IZVJEŠĆE o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937

8.5.2023***I - (COM(2022)0071 – C9‑0050/2022 – 2022/0051(COD)) - 8.5.2023***I

Izvjestiteljica: Lara WoltersIzvjestitelji za mišljenje pridruženih odbora u skladu s člankom 57. Poslovnika: Raphaël Glucksmann, Odbor za vanjske poslove Barry Andrews, Odbor za međunarodnu trgovinu René Repasi, Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Samira Rafaela, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Tiemo Wölken, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Amandmani

• 001-381 (PDF - 571 KB)
• 001-381 (DOC - 152 KB)
• 382-391 (PDF - 134 KB)
• 382-391 (DOC - 39 KB)
• 392-394 (PDF - 119 KB)
• 392-394 (DOC - 40 KB)
• 395-401 (PDF - 130 KB)
• 395-401 (DOC - 41 KB)
• 402-408 (PDF - 117 KB)
• 402-408 (DOC - 39 KB)
• 409-415 (PDF - 152 KB)
• 409-415 (DOC - 46 KB)
• 416-425 (PDF - 160 KB)
• 416-425 (DOC - 45 KB)
• 426-429 (PDF - 126 KB)
• 426-429 (DOC - 41 KB)
• 430-430 (PDF - 561 KB)
• 430-430 (DOC - 156 KB)

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937

(COM(2022)0071 – C9‑0050/2022 – 2022/0051(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0071),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 50. stavak 1. i stavak 2. točku g te članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0050/2022),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. srpnja 2022.[1],

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za razvoj, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9‑0184/2023),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

 

Amandman  1

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(1) Unija je utemeljena na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima. Te temeljne vrijednosti koje su nadahnule stvaranje Unije, kao i univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, trebale bi usmjeravati djelovanje Unije na međunarodnoj sceni. Takvo djelovanje uključuje poticanje održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju.	(1) Unija je utemeljena na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava, kako je utvrđeno u Povelji EU-a o temeljnim pravima i u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Te temeljne vrijednosti koje su nadahnule stvaranje Unije, kao i univerzalnost i nedjeljivost ljudskih i okolišnih prava te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, trebale bi usmjeravati djelovanje Unije na međunarodnoj sceni. Takvo djelovanje uključuje poticanje održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju.

Amandman  2

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša te promicanje temeljnih europskih vrijednosti među prioritetima su Unije, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu74. Ostvarenje tih ciljeva uvjetovano je sudjelovanjem ne samo javnih tijela nego i privatnih subjekata, posebno poduzeća.	(2) Visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša te promicanje temeljnih europskih vrijednosti među prioritetima su Unije, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu74. Ostvarenje tih ciljeva uvjetovano je sudjelovanjem ne samo javnih tijela nego i privatnih subjekata, posebno poduzeća. U članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navedeno je da se okolišnom politikom Unije doprinosi očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, zaštiti ljudskog zdravlja, razboritom i racionalnom korištenju prirodnih bogatstava te promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.
__________________	__________________
74 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” (COM(2019) 640 final).	74 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan” (COM(2019) 640 final).

Amandman  3

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(3) U svojoj Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”75 Komisija se obvezala unaprijediti europsko socijalno tržišno gospodarstvo kako bi se postigla pravedna tranzicija prema održivosti. Ovom Direktivom pridonijet će se i europskom stupu socijalnih prava, kojim se promiču prava kojima se osiguravaju pravedni radni uvjeti. Dio je politika i strategija EU-a koje se odnose na promicanje dostojanstvenog rada diljem svijeta, među ostalim u globalnim lancima vrijednosti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu76.	(3) U svojoj Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”75 Komisija se obvezala unaprijediti europsko socijalno tržišno gospodarstvo kako bi se postigla pravedna tranzicija prema održivosti, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Ovom Direktivom pridonijet će se i europskom stupu socijalnih prava, kojim se promiču prava kojima se osiguravaju pravedni radni uvjeti. Zahvaljujući njoj povećat će se i vidljivost stupa socijalnih prava među poduzećima, čije je sudjelovanje ključno za njegovu učinkovitu provedbu, i preuzimanje odgovornosti za njega. Dio je politika i strategija EU-a koje se odnose na promicanje poštenog i dostojanstvenog rada diljem svijeta, među ostalim u globalnim lancima vrijednosti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu76.
__________________	__________________
75 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” (COM(2020) 14 final).	75 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” (COM(2020) 14 final).
76 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak, COM(2022) 66 final.	76 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak, COM(2022) 66 final.

Amandman  4

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(4) Ponašanje poduzeća u svim sektorima gospodarstva ključno je za uspjeh ciljeva održivosti Unije jer se poduzeća iz Unije, posebno velika, oslanjaju na globalne lance vrijednosti. Zaštita ljudskih prava i okoliša isto je tako u interesu poduzeća, posebno s obzirom na sve veću zabrinutost potrošača i ulagača povezanu s tim temama. Na razini Unije77 i na nacionalnoj78 razini već postoji nekoliko inicijativa kojima se potiču poduzeća koja podupiru preobrazbu usmjerenu na vrijednosti.	(4) Ponašanje poduzeća u svim sektorima gospodarstva ključno je za uspjeh ciljeva održivosti Unije jer se mnoga poduzeća iz Unije oslanjaju na globalne lance vrijednosti. Zaštita ljudskih prava i okoliša isto je tako u interesu poduzeća, posebno s obzirom na sve veću zabrinutost potrošača i ulagača povezanu s tim temama. Na razini Unije77 i na nacionalnoj78 razini već postoji nekoliko inicijativa kojima se potiču poduzeća koja podupiru preobrazbu usmjerenu na vrijednosti, uključujući obvezujuće zakonodavstvo u nekoliko država članica kao što su Francuska i Njemačka, zbog čega nastaje potreba da se poduzećima osiguraju jednaki uvjeti kako bi se izbjegla fragmentacija i pružila pravna sigurnost poslovnim subjektima koji posluju na jedinstvenom tržištu. Također je od ključne važnosti da se uspostavi europski okvir za odgovoran i održiv pristup globalnim lancima vrijednosti s obzirom na važnost poduzeća kao okosnice u izgradnji održivog društva i gospodarstva.
__________________	__________________
77 Enterprise Models and the EU agenda (Modeli poduzeća i program EU-a), Centar za europske političke studije, CEPS Policy Insights, br. PI2021-02/, siječanj 2021.	77 Enterprise Models and the EU agenda (Modeli poduzeća i program EU-a), Centar za europske političke studije, CEPS Policy Insights, br. PI2021-02/, siječanj 2021.
78 Npr. https://www.economie.gouv.fr/entreprises/societe-mission	78 Npr. https://www.economie.gouv.fr/entreprises/societe-mission

Amandman  5

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(5) U postojećim međunarodnim standardima odgovornog poslovnog ponašanja navodi se da bi poduzeća trebala štititi ljudska prava i utvrditi kako bi se trebala baviti pitanjem zaštite okoliša u svim segmentima svojeg poslovanja i svim lancima vrijednosti. U Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima79 prepoznaje se odgovornost poduzeća za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem negativnih učinaka svojeg poslovanja na ljudska prava te evidentiranjem načina na koje nastoje riješiti te učinke. U tim se Vodećim načelima navodi da bi poduzeća trebala izbjegavati kršenje ljudskih prava i ukloniti negativne učinke na ljudska prava koje su prouzročila, kojima su pridonijela ili s kojima su povezana u svojem poslovanju, svojim društvima kćerima te u svojim izravnim i neizravnim poslovnim odnosima.	(5) U uvriježenim postojećim međunarodnim standardima odgovornog poslovnog ponašanja, kao što su Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima79 i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća79a objašnjene u Smjernicama OECD-a za odgovorno poslovno ponašanje79b navodi se da bi poduzeća trebala poštovati i štititi ljudska prava i utvrditi kako bi se trebala baviti pitanjem zaštite okoliša u svim segmentima svojeg poslovanja i svim lancima vrijednosti. U Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima prepoznaje se odgovornost poduzeća za postupanje s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem negativnih učinaka svojeg poslovanja na ljudska prava te evidentiranjem načina na koje nastoje riješiti te učinke. U tim se Vodećim načelima navodi da bi poduzeća trebala izbjegavati kršenje ljudskih prava i ukloniti negativne učinke na ljudska prava koje su prouzročila, kojima su pridonijela ili s kojima su povezana u svojem poslovanju, svojim društvima kćerima te u svojim izravnim i neizravnim poslovnim odnosima.
__________________	__________________
79 Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: Provedba okvira Ujedinjenih naroda „Zaštita, poštovanje i pomoć”, 2011., dostupno na: https://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf	79 Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima: Provedba okvira Ujedinjenih naroda „Zaštita, poštovanje i pomoć”, 2011., dostupno na: https://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
	79a Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, 2011., ažurirana verzija, dostupne na http://mneguidelines.oecd.org/guidelines/.https://mneguidelines.oecd.org/mneguidelines/
	79b Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju, 2018., i sektorske smjernice, dostupne na: https://www.oecd.org/investment/due-diligence-guidance-for-responsible-business-conduct.htm

Amandman  6

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(6) Koncept dužne pažnje u pogledu ljudskih prava utvrđen je i dodatno razrađen u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća80 kojima je primjena dužne pažnje proširena na teme povezane s okolišem i upravljanjem. Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju i sektorske smjernice81 međunarodno su priznati okviri kojima se utvrđuju praktični koraci dužne pažnje kako bi se poduzećima pomoglo u utvrđivanju, sprečavanju i ublažavanju stvarnih i potencijalnih učinaka te evidentiranju načina na koje nastoje ukloniti te učinke u svojem poslovanju, lancima vrijednosti i drugim poslovnim odnosima. Koncept dužne pažnje ugrađen je i u preporuke Tripartitne deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku82.	(6) Koncept dužne pažnje u pogledu ljudskih prava utvrđen je i dodatno razrađen u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća kojima je primjena dužne pažnje proširena na teme povezane s okolišem i upravljanjem. Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju i sektorske smjernice međunarodno su priznati okviri kojima se utvrđuju praktični koraci dužne pažnje kako bi se poduzećima pomoglo u utvrđivanju, sprečavanju i ublažavanju stvarnih i potencijalnih učinaka te evidentiranju načina na koje nastoje ukloniti te učinke u svojem poslovanju, lancima vrijednosti i drugim poslovnim odnosima. Nacionalne kontaktne točke koje su osnovali subjekti koji poštuju Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća imaju važnu ulogu u promicanju dužne pažnje poduzeća zahvaljujući njihovoj ulozi u promicanju Smjernica i činjenici da djeluju kao izvansudski mehanizmi za pritužbe. Koncept dužne pažnje ugrađen je i u preporuke Tripartitne deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku82.
__________________	__________________
80 Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, ažurirano izdanje iz 2011., dostupne na: http://mneguidelines.oecd.org/guidelines/ https://mneguidelines.oecd.org/mneguidelines/
81 Smjernice OECD-a o odgovornom poslovnom ponašanju, 2018., i sektorske smjernice, dostupne na: https://www.oecd.org/investment/due-diligence-guidance-for-responsible-business-conduct.htm
82 Tripartitna deklaracija Međunarodne organizacije rada o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, peto izdanje, 2017., dostupna na: https://www.ilo.org/empent/Publications/WCMS_094386/lang--en/index.htm.	82 Tripartitna deklaracija Međunarodne organizacije rada o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, peto izdanje, 2017., dostupna na: https://www.ilo.org/empent/Publications/WCMS_094386/lang--en/index.htm.

Amandman  7

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(6a) Sva poduzeća trebala bi poštovati ljudska prava, kako su utvrđena u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u dijelu I. odjeljku 2. Priloga, a poduzeća obuhvaćena područjem primjene ove Direktive trebalo bi obvezati da postupaju s dužnom pažnjom i poduzimaju odgovarajuće mjere za utvrđivanje i otklanjanje štetnih učinaka na ljudska prava u svojem lancu vrijednosti. Opseg i priroda dužne pažnje mogu se razlikovati ovisno o veličini, sektoru, poslovnom kontekstu i profilu rizičnosti poduzeća.

Amandman  8

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(7) Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda83, koje su 2015. prihvatile sve države članice Ujedinjenih naroda, uključuju ciljeve promicanja kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta. Unija si je kao cilj postavila ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Privatni sektor pridonosi tim ciljevima.	(7) Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda83, koje su 2015. prihvatile sve države članice Ujedinjenih naroda, uključuju ciljeve promicanja kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta. Unija si je kao cilj postavila ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Privatni sektor pridonosi tim ciljevima. U trenutačnoj geopolitičkoj situaciji uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, energetskom krizom, stalnim poremećajima zbog pandemije bolesti COVID-19 i pokušajima održavanja i jačanja sigurnosti poljoprivredno-prehrambenog lanca, privatni sektor mogao bi pomoći u promicanju kontinuiranog, uključivog i održivog gospodarskog rasta, izbjegavajući pritom stvaranje neravnoteža na unutarnjem tržištu.
__________________	__________________
83 https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E	83 https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E

Amandman  9

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(8) Međunarodnim sporazumima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čije su stranke Unija i države članice, kao što su Pariški sporazum84 i nedavno sklopljen Klimatski pakt iz Glasgowa85, utvrđeni su precizni načini za rješavanje problema klimatskih promjena i zadržavanje globalnog zatopljenja na razini do 1,5 °C. Osim konkretnih mjera koje se očekuju od svih potpisnica, uloga privatnog sektora, a posebno njegovih strategija ulaganja, smatra se ključnom za postizanje tih ciljeva.	(8) Međunarodnim sporazumima u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, čije su stranke Unija i države članice, kao što su Pariški sporazum84 i nedavno sklopljen Klimatski pakt iz Glasgowa85, utvrđeni su precizni načini za rješavanje problema klimatskih promjena i zadržavanje globalnog zatopljenja na razini do 1,5 °C. Osim konkretnih mjera koje se očekuju od svih potpisnica, uloga privatnog sektora, a posebno njegovih strategija ulaganja, također se smatra ključnom za postizanje tih ciljeva. Samo 100 poduzeća od 1988. proizvodi više od 70 % emisija stakleničkih plinova u svijetu te postoji temeljni raskorak između klimatskih obveza korporacija i njihova stvarnog ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. Ova je Direktiva stoga važan zakonodavni instrument s pomoću kojeg će se izbjeći obmanjujuće tvrdnje o klimatskoj neutralnosti i zaustaviti manipulativni zeleni marketing i širenje fosilnih goriva u svijetu, u cilju ostvarivanja međunarodnih i europskih klimatskih ciljeva, što se preporučuje i u najnovijim znanstvenim izvješćima85a.
__________________	__________________
84 https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf.	84 https://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf.
85 Klimatski pakt iz Glasgowa, usvojen 13. studenoga 2021. na konferenciji COP26 u Glasgowu, https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.	85 Klimatski pakt iz Glasgowa, usvojen 13. studenoga 2021. na konferenciji COP26 u Glasgowu, https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.https://unfccc.int/sites/default/files/resource/cma2021_L16_adv.pdf.
	85a CDP Carbon Majors Report, 2017 Influence Map Report, Big Oil’s Real Agenda on Climate Change 2022, rujan 2022., https://influencemap.org/report/Big-Oil-s-Agenda-on-Climate-Change-2022-19585 IEA, Net Zero by 2050, A Roadmap for the Global Energy Sector (Nulta neto stopa do 2050., Plan za globalni energetski sektor), str. 51.

