice za proizvode u Prijedlog uredbe o zahtjevima za ekološki dizajn održivih proizvoda[92], koja, zajedno s predloženom direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje[93] i prijedlogom o prisilnom radu[94], može biti odskočna daska za bolje razumijevanje lanaca opskrbe i povećanje njihove transparentnosti, među ostalim u pogledu radničkih prava; poziva na to da se tim važnim alatom nastoje postići potpuna transparentnost i dijeljenje pouzdanih informacija za potrošače i posrednike u lancu opskrbe; smatra da ta putovnica, kako bi bila relevantna, mora biti usklađena, lako čitljiva i dostupna na samom proizvodu ili, ako to nije moguće, na popratnoj ambalaži; podržava otvorene, lako dostupne, redovito ažurirane i pouzdane podatke kojima se osigurava sljedivost duž cijelog lanca opskrbe, sve do tvorničke razine, uključujući one koji se odnose na komponente i tvari koje se upotrebljavaju u tekstilnim proizvodima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje štetnim kemikalijama; pozdravlja skup standarda za sljedivost i transparentnost održivih lanaca opskrbe u sektoru odjeće i obuće koje je 2021. odobrila Gospodarska komisija UN-a za Europu; potiče poduzeća sa sjedištem u EU-u da ih prihvate; smatra da b poboljšana sljedivost lanca opskrbe mogla potaknuti kružne modele maloprodaje i potrošnje kao što su daljnja prodaja i ponovna uporaba tekstilnih proizvoda; smatra, međutim, da su lanci opskrbe nelinearni i da obuhvaćaju mnoge posrednike, uključujući one uključene u trgovanje sirovinama u velikim količinama na burzama robnih zaliha, te da se stoga zahtjevi sljedivosti moraju primjenjivati na takve aktere, kao i na proizvođače, te da je potrebno pružiti potporu kako bi se MSP-ovima u tom sektoru pomoglo da se prilagode novim pravilima; u tom pogledu ističe da bi digitalna putovnica za proizvode trebala biti instrument koji poduzećima, posebno MSP-ovima i mikropoduzećima, omogućuje bolju komunikaciju o svojim održivim praksama, ali ne smije postati skup i birokratski zahtjev;

3. smatra da digitalna putovnica za proizvode ide ruku pod ruku s pojednostavljenjem postojećih oznaka kako bi se potrošačima omogućilo dobivanje dosljednih i pouzdanih informacija o ekološkom i društvenom otisku proizvoda, kao i o njihovu podrijetlu te materijalnom i kemijskom sadržaju; naglašava da se to pojednostavnjenje postojećih oznaka može provesti na temelju postojećih programa certificiranja i standardnih metodologija koje obuhvaćaju aspekte održivosti kao što su učinkovitost u pogledu kružnosti, mogućnost popravka i trajnost, uz istodobno jamčenje transparentnosti i vjerodostojnosti putem odgovornosti za oznake i programe certificiranja; napominje da su određene inicijative i programi certificiranja s više dionika, kao i privatni sustavi označivanja u pogledu održivosti, u prošlosti pokazali nedostatke; nadalje napominje da su neki trgovci na malo nedavno kažnjeni zbog manipulativnog zelenog marketinga u kontekstu takvih programa; ističe potencijal e-označivanja kojim bi se potrošačima pružile detaljne informacije o tekstilu, uključujući savjete o skrbi te mogućnosti popravka i recikliranja; ističe da e-oznake ipak ne mogu zamijeniti fizičke oznake koje bi i dalje trebale pružati osnovne informacije o održavanju i sastavu;

4. smatra da potražnja potrošača i kupovna moć potrošača imaju ulogu u promjeni obrazaca potrošnje; potiče inicijative za pomoć potrošačima da prijeđu na održivije i odgovornije obrasce potrošnje pružanjem visokokvalitetnih proizvoda po odgovarajućoj cijeni i smanjenjem otpada, među ostalim poticanjem dizajna i proizvodnje odjeće koja koristi samo prirodna i ekološka vlakna i tekstilne sirovine te stoga traje dulje i koju je lakše reciklirati; naglašava važnost zaštite potrošača od povećanja cijena uzrokovanog promjenama u zakonodavstvu i potrebe za prilagodbom proizvodnih procesa; nadalje ističe važnost informiranja potrošača o pozitivnom utjecaju koji mogu imati na okoliš promjenom njihovih navika, primjerice recikliranjem i ponovnom uporabom proizvoda ili ograničavanjem njihove potrošnje; u tom pogledu ističe važnost informativnih kampanja za potrošače ili uputa o tome kako ponovno upotrijebiti ili reciklirati tekstil; podsjeća na važnost stvaranja izvedivog i održivog ekosustava i okvira recikliranja, koji uključuje MSP-ove i druge gospodarske subjekte, u kojemu se tekstil i tekstilna vlakna ponovno upotrebljavaju na klasične i inovativne načine; podsjeća da se takvi ekosustavi mogu poduprijeti financijskim poticajima; naglašava da povećanje trajnosti tekstilnih proizvoda ima znatan učinak na okoliš i da istodobno stvara prilike za uštedu za potrošače; u tom pogledu poziva na donošenje mjera za potporu istraživanju održivih tekstilnih proizvoda;

5. smatra da bi proizvođači tekstila i robne marke trebali biti pokretači održivosti tako što će biti transparentni u svojim praksama duž cijelog lanca opskrbe te poštovati ljudska prava i okoliš; smatra da bi se cilj poštovanja ljudskih prava i okoliša mogao postići i podupiranjem proizvođača i robnih marki duž lanca opskrbe i davanjem prednosti visokokvalitetnim europskim proizvodima uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije; u tom pogledu podsjeća na važnost olakšavanja istraživanja i inovacija u tekstilnom sektoru, među ostalim pružanjem veće fleksibilnosti u registraciji novih vlakana i stvaranjem jasnog i učinkovitog pravnog okvira za poduzeća i potrošače;