Amandman  10

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(9) U Europskom zakonu o klimi86 Unija se pravno obvezala i da će do 2050. postati klimatski neutralna, a do 2030. smanjiti emisije za najmanje 55 %. Obje te obveze uvjetovane su promjenom načina na koji poduzeća proizvode i nabavljaju. U Komisijinu Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030.87 razrađeni su modeli za postizanje različitih stupnjeva smanjenja emisija koje je potrebno postići u različitim gospodarskim sektorima, međutim znatna se smanjenja moraju postići u svim sektorima i u svim scenarijima kako bi Unija mogla ostvariti svoje klimatske ciljeve. U Planu se naglašava i da će „zbog promjena u pravilima i praksama korporativnog upravljanja, među ostalim u pogledu održivog financiranja, vlasnici i upravitelji poduzeća u svojim […] djelovanjima i strategijama dati prednost ciljevima održivosti”. Komunikacijom o Europskom zelenom planu88 iz 2019. utvrđuje se da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti. Navodi se i da bi se održivost trebala ugraditi u okvir korporativnog upravljanja.	(9) U Europskom zakonu o klimi86 Unija se pravno obvezala i da će do 2050. postati klimatski neutralna, a do 2030. smanjiti emisije za najmanje 55 %. Obje te obveze uvjetovane su promjenom načina na koji poduzeća proizvode i nabavljaju. U Komisijinu Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030.87 razrađeni su modeli za postizanje različitih stupnjeva smanjenja emisija koje je potrebno postići u različitim gospodarskim sektorima, međutim znatna se smanjenja moraju postići u svim sektorima i u svim scenarijima kako bi Unija mogla ostvariti svoje klimatske ciljeve. U Planu se naglašava i da će „zbog promjena u pravilima i praksama korporativnog upravljanja, među ostalim u pogledu održivog financiranja, vlasnici i upravitelji poduzeća u svojim […] djelovanjima i strategijama dati prednost ciljevima održivosti”. Općim programom djelovanja Unije za okoliš do 2030.87a (Osmi program djelovanja za okoliš), okvirom za djelovanje Unije u području okoliša i klime, želi se na pošten, pravičan i uključiv način ubrzati zelena tranzicija na klimatski neutralno, održivo, netoksično, resursno učinkovito te otporno i konkurentno kružno gospodarstvo utemeljeno na energiji iz obnovljivih izvora te se nastoji zaštititi, obnoviti i unaprijediti stanje okoliša, među ostalim, zaustavljanjem i preokretanjem trenda gubitka bioraznolikosti. Komunikacijom o Europskom zelenom planu88 iz 2019. utvrđuje se da bi se sva djelovanja i politike Unije trebali ujediniti kako bi Unija postigla uspješnu i pravednu tranziciju prema održivoj budućnosti u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Navodi se i da bi se održivost trebala ugraditi u okvir korporativnog upravljanja.
__________________	__________________
86 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).	86 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
87 SWD/2020/176 final.	87 SWD/2020/176 final.
	87a Opći program djelovanja Unije za okoliš do 2030.
88 COM/2019/640 final.	88 COM/2019/640 final.

Amandman  11

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(11) U dokumentima Akcijski plan za kružno gospodarstvo91, Strategija za bioraznolikost92, Strategija „od polja do stola”93 i Strategija održivosti u području kemikalija94 te Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe95, Industrija 5.096 i Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava97 te Revizija trgovinske politike iz 2021.98 kao jedan od elemenata navodi se inicijativa o održivom korporativnom upravljanju.	(11) U dokumentima Akcijski plan za kružno gospodarstvo91, Strategija za bioraznolikost92, Strategija „od polja do stola”93 i Strategija održivosti u području kemikalija94, Farmaceutska strategija, Akcijski plan Europske unije za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla te Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe95, Industrija 5.096 i Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava97 te Revizija trgovinske politike iz 2021.98 kao jedan od elemenata navodi se inicijativa o održivom korporativnom upravljanju. Obveze u pogledu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom trebale bi stoga doprinijeti očuvanju i obnovi bioraznolikosti te poboljšanju stanja okoliša, posebno zraka, vode i tla. Trebale bi doprinijeti i ubrzanju prelaska na netoksično kružno gospodarstvo. Obveze u pogledu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom trebale bi doprinijeti i ciljevima akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja, a to su stvaranje netoksičnog okoliša te zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih učinaka.
__________________	__________________
91 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo „Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020) 98 final).	91 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo „Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020) 98 final).
92 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).	92 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020) 380 final).
93 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381 final).	93 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381 final).
94 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final).	94 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš (COM(2020) 667 final).
95 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final.	95 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final.
96 Industrija 5.0; https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/industrial-research-and-innovation/industry-50_hr	96 Industrija 5.0; https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/industrial-research-and-innovation/industry-50_hr
97 https://op.europa.eu/webpub/empl/european-pillar-of-social-rights/hr/	97 https://op.europa.eu/webpub/empl/european-pillar-of-social-rights/hr/
98 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika (COM(2021) 66 final).	98 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika (COM(2021) 66 final).

Amandman  12

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(12) Ova je Direktiva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.99 Tim se akcijskim planom kao prioritet definira jačanje angažmana Unije na aktivnom promicanju globalne provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i drugih relevantnih smjernica, kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, među ostalim unapređenjem relevantnih standarda dužne pažnje.	(12) Ova je Direktiva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024.99 Tim se akcijskim planom kao prioritet definira jačanje angažmana Unije na aktivnom promicanju globalne provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, koje su objašnjene u Smjernicama OECD-a za odgovorno poslovno ponašanje kao relevantne smjernice, među ostalim unapređenjem relevantnih standarda dužne pažnje.
__________________	__________________
99 Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. (JOIN(2020) 5 final).	99 Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. (JOIN(2020) 5 final).

Amandman  13

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(13) Europski parlament u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2021. poziva Komisiju da predloži pravila Unije za sveobuhvatnu obvezu korporativne dužne pažnje100. U Zaključcima Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. Komisija je pozvana da podnese prijedlog pravnog okvira Unije o održivom korporativnom upravljanju, uključujući obveze međusektorske korporativne dužne pažnje duž globalnih lanaca opskrbe.101 Europski parlament u izvješću o održivom korporativnom upravljanju koje je na vlastitu inicijativu donio 2. prosinca 2020. poziva i na pojašnjenje dužnosti direktora. U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022.102 Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija obvezali su se razviti gospodarstvo u interesu građana i poboljšati regulatorni okvir za održivo korporativno upravljanje.	(13) Europski parlament u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2021. poziva Komisiju da predloži pravila Unije za sveobuhvatne obveze korporativne dužne pažnje, s posljedicama koje uključuju građanskopravnu odgovornost za ona poduzeća koja nanose štetu ili joj pridonose neprovođenjem dužne pažnje100. U Zaključcima Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. Komisija je pozvana da podnese prijedlog pravnog okvira Unije o održivom korporativnom upravljanju, uključujući obveze međusektorske korporativne dužne pažnje duž globalnih lanaca opskrbe.101 Europski parlament u izvješću o održivom korporativnom upravljanju koje je na vlastitu inicijativu donio 2. prosinca 2020. poziva i na pojašnjenje dužnosti direktora. U Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022.102 Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija obvezali su se razviti gospodarstvo u interesu građana i poboljšati regulatorni okvir za održivo korporativno upravljanje.
__________________	__________________
100 Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (2020/2129(INL)), P9_TA(2021)0073, dostupna na: https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=hr&reference=2020/2129(INL).	100 Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (2020/2129(INL)), P9_TA(2021)0073, dostupna na: https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=hr&reference=2020/2129(INL).
101 Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. (13512/20).	101 Zaključci Vijeća o ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe od 1. prosinca 2020. (13512/20).
102 Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022., dostupna na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/joint_declaration_2022.pdf	102 Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022., dostupna na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/joint_declaration_2022.pdf

Amandman  14

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(14) Cilj je ove Direktive osigurati da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu pridonose održivom razvoju i tranziciji prema održivosti gospodarstava i društava utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš povezanih s poslovanjem, društvima kćerima i lancima vrijednosti poduzeća te okončavanjem i svođenjem tih učinaka na najmanju moguću mjeru.	(14) Cilj je ove Direktive osigurati da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu pridonose održivom razvoju i tranziciji prema održivosti gospodarstava i društava uz poštovanje ljudskih prava i okoliša, utvrđivanjem, sprečavanjem i ublažavanjem, saniranjem i, prema potrebi, određivanjem prioriteta potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš povezanih s poslovanjem, društvima kćerima i lancima vrijednosti poduzeća te okončavanjem i svođenjem tih učinaka na najmanju moguću mjeru kao i brigom o tome da oni koji su pogođeni nepoštovanjem te obveze imaju pristup pravosuđu i pravnim lijekovima. Ovom se Direktivom ne bi trebala dovesti u pitanje odgovornost država članica da poštuju i dužnost da štite ljudska prava i okoliš u skladu s međunarodnim pravom.

Amandman  15

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(15) Poduzeća bi trebala poduzeti odgovarajuće korake kako bi uspostavila i provela mjere dužne pažnje u pogledu vlastitog poslovanja, svojih društava kćeri, kao i svojih uvriježenih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa diljem svojih lanaca vrijednosti u skladu s odredbama ove Direktive. Ovom se Direktivom od poduzeća ne bi trebalo zahtijevati da u svim okolnostima jamče da do negativnih učinaka nikada neće doći ili da će se zaustaviti. Na primjer, kad je riječ o poslovnim odnosima u kojima je negativan učinak posljedica intervencije države, poduzeće možda nije u položaju da postigne takve rezultate. Stoga bi glavne obveze iz ove Direktive trebale biti obveze u pogledu sredstava. Poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za koje se razumno može očekivati da će dovesti do sprečavanja negativnog učinka ili će se taj učinak u okolnostima konkretnog slučaja svesti na najmanju moguću mjeru. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti lanca vrijednosti poduzeća, sektora ili zemljopisnog područja u kojem djeluju njegovi partneri u lancu vrijednosti, ovlasti poduzeća da utječe na svoje izravne i neizravne poslovne odnose te mogućnosti poduzeća da poveća svoju moć utjecaja.	(15) Poduzeća bi trebala poduzeti odgovarajuće korake u okviru svojih mogućnosti kako bi uspostavila i provela mjere dužne pažnje u pogledu vlastitog poslovanja, poslovanja svojih društava kćeri, kao i svojih uvriježenih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa u svojim lancima vrijednosti u skladu s odredbama ove Direktive. Ovom se Direktivom od poduzeća ne bi trebalo zahtijevati da u svim okolnostima jamče da do negativnih učinaka nikada neće doći ili da će se zaustaviti. Na primjer, kad je riječ o poslovnim odnosima u kojima je negativan učinak posljedica intervencije države, poduzeće možda nije u položaju da postigne takve rezultate. Stoga bi glavne obveze iz ove Direktive trebale biti obveze u pogledu sredstava. Poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za koje se razumno može očekivati da će dovesti do sprečavanja negativnog učinka ili će se taj učinak u okolnostima konkretnog slučaja svesti na najmanju moguću mjeru i koje su razmjerne i primjerene stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti nastanka negativnog utjecaja te veličini, resursima i kapacitetima poduzeća. Trebalo bi uzeti u obzir posebnosti lanca vrijednosti poduzeća, sektora ili zemljopisnog područja u kojem djeluju njegovi partneri u lancu vrijednosti, ovlasti poduzeća da utječe na svoje poslovne odnose te mogućnosti poduzeća da poveća svoju moć utjecaja.

Amandman  16

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(16) Postupkom dužne pažnje utvrđenim u ovoj Direktivi trebalo bi obuhvatiti šest koraka definiranih u Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, koji uključuju mjere dužne pažnje za poduzeća kako bi se utvrdili i uklonili negativni učinci na ljudska prava i okoliš. To obuhvaća sljedeće korake: (1) integriranje dužne pažnje u politike i sustave upravljanja, (2) utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, (3) sprečavanje ili prestanak stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru, (4) procjenu djelotvornosti mjera, (5) komunikaciju, (6) omogućivanje njihova otklanjanja.	(16) Postupkom dužne pažnje utvrđenim u ovoj Direktivi trebalo bi obuhvatiti šest koraka definiranih u Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, koji uključuju mjere dužne pažnje za poduzeća kako bi se utvrdili i uklonili negativni učinci na ljudska prava i okoliš. To obuhvaća sljedeće korake: (1) integriranje dužne pažnje u politike i sustave upravljanja, (2) utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, (3) sprečavanje ili prestanak stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru, (4) verificiranje, nadzor i procjenu djelotvornosti mjera, (5) komunikaciju, (6) omogućivanje njihova otklanjanja.