6. napominje da poslovni model brze mode u lancima opskrbe i obrascima potrošnje vrši pritisak na dobavljače, koji su često MSP-ovi, i njihovu radnu snagu zbog nepoštenih trgovačkih praksi; ističe asimetriju moći između robnih marki i njihovih dobavljača te činjenicu da je to dovelo do određenih štetnih trgovačkih praksi u tekstilnom sektoru, kao što su kašnjenja u plaćanju, kratko vrijeme isporuke narudžbi, zakašnjela otkazivanja narudžbi i plaćanja koja nisu dovoljna za pokrivanje troškova proizvodnje; smatra da takve prakse imaju štetne učinke na dobavljače i njihovu radnu snagu te da ih se mora zabraniti; poziva Komisiju da procijeni moguće načine rješavanja tih nepoštenih praksi na europskoj razini, polazeći od primjera iz Direktive 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima[95]; u tom pogledu smatra da bi stratešku vrijednost lanca opskrbe trebalo ojačati davanjem prednosti u najvećoj mogućoj mjeri održivom modelu proizvodnje, za razliku od modela „bacanja”, kombinirajući inovacije, kreativne kapacitete i proizvodne sustave koji se temelje na kvaliteti procesa, materijala i završne obrade, istodobno potičući recikliranje neprodanih proizvoda umjesto uništavanja takvih proizvoda; pozdravlja činjenicu da je u prijedlog o ekološkom dizajnu uvedena mogućnost da Komisija zabrani uništavanje određenih kategorija neprodane robe; pozdravlja činjenicu da je tekstilna strategija EU-a koju je predstavila Komisija u skladu s europskim zelenim planom i akcijskim planom za kružno gospodarstvo; ističe da sektor brze mode dovodi do niskog vijeka trajanja proizvoda i povećava tekstilni otpad, zbog čega je ključno razmotriti ciljeve recikliranja, a istodobno pomoći industriji da u dovoljnoj mjeri podrži usvajanje neobvezne klasifikacije tekstila na temelju trajnosti i održivosti; pozdravlja najavljene napore za promicanje kružnih poslovnih modela, kao što su usluge „povrata”, prikupljanja rabljenih proizvoda i preprodaje odjeće, najam, zamjena i usluge popravka; stoga poziva Komisiju i države članice da potiču razvoj takvih rješenja i inovativnih prodajnih praksi kako bi se potaknuli popravak i ponovna uporaba, uz istodobno promicanje relevantnih zelenih i prenosivih vještina i mogućnosti cjeloživotnog učenja;

7. smatra da bi javna tijela trebala poticati razvoj održivijih tekstilnih i kružnih poslovnih modela te nastojati smanjiti utjecaj tekstila na okoliš pri javnoj nabavi; poziva na širu i učinkovitiju primjenu društveno odgovornih i održivih kriterija javne nabave za tekstilne proizvode kako bi se izbjegla fragmentacija tržišta; potiče sudjelovanje socijalnih poduzeća u javnim natječajima;

8. podsjeća da je iznimno važno osigurati da tijela za nadzor tržišta raspolažu odgovarajućim sredstvima, među ostalim u pogledu osoblja koje mora biti odgovarajuće osposobljeno, te u pogledu financijskih sredstava i alata; poziva države članice da osiguraju snažniji nadzor tržišta, češće kontrole i odvraćajuće kazne za kršenja kako bi se osiguralo da svi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a, uključujući internetska tržišta iz zemalja koje nisu članice EU-a, ispunjavaju minimalne ekološke standarde, kao što su granične vrijednosti kemijskih tvari u odjeći, kao i socijalne standarde; poziva na bolji i usklađeniji nadzor unutarnjeg tržišta, uz strože carinske provjere kako bi se spriječio uvoz krivotvorenih ili nesigurnih tekstila koji nisu u skladu s izričito navedenim zahtjevima, čime bi se zaštitili potrošači i okoliš; poziva na jačanje nadzora, posebno kad je riječ o ponovljenim prijestupnicima, uključujući trgovce; poziva na veću suradnju između tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela, među ostalim revizijom Carinskog zakonika Unije (Uredba (EU) br. 952/2013[96]);

9. podsjeća na potrebu za pružanjem potpore tekstilnom sektoru EU-a, koji aktivno doprinosi konkurentnosti EU-a; potiče Komisiju da izradi smjernice i pruži potporu kako bi se osiguralo da administrativni zahtjevi za tekstilne proizvode ne postanu previše opterećujući, posebno za mala i srednja poduzeća; naglašava važnost kontinuiranog dijaloga sa sektorom i zajedničkih rješenja; naglašava da su MSP-ovi često predvodnici u upotrebi inovativnih i trajnih tehnologija kojima se promiče održivo ponašanje potrošača; naglašava potrebu za stvaranjem okruženja pogodnog za takvo djelovanje; osim toga, naglašava potrebu za osiguravanjem usklađenosti i usklađenosti politika na razini EU-a, među ostalim u pogledu zahtjeva u pogledu podataka i metodologija svih političkih inicijativa EU-a najavljenih u strategiji.

 

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA ZA MIŠLJENJE PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo na dobrovoljnoj osnovi uz isključivu odgovornost izvjestitelja. Izvjestiteljici su tijekom pripreme nacrta mišljenja informacije dostavili sljedeći subjekti ili osobe:

Subjekt i/ili osoba

BEUC

Clean Clothes Campaign

Fair Trade Advocacy Office

The Good Goods

RREUSE

Fashion Revolution

Zero Waste Europe

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.3.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	41 2 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Andrus Ansip, Pablo Arias Echeverría, Brando Benifei, Adam Bielan, Biljana Borzan, Markus Buchheit, Anna Cavazzini, Dita Charanzová, Lara Comi, David Cormand, Alexandra Geese, Sandro Gozi, Maria Grapini, Krzysztof Hetman, Virginie Joron, Eugen Jurzyca, Arba Kokalari, Kateřina Konečná, Andrey Kovatchev, Jean-Lin Lacapelle, Maria-Manuel Leitão-Marques, Antonius Manders, Beata Mazurek, Leszek Miller, Anne-Sophie Pelletier, Miroslav Radačovský, René Repasi, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Róża Thun und Hohenstein, Tom Vandenkendelaere, Kim Van Sparrentak, Marion Walsmann
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marc Angel, Vlad-Marius Botoş, Malte Gallée, Ivars Ijabs, Tsvetelina Penkova, Romana Tomc, Isabella Tovaglieri, Kosma Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Miriam Lexmann, Jan-Christoph Oetjen