Amandman  17

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(17) Do negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš dolazi u vlastitom poslovanju poduzeća, društvima kćerima, proizvodima i lancima vrijednosti, posebno na razini nabave sirovina i proizvodnje te na razini odlaganja proizvoda ili otpada. Kako bi dužna pažnja imala svrsishodan učinak, trebala bi obuhvaćati negativne učinke na ljudska prava i okoliš nastale tijekom životnog ciklusa proizvodnje te upotrebe i odlaganja proizvoda ili pružanja usluga, na razini vlastitog poslovanja poduzeća i društava kćeri te u lancima vrijednosti.	(17) Do negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš dolazi u vlastitom poslovanju poduzeća, društvima kćerima, proizvodima, uslugama i lancima vrijednosti, posebno na razini nabave sirovina i proizvodnje te na razini odlaganja proizvoda ili otpada. Kako bi dužna pažnja imala svrsishodan učinak, trebala bi obuhvaćati negativne učinke na ljudska prava i okoliš nastale tijekom životnog ciklusa proizvodnje i prodaje proizvoda ili pružanja usluga i gospodarenje proizvodom u fazi otpada, na razini vlastitog poslovanja poduzeća i društava kćeri te u lancima vrijednosti.

Amandman  18

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(17a) Na globalne lance vrijednosti, posebno na lance vrijednosti kritičnih sirovina, utječu štetni učinci prirodnih opasnosti ili opasnosti prouzročenih ljudskim djelovanjem. Rizici u kritičnim lancima vrijednosti izašli su na vidjelo tijekom krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19, a učestalost i učinak tih šokova vjerojatno će se povećavati u budućnosti, što će biti pokretač inflacije te će dovesti do povećanja makroekonomske nestabilnosti i nesigurnosti tržišta i trgovine. Kako bi se to riješilo, EU bi trebao uvesti godišnje procjenjivanje otpornosti poduzeća na negativne scenarije povezane s njihovim lancima vrijednosti, u okviru kojeg bi se mapirali, procijenili i pružili potencijalni odgovori na rizike u njihovim lancima vrijednosti, uključujući vanjske učinke te socijalne, okolišne i političke rizike.

Amandman  19

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(18) Lanac vrijednosti trebao bi obuhvaćati aktivnosti povezane s proizvodnjom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge te upotrebu i odlaganje proizvoda, kao i povezane aktivnosti uvriježenih poslovnih odnosa. Trebao bi obuhvaćati i uvriježene izravne i neizravne poslovne odnose uspostavljene na početku lanca na temelju kojih se osmišljavaju, vade, proizvode, prevoze, skladište i dobavljaju sirovine, proizvodi ili dijelovi proizvoda ili se poduzeću pružaju usluge koje su potrebne za obavljanje djelatnosti poduzeća, kao i odnose uspostavljene na kraju lanca, uključujući uvriježene izravne i neizravne poslovne odnose, na temelju kojih se upotrebljavaju ili primaju proizvodi, dijelovi proizvoda ili usluge od poduzeća do kraja životnog vijeka proizvoda, uključujući, među ostalim, distribuciju proizvoda trgovcima na malo, prijevoz i skladištenje proizvoda, rastavljanje proizvoda te njegovo recikliranje, kompostiranje ili odlaganje na odlagališta.	(18) Lanac vrijednosti trebao bi obuhvaćati aktivnosti povezane s proizvodnjom, distribucijom i prodajom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge i gospodarenje proizvodom u fazi otpada kao i povezane aktivnosti poslovnih odnosa. Trebao bi obuhvaćati aktivnosti poslovnih odnosa poduzeća povezane s projektiranjem, vađenjem, izradom, prijevozom, skladištenjem i isporukom sirovina, proizvoda, dijelova proizvoda, kao i prodajom ili distribucijom robe ili pružanjem ili razvojem usluga, uključujući gospodarenje otpadom, prijevoz i skladištenje, isključujući gospodarenje proizvodom u fazi otpada od strane pojedinačnih potrošača.

Amandman  20

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18a) U nekim situacijama, nakon što se proizvodi prodaju ili distribuiraju u okviru poslovnog odnosa, poduzeća mogu imati smanjenu sposobnost praćenja učinaka kako bi mogla poduzeti razumne korake u cilju njihova sprečavanja ili ublažavanja. U takvim situacijama, utvrđivanje stvarnih i potencijalnih učinaka i poduzimanje preventivnih mjera ili mjera ublažavanja bit će važno prije i u trenutku početne prodaje ili distribucije te u daljnjim ili stalnim interakcijama u okviru tih poslovnih odnosa ako su takvi učinci razumno predvidljivi ili kada je poslana obavijest o značajnim učincima u okviru postupka obavješćivanja.

Amandman  21

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(18b) Ako poduzeće nabavlja proizvode koji sadržavaju reciklirani materijal, provjera podrijetla sekundarnih sirovina može biti teška. U takvim situacijama poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za praćenje sekundarnih sirovina do relevantnog dobavljača i procijeniti postoje li odgovarajući podaci kojima se dokazuje da je materijal recikliran.

Amandman  22

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(19) Što se tiče reguliranih financijskih poduzeća koja pružaju zajmove, kredite ili druge financijske usluge, „lanac vrijednosti” koji se odnosi na pružanje takvih usluga trebao bi biti ograničen na aktivnosti klijenata koji primaju takve usluge i njihovih društava kćeri čije su aktivnosti povezane s predmetnim ugovorom. Klijenti koji su kućanstva i fizičke osobe koje ne djeluju u profesionalnom ili poslovnom svojstvu te mala i srednja poduzeća ne bi se trebali smatrati dijelom lanca vrijednosti. Aktivnosti poduzeća ili drugih pravnih subjekata koji su uključeni u lanac vrijednosti tog klijenta ne bi trebale biti obuhvaćene.	(19) Što se tiče reguliranih financijskih poduzeća koja pružaju financijske usluge, koje su povezane sa sklapanjem ugovora u okviru lanca vrijednosti, pružanje takvih usluga trebalo bi uključivati aktivnosti klijenata koji izravno primaju takve usluge i njihovih društava kćeri čije su aktivnosti povezane s predmetnim ugovorom. Kako bi se izbjeglo preklapanje postupaka provjere dužne pažnje reguliranih financijskih poduzeća, aktivnosti poduzeća ili drugih pravnih subjekata koji su dio lanca vrijednosti tog klijenta isključene su iz područja primjene ove Direktive ako su obveze dužne pažnje utvrđene drugdje u pravu EU-a. Klijenti koji su kućanstva i fizičke osobe koje ne djeluju u profesionalnom ili poslovnom svojstvu te mala i srednja poduzeća ne bi se trebali smatrati dijelom lanca vrijednosti reguliranih financijskih društava.

Amandman  23

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(19a) Regulirana financijska poduzeća i druga poduzeća trebala bi koristiti informacije i izvan okvira onih koje dobivaju od agencija za kreditni rejting, agencija za kreditni rejting za održivost ili administratora referentnih vrijednosti.

Amandman  24

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(20) Kako bi se poduzećima omogućilo da pravilno utvrde negativne učinke u svojem lancu vrijednosti i kako bi im se omogućilo da ostvare odgovarajući učinak poluge, obveze dužne pažnje u ovoj bi Direktivi trebalo ograničiti na uvriježene poslovne odnose. Za potrebe ove Direktive, uvriježeni poslovni odnosi trebali bi značiti izravni i neizravni poslovni odnosi koji jesu ili se očekuje da će biti trajni i velikog intenziteta, a nisu zanemariv ili pomoćni dio lanca vrijednosti. Priroda poslovnih odnosa koji se smatraju „uvriježenima” preispituje se periodično, a najmanje svakih 12 mjeseci. Ako je izravan poslovni odnos poduzeća uvriježen, tada bi se svi neizravni poslovni odnosi povezani s tim poduzećem isto tako trebali smatrati uvriježenima.	Briše se.

Amandman  25

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(21) U skladu s ovom Direktivom od poduzeća iz EU-a s prosječno više od 500 zaposlenika i neto prometom na svjetskoj razini većim od 150 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini trebalo bi se zahtijevati da postupaju uz dužnu pažnju. U pogledu poduzeća koja ne ispunjavaju te kriterije, ali koja su u prosjeku imala više od 250 zaposlenika i više od 40 milijuna EUR neto prometa na svjetskoj razini u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini i koja posluju u jednom ili više sektora s velikim učinkom, dužna pažnja trebala bi se primjenjivati dvije godine nakon završetka razdoblja prenošenja ove Direktive, kako bi se omogućilo dulje razdoblje prilagodbe. Kako bi se osiguralo razmjerno opterećenje, od poduzeća koja posluju u takvim sektorima s velikim učinkom trebalo bi zahtijevati da se pridržavaju usmjerenije dužne pažnje s naglaskom na ozbiljne negativne učinke. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje, uključujući one koji su upućeni u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkom (c) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća103, trebali bi biti uključeni u izračun broja zaposlenika u poduzeću korisniku. Upućeni radnici u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkama (a) i (b) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957, trebali bi biti uključeni samo u izračun broja radnika poduzeća koje ih upućuje.	(21) U skladu s ovom Direktivom od poduzeća iz EU-a s prosječno više od 250 zaposlenika i neto prometom na svjetskoj razini većim od 40 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili od poduzeća koja su krajnje matično društvo grupe koja je imala 500 zaposlenika i neto promet na svjetskoj razini veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji trebalo bi se zahtijevati da postupaju uz dužnu pažnju. Izračun pragova trebao bi uključivati broj zaposlenika i promet podružnica poduzeća, koje su mjesta poslovanja različita od sjedišta i koje o njemu pravno ovise te se stoga smatraju dijelom poduzeća, u skladu sa zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i drugi radnici u nestandardnim oblicima zaposlenja, uključujući one koji su upućeni u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkom (c) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća103, trebali bi biti uključeni u izračun broja zaposlenika u poduzeću korisniku. Upućeni radnici u skladu s člankom 1. stavkom 3. točkama (a) i (b) Direktive 96/71/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/957, trebali bi biti uključeni samo u izračun broja radnika poduzeća koje ih upućuje.
__________________	__________________
103Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.).	103Direktiva (EU) 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 173, 9.7.2018., str. 16.).

Amandman  26

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(22) Kako bi se odrazila prioritetna područja međunarodnog djelovanja usmjerena na rješavanje pitanja ljudskih prava i okoliša, odabir sektora s velikim učinkom za potrebe ove Direktive trebao bi se temeljiti na postojećim sektorskim smjernicama OECD-a o postupanju uz dužnz pažnjz. Za potrebe ove Direktive sljedeći sektori trebali bi se smatrati sektorima s velikim učinkom: proizvodnja tekstila, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko tekstilom, odjećom i obućom; poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, drvom, hranom i pićima; vađenje mineralnih resursa bez obzira na to gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja osnovnih metalnih proizvoda, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode). Kad je riječ o financijskom sektoru, zbog njegovih specifičnosti, posebno u pogledu lanca vrijednosti i ponuđenih usluga, čak i ako je obuhvaćen sektorskim smjernicama OECD-a, ne bi se trebao ubrajati u sektore s velikim učinkom koji su obuhvaćeni ovom Direktivom. Istodobno bi u tom sektoru trebalo osigurati širu obuhvaćenost stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka uključivanjem vrlo velikih poduzeća u područje primjene, a to se odnosi na regulirana financijska poduzeća, čak i ako nemaju pravni oblik društva s ograničenom odgovornošću.	(22) Kako bi se odrazila prioritetna područja međunarodnog djelovanja usmjerena na rješavanje pitanja ljudskih prava i okoliša, Komisija bi na temelju postojećih sektorskih smjernica OECD-a o dužnoj pažnji trebala izraditi smjernice specifične za pojedine sektore, među ostalim za sljedeće sektore: proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko i na malo tekstilom, odjećom i obućom; poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda, marketing i oglašavanje hrane i pića i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, proizvodima životinjskog podrijetla, drvom, hranom i pićima; energija, vađenje i transport mineralnih resursa te rukovanje njima bez obzira na to gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja osnovnih metalnih proizvoda, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode), građevinarstvo i s njim povezane aktivnosti te pružanje financijskih usluga, investicijskih usluga i djelatnosti te ostalih financijskih usluga; kao i proizvodnja, pružanje i distribucija informacijskih i komunikacijskih tehnologija ili povezanih usluga, uključujući hardverska i softverska rješenja, među ostalim i umjetnu inteligenciju, nadzor, prepoznavanje lica, pohranu ili obradu podataka, telekomunikacijske usluge, internetske usluge i usluge u oblaku, uključujući društvene medije i mreže, razmjenu poruka, e-trgovinu, isporuku, mobilnost i druge usluge platformi.

Amandman  27

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(23) Kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi ove Direktive koji se odnose na ljudska prava i negativne učinke na okoliš koje mogu uzrokovati poslovanje poduzeća, društva kćeri i lanci vrijednosti, trebalo bi obuhvatiti i poduzeća iz trećih zemalja sa znatnim poslovanjem u EU-u. Konkretnije, Direktiva bi se trebala primjenjivati na poduzeća iz trećih zemalja koja su ostvarila neto promet od najmanje 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili neto promet veći od 40 milijuna EUR, ali manji od 150 milijuna EUR u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini u jednom ili više sektora s velikim učinkom, počevši od dvije godine nakon završetka razdoblja prenošenja ove Direktive.	(23) Kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi ove Direktive koji se odnose na ljudska prava i negativne učinke na okoliš koje može uzrokovati poslovanje poduzeća i njegovih društava kćeri te lanaca vrijednosti, trebalo bi obuhvatiti i poduzeća iz trećih zemalja sa znatnim poslovanjem u EU-u. Konkretnije, Direktiva bi se trebala primjenjivati na poduzeća iz trećih zemalja koja su ostvarila neto promet od najmanje 40 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini ili poduzeća koja su krajnje matično društvo grupe koja je imala 500 zaposlenika i neto promet na svjetskoj razini veći od 150 milijuna EUR, pri čemu je najmanje 40 milijuna ostvareno u Uniji u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji. Izračun neto prometa trebao bi uključivati promet koji su ostvarila treća poduzeća s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade.