 

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

41	+
ECR	Adam Bielan, Beata Mazurek, Kosma Złotowski
ID	Virginie Joron, Jean-Lin Lacapelle
NI	Miroslav Radačovský
PPE	Pablo Arias Echeverría, Lara Comi, Krzysztof Hetman, Arba Kokalari, Andrey Kovatchev, Miriam Lexmann, Antonius Manders, Andreas Schwab, Tomislav Sokol, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere, Marion Walsmann
Renew	Andrus Ansip, Vlad-Marius Botoş, Dita Charanzová, Sandro Gozi, Ivars Ijabs, Jan-Christoph Oetjen, Róża Thun und Hohenstein
S&D	Marc Angel, Brando Benifei, Biljana Borzan, Maria Grapini, Maria-Manuel Leitão-Marques, Leszek Miller, Tsvetelina Penkova, René Repasi, Christel Schaldemose
The Left	Kateřina Konečná, Anne-Sophie Pelletier
Verts/ALE	Anna Cavazzini, David Cormand, Malte Gallée, Alexandra Geese, Kim Van Sparrentak

 

2	-
ECR	Eugen Jurzyca
ID	Markus Buchheit

 

1	0
ID	Isabella Tovaglieri

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I RODNU RAVNOPRAVNOST (10.3.2023)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(2022/2171(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Alice Kuhnke

 

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development” (Promijenimo svoj svijet: program održivog razvoja do 2030.),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju[97],

A. budući da je rodna ravnopravnost temeljno načelo EU-a, sadržano u članku 2. i članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članku 23. Povelje o temeljnim pravima; budući da se Komisija u svojoj Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. 2025. obvezala na uključivanje rodne perspektive u sve aspekte i razine donošenja politika, unutarnje i vanjske, uključujući rješavanje potreba, izazova i prilika u određenim sektorima;

B. budući da tekstilna i odjevna industrija često oslanjaju na jeftinu radnu snagu; budući da žene čine oko 80 % svjetske radne snage u odjevnoj industriji[98] te su stoga nerazmjerno pogođene negativnim učincima odjevne industrije; budući da su žene i djeca zbog niskih plaća[99] te niske ili nepostojeće socijalne zaštite posebno ranjivi u pogledu iskorištavanja; budući da su minimalne plaće u zemljama u kojima se proizvodi tekstil dva do pet puta niže od plaće dostatne za život; budući da radnici u odjevnoj industriji u prosjeku dobivaju samo 1 – 3 % konačne maloprodajne cijene odjeće[100]; budući da zapošljavanje žena u odjevnoj industriji u zemljama u razvoju značajno pridonosi dohotku kućanstava i smanjenju siromaštva; budući da Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode sadržava zelene ambicije, ali ne ispunjava očekivanja u pogledu drugih ključnih aspekata sektora, kao što su prava radnika i rodna perspektiva;

C. budući da su radna mjesta koja su tradicionalno označena kao „ženski poslovi” ili koja se nalaze u sektorima u kojima prevladavaju žene, kao što je odjevna industrija, obično podcijenjena; budući da žene općenito imaju pristup uskom rasponu poslova i zadaća te se suočavaju s horizontalnom i vertikalnom  segregacijom i rodnom segregacijom plaća; budući da također boluju od profesionalnih bolesti i nemaju pristup odgovarajućoj i prijeko potrebnoj zdravstvenoj skrbi; budući da se žene također suočavaju s izravnom i neizravnom rodnom diskriminacijom zbog neravnoteže između spolova između uglavnom ženske radne snage i pretežno muških upravljačkih struktura, s nerazmjernim brojem muškaraca na vodećim i rukovodećim položajima te položajima srednje razine;

D. budući da su mnoge radnice u odjevnoj industriji suočene sa stalnom prijetnjom od nasilja i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu; budući da veliki globalni lanci vrijednosti često zataškavaju pitanja povezana s rodno uvjetovanim uznemiravanjem i nasiljem koja su pogoršana rodnom neravnotežom između radne snage;

E. budući da se mnoga kršenja ljudskih prava u tekstilnoj industriji, uključujući odjevnu industriju, odnose na radnička prava; budući da se rašireno zlostavljanje radnica u odjevnoj industriji pojačalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, posebno izvan EU-a; budući da su, unatoč raširenim kršenjima ljudskih prava, korektivne mjere općenito i dalje rijetke i da se žrtve suočavaju s višestrukim preprekama u pristupu pravnoj zaštiti, uključujući postupovne prepreke u pogledu prihvatljivosti i otkrivanja dokaza, često previsoke troškove sudskih postupaka, nepostojanje jasnih standarda odgovornosti za uključenost poduzeća u povrede ljudskih prava te nedostatak jasnoće u pogledu primjene pravila EU-a o međunarodnom privatnom pravu u transnacionalnim građanskim sporovima; budući da su se dobrovoljni okviri za zaštitu radnica u odjevnoj industriji od nasilja i iskorištavanja na radnom mjestu u zemljama uključenima u podugovaranje tekstilne proizvodnje pokazali neučinkovitima; budući da je potrebno uvesti obvezujuće mjere za rješavanje tih kršenja ljudskih prava;

F. budući da je cilj br. 5 UN-ovog održivog razvoja rodna ravnopravnost, cilj br. 8. je dostojanstven rad i gospodarski rast, a cilj br. 12 je odgovorna potrošnja i proizvodnja; budući da mnoge zemlje zaostaju u ispunjavanju svojih zadataka koji bi trebali dovesti do ostvarivanja tih ciljeva koje su se države članice obvezale ostvariti do 2030.;

G. budući da je 189 država potpisalo i ratificiralo Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) u kojoj se navodi da se diskriminacijom žena „krše načela jednakosti prava i poštovanja ljudskog dostojanstva”;

H. budući da je tekstilna industrija jedna od onih koje najviše onečišćuju[101] jer proizvodi 1,2 milijarde tona ekvivalenta CO2 godišnje; budući da Europljani godišnje u prosjeku troše 26 kg tekstila po osobi, od čega znatan dio dolazi iz zemalja izvan EU-a; budući da je tekstilna industrija, a naročito proizvodnja odjeće i obuće, jedna od najbrže rastućih industrija te da se stoga njezini učinci na okoliš stalno pojačavaju; budući da je vjerojatnije da su žene i djevojčice financijski ovisne o ugroženim prirodnim resursima i sektorima osjetljivima na klimu nego muškarci te su često izložene dodatnim rodno specifičnim faktorima i preprekama koje ih čine osjetljivijima na učinke klimatskih promjena i katastrofa;

I. budući da su socijalni, zeleni i feministički program međusobno povezani te im je zajednički cilj osiguravanje pravedne raspodjele resursa; budući da su žene, radnici migranti i neformalni radnici te njihovo vodstvo ključni za promicanje kružnog gospodarstva koje je također potrebno za ostvarenje zelene i pravedne tranzicije; budući da se stoga poboljšanje socijalne održivosti ne može postići s pomoću jedinstvenog instrumenta, već zahtijeva holistički pristup, uključen u različite sektore industrije, koji se odnosi na dizajn, kupnju, proizvodnju, potrošnju i recikliranje;

1. napominje da, osim znatnih negativnih učinaka na okoliš i klimu, tekstilna industrija također ima štetan socijalni učinak; naglašava da je nerazmjeran broj žena i marginaliziranih skupina zaposlen na nesigurnim radnim mjestima, u nehumanim i opasnim radnim uvjetima, uključujući velik udio radnih odnosa na nepuno radno vrijeme i neformalnog rada, primanje plaća koje nisu dovoljne za život iznad granice siromaštva i znatno su niže od plaće dostatne za život, prisilni rad, opasne radne uvjete, štetu za zdravlje povezanu s korištenim kemikalijama te rodno uvjetovano nasilje, uključujući seksualno uznemiravanje; žali zbog toga što se u Strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode ne prepoznaje vrijednost industrijske radne snage, posebno uloge radnica;

2. ističe da su radni uvjeti i zakoni o radu u zemljama izvan EU-a koje opskrbljuju EU tekstilnim proizvodima često iznimno loši ili se ne provode na odgovarajući način; posebno ističe ograničenja seksualne i reproduktivne zdravstvene skrbi i prava te ograničenja plaćenog rodiljnog dopusta; ističe da su žene i skupine u nepovoljnom položaju često u neformalnom radnom odnosu i nemaju pristup socijalnoj zaštiti; ističe da asimetrija moći između kupaca i dobavljača koja doprinosi nepoštenim trgovačkim praksama ima štetne učinke na radne uvjete, plaće i prekomjernu proizvodnju te nerazmjerno utječe na žene, posebno u zemljama izvan EU-a s niskim plaćama, ali i u zemljama proizvođačima unutar EU-a; poziva Komisiju da uključi rodnu perspektivu u svako zakonodavstvo koje predlaže za borbu protiv nepoštenih trgovačkih praksi u tekstilnom sektoru;

3. ističe da se o rodno uvjetovanom nasilju u tekstilnoj industriji naširoko izvještava; naglašava da su žene i djevojčice u tvornicama odjeće posebno izložene riziku od uznemiravanja i rodno uvjetovanog nasilja zbog njihova nesigurnog zaposlenja s niskim primanjima, kao i njihove ograničene mobilnosti prema gore, lokacije radnih mjesta i stanovanja na licu mjesta[102]; ističe da žrtve rodno uvjetovanog nasilja mogu naići na prepreke pri prijavljivanju nasilja ili uznemiravanja te poziva poslodavce u tekstilnom sektoru da osiguraju čvrste, rodno osjetljive mehanizme za pritužbe na operativnoj razini kako bi se radnicima omogućilo anonimno i povjerljivo prijavljivanje uznemiravanja, nasilja ili prijetnji nasiljem bez straha od odmazde; poziva na uspostavu odgovarajućih mehanizama korektivnih mjera; poziva na uključivanje žena u osmišljavanje mjera praćenja i evaluacije; poziva poslodavce da muškim i ženskim zaposlenicima osiguraju osposobljavanje i obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju;

4. žali zbog toga što je proces proizvodnje robe u tekstilnoj i odjevnoj industriji uglavnom premješten u zemlje izvan EU-a i žali zbog znatnog gubitka radnih mjesta i poduzetničkih mogućnosti koje to predstavlja za radnice u Europi;

5. napominje da su žene u tekstilnoj industriji često isključene iz prostora za donošenje odluka; poziva poslodavce u tekstilnoj industriji da poduzmu korake kako bi osigurali zastupljenost žena na rukovodećim i vodećim položajima te na položajima srednje razine te da zajamče zastupljenost žena na savjetodavnim forumima;

6. pozdravlja činjenicu da je posljednjih godina tržište odjevnih predmeta za žene dobilo novi zamah;

7. poziva poduzeća i tvornice koji kupuju da razviju rodno osviještene kodekse ponašanja s politikama o rodno uvjetovanom nasilju i uznemiravanju, kao i jasne provedbene mehanizme; poziva poduzeća koja kupuju da uključe rodnu ravnopravnost u ugovorne sporazume s dobavljačima;

8. potiče države članice da ratificiraju relevantne konvencije Međunarodne organizacije rada i provedu njezine preporuke, posebno one kojima je cilj zajamčiti radne zdravstvene, sigurnosne standarde i standarde za građevine, uključujući i one povezane s radom kod kuće jer su prisutni u lancu opskrbe tekstilom i odjećom, smanjiti rodno uvjetovanu diskriminaciju te opseg nesigurnih radnih mjesta i zaštititi radnike od loših radnih uvjeta i štetnih učinaka kemikalija, čiji podaci razvrstani po spolu nažalost često nedostaju, kao i od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu; posebno upućuje na Konvenciju o iskorjenjivanju nasilja i seksualnog uznemiravanja u svijetu rada (br. 180), Konvenciju o jednakosti plaća (br. 100), Konvenciju o diskriminaciji (zapošljavanje i zanimanje) (br. 111) i Konvenciju o zaštiti majčinstva (br. 183); naglašava da je proizvodnja tekstila vrlo intenzivna u pogledu kemikalija i da su žene, među ostalim, izložene kemikalijama koje uzrokuju rak, endokrino disruptivnim kemikalijama i alergenima; ističe hitnu potrebu za donošenjem mjera u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu koje uključuju rodno osjetljiv pristup;