Amandman  28

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(25) Kako bi se ostvario smislen doprinos tranziciji prema održivosti, dužnu pažnju u okviru ove Direktive trebalo bi provoditi u odnosu na negativan učinak na ljudska prava zaštićenih osoba koji je posljedica kršenja jednog od prava ili jedne od zabrana sadržanih u međunarodnim konvencijama navedenima u Prilogu ovoj Direktivi. Kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost ljudskih prava, kršenje zabrane ili prava koje nije izričito navedeno u tom Prilogu, a kojim se izravno narušava pravni interes zaštićen tim konvencijama, isto bi tako trebalo biti dio negativnog učinka na ljudska prava obuhvaćenog ovom Direktivom, pod uvjetom da je predmetno poduzeće moglo opravdano utvrditi rizik takvog narušavanja i sve odgovarajuće mjere koje treba poduzeti kako bi se poštovale obveze dužne pažnje na temelju ove Direktive, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svojeg poslovanja, kao što su sektor i operativni kontekst. Dužna pažnja trebala bi nadalje obuhvaćati negativne učinke na okoliš koji su posljedica kršenja neke od zabrana i obveza u skladu s međunarodnim konvencijama o okolišu navedenima u Prilogu ovoj Direktivi.	(25) Kako bi se ostvario smislen doprinos tranziciji prema održivosti, dužnu pažnju u okviru ove Direktive trebalo bi provoditi u odnosu na negativan učinak na ljudska prava zaštićenih osoba koji je posljedica kršenja bilo koje radnje kojom se uklanja ili smanjuje sposobnost pojedinca ili skupine da uživaju prava ili da budu zaštićeni zabranama sadržanima u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u Prilogu ovoj Direktivi te kasnijoj sudskoj praksi i radu ugovornih tijela povezanih s tim konvencijama, što uključuje prava sindikata i radnika te socijalna prava. Kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost ljudskih prava, negativan učinak na uživanje prava koje nije izričito navedeno u tom Prilogu, a kojim se izravno narušava pravni interes zaštićen tim konvencijama i instrumentima, isto bi tako trebalo biti dio negativnog učinka na ljudska prava obuhvaćenog ovom Direktivom, pod uvjetom da je predmetno poduzeće moglo opravdano utvrditi rizik takvog narušavanja i sve odgovarajuće mjere koje treba poduzeti kako bi se poštovale obveze dužne pažnje na temelju ove Direktive, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svojeg poslovanja, kao što su sektor i operativni kontekst. Dužna pažnja trebala bi nadalje obuhvaćati negativne učinke na okoliš koji su posljedica kršenja neke od zabrana i obveza navedenih u Prilogu ovoj Direktivi.

Amandman  29

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(25a) Ovom bi se Direktivom trebale predvidjeti posebne mjere u slučaju negativnih sistemskih učinaka koje financira država, a koji proizlaze iz djelovanja, politika, propisa ili institucionaliziranih praksi o kojima odlučuju nacionalna ili lokalna tijela država, koje ona primjenjuju ili koje se provode uz njihovu aktivnu potporu.

Amandman  30

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(25b) Poduzeća bi također trebala biti odgovorna za korištenje svojeg utjecaja kako bi doprinijela primjerenom životnom standardu u lancima vrijednosti. To se shvaća kao plaća za zaposlenike koja je dostatna za život, odnosno dnevni dohodak koji je dostatan za život samozaposlenih radnika i malih zemljoposjednika, koji zarađuju od svojeg rada i proizvodnje te moraju zadovoljiti svoje potrebe i potrebe svoje obitelji.

Amandman  31

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(25c) U ovoj se Direktivi pristup „Jedno zdravlje”, kako ga tumači Svjetska zdravstvena organizacija, prepoznaje kao integrirani i ujedinjujući pristup čiji je cilj održiva ravnoteža i optimizacija zdravlja ljudi, životinja i ekosustava. Pristupom „Jedno zdravlje” prepoznaje se da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i okoliša u širem smislu, uključujući ekosustave, usko povezani i međuovisni. Stoga je primjereno utvrditi da bi dužna pažnja u području okoliša trebala obuhvaćati izbjegavanje uništavanja okoliša koje dovodi do negativnih učinaka na zdravlje kao što su epidemije te poštovanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš. S obzirom na obvezu skupine G7 da prizna brz porast antimikrobne rezistencije na globalnoj razini, potrebno je promicati opreznu i odgovornu uporabu antibiotika u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu.

Amandman  32

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(25d) Negativni učinci na ljudska prava i okoliš mogu se ispreplitati s čimbenicima kao što su korupcija i podmićivanje, ili ih ti čimbenici mogu pojačavati te su iz tog razloga uvršteni u Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća. Stoga bi se moglo pokazati da je nužno da poduzeća te čimbenike uzmu u obzir pri provedbi dužne pažnje u pogledu ljudskih prava i okoliša.

Amandman  33

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(26) Poduzeća imaju na raspolaganju smjernice koje pokazuju kako njihove aktivnosti mogu utjecati na ljudska prava i koje je korporativno ponašanje zabranjeno u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima. Takve su smjernice, na primjer, uključene u Okvir za izvješćivanje o Vodećim načelima Ujedinjenih naroda i Vodič za tumačenje Vodećih načela Ujedinjenih naroda105. Koristeći se relevantnim međunarodnim smjernicama i normama kao referentnim točkama, Komisija bi trebala moći izdati dodatne smjernice koje će poduzećima poslužiti kao praktičan alat.	(26) Poduzeća bi trebala imati na raspolaganju smjernice koje pokazuju kako njihove aktivnosti mogu utjecati na ljudska prava i koje je korporativno ponašanje zabranjeno u skladu s međunarodno priznatim ljudskim pravima. Takve su smjernice, na primjer, uključene u Okvir za izvješćivanje o Vodećim načelima Ujedinjenih naroda104 i Vodič za tumačenje Vodećih načela Ujedinjenih naroda105 te bi ih trebalo učiniti lako dostupnima poduzećima. Stoga, koristeći se relevantnim međunarodnim smjernicama i normama kao referentnim točkama, Komisija bi trebala moći izdati dodatne smjernice koje će poduzećima poslužiti kao praktičan alat.
__________________	__________________
104 https://www.ungpreporting.org/wp-content/uploads/UNGPReportingFramework_withguidance2017.pdf.	104 https://www.ungpreporting.org/wp-content/uploads/UNGPReportingFramework_withguidance2017.pdf.
105 https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.	105 https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Business/RtRInterpretativeGuide.pdf.

Amandman  34

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(27) Kako bi postupila s odgovarajućom dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava i okoliša u odnosu na svoje poslovanje, svoja društva kćeri i lance vrijednosti, poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom trebala bi integrirati dužnu pažnju u korporativne politike, utvrditi, spriječiti i ublažiti, kao i okončati potencijalne i stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš te ih svesti na najmanju moguću mjeru, uspostaviti i održavati postupak za podnošenje pritužbi, pratiti djelotvornost poduzetih mjera u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi i javno izvješćivati o svojoj dužnoj pažnji. Radi veće jasnoće za poduzeća, u ovoj bi Direktivi trebalo jasno razlikovati posebno mjere sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, njihova okončanja ili, kada to nije moguće, svođenja na najmanju moguću mjeru.	(27) Kako bi postupila s odgovarajućom dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava i okoliša u odnosu na svoje poslovanje, svoja društva kćeri i lance vrijednosti, poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom trebala bi integrirati dužnu pažnju u korporativne politike, utvrditi, spriječiti, ublažiti, sanirati kao i okončati potencijalne i stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš te ih svesti na najmanju moguću mjeru i dati im prednost, uspostaviti mehanizam za obavješćivanje i izvansudsko podnošenje pritužbi ili sudjelovati u njemu, pratiti i provjeravati djelotvornost svojih mjera poduzetih u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, javno izvješćivati o svojoj dužnoj pažnji i surađivati s pogođenim dionicima tijekom cijelog tog postupka. Radi veće jasnoće za poduzeća, u ovoj bi Direktivi trebalo jasno razlikovati posebno mjere sprečavanja i ublažavanja opsega potencijalnih negativnih učinaka, njihova okončanja ili, kada to nije moguće, svođenja na najmanju moguću mjeru.

Amandman  35

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(28) Kako bi se osiguralo da je dužna pažnja dio korporativnih politika poduzeća i u skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, poduzeća bi trebala integrirati dužnu pažnju u sve svoje korporativne politike i imati uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje trebala bi sadržavati opis pristupa koji poduzeće primjenjuje na dužnu pažnju, među ostalim i dugoročno, kodeks ponašanja u kojem se opisuju pravila i načela kojih se moraju pridržavati zaposlenici i društva kćeri poduzeća te opis postupaka uspostavljenih radi provedbe dužne pažnje, uključujući mjere poduzete za provjeru usklađenosti s kodeksom ponašanja i za proširenje njegove primjene na uvriježene poslovne odnose. Kodeks ponašanja trebao bi se primjenjivati u svim relevantnim korporativnim funkcijama i poslovanju, uključujući odluke o nabavi i kupovini. Poduzeća bi trebala i svake godine ažurirati svoju politiku dužne pažnje.	(28) Kako bi se osiguralo da je dužna pažnja dio korporativnih politika poduzeća i u skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, poduzeća bi trebala integrirati dužnu pažnju u svoje relevantne korporativne politike na svim razinama poslovanja i imati uspostavljenu politiku dužne pažnje s kratkoročnim, srednjoročnim te dugoročnim mjerama i ciljevima. Politika dužne pažnje trebala bi sadržavati opis pristupa koji poduzeće primjenjuje na dužnu pažnju, kodeks ponašanja u kojemu se definiraju pravila, načela i mjere koje treba slijediti i provoditi, prema potrebi, u cijelom poduzeću i njegovim društvima kćerima u svim korporativnim aktivnostima; opis uspostavljenih postupaka i odgovarajućih mjera poduzetih radi provedbe dužne pažnje u vrijednosnom lancu u skladu s člancima 7. i 8., uključujući odgovarajuće mjere poduzete radi uključivanja dužne pažnje u vlastiti poslovni model, prakse zapošljavanja i nabave sa subjektima s kojima poduzeće ima poslovni odnos te mjere poduzete radi praćenja i provjere aktivnosti dužne pažnje kao i odgovarajuće politike kako bi se izbjeglo prenošenje troškova postupka dužne pažnje na poslovne partnere u slabijem položaju. Kodeks ponašanja trebao bi se primjenjivati u svim relevantnim korporativnim funkcijama i operacijama, uključujući prakse određivanja cijena i odluke o kupovini, na primjer u pogledu trgovanja i nabave. Poduzeća bi također trebala ažurirati svoju politiku dužne pažnje kada dođe do znatnih promjena.

Amandman  36

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(28a) Matična društva trebala bi moći provoditi radnje koje mogu doprinijeti dužnoj pažnji svojih društava kćeri, ako društvo kći dostavi sve relevantne i potrebne informacije te surađuje sa svojim matičnim društvom, poštuje politiku dužne pažnje svojeg matičnog društva, tako da matično društvo u skladu s tim prilagođava svoju politiku dužne pažnje kako bi osiguralo da su obveze utvrđene u članku 5. stavku 1. ispunjene u pogledu društva kćeri, da društvo kći integrira dužnu pažnju u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 5., prema potrebi, da društvo kći nastavlja poduzimati odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. te nastavlja ispunjavati svoje obveze iz članaka 8.a, 8.b i 8.d. Ako matično društvo obavlja posebne radnje u ime društva kćeri, i matično društvo i društvo kći jasno i transparentno o tome obavješćuju relevantne dionike i javnu domenu, a društvo kći integrira klimu u svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 15. Kako bi se društva kćeri smatrala odgovornima, odgovornost predviđena člankom 22. ove Direktive trebala bi ostati na razini subjekta, pri čemu se ne dovodi u pitanje zakonodavstvo država članica o solidarnoj odgovornosti.

Amandman  37

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(28b) Na područjima zahvaćenima sukobima i visokorizičnim područjima poduzeća su izložena povećanom riziku od sudjelovanja u teškim kršenjima ljudskih prava. U tim bi područjima poduzeća stoga trebala poduzeti pojačane mjere dužne pažnje prilagođene uvjetima sukoba kako bi se uklonili ti povećani rizici i osiguralo da poduzeća ne olakšavaju, financiraju, pogoršavaju niti na neki drugi način negativno utječu na sukob ili doprinose kršenjima međunarodnog prava u području ljudskih prava ili međunarodnog humanitarnog prava u područjima zahvaćenima sukobima ili visokorizičnim područjima. Pojačane mjere dužne pažnje obuhvaćaju dopunjavanje standardnih mjera dužne pažnje detaljnom analizom sukoba koja se temelji na smislenom sudjelovanju dionika prilagođenom uvjetima sukoba, a cilj joj je osigurati razumijevanje temeljnih uzroka i pokretača sukoba te strana koje ga pokreću, kao i učinka poslovnih aktivnosti poduzeća na sukob. U situacijama oružanog sukoba i/ili vojne okupacije poduzeća bi trebala poštovati obveze i norme utvrđene u standardima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog kaznenog prava. Poduzeća bi trebala slijediti smjernice relevantnih međunarodnih tijela, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa i UNDP.