9. zahtijeva da se omogući slobodno osnivanje i djelovanje sindikata radnica te traži poštovanje prava na kolektivno pregovaranje;

10. ističe da stjecanje vještina, usavršavanje i prekvalifikacija u tekstilnom sektoru imaju ključnu ulogu u smanjenju rodno uvjetovanih razlika u zapošljavanju i osiguravanju da su politike i inicijative na razini EU-a i na nacionalnoj razini popraćene dostatnim financijskim sredstvima; naglašava da je važno da korporativni ulagači osiguraju da radnici u tekstilnom sektoru s niskim dohotkom, posebno žene i druge marginalizirane skupine, uključujući one koji su zaposleni na najnesigurnijim radnim mjestima, imaju pristup kvalitetnim prilikama za cjeloživotno učenje i osposobljavanje, posebno nakon razdoblja odsutnosti zbog skrbi, da poduzmu snažne mjere za prevladavanje nedostatka vremena i resursa namijenjenih takvim mogućnostima te za rješavanje problema rodne pristranosti i rodnih stereotipa; ističe potrebu za informiranjem radnika o njihovim pravima, radnom zakonodavstvu te pitanjima sigurnosti i zdravlja, kao i potrebu za osposobljavanjem rukovoditelja o rodnoj ravnopravnosti i nediskriminaciji; poziva Komisiju i države članice da razviju programe za promicanje potpunog sudjelovanja žena u tekstilnoj i odjevnoj industriji, s naglaskom na sve aspekte povezane s tim industrijama, te da potiču pogodno okruženje za stvaranje, promicanje i razvoj djelatnosti koje vode žene;

11. poziva Komisiju i države članice da donesu snažne mjere kako bi se ženama osigurao pristup pravednoj i uključivoj digitalnoj i zelenoj tranziciji u tekstilnom sektoru;

12. poziva poslodavce u tekstilnom sektoru da svojim zaposlenicima osiguraju osnovno socijalno osiguranje;

13. pozdravlja prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu kojom bi se obuhvatili tekstilni proizvodi i reviziju Uredbe o označivanju tekstila[103]; poziva na uvođenje obveznog objavljivanja informacija, počevši od najvećih poduzeća u Uniji, uključujući o njihovim negativnim učincima na ljudska prava i okoliš; napominje da bi takve informacije trebale biti rodno osjetljive; poziva da se socijalni i radni standardi uključe i u predloženu uredbu o ekološkom dizajnu i zahtjeve za označivanje te da informacije o poštovanju tih standarda budu dostupne u digitalnim putovnicama za proizvode i postanu obvezne za javnu nabavu; zabrinut je zbog fragmentirane i ograničene predodžbe učinka proizvoda koji bi se stvorio razvojem kriterija za potkrepljivanje tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš ako se u obzir ne uzmu socijalni i rodni učinci; naglašava da tako usko viđenje održivosti proizvoda nije u skladu s obvezama EU-a u pogledu ciljeva održivog razvoja ni s europskim zelenim planom; poziva poduzeća u tekstilnoj industriji da pruže detaljne informacije o statusu rodne ravnopravnosti u poduzećima u njihovim lancima opskrbe, u skladu s predloženom Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti i budućom Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje;

14. pozdravlja očekivani prijedlog Komisije da se proizvodima proizvedenima prisilnim radom zabrani ulazak na tržište EU-a koji će obuhvaćati upotrebu prisilnog rada u cijelom lancu opskrbe; podsjeća na važnost rodno osviještene politike u svim politikama EU-a; ponavlja da se poštovanje obveza dužne pažnje mora strogo i ravnomjerno provoditi na cijelom jedinstvenom tržištu te da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu i koja ne ispunjavaju kriterije zaštite okoliša i ljudskih prava utvrđene u budućem zakonodavstvu o dužnoj pažnji moraju podlijegati strogim kaznama; žali zbog toga što je prijedlog Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje rodno neosjetljiv i poziva na uključivanje rodne perspektive u tekst; naglašava da se negativni rodno uvjetovani učinci postojećeg lanca vrijednosti tekstila ne mogu izbjeći samo predloženim zakonodavstvom o dužnoj pažnji; ističe da zakonodavstvo o dužnoj pažnji koje je predložila Komisija obuhvaća samo 1 % poduzeća u EU-u, ali da najveće odjevne robne marke ne dominiraju industrijom odjeće na način na koji dominiraju najveće marke u drugim izrazito koncentriranim industrijama; stoga naglašava da propisi koji se primjenjuju samo na najveće robne marke neće omogućiti većini radnika koji rade u odjevnoj industriji, a koji su često žene, da uživaju zaštitu koju bi ti propisi trebali pružiti; potiče države članice da u provedbu zakonodavstva o dužnoj pažnji uključe što više poduzeća;

15. ističe potrebu za jačanjem napora za uključivanje rodno osjetljivih socijalnih pitanja u javnu nabavu kako bi se podržala održiva proizvodnja tekstila, njegova upotreba i upravljanje na kraju životnog vijeka; u tom pogledu poziva na reviziju Direktive o javnoj nabavi iz 2014.[104], kao i na uključivanje kriterija društveno odgovorne javne nabave uz zelenu javnu nabavu uredbu o ekološkom dizajnu;

16. poziva Komisiju i države članice da surađuju s dionicima civilnog društva, uključujući obrazovne aktere, organizacije za rodnu ravnopravnost, socijalne partnere i lokalne organizacije koje djeluju na terenu kako bi se razvili programi za podizanje razine osviještenosti o utjecaju tekstilne industrije i industrije odjeće na okoliš, klimu i ljudska prava, uključujući radne uvjete za žene i djevojčice, te kako bi se promicalo kružno gospodarstvo koje obuhvaća razvoj održivosti i poštovanje ljudskih prava u cijelom vrijednosnom lancu tekstila;

17. poziva Komisiju i države članice da promiču i potiču razmjenu znanja i najboljih praksi u pogledu kružnosti i održivosti u tekstilnom sektoru; napominje da bi održivost i kružnost trebale biti transverzalne i da bi ih trebalo uključiti u različite sektore industrije; podsjeća da je jedan od ciljeva Strategije EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode uspostava sveobuhvatnog okvira za stvaranje uvjeta i poticaja za poticanje konkurentnosti, održivosti i otpornosti tekstilnog sektora EU-a; potiče Komisiju da osigura da se u tom cilju uzme u obzir ključna uloga žena u industriji; poziva Komisiju da rodnu perspektivu, posebno u pogledu prava žena, uključi u provedbu Strategije; vjeruje da bi se tom inicijativom trebala promicati nediskriminacija i rodna ravnopravnost te riješiti pitanje nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu kako je već predviđeno obvezama EU-a i međunarodnim obvezama;

18. naglašava važnost zaštite i očuvanja tradicionalnih obrta, što je najopipljivija manifestacija nematerijalne kulturne baštine, kao i uspostave rodne perspektive kroz koju treba promatrati povijesnu ulogu žena u stvaranju, održavanju i poboljšanju visokokvalitetnih vještina;

19. potiče države članice da iskoriste postojeća sredstva kako bi poduprle financijske instrumente, razvile vještine i rezultate kroz obrazovanje, osposobljavanje i savjetodavne usluge, te povećale sudjelovanje u lokalnim akcijskim skupinama kako bi se bolje zajamčilo sudjelovanje žena u poduzetništvu u tekstilnoj i odjevnoj industriji;

20. pozdravlja činjenicu da postoje primjeri žena u tekstilnoj industriji koje uspješno stvaraju komercijalno isplative proizvode od nusproizvoda ili otpadnih proizvoda koji potječu iz prehrambene industrije ili drugih industrija;

21. potiče Komisiju i države članice da razviju strategije kojima će se osigurati komercijalna održivost ekološki prihvatljivih proizvoda za žene i djevojčice; ističe potrebu za sveobuhvatnim ciljem smanjenja troškova visokokvalitetne, dugovječne i održive odjeće i obuće kako više ne bi bile u situaciji u kojoj je loša kvaliteta odjeće iz zemalja izvan EU-a koja onečišćuje okoliš najodrživija i cjenovno najpristupačnija opcija za žene u nepovoljnom ekonomskom položaju;

22. podsjeća da u tekstilnoj industriji gotovo 75 % žena ima srednje do visoko obrazovanje; u tom kontekstu žali zbog toga što žene zauzimaju samo 38 % viših ili rukovodećih položaja u tekstilnoj industriji;

23. napominje da žene svih dobnih skupina često imaju središnju ulogu u organizaciji, financiranju, vođenju i promicanju inicijativa i dobrotvornih organizacija usmjerenih na proizvodnju i prodaju tekstilnih proizvoda; ističe da su takve organizacije stvaranjem mogućnosti zapošljavanja za žene i pružanjem pomoći, potpore i dobrotvorne pomoći ženama kojima je potrebna pomoć povijesno imale veliku društvenu važnost;

24. poziva Komisiju da putem internetskih platformi učinkovito komunicira o važnosti održivih tekstilnih MSP-ova diljem EU-a kojima upravljaju žene te da ih promiče, čime bi im se omogućila veća vidljivost i potaknula veća osviještenost o ekološki prihvatljivom poduzetništvu žena;

25. poziva države članice da promiču učenje u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, umjetnosti i matematici kako bi se bolje osiguralo da žene imaju ključnu ulogu u svim aspektima tekstilne industrije, uključujući upotrebu visokotehnoloških strojeva koji su često potrebni tijekom različitih postupaka proizvodnje, čime bi se naglasila veza između žena, tehnologije i tekstila;

26. poziva države članice da promiču ekonomsku neovisnost starijih žena i da to prepoznaju kao još jedan ključni izazov u nadolazećim godinama;

27. poziva na prikupljanje sveobuhvatnih podataka razvrstanih po spolu kako bi se utvrdila uključenost žena u tekstilnu industriju i sve moguće razlike ili diskrepancije među državama članicama;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	28.2.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 2 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Simona Baldassarre, Vilija Blinkevičiūtė, Maria da Graça Carvalho, Margarita de la Pisa Carrión, Frances Fitzgerald, Lina Gálvez Muñoz, Arba Kokalari, Alice Kuhnke, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Radka Maxová, Karen Melchior, Maria Noichl, Carina Ohlsson, Samira Rafaela, Evelyn Regner, María Soraya Rodríguez Ramos, Christine Schneider, Michal Šimečka, Sylwia Spurek
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Michiel Hoogeveen, Ewa Kopacz, Elena Kountoura, Johan Nissinen, Katarína Roth Neveďalová, Pernille Weiss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Francisco Guerreiro, France Jamet, Łukasz Kohut, Ana Miranda

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24	+
ID	France Jamet
PPE	Maria da Graça Carvalho, Frances Fitzgerald, Arba Kokalari, Ewa Kopacz, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Christine Schneider, Pernille Weiss
Renew	Karen Melchior, María Soraya Rodríguez Ramos, Michal Šimečka
S&D	Vilija Blinkevičiūtė, Lina Gálvez Muñoz, Łukasz Kohut, Radka Maxová, Katarína Roth Neveďalová, Maria Noichl, Carina Ohlsson, Evelyn Regner
The Left	Elena Kountoura
Verts/ALE	Francisco Guerreiro, Alice Kuhnke, Ana Miranda, Sylwia Spurek

 

2	-
ECR	Johan Nissinen
Renew	Samira Rafaela

 

3	0
ECR	Michiel Hoogeveen, Margarita de la Pisa Carrión
ID	Simona Baldassarre

 