Amandman  38

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 28.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(28c) Načini na koji poduzeće može biti sudjelovati u negativnom učinku različiti su. Poduzeće može imati negativan učinak ako su njegove aktivnosti same po sebi dovoljne da dovedu do negativnog učinka. Poduzeće može doprinijeti negativnom učinku ako njegove vlastite aktivnosti, zajedno s aktivnostima drugih subjekata, imaju učinak ili ako aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da ima negativan učinak. Doprinos mora biti znatan, što znači da ne uključuje manje ili trivijalne doprinose. Procjena znatne naravi doprinosa i razumijevanje toga jesu li aktivnosti poduzeća uzrokovale, olakšale ili potaknule drugi subjekt da ima negativan učinak mogu uključivati razmatranje više čimbenika. U obzir se može uzeti nekoliko čimbenika, uključujući mjeru u kojoj poduzeće može potaknuti ili motivirati negativne učinke drugog subjekta, tj. stupanj u kojem je aktivnost povećala rizik od nastanka učinka, mjeru u kojoj je poduzeće moglo ili trebalo znati za negativan učinak ili mogućnost negativnog učinka, tj. stupanj predvidljivosti i stupanj u kojem je bilo koja od aktivnosti poduzeća stvarno ublažila negativan učinak ili smanjila rizik od nastanka tog učinka. Samo postojanje poslovnog odnosa ili aktivnosti kojima se stvaraju opći uvjeti u kojima se mogu dogoditi negativni učinci samo po sebi ne predstavlja odnos doprinosa. Predmetnom aktivnosti trebalo bi predstavljati znatno povećanje rizika od negativnog učinka. Naposljetku, poduzeće može biti izravno povezano s učinkom ako postoji veza između negativnog učinka i proizvoda, usluga ili poslovanja poduzeća putem drugog poslovnog odnosa i ako poduzeće nije uzrokovalo učinak niti mu doprinijelo. Izravno povezani odnosi nisu definirani izravnim ugovornim odnosima. Isto tako, izravna povezanost ne bi trebala podrazumijevati da se odgovornost premješta s poslovnog odnosa koji ima negativan učinak na poduzeće s kojim je povezano.

Amandman  39

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(29) Kako bi ispunila obveze dužne pažnje, poduzeća moraju poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu utvrđivanja, sprečavanja i okončanja negativnih učinaka. „Odgovarajuća mjera” znači mjera kojom se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje, razmjerna stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te razumno dostupna poduzeću, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući obilježja gospodarskog sektora i specifičnog poslovnog odnosa i utjecaj poduzeća na taj odnos te potrebu da se odrede prioriteti djelovanja. U tom kontekstu, u skladu s međunarodnim okvirima, utjecaj poduzeća na poslovni odnos s jedne bi strane trebao uključivati njegovu sposobnost da uvjeri partnere s kojima je u poslovnom odnosu da poduzmu mjere za okončanje ili sprečavanje negativnih učinaka (na primjer kontrolom vlasništva ili činjeničnom kontrolom, tržišnom snagom, pretkvalifikacijskim zahtjevima, povezivanjem poslovnih poticaja s ljudskim pravima i ekološkom djelotvornošću itd.), a s druge strane stupanj utjecaja ili prednosti koje bi poduzeće moglo razumno ostvariti, na primjer suradnjom s predmetnim poslovnim partnerom ili suradnjom s drugim poduzećem koje je izravni poslovni partner partnera iz poslovnog odnosa povezanog s negativnim učinkom.	(29) Kako bi ispunila obveze dužne pažnje, poduzeća moraju poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu utvrđivanja, sprečavanja i okončanja negativnih učinaka koje su prouzročila, kojima su doprinijela ili s kojima su izravno povezana. „Odgovarajuće mjere” trebale bi značiti mjere kojima se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje i učinkovito uhvatiti u koštac s negativnim učinkom utvrđenim u skladu s člankom 6. na način koji je proporcionalan i razmjeran stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te proporcionalan i razmjeran veličini, resursima i kapacitetima poduzeća, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući prirodu negativnog učinka, obilježja gospodarskog sektora, prirodu posebnih aktivnosti poduzeća, proizvode, usluge, specifičan poslovni odnos. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada je poduzeće prouzročilo ili je moglo prouzročiti učinak, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj sprečavanje ili ublažavanje učinka i saniranje štete prouzročene učinkom. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada je poduzeće pridonijelo ili je moglo doprinijeti učinku, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj sprečavanje ili ublažavanje doprinosa učinku, korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na druge odgovorne strane kako bi se spriječio ili ublažio učinak te doprinos saniranju štete prouzročene učinkom, u mjeri u kojoj joj je doprinijelo. Za potrebe članaka 7. i 8., u slučajevima kada su poslovanje, proizvodi ili usluge poduzeća izravno povezani ili mogu biti izravno povezani s učinkom kroz njegove odnose s drugim subjektima, odgovarajuće mjere trebalo bi tumačiti kao mjere čiji je cilj korištenje ili povećanje utjecaja poduzeća u odnosu na odgovorne strane kako bi se pokušao spriječiti ili ublažiti učinak, te razmatranje uporabe učinka poluge s odgovornim stranama kako bi se omogućilo otklanjanje štete prouzročene učinkom.

Amandman  40

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(30) U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, poduzeće bi trebalo utvrditi stvarne ili potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš. Kako bi utvrđivanje negativnih učinaka bilo sveobuhvatno, trebalo bi se temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim informacijama. Na primjer, kad je riječ o negativnim utjecajima na okoliš, poduzeće bi trebalo prikupiti informacije o početnim uvjetima na rizičnijim lokacijama ili u rizičnijim postrojenjima u lancima vrijednosti. Utvrđivanje negativnih učinaka trebalo bi obuhvaćati procjenu ljudskih prava i okolišnog konteksta na dinamičan način i u redovitim vremenskim razmacima: prije početka nove djelatnosti ili odnosa, prije važnih odluka ili promjena u poslovanju; kao odgovor na promjene u radnom okruženju ili u očekivanju takvih promjena; i periodično, najmanje svakih 12 mjeseci, tijekom cijelog trajanja neke aktivnosti ili odnosa. Regulirana financijska poduzeća koja daju zajmove i kredite ili pružaju druge financijske usluge trebala bi utvrditi negativne učinke već na početku ugovora. Pri utvrđivanju negativnih učinaka poduzeća bi isto tako trebala utvrditi i procijeniti učinak poslovnog modela i strategija poslovnog odnosa, uključujući prakse trgovanja, nabave i određivanja cijena. Ako poduzeće ne može istodobno spriječiti ili okončati sve svoje negativne učinke ili ih svesti na najmanju moguću mjeru, trebalo bi moći odrediti prioritete svojeg djelovanja, pod uvjetom da poduzme mjere koje su mu razumno dostupne, uzimajući u obzir specifične okolnosti.	(30) U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, poduzeće bi trebalo utvrditi i procijeniti stvarne ili potencijalne negativne učinke na ljudska prava i okoliš. Kako bi utvrđivanje i procjena negativnih učinaka bili sveobuhvatni, trebali bi se temeljiti na smislenoj suradnji s dionicima te kvantitativnim i kvalitativnim informacijama. Na primjer, kad je riječ o negativnim utjecajima na okoliš, poduzeće bi trebalo prikupiti informacije o početnim uvjetima na rizičnijim lokacijama ili u rizičnijim postrojenjima u lancima vrijednosti. Utvrđivanje i procjena negativnih učinaka trebali bi uključivati procjenu konteksta ljudskih prava i okoliša na dinamičan i kontinuiran način, među ostalim prije početka nove djelatnosti ili odnosa, prije važnih odluka ili promjena u poslovanju; kao odgovor na promjene u radnom okruženju ili u očekivanju takvih promjena. Regulirana financijska poduzeća koja pružaju financijske usluge trebala bi utvrditi negativne učinke već na početku ugovora i prije naknadnih financijskih operacija te, ako su o mogućim rizicima obaviješteni putem postupaka iz članka 9., tijekom pružanja usluge. Pri utvrđivanju i procjeni negativnih učinaka poduzeća bi isto tako trebala utvrditi i procijeniti učinak poslovnog modela i strategija poslovnog odnosa, uključujući prakse kupovine.

Amandman  41

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(30a) Ako poduzeće ne može istodobno spriječiti, okončati ili ublažiti sve utvrđene i procijenjene negativne učinke, trebalo bi mu dopustiti da prednost da redoslijedu kojim poduzima odgovarajuće mjere na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka i uzimajući u obzir čimbenike rizika razvojem, provedbom i redovitim preispitivanjem strategije određivanja prioriteta. U skladu s relevantnim međunarodnim okvirom, ozbiljnost negativnog učinka trebala bi se procijeniti na temelju opsega, razmjera i nepopravljivosti, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti težinu negativnog učinka, uključujući broj pojedinaca koji su pogođeni ili će biti pogođeni, mjeru u kojoj je okoliš oštećen ili bi mogao biti oštećen ili na drugi način pogođen, njegovu nepovratnost i ograničenja mogućnosti ponovnog uspostavljanja situacije u kojoj su se pogođeni pojedinci ili okoliš nalazili prije učinka. Nakon što se riješe najteži i najnegativniji učinci, poduzeće bi trebalo riješiti manje ozbiljne i manje vjerojatne negativne učinke.

Amandman  42

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 30.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(30b) Poduzeća bi trebala dati prednost učincima na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti. Stupanj utjecaja poduzeća na poslovni odnos nije relevantan za njegove odluke ili postupke povezane s određivanjem prioriteta. Međutim, stupanj utjecaja može se odraziti na odgovarajuće mjere koje poduzeće odluči usvojiti kako bi učinkovito ublažilo i/ili spriječilo učinke povezane s poslovnim partnerima.

Amandman  43

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(31) Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje manjih poduzeća koja posluju u sektorima s velikim učinkom i koja su obuhvaćena ovom Direktivom, ta bi poduzeća trebala biti obvezna utvrditi samo one stvarne ili potencijalne ozbiljne negativne učinke koji su relevantni za predmetni sektor.	Briše se.

Amandman  44

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 32.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(32) U skladu s međunarodnim standardima, u sprečavanju i ublažavanju negativnih učinaka te njihovu okončavanju i svođenju na najmanju moguću mjeru trebali bi se uzeti u obzir interesi onih na koje negativno utječu. Kako bi se omogućila neprekinuta suradnja s poslovnim partnerom u lancu vrijednosti umjesto raskida poslovnih odnosa (odustajanje od sudjelovanja) i mogućeg pogoršanja negativnih učinaka, ovom bi se Direktivom trebalo osigurati da odustajanje bude krajnja mjera, u skladu s politikom Unije o nultoj toleranciji na dječji rad. Raskidom poslovnog odnosa u kojem je otkriven dječji rad dijete bi se moglo izložiti još ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava. To bi stoga trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti.	(32) U skladu s međunarodnim standardima, u sprečavanju i ublažavanju negativnih učinaka te njihovu okončavanju i svođenju na najmanju moguću mjeru trebali bi se uzeti u obzir interesi onih na koje negativno utječu. Kako bi se omogućila neprekinuta suradnja s poslovnim partnerom u lancu vrijednosti umjesto raskida poslovnih odnosa (odustajanje od sudjelovanja) i mogućeg pogoršanja negativnih učinaka, ovom bi se Direktivom trebalo osigurati da odustajanje bude krajnja mjera, u skladu s politikom Unije o nultoj toleranciji na dječji rad, strategijom Unije o pravima djeteta i deklariranim ciljem Ujedinjenih naroda o potpunom iskorjenjivanju dječjeg rada na globalnoj razini do 2025. Raskidom poslovnog odnosa u kojem je otkriven dječji rad dijete bi se moglo izložiti još ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava. Isto tako, žene u nesigurnim radnim uvjetima mogle bi se suočiti s ozbiljnijim negativnim učincima na ljudska prava, čime bi se povećala njihova ranjivost. To bi stoga trebalo uzeti u obzir pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti, a odustajanje bi trebalo izbjegavati ako bi učinak odustajanja bio veći od negativnog učinka koji poduzeće nastoji spriječiti ili ublažiti. U slučaju prisilnog rada koji nameće država, kada negativni učinak organiziraju politička tijela, neometana suradnja s osobama koje su pogođene negativnim učincima i ublažavanje tih učinaka nisu mogući. Ovom bi Direktivom trebalo osigurati da poduzeća prekinu poslovni odnos ako dođe do prisilnog rada koji nameće država. Nadalje, u okviru odgovornog odustajanja trebalo bi uzeti u obzir i moguće negativne učinke na poduzeća koja ovise o proizvodu ili na koja utječu poremećaji u lancima opskrbe.

Amandman  45

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(34) Kako bi ispunila obvezu sprečavanja i ublažavanja iz ove Direktive, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. Ako je potrebno, zbog složenosti preventivnih mjera, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan preventivnih mjera. Poduzeća bi trebala tražiti ugovorna jamstva od izravnog partnera s kojim imaju uvriježen poslovni odnos da će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera u onoj mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorna jamstva trebala bi biti popraćena odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Kako bi sveobuhvatno spriječila stvarne i potencijalne negativne učinke, poduzeća bi trebala provoditi i ulaganja kojima je cilj spriječiti negativne učinke, pružiti ciljanu i razmjernu potporu MSP-u s kojim imaju uvriježen poslovni odnos, primjerice izravnim financiranjem, zajmovima s niskim kamatama, jamstvima za nastavak nabave i pomoći u osiguravanju financiranja, kako bi pomogla u provedbi kodeksa ponašanja ili plana preventivnih mjera ili pak tehničkih smjernica kao što su osposobljavanje i poboljšanje sustava upravljanja te surađivala s drugim poduzećima.	(34) Kako bi ispunila obvezu sprečavanja i ublažavanja iz ove Direktive, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu odgovarajuće mjere navedene u nastavku. Ako je potrebno, zbog složenosti preventivnih mjera, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan preventivnih mjera. Poduzeća bi trebala razmotriti mogućnost sklapanja ugovornih odredbi s partnerom s kojim imaju poslovni odnos, u skladu s kojima će osigurati usklađenost s kodeksom ponašanja i, prema potrebi, planom preventivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos trebalo bi se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća.

Amandman  46

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 34.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(34a) Ugovorne odredbe ne bi trebale biti takve da dovode do prijenosa odgovornosti za provedbu dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom i odgovornosti za njezino neprovođenje. Osim toga, ugovorne odredbe trebale bi u danim okolnostima biti poštene, razumne i nediskriminirajuće te bi trebale odražavati zajednički zadatak stranaka da provode dužnu pažnju u okviru tekuće suradnje. Poduzeća bi također trebala procijeniti može li se od poslovnog partnera razumno očekivati da poštuje te odredbe. Kupac često jednostrano nameće ugovorne uvjete dobavljaču, a svako njihovo kršenje vjerojatno će dovesti do jednostranog djelovanja kupca, kao što je raskid ugovora ili odustajanje od sudjelovanja. Takvo jednostrano djelovanje nije primjereno u kontekstu dužne pažnje i vjerojatno bi samo po sebi dovelo do negativnih učinaka. U slučajevima kada kršenje takvih ugovornih odredbi dovodi do potencijalnog negativnog učinka, poduzeće bi najprije trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje ili primjereno ublažavanje takvih učinaka, umjesto razmatranja raskida ili suspenzije ugovora, u skladu s primjenjivim pravom. Kako bi sveobuhvatno spriječila stvarne i potencijalne negativne učinke, poduzeća bi trebala provoditi i ulaganja kojima je cilj spriječiti negativne učinke, pružiti ciljanu i razmjernu financijsku i administrativnu potporu MSP-u s kojim imaju poslovni odnos kao što je financiranje, primjerice izravnim financiranjem, zajmovima s niskim kamatnim stopama, jamstvima za nastavak nabave i pomoći u osiguravanju financiranja, kako bi pomogla u provedbi kodeksa ponašanja ili plana preventivnih mjera ili pak tehničkih smjernica kao što su osposobljavanje i poboljšanje sustava upravljanja te kako bi surađivala s drugim poduzećima.

Amandman  47

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(35) Kako bi se odrazio puni raspon mogućnosti za poduzeće u slučajevima u kojima se na potencijalne učinke nije moglo odgovoriti opisanim preventivnim mjerama niti se te učinke moglo svesti na najmanju moguću mjeru, ova bi se Direktiva trebala odnositi i na mogućnost da poduzeće pokuša sklopiti ugovor s neizravnim poslovnim partnerom radi postizanja usklađenosti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera te provesti odgovarajuće mjere za provjeru usklađenosti neizravnog poslovnog odnosa s ugovorom.	Briše se.

Amandman  48

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(36) Kako bi se osigurala djelotvornost sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, poduzeća bi kao krajnju mjeru nakon pokušaja sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka trebala dati prednost suradnji u poslovnim odnosima u lancu vrijednosti nad raskidom poslovnog odnosa. Međutim, u slučajevima u kojima se potencijalni negativni učinci nisu mogli ukloniti opisanim mjerama sprečavanja ili ublažavanja, Direktiva bi se trebala odnositi i na obvezu poduzeća da se suzdrže od ulaska u nove odnose ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, u slučajevima u kojima na temelju zakonodavstva kojim se uređuju njihovi odnosi na to imaju pravo, da privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom uz nastojanja da se učinci spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru, ako se može razumno očekivati da će ta nastojanja biti uspješna u kratkoročnom razdoblju; ili raskinuti poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima ako je potencijalni negativni učinak ozbiljan. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Za sprečavanje negativnih učinaka na razini neizravnih poslovnih odnosa može biti potrebna suradnja s drugim poduzećem, na primjer s poduzećem koje ima izravan ugovorni odnos s dobavljačem. U nekim bi slučajevima takva suradnja mogla biti jedini realističan način sprečavanja negativnih učinaka, posebno ako partner iz neizravnog poslovnog odnosa nije spreman na sklapanje ugovora s poduzećem. U tim bi slučajevima poduzeće trebalo surađivati sa subjektom koji može najdjelotvornije spriječiti ili ublažiti negativne učinke na razini neizravnog poslovnog odnosa uz poštovanje prava tržišnog natjecanja.	(36) Kako bi se osigurala djelotvornost sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka, poduzeća bi kao krajnju mjeru nakon pokušaja sprečavanja i ublažavanja potencijalnih negativnih učinaka trebala dati prednost suradnji u poslovnim odnosima u lancu vrijednosti nad raskidom poslovnog odnosa. Međutim, u slučajevima u kojima se potencijalni negativni učinci koje je poduzeće prouzročilo ili kojima je doprinijelo nisu mogli ukloniti opisanim mjerama sprečavanja ili ublažavanja i kada ne postoji razumna mogućnost promjene, Direktiva bi se trebala odnositi i na obvezu poduzeća da se suzdrže od ulaska u nove odnose ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, u slučajevima u kojima na temelju zakonodavstva kojim se uređuju njihovi odnosi na to imaju pravo, kao krajnja mjera i u skladu s načelom odgovornog odustajanja, da privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom uz nastojanja da se učinci spriječe ili ublaže; ili raskinuti poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima na temelju ozbiljnosti potencijalnog negativnog učinka ili ako uvjeti za privremenu obustavu nisu ispunjeni. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida ili privremene obustave poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Pri donošenju odluke o raskidu ili privremenoj obustavi poslovnog odnosa poduzeće bi trebalo procijeniti bi li negativni učinci te odluke bili veći od negativnog učinka koji se namjerava spriječiti ili ublažiti. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, trebala bi poduzeti korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka privremene obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavijestiti poslovnog partnera i preispitati tu odluku. Za sprečavanje negativnih učinaka na razini neizravnih poslovnih odnosa može biti potrebna suradnja s drugim poduzećem, na primjer s poduzećem koje ima izravan ugovorni odnos s dobavljačem. U nekim bi slučajevima takva suradnja mogla biti jedini realističan način sprečavanja negativnih učinaka, posebno ako partner iz neizravnog poslovnog odnosa nije spreman na sklapanje ugovora s poduzećem. U tim bi slučajevima poduzeće trebalo surađivati sa subjektom koji može najdjelotvornije spriječiti ili ublažiti negativne učinke na razini neizravnog poslovnog odnosa uz poštovanje prava tržišnog natjecanja.

Amandman  49

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(37) Kad je riječ o izravnim i neizravnim poslovnim odnosima, industrijskom suradnjom, sektorskim programima i inicijativama s više dionika može se pomoći stvaranju dodatnog utjecaja kako bi se utvrdili, ublažili i spriječili negativni učinci. Stoga bi se poduzeća trebala moći osloniti na takve inicijative kako bi poduprla provedbu svojih obveza dužne pažnje utvrđenih u ovoj Direktivi u onoj mjeri u kojoj su takvi programi i inicijative primjereni za potporu ispunjavanju tih obveza. Poduzeća bi mogla na vlastitu inicijativu procijeniti usklađenost tih programa i inicijativa s obvezama iz ove Direktive. Kako bi se osigurala potpunost informacija o takvim inicijativama, Direktiva bi trebala upućivati i na mogućnost da Komisija i države članice olakšaju širenje informacija o takvim programima ili inicijativama i njihovim ishodima. Komisija u suradnji s državama članicama može izdati smjernice za procjenu prikladnosti sektorskih programa i inicijativa s više dionika.	(37) Sektorskim programima i inicijativama s više dionika može se pomoći stvaranju dodatnog utjecaja kako bi se utvrdili, ublažili i spriječili negativni učinci. Stoga bi trgovačka društva trebala moći sudjelovati u takvim inicijativama kako bi podržala aspekte svoje dužne pažnje, uključujući u cilju koordinacije zajedničkog utjecaja, postizanja učinkovitosti, širenja najbolje prakse i traženja stručnog znanja relevantnog za određene sektore, geografije, robu ili pitanja rizika. Inicijative imaju široko značenje i uključuju inicijative kojima se podupiru, prate, ocjenjuju, certificiraju i/ili provjeravaju aspekti dužne pažnje poduzeća ili dužne pažnje koju provode njegova društva kćeri i/ili poslovni odnosi. Takve inicijative mogu razvijati i nadzirati vlade, industrijska udruženja, skupine zainteresiranih organizacija, socijalni partneri ili organizacije civilnog društva, a one mogu uključivati nadzorne organizacije, globalne okvirne sporazume, sektorske dijaloge i inicijative kojima se potvrđuju aspekti dužne pažnje. Kako bi se osigurala potpunost informacija o takvim inicijativama, Direktiva bi trebala upućivati i na mogućnost da Komisija i države članice olakšaju širenje informacija o takvim programima ili inicijativama i njihovim ishodima. Komisija bi u suradnji s državama članicama, OECD-om i relevantnim dionicima trebala izdati smjernice za procjenu točnog područja primjene, usklađenosti s ovom Direktivom te kredibilnosti sektorskih programa i inicijativa s više dionika. Poduzeća koja sudjeluju u industrijskim ili višedioničkim inicijativama ili koja se za aspekte svoje dužne pažnje koriste provjerom koju provodi treća strana i dalje se trebaju moći sankcionirati i smatrati odgovornima za kršenja ove Direktive i štetu koju su zbog toga pretrpjele žrtve. Minimalne standarde za treće strane koje provode provjeru koje treba donijeti delegiranim aktima na temelju ove Direktive trebalo bi razviti u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima i preispitati s obzirom na njihovu primjerenost u skladu s ciljevima ove Direktive. Treće strane koje provode provjeru trebale bi podlijegati nadzoru relevantnih tijela i, prema potrebi, sankcijama u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Amandman  50

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(38) U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, ako poduzeće utvrdi stvarne negativne učinke na ljudska prava ili okoliš, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ih okončalo. Može se očekivati da je poduzeće u stanju okončati stvarne negativne učinke u svojem poslovanju i u društvima kćerima. Međutim, trebalo bi pojasniti da bi kod uvriježenih poslovnih odnosa, u slučajevima u kojima se negativni učinci ne mogu okončati, poduzeća trebala svesti takve učinke na najmanju moguću mjeru. Kako bi se negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi zahtijevati ishod koji je najbliži okončanju negativnog učinka. Kako bi se poduzećima pružila pravna jasnoća i sigurnost, ovom bi se Direktivom trebalo utvrditi koje bi se mjere trebale zahtijevati od poduzeća kako bi se okončali stvarni negativni učinci na ljudska prava i okoliš odnosno kako bi se sveli na najmanju moguću mjeru, prema potrebi, ovisno o okolnostima.	(38) U skladu s obvezama dužne pažnje utvrđenima ovom Direktivom, ako poduzeće utvrdi stvarne negativne učinke na ljudska prava i okoliš, trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ih okončalo. Može se očekivati da je poduzeće u stanju okončati stvarne negativne učinke u svojem poslovanju i u društvima kćerima. Međutim, trebalo bi pojasniti da bi u slučajevima u kojima se negativni učinci ne mogu okončati, poduzeća trebala ublažiti takve učinke, istodobno nastojeći okončati negativan učinak i provoditi plan korektivnih mjera izrađen uz savjetovanje s pogođenim dionicima. Kako bi se negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi zahtijevati ishod koji je najbliži okončanju negativnog učinka. Kako bi se poduzećima pružila pravna jasnoća i sigurnost, ovom bi se Direktivom trebalo utvrditi koje bi se mjere trebale zahtijevati od poduzeća kako bi se okončali stvarni negativni učinci na ljudska prava i okoliš odnosno kako bi se sveli na najmanju moguću mjeru, prema potrebi, ovisno o okolnostima.

Amandman  51

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(39) Kako bi ispunila obvezu da okončaju stvarne negativne učinke ili ih svedu na najmanju moguću mjeru u skladu s ovom Direktivom, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. Trebala bi neutralizirati negativan učinak ili ga svesti na najmanju moguću mjeru primjenom mjere koja je razmjerna značaju i opsegu negativnog učinka i doprinosu postupanja poduzeća negativnom učinku. U slučajevima u kojima je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Poduzeća bi trebala tražiti i ugovorna jamstva od izravnog poslovnog partnera s kojim imaju uvriježen poslovni odnos da će se uskladiti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom preventivnih mjera, među ostalim traženjem odgovarajućih ugovornih jamstava od svojih partnera, u onoj mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorna jamstva trebala bi biti popraćena odgovarajućim mjerama za provjeru usklađenosti. Naposljetku, poduzeća bi trebala ulagati i u okončanje negativnog učinka ili njegovo smanjenje na najmanju moguću mjeru, pružati ciljanu i razmjernu potporu MSP-ovima s kojima imaju uvriježen poslovni odnos i surađivati s drugim subjektima, između ostalog, prema potrebi, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativni učinak.	(39) Kako bi ispunila obvezu da okončaju stvarne negativne učinke ili ih ublaže u skladu s ovom Direktivom, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da prema potrebi poduzmu mjere navedene u nastavku. One bi trebale neutralizirati negativan učinak ili na odgovarajući način ublažiti njegovo djelovanje vraćanjem pogođenih osoba, skupina i zajednica i/ili okoliša u situaciju koja je bila istovjetna ili što je moguće bliža njihovoj situaciji prije negativnog učinka. Ako je to potrebno zbog činjenice da se negativni učinak ne može odmah okončati, poduzeća bi trebala izraditi i provesti plan korektivnih mjera s razumnim i jasno definiranim rokovima za provedbu odgovarajućih mjera i djelovanje te kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima za mjerenje poboljšanja. Poduzeća bi ugovornim odredbama s partnerom s kojim imaju uvriježen poslovni odnos također mogla dogovoriti da će se uskladiti s kodeksom ponašanja ili, prema potrebi, s planom korektivnih mjera. Od partnera s kojima poduzeće ima poslovni odnos moglo bi se tražiti da sa svojim partnerima uspostave odgovarajuće razumne, nediskriminirajuće i pravedne ugovorne odredbe u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti dio lanca vrijednosti poduzeća. Ugovorne odredbe trebale bi biti popraćene mjerama potpore za provedbu dužne pažnje kako je navedeno u ovoj Direktivi. Nadalje, ugovorne odredbe trebale bi biti poštene, razumne i nediskriminirajuće s obzirom na okolnosti te odražavati zajedničke zadaće stranaka za postupanje s dužnom pažnjom u stalnoj suradnji, s naglaskom na poduzimanje odgovarajućih mjera za okončanje negativnih učinaka. Poduzeća bi također trebala procijeniti je li razumno očekivati od poslovnog partnera da se uskladi s tim odredbama. Kupac često jednostrano nameće ugovorne uvjete dobavljaču, a svako njihovo kršenje vjerojatno će dovesti do jednostranog djelovanja kupca, kao što je raskid ili raskid ugovora. Takvo jednostrano djelovanje nije primjereno u kontekstu dužne pažnje i vjerojatno bi samo po sebi dovelo do negativnih učinaka. U slučajevima u kojima kršenje takvih ugovornih odredaba dovodi do potencijalnog negativnog učinka, poduzeće prije razmatranja raskida ili obustave ugovora, u skladu s mjerodavnim pravom, najprije treba poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje ili primjereno ublažavanje takvih učinaka. Naposljetku, poduzeća bi trebala ulagati i u okončanje negativnog učinka ili ublažavanje njegovog učinka, pružati ciljanu i razmjernu potporu MSP-ovima s kojima imaju uvriježen poslovni odnos i surađivati s drugim subjektima, između ostalog, prema potrebi, kako bi se povećala sposobnost poduzeća da okonča negativni učinak.