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	27.4.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	68 0 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Mathilde Androuët, Bartosz Arłukowicz, Margrete Auken, Marek Paweł Balt, Traian Băsescu, Aurélia Beigneux, Hildegard Bentele, Malin Björk, Michael Bloss, Delara Burkhardt, Pascal Canfin, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Maria Angela Danzì, Bas Eickhout, Heléne Fritzon, Malte Gallée, Gianna Gancia, Andreas Glück, Catherine Griset, Teuvo Hakkarainen, Anja Hazekamp, Martin Hojsík, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Karin Karlsbro, Ewa Kopacz, Joanna Kopcińska, Peter Liese, Liudas Mažylis, Marina Mesure, Tilly Metz, Silvia Modig, Dolors Montserrat, Alessandra Moretti, Ville Niinistö, Ljudmila Novak, Grace O’Sullivan, Jutta Paulus, Francesca Peppucci, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Erik Poulsen, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Maria Veronica Rossi, Silvia Sardone, Christine Schneider, Günther Sidl, Ivan Vilibor Sinčić, Maria Spyraki, Edina Tóth, Véronique Trillet-Lenoir, Alexandr Vondra, Mick Wallace, Pernille Weiss, Michal Wiezik, Tiemo Wölken
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Mercedes Bresso, Milan Brglez, Asger Christensen, Margarita de la Pisa Carrión, Billy Kelleher, Massimiliano Salini, Susana Solís Pérez
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Attila Ara-Kovács, Colm Markey, Javier Moreno Sánchez

 

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

68	+
ECR	Joanna Kopcińska, Margarita de la Pisa Carrión, Alexandr Vondra
ID	Mathilde Androuët, Aurélia Beigneux, Gianna Gancia, Catherine Griset, Maria Veronica Rossi, Silvia Sardone
NI	Maria Angela Danzì, Ivan Vilibor Sinčić, Edina Tóth
PPE	Bartosz Arłukowicz, Traian Băsescu, Hildegard Bentele, Ewa Kopacz, Peter Liese, Colm Markey, Liudas Mažylis, Dolors Montserrat, Ljudmila Novak, Francesca Peppucci, Stanislav Polčák, Jessica Polfjärd, Massimiliano Salini, Christine Schneider, Maria Spyraki, Pernille Weiss
Renew	Pascal Canfin, Asger Christensen, Andreas Glück, Martin Hojsík, Karin Karlsbro, Billy Kelleher, Erik Poulsen, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Susana Solís Pérez, Véronique Trillet‑Lenoir, Michal Wiezik
S&D	Attila Ara‑Kovács, Marek Paweł Balt, Mercedes Bresso, Milan Brglez, Delara Burkhardt, Sara Cerdas, Mohammed Chahim, Tudor Ciuhodaru, Heléne Fritzon, Javier Moreno Sánchez, Alessandra Moretti, Günther Sidl, Tiemo Wölken
The Left	Malin Björk, Anja Hazekamp, Marina Mesure, Silvia Modig, Mick Wallace
Verts/ALE	Margrete Auken, Michael Bloss, Bas Eickhout, Malte Gallée, Pär Holmgren, Yannick Jadot, Tilly Metz, Ville Niinistö, Grace O'Sullivan, Jutta Paulus

 

0	-

 

1	0
ECR	Teuvo Hakkarainen

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

• [1] SL C 465, 17.11.2021., str. 11.
• [2] SL L 67, 8.2.2022., str. 25.
• [3] SL C 184, 5.5.2022., str. 2.
• [4] SL L 433, 23.12.2019., str. 136.
• [5] SL C 371, 15.9.2021., str. 75.
• [6] SL L 114, 12.4.2022., str. 22.
• [7] SL L 312, 22.11.2008., str. 3.
• [8] SL L 272, 18.10.2011., str. 1.
• [9] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0003.
• [10] https://ellenmacarthurfoundation.org/a-new-textiles-economy.
• [11] Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš, Izvješće br. 2/2022 ‘Textiles and the Environment: the role of design in Europe’s circular economy („Tekstil i okoliš: uloga dizajna u europskom kružnom gospodarstvu”), Europska agencija za okoliš, Europski tematski centar za kružno gospodarstvo i upotrebu resursa, 10. veljače 2022.
• [12] https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC125110.
• [13] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022DC0141.
• [14] https://hotorcool.org/wp-content/uploads/2022/12/Hot_or_Cool_1_5_fashion_report_.pdf.
• [15] https://textileexchange.org/app/uploads/2022/10/Textile-Exchange_PFMR_2022.pdf.
• [16] https://www.mckinsey.com/industries/consumer-packaged-goods/our-insights/consumers-care-about-sustainability-and-back-it-up-with-their-wallets.
• [17] https://www.unep.org/news-and-stories/blogpost/why-fast-fashion-needs-slow-down.
• [18] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52022DC0141#:~:text=About%205.8%20million%20tonnes%20of,is%20landfilled%20or%20incinerated%205%20.
• [19] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
• [20] https://emis.vito.be/sites/emis/files/articles/91/2021/ETC-WMGE_report_final%20for%20website_updated%202020.pdf.
• [21] https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201208STO93327/utjecaj-proizvodnje-tekstila-i-tekstilnog-otpada-na-okolis-infografika
• [22] https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/QANDA_22_2015
• [23] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
• [24] https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/QANDA_22_2015
• [25] https://www.eea.europa.eu/themes/waste/resource-efficiency/plastic-in-textiles-towards-a.
• [26] https://changingmarkets.org/wp-content/uploads/2021/01/FOSSIL-FASHION_Web-compressed.pdf.
• [27] https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC125110.
• [28] https://www.eea.europa.eu/publications/eu-exports-of-used-textiles.
• [29] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [30] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [31] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [32] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [33] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [34] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [35] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [36] https://euratex.eu/wp-content/uploads/EURATEX_FactsKey_Figures_2022rev-1.pdf.
• [37] https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/downloads/report/IPCC_AR6_WGIII_SPM.pdf.
• [38] https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
• [39] https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
• [40] https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201208STO93327/utjecaj-proizvodnje-tekstila-i-tekstilnog-otpada-na-okolis-infografika
• [41] https://www.greenpeace.de/publikationen/S04261_Konsumwende_StudieEN_Mehr%20Schein_v9.pdf.
• [42] Članak 2. i članak 3. stavak 3. UFEU-a te članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
• [43] Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, „Tekstilni radnici u zemljama u razvoju i europskoj modnoj industriji: Ususret održivosti?”, 24. srpnja 2020.
• [44] https://cleanclothes.org/file-repository/exploitation-made.pdf/view.
• [45] https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_848624.pdf.
• [46] Kampanja „Clean Clothes“, Another wage is possible: A cross-border base living wage in Europe („Moguća je i drugačija plaća: prekogranična plaća u Europi dostatna za život”).
• [47] https://www.oecd.org/environment/making-climate-finance-work-for-women.htm.
• [48] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-and-the-environment-the.
• [49] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-and-the-environment-the.
• [50] https://unfccc.int/sites/default/files/resource/20_REP_UN%20FIC%20Playbook_V7.pdf.
• [51] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
• [52] Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999, SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
• [53] https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy.
• [54] https://www.sustainably-chic.com/blog/how-the-fashion-industry-contributes-to-deforestation.
• [55] https://www.collectivefashionjustice.org/articles/leather-lobbying-and-deforestation.
• [56] https://www.eea.europa.eu/publications/microplastics-from-textiles-towards-a.
• [57] https://www.eea.europa.eu/publications/eu-exports-of-used-textiles/eu-exports-of-used-textiles.
• [58] https://ec.europa.eu/safety-gate/#/screen/home
• [59] Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka (COP15) Konvencije o biološkoj raznolikosti, stavak 59., SL C 270, 7.7.2021., str. 94.
• [60] https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_836396.pdf
• [61] http://www.eprs.sso.ep.parl.union.eu/filerep/upload/EPRS-Briefing-652025-Textile-workers-developing-countries-European-fashion-rev2-FINAL.pdf
• [62] https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_emp/documents/publication/wcms_835423.pdf
• [63] https://cleanclothes.org/file-repository/an-intersectional-approach-challenging-discrimination-in-the-garment-industry_lbl_dci-wpc-paper-final.pdf
• [64] https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_protect/---protrav/---travail/documents/publication/wcms_561141.pdf
• [65] SL L 111, 25.4.2019., str. 59.
• [66] Europski parlament, Uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, brifing, „Textiles and the environment” (Tekstilni proizvodi i okoliš), 3. svibnja 2022., dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2022/729405/EPRS_BRI(2022)729405_EN.pdf
• [67] https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12822-EU-strategy-for-sustainable-textiles_hr
• [68] https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2022/729405/EPRS_BRI(2022)729405_EN.pdf
• [69] https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2022/729405/EPRS_BRI(2022)729405_EN.pdf
• [70] https://ellenmacarthurfoundation.org/a-new-textiles-economy
• [71] https://ellenmacarthurfoundation.org/a-new-textiles-economy
• [72]  https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy
• [73]  https://www.eea.europa.eu/publications/textiles-in-europes-circular-economy
• [74] https://ellenmacarthurfoundation.org/a-new-textiles-economy
• [75] https://cleanclothes.org/news/2022/live-blog-on-how-the-coronavirus-influences-workers-in-supply-chains
• [76] https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---asia/---ro-bangkok/documents/publication/wcms_836396.pdf
• [77] Studija – „Data on the EU Textile Ecosystem and its Competitiveness: final report” (Podaci o tekstilnom ekosustavu EU-a i njegovoj konkurentnosti: završno izvješće), Europska komisija, Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, 17. prosinca 2021.
• [78] Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), o osnivanju Europske agencije za kemikalije i o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
   
• [79] Prijedlog Komisije od 30. ožujka 2022. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (COM(2022)0142).
• [80] Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 272, 18.10.2011., str. 1.).
• [81] Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).
• [82] https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/739a1cca-6145-11ec-9c6c-01aa75ed71a1.
• [83] https://eit.europa.eu/eit-community/eit-culture-creativity.
• [84] https://www.eitmanufacturing.eu/.
• [85]https://cleanclothes.org/file-repository/an-intersectional-approach-challenging-discrimination-in-the-garment-industry_lbl_dci-wpc-paper-final.pdf.
• [86]https://www.sustainably-chic.com/blog/how-the-fashion-industry-contributes-to-deforestation.
• [87]https://www.collectivefashionjustice.org/articles/leather-lobbying-and-deforestation.
• [88] Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš ETC/WMGE, izvješće 6/2019 – „Textiles and the environment in a circular economy” (Tekstili i okoliš u kružnom gospodarstvu), Europska agencija za okoliš, Europski tematski centar o otpadu i materijalima u zelenom gospodarstvu, 19. studenoga 2019.
• [89] Izvješće –  ‘A new textiles economy: Redesigning fashion’s future’ („Nova tekstilna ekonomija: redizajniranje budućnosti mode”), Zaklada Ellen MacArthur, 28. studenoga 2017.
• [90] Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš, Izvješće br. 2/2022 ‘Textiles and the Environment: the role of design in Europe’s circular economy („Tekstil i okoliš: uloga dizajna u europskom kružnom gospodarstvu”), Europska agencija za okoliš, Europski tematski centar za kružno gospodarstvo i upotrebu resursa, 10. veljače 2022.
• [91] Komisijin Prijedlog direktive europskog parlamenta i vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem (COM(2022)0143).
• [92] Prijedlog Komisije od 30. ožujka 2022. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (COM(2022)0142).
• [93] Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2022. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071).
• [94] Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zabrani proizvoda dobivenih prisilnim radom na tržištu Unije (COM)2022)0453),
• [95] Direktiva (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima SL L 111, 25.4.2019., str. 59.
• [96] Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije. SL L 269, 10.10.2013., str. 1.
• [97] SL C 298, 23.8.2018., str. 100.
• [98] Europski parlament, Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja, Tekstilni radnici u zemljama u razvoju i europskoj modnoj industriji: Ususret održivosti?, 24. srpnja 2020.
• [99] Kampanja „Clean Clothes“, Another wage is possible: A cross-border base living wage in Europe (Moguća je i drugačija plaća: prekogranična plaća u Europi dostatna za život).
• [100] Ibid.
• [101] https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20201208STO93327/utjecaj-proizvodnje-tekstila-i-tekstilnog-otpada-na-okolis-infografika
• [102] https://mneguidelines.oecd.org/oecd-due-diligence-guidance-garment-footwear.pdf.
• [103] Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća SL L 272, 18.10.2011., str. 1.
• [104] Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (Tekst značajan za EGP). SL L 94, 28.3.2014, str. 65.