Amandman  52

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(40) Kako bi se odrazio puni raspon mogućnosti za poduzeće u slučajevima u kojima se na stvarne učinke nije moglo odgovoriti opisanim mjerama, ova bi se Direktiva trebala odnositi i na mogućnost da poduzeće pokuša sklopiti ugovor s neizravnim poslovnim partnerom radi postizanja usklađenosti s kodeksom ponašanja poduzeća ili planom korektivnih mjera te provesti odgovarajuće mjere za provjeru usklađenosti neizravnog poslovnog odnosa s ugovorom.	Briše se.

Amandman  53

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 41.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(41) Kako bi se osiguralo da se stvarni negativni učinci djelotvorno okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru, poduzeća bi umjesto raskida poslovnog odnosa, kao krajnje mjere nakon neuspješnih pokušaja da se okončaju stvarni negativni učinci ili da ih se svede na najmanju moguću mjeru, trebala dati prednost suradnji s partnerima iz poslovnih odnosa u lancu vrijednosti. Međutim, u slučajevima u kojima se stvarni negativni učinci ne mogu okončati ili na odgovarajući način ublažiti opisanim mjerama, ovom bi se Direktivom trebalo upućivati i na obvezu poduzeća da se suzdrže od uspostave novih ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, ako na temelju zakonodavstva kojim su uređeni njihovi odnosi na to imaju pravo, privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom, uz istodobna nastojanja da negativni učinak okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru; ili raskinu poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima ako se negativan učinak smatra ozbiljnim. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima.	(41) Kako bi se osiguralo da se stvarni negativni učinci djelotvorno okončaju ili svedu na najmanju moguću mjeru, poduzeća bi umjesto raskida poslovnog odnosa, kao krajnje mjere nakon neuspješnih pokušaja da se okončaju stvarni negativni učinci ili da ih se svede na najmanju moguću mjeru, trebala dati prednost suradnji s partnerima iz poslovnih odnosa u lancu vrijednosti. Međutim, u slučajevima u kojima se stvarni negativni učinci koje je poduzeće uzrokovalo ili kojima je doprinijelo ne mogu okončati ili na odgovarajući način ublažiti opisanom mjerom i kada ne postoji razumna mogućnost promjene, ovom bi se Direktivom trebalo upućivati i na obvezu poduzeća da se suzdrže od uspostave novih ili proširenja postojećih odnosa s predmetnim partnerom i, ako na temelju zakonodavstva kojim su uređeni njihovi odnosi na to imaju pravo, kao krajnju mjeru i u skladu s odgovornim odustajanjem, privremeno obustave poslovne odnose s predmetnim partnerom, uz istodobna nastojanja da negativni učinak okončaju ili ublaže ili da raskinu poslovni odnos povezan s predmetnim aktivnostima na račun ozbiljnosti negativnog učinka ili ako uvjeti za privremenu obustavu nisu ispunjeni. Kako bi poduzećima omogućile da ispune ovu obvezu, države članice trebale bi osigurati mogućnost raskida ili obustave poslovnog odnosa u ugovorima koji su uređeni njihovim zakonima. Prilikom odlučivanja o raskidu ili obustavi poslovnih odnosa poduzeće bi prvo trebalo procijeniti bi li negativni učinci te odluke bili veći od negativnog učinka koji se namjerava okončati ili ublažiti. Ako poduzeća privremeno obustave poslovne odnose ili raskinu poslovni odnos, trebaju poduzeti korake za sprečavanje, ublažavanje ili okončavanje učinaka obustave ili raskida, o tome u razumnom roku obavješćuju poslovnog partnera i preispituju tu odluku.

Amandman  54

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 41.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(41a) Ako je poduzeće prouzročilo ili pridonijelo stvarnom negativnom učinku, poduzeće bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje tog učinka. Korektivnim mjerama treba se nastojati ponovno uspostaviti jednako ili približno jednako stanje u kojem su se pogođene osobe i skupine ili zajednice i/ili okoliš nalazili prije tog učinka te bi ih trebalo razvijati uzimajući pritom u obzir potrebe i stajališta koja su pogođeni dionici izrazili. Te mjere mogu obuhvaćati, ali nisu ograničene na nadoknadu, povrat, rehabilitaciju, javne isprike, vraćanje na posao ili suradnju u dobroj vjeri u okviru istraga. U određenim situacijama financijska naknada može biti nužan način za osiguravanje takve obnove. Ako je poduzeće izravno povezano s negativnim učinkom, trebalo bi mu dozvoliti da dobrovoljno sudjeluje u korektivnim mjerama te da razmatra korištenje svojeg utjecaja u odnosu na odgovorne strane kako bi se omogućila sanacija štete prouzročene učinkom. Države članice trebale bi osigurati da se od dionika pogođenih negativnim učinkom ne zahtijeva da traže otklanjanje štete prije podnošenja zahtjeva sudu.

Amandman  55

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(42) Poduzeća bi trebala omogućiti osobama i organizacijama da im izravno podnesu pritužbe u slučaju opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš. Organizacije koje bi mogle podnijeti takve pritužbe trebale bi uključivati sindikate i druge predstavnike radnika koji predstavljaju pojedince koji rade u predmetnom lancu vrijednosti te organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti ako imaju saznanja o potencijalnom ili stvarnom negativnom učinku. Poduzeća bi trebala uspostaviti postupak za rješavanje tih pritužbi i prema potrebi obavijestiti radnike, sindikate i druge predstavnike radnika o takvim postupcima. Primjena mehanizma za podnošenje pritužbi i otklanjanje štete ne bi trebala spriječiti podnositelja pritužbe da se koristi pravnim lijekovima. U skladu s međunarodnim standardima, osobe koje podnose pritužbe trebale bi imati pravo zatražiti od poduzeća odgovarajuće daljnje postupanje povezano s pritužbom i sastati se s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravili o mogućim ili stvarnim ozbiljnim negativnim učincima koji su predmet pritužbe. Taj pristup ne bi trebao dovesti do neopravdanih zahtjeva od poduzeća.	(42) Poduzeća trebaju omogućiti javno dostupan i efektivan mehanizam obavješćivanja i izvansudski mehanizam za prigovore na operativnoj razini koji mogu koristiti osobe i organizacije da ih obavijeste o pritužbi ili da podnesu pritužbu i traže otklanjanje štete u slučaju utemeljenih informacija ili opravdane zabrinutosti u pogledu stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava ili okoliš u lancu vrijednosti. Osobe i poduzeća koja mogu podnijeti takve pritužbe trebaju uključivati osobe koje su pogođene ili opravdano smatraju da bi mogle biti pogođene tim učinkom i njihove zakonske predstavnike, sindikate i druge predstavnike radnika koji predstavljaju pojedince koji rade u predmetnom lancu vrijednosti te organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti te vjerodostojne organizacije s iskustvom čija svrha uključuje zaštitu okoliša. Obavijesti mogu podnijeti prethodno navedene osobe i organizacije, kao i organizacije civilnog društva aktivne u područjima povezanima s predmetnim lancem vrijednosti ako imaju saznanja o potencijalnom ili stvarnom negativnom učinku i pravne i fizičke osobe koje brane ljudska prava i okoliš. Poduzeća bi trebala uspostaviti postupak za rješavanje tih obavijesti i pritužbi i prema potrebi obavijestiti radnike, sindikate i druge predstavnike radnika o takvim postupcima. Poduzeća bi trebala omogućiti podnošenje obavijesti i pritužbi putem sporazuma o suradnji, uključujući industrijske inicijative, s drugim poduzećima ili organizacijama, sudjelovanjem u mehanizmima za pritužbe s više dionika ili pristupanjem globalnom okvirnom sporazumu. Dostavljanje obavijesti ili podnošenje prigovora ne bi trebalo biti preduvjet niti sprečavati osobe koje ih podnose da imaju pristup postupku u vezi s potkrijepljenim sumnjama kao ni sudskim ni drugim nepravosudnim mehanizmima, kao što su nacionalne kontaktne točke OECD-a ako postoje. U skladu s međunarodnim standardima, osobe koje podnose pritužbe ili obavijesti, ako ih ne podnesu anonimno, trebale bi imati pravo od poduzeća primiti upute za pravodobno i odgovarajuće daljnje postupanje, a osobe koje podnose pritužbe trebale bi imati dodatno pravo surađivati s predstavnicima poduzeća na odgovarajućoj razini kako bi raspravili o mogućim ili stvarnim ozbiljnim negativnim učincima koji su predmet pritužbe, dobiti obrazloženje o tome smatra li se pritužba utemeljenom ili neutemeljenom i dobiti informacije o poduzetim koracima i mjerama te zatražiti uklanjanje štete ili doprinos uklanjanju štete. Taj pristup ne bi trebao dovesti do neopravdanih zahtjeva od poduzeća. Poduzeća bi trebala biti odgovorna i za osiguravanje da sve osobe koje podnesu pritužbu ili obavijest budu zaštićene od moguće osvete i odmazde, primjerice osiguravanjem anonimnosti ili povjerljivosti u postupku podnošenja pritužbi ili obavješćivanju, u skladu s nacionalnim pravom. Postupak obavješćivanja i izvansudskog podnošenja pritužbe treba biti legitiman, dostupan, predvidljiv, pravedan, transparentan, kompatibilan s pravima i rodno i kulturno osjetljiv, utemeljen na angažmanu i dijalogu te prilagodljiv kako je utvrđeno u kriterijima učinkovitosti za izvansudske mehanizme za pritužbe u načelu 31. Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Općem komentaru br. 16 Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda. Poduzeća bi trebala podizati razinu osviještenosti među pogođenim dionicima o postojanju, ciljevima i postupcima obavješćivanja i mehanizama za pritužbe na službenom jeziku ili jezicima države u kojoj posluju, među ostalim o tome kako im pristupiti, o odlukama i pravnim lijekovima koji se odnose na poduzeće te o tome kako ih poduzeće provodi. Radnici i njihovi predstavnici također moraju biti propisno zaštićeni, a izvansudskim naporima za otklanjanje štete ne smije se dovoditi u pitanje poticanje kolektivnog pregovaranja i priznavanja sindikata te oni ni na koji način ne bi smjeli ugroziti ulogu zakonitih sindikata u rješavanju radnih sporova.

Amandman  56

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(43) Poduzeća bi trebala pratiti provedbu i djelotvornost svojih mjera dužne pažnje. Trebala bi provoditi periodične procjene vlastitog poslovanja i mjera, poslovanja svojih društava kćeri i, kada su povezani s lancima vrijednosti poduzeća, poslovanja partnera s kojima imaju uvriježene poslovne odnose, kako bi pratila djelotvornost utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i okončanja negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš te njihova svođenja na najmanju moguću mjeru. Takvim bi se procjenama trebalo provjeriti jesu li štetni učinci pravilno utvrđeni, provode li se mjere dužne pažnje i jesu li negativni učinci stvarno spriječeni ili okončani. Kako bi se osiguralo da su takve procjene ažurne, trebalo bi ih provoditi najmanje svakih 12 mjeseci i u međuvremenu revidirati ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je moglo doći do znatnih novih rizika od negativnih učinaka.	(43) Poduzeća bi trebala kontinuirano provjeravati provedbu te pratiti prikladnost i djelotvornost svojih mjera poduzetih u skladu s ovom Direktivom Trebala bi provoditi procjene vlastitog poslovanja, proizvoda i usluga poslovanja svojih društava kćeri i poslovanja partnera s kojima imaju poslovne odnose, kako bi pratila djelotvornost utvrđivanja, sprečavanja, ublažavanja i okončanja negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, svela ih na najmanju mogući mjeru i uklonila njihov učinak. Takvim bi se procjenama trebalo provjeriti jesu li štetni učinci pravilno utvrđeni, provode li se mjere dužne pažnje i jesu li negativni učinci stvarno spriječeni ili okončani. Kako bi se osiguralo da su takve procjene ažurne, trebalo bi ih provoditi kontinuirano i nakon značajne promjene te neprestano revidirati ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je moglo doći do znatnih novih rizika od negativnih učinaka. Poduzeća bi trebala čuvati dokumentaciju kojom dokazuju svoju usklađenost s ovim zahtjevom deset godina.

Amandman  57

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(44) Kao i u postojećim međunarodnim standardima utvrđenima u Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i okviru OECD-a, to je dio zahtjeva za postupanje s dužnom pažnjom koji se odnosi na vanjsko priopćavanje relevantnih informacija o politikama, postupcima i aktivnostima dužne pažnje provedenima radi utvrđivanja i uklanjanja stvarnih ili sprečavanja potencijalnih negativnih učinaka, uključujući zaključke i ishode tih aktivnosti. Prijedlogom izmjene Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti utvrđuju se relevantne obveze izvještavanja za poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvještavanja, ovom se Direktivom stoga ne bi trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih iz Direktive 2013/34/EU za poduzeća obuhvaćena tom direktivom, kao ni standardi izvještavanja koji bi se trebali razviti u skladu s njom. Kako bi poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, ali nisu obuhvaćena Direktivom 2013/34/EU, ispunila svoju obvezu priopćavanja u okviru dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom, na svojim bi internetskim stranicama trebala objavljivati godišnji izvještaj na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnog poslovanja.	(44) Kao i u postojećim međunarodnim standardima utvrđenima u Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i okviru OECD-a, to je dio zahtjeva za postupanje s dužnom pažnjom koji se odnosi na vanjsko priopćavanje relevantnih informacija o politikama, postupcima i aktivnostima dužne pažnje provedenima radi utvrđivanja i uklanjanja stvarnih ili sprečavanja potencijalnih negativnih učinaka, uključujući zaključke i ishode tih aktivnosti. Direktivom 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti utvrđuju se relevantne obveze izvještavanja za poduzeća obuhvaćena ovom Direktivom i Uredbom (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga za financijska poduzeća. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza izvještavanja, ovom se Direktivom stoga ne bi trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih iz Direktive 2013/34/EU za poduzeća obuhvaćena tom direktivom, kao ni standardi izvještavanja koji bi se trebali razviti u skladu s njom niti bi se trebale uvoditi nove obveze izvještavanja osim onih u okviru Uredbe (EU) 2019/2088. Kako bi poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive, ali nisu obuhvaćena Direktivom 2013/34/EU, ispunila svoju obvezu priopćavanja u okviru dužne pažnje u skladu s ovom Direktivom, na svojim bi internetskim stranicama trebala objavljivati godišnji izvještaj koji je u skladu sa zahtjevima na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije.

Amandman  58

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(44a) Zahtjeve za poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive i koja istodobno podliježu zahtjevima za izvješćivanje iz članaka 19.a, 29.a i 40.a Direktive 2013/34/EU te bi stoga trebala izvješćivati o svojem postupku dužne pažnje kako je utvrđeno u člancima 19.a, 29.a i 40.a Direktive 2013/34/EU trebalo bi tumačiti kao zahtjev za poduzeća da opišu kako provode dužnu pažnju kako je predviđeno u ovoj Direktivi. Pri ispunjavanju zahtjeva iz Direktive 2013/34/EU za izvješćivanje o mjerama poduzetima za utvrđivanje potencijalnih ili stvarnih negativnih učinaka poduzeća trebaju objasniti jesu li odredila prioritete u redoslijedu kojim su poduzela odgovarajuće mjere, kako je taj pristup primijenjen i zašto je trebalo odrediti prioritete. Pri ispunjavanju zahtjeva iz Direktive 2013/34/EU u pogledu izvješćivanja o svim mjerama koje je poduzeće poduzelo kako bi spriječilo, ublažilo ili okončalo stvarne ili potencijalne negativne učinke ili uklonilo prouzročenu štetu te o rezultatu takvih mjera, poduzeće bi trebalo objaviti i broj slučajeva u kojima je odlučilo odustati od suradnje, razlog tog odustajanja i lokaciju predmetnih poslovnih odnosa bez otkrivanja njihova identiteta.

Amandman  59

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(44b) Cilj ove Direktive nije zahtijevati od poduzeća javno otkrivanje intelektualnog kapitala, intelektualnog vlasništva, znanja i iskustva ili rezultata inovacija koji bi se smatrali poslovnom tajnom kako je definirana u Direktivi (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća. Zahtjevima za izvještavanje predviđenima ovom Direktivom stoga se ne bi trebala dovoditi u pitanje Direktiva (EU) 2016/943. Ta bi se direktiva trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ.

Amandman  60

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(44c) Poduzeća trebaju poduzeti odgovarajuće mjere za smislenu suradnju s pogođenim dionicima koje omogućuju istinsku interakciju i dijalog u njihovu postupku dužne pažnje. Angažman bi trebao obuhvaćati informiranje pogođenih dionika i savjetovanje s njima te bi trebao biti sveobuhvatan, strukturan, učinkovit, pravodoban te kulturološki i rodno osjetljiv. Postoje situacije u kojima neće biti moguće provesti smislenu suradnju s pogođenim dionicima ili u kojima je sudjelovanje s dodatnom stručnom perspektivom korisno kako bi se trgovačkom društvu omogućilo da u potpunosti ispuni zahtjeve ove Direktive, posebno u kontekstu odluka o utvrđivanju područja primjene i određivanju prioriteta. . U tim bi se slučajevima poduzeća trebala uključiti u smislenu suradnju s drugim relevantnim dionicima, kao što su organizacije civilnog društva ili pravne ili fizičke osobe koje brane ljudska prava ili okoliš kako bi stekla vjerodostojne uvide u potencijalne ili stvarne negativne učinke. Savjetovanje bi trebalo kontinuirano, a poduzeća bi trebala pružati sveobuhvatne, ciljane i relevantne informacije pogođenim dionicima. Pogođeni dionici trebaju imati pravo zatražiti dodatne informacije u pisanom obliku koje poduzeće treba dostaviti u razumnom roku te u odgovarajućem i razumljivom obliku. Ako je takav zahtjev odbijen, pogođeni dionici trebali bi imati pravo na pisano obrazloženje za to odbijanje. Pri informiranju pogođenih dionika i savjetovanju s njima trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir prepreke angažmanu, osigurati da dionici nisu predmet odmazde i osvete, među ostalim održavanjem povjerljivosti i anonimnosti, a posebnu pozornost trebalo bi posvetiti potrebama ranjivih dionika te preklapanju ranjivosti i intersekcijskih čimbenika, među ostalim usvajanjem rodno osjetljivog pristupa i potpunim poštovanjem Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda. Poduzeće bi trebalo obavijestiti predstavnike svojih radnika o svojoj strategiji dužne pažnje i njezinoj provedbi, u skladu s postojećim pravom EU-a i ne dovodeći u pitanje njihovo primjenjivo pravo na obavješćivanje, savjetovanje i sudjelovanje, a posebno ona prava obuhvaćena relevantnim zakonodavstvom EU-a u području zapošljavanja i socijalnih prava, uključujući Direktivu 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 106a, Direktivu 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 107a i Direktivu Vijeća 2001/86/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 108a. Savjetovanje s dionicima trebalo bi se smatrati relevantnim u situacijama u kojima se za moguće i stvarne učinke ili mjere predviđene u člancima od 4. do 10. može razumno predvidjeti da će utjecati na prava ili interese dionika ili kada su pogođeni dionici zatražili informacije, savjetovanje ili dijalog.
	__________________
	1a Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici – Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zastupanju radnika (SL L 80, 23.3.2002., str. 29.).
	1b Direktiva 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (SL L 122, 16.5.2009, str. 28).
	1c Direktiva Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta Europskoga društva u pogledu sudjelovanja radnika (SL L 294, 10.11.2001., str. 22.).

Amandman  61

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 44.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(44d) Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti poseban su oblik uznemiravanja protiv fizičkih ili pravnih osoba radi sprečavanja ili kažnjavanja govora o pitanjima od javnog interesa. Države članice trebale bi osigurati potrebne zaštitne mjere za rješavanje tih očito neutemeljenih zahtjeva ili zloupotrebe sudskih postupaka protiv sudjelovanja javnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Amandman  62

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 45.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(45) Kako bi se poduzećima olakšalo usklađivanje sa zahtjevima u pogledu dužne pažnje kroz njihov lanac vrijednosti i ograničilo prebacivanje tereta povezanog s usklađivanjem na poslovne partnere koji su MSP-ovi, Komisija bi trebala osigurati smjernice o modelu ugovornih klauzula.	(45) Kako bi se poduzećima pružili alati za usklađivanje sa zahtjevima u pogledu dužne pažnje kroz njihov lanac vrijednosti, Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima, trebala osigurati smjernice o modelu ugovornih klauzula koje trgovačka društva mogu dobrovoljno upotrebljavati kao alat za ispunjavanje obveza iz članaka 7. i 8. Takvim ugovornim klauzulama trebalo bi barem odrediti jasnu raspodjelu zadaća između ugovornih stranaka u okviru tekuće suradnje, kako one ne bi rezultirale prijenosom odgovornosti za provođenje dužne pažnje kao i da, u slučaju kršenja takvih klauzula, trgovačka društva trebaju izbjegavati raskid takvih klauzula tako da prvo poduzmu odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. ove Direktive. U smjernicama bi trebalo dodatno pojasniti da jednostavno uključivanje ugovornih jamstava ne može samo po sebi biti u skladu sa standardima dužne pažnje iz ove Direktive. Takvi standardi trebali bi biti zadovoljeni samo ako se obveze dužne pažnje dodjeljuju drugima na savjestan način kojim se osigurava učinkovito izvršavanje tih obveza i koji uključuje mjere primjerene okolnostima, kao što su praćenje, financijska i nefinancijska pomoć te prakse odgovorne nabave.

Amandman  63

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(46) Kako bi se poduzećima ili nadležnim tijelima država članica osigurali potpora i praktični alati povezani s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, Komisija bi, uz pomoć relevantnih međunarodnih smjernica i standarda kao referencija te uz savjetovanje s državama članicama i dionicima, Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš i, prema potrebi, međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, trebala imati mogućnost izdavanja smjernica, među ostalim za određene sektore ili određene negativne učinke.	(46) Kako bi se poduzećima ili nadležnim tijelima država članica osigurali potpora i praktični alati povezani s načinom na koji bi poduzeća trebala ispunjavati svoje obveze dužne pažnje, Komisija bi, uz pomoć relevantnih međunarodnih smjernica i standarda kao referencija te uz savjetovanje s državama članicama, europskim međusektorskim i sektorskim socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva, s Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom agencijom za okoliš,  Europskim nadzornim tijelom za rad, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Europskim vijećem za inovacije i Izvršnom agencijom za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA), Europskom agencijom za sigurnost hrane i, prema potrebi, OECD-om i drugim međunarodnim tijelima koja imaju stručno znanje u području dužne pažnje, trebala imati mogućnost izdavanja jasnih i lako razumljivih smjernica, uključujući opće i sektorske mjernice, kako bi se na praktičan način olakšala usklađenost.

Amandman  64

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 46.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(46a) Kako bi poduprla poduzeća koja ispunjavaju svoje obveze dužne pažnje u vrijednosnom lancu, Europska komisija trebala bi provesti daljnja istraživanja o digitalnim alatima te ih promicati.

Amandman  65

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(47) Iako MSP-ovi nisu uključeni u područje primjene ove Direktive, na njih bi mogle utjecati njezine odredbe kao na ugovaratelje ili podugovaratelje poduzeća obuhvaćenih područjem primjene. Međutim, cilj je ublažiti financijsko ili administrativno opterećenje MSP-ova, od kojih se mnogi već suočavaju s poteškoćama u kontekstu globalne gospodarske i sanitarne krize. Kako bi poduprle MSP-ove, države članice trebale bi pojedinačno ili zajednički uspostaviti namjenske internetske stranice, portale ili platforme te upravljati njima, a države članice mogle bi i financijski podupirati MSP-ove i pomoći im u izgradnji kapaciteta. Takva bi potpora isto tako trebala biti dostupna i, prema potrebi, prilagođena i proširena na gospodarske subjekte u trećim zemljama koji su na početku lanca vrijednosti. Poduzeća čiji je poslovni partner MSP isto se tako potiču da MSP-ovima pruže potporu u usklađivanju s mjerama dužne pažnje ako bi se takvim zahtjevima ugrozila održivost MSP-a te da imaju poštene, razumne, nediskriminirajuće i razmjerne zahtjeve u odnosu na MSP-ove.	(47) Iako MSP-ovi nisu uključeni u područje primjene ove Direktive, na njih bi mogle utjecati njezine odredbe kao na ugovaratelje ili podugovaratelje poduzeća obuhvaćenih područjem primjene. Međutim, cilj je ublažiti financijsko ili administrativno opterećenje MSP-ova, od kojih se mnogi već suočavaju s poteškoćama u kontekstu globalne gospodarske i sanitarne krize. Kako bi poduprle MSP-ove, države članice trebale bi, uz pomoć Komisije, pojedinačno ili zajednički uspostaviti namjenske internetske stranice prilagođene korisnicima, portale ili platforme te upravljati njima, a države članice trebale bi i financijski podupirati MSP-ove i pomoći im u izgradnji kapaciteta. Takva bi potpora isto tako trebala biti dostupna i, prema potrebi, prilagođena i proširena na gospodarske subjekte u trećim zemljama koji su na početku lanca vrijednosti. Poduzeća čiji je poslovni partner MSP isto se tako potiču da MSP-ovima pruže potporu u usklađivanju s mjerama dužne pažnje te da imaju poštene, razumne, nediskriminirajuće i razmjerne zahtjeve u odnosu na MSP-ove. MSP-ovi bi također trebali imati mogućnost dobrovoljne primjene ove Direktive te bi ih se u tu svrhu trebalo podupirati odgovarajućim mjerama i alatima te bi ih se u tome trebalo poticati.

Amandman  66

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 48.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(48) Kako bi dopunila potporu država članica MSP-ovima, Komisija se može osloniti na postojeće alate, projekte i druge mjere EU-a kojima se pomaže u provedbi dužne pažnje u EU-u i trećim zemljama. Može uspostaviti nove mjere potpore kojima se poduzećima, uključujući MSP-ove, pomaže u pogledu zahtjeva povezanih s dužnom pažnjom, uključujući promatračku skupinu za transparentnost lanca vrijednosti i olakšavanje zajedničkih inicijativa dionika.	(48) Kako bi dopunila potporu država članica poduzećima u njihovoj provedbi, uključujući MSP-ove, Komisija bi se trebala osloniti na postojeće alate, projekte i druge mjere EU-a kojima se pomaže u provedbi dužne pažnje u EU-u i trećim zemljama. Treba uspostaviti nove mjere potpore kojima se poduzećima, uključujući MSP-ove, pomaže u pogledu zahtjeva povezanih s dužnom pažnjom, uključujući promatračku skupinu za transparentnost lanca vrijednosti i olakšavanje zajedničkih inicijativa dionika.

Amandman  67

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(49) Komisija i države članice trebale bi nastaviti partnerski rad s trećim zemljama kako bi poduprle gospodarske subjekte na početku lanca vrijednosti u izgradnji kapaciteta za učinkovito sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka njihova poslovanja i poslovnih odnosa na ljudska prava i okoliš, pridajući posebnu pozornost izazovima s kojima se suočavaju mali poljoprivrednici. Trebali bi primjenjivati instrumente suradnje iz svojeg susjedstva, razvojne te međunarodne instrumente za suradnju kako bi se pružila potpora vladama trećih zemalja i gospodarskim subjektima na početku lanca u trećim zemljama koji se bave rješavanjem problema negativnih učinaka svojih aktivnosti i poslovnih odnosa na početku lanca na ljudska prava i okoliš. To bi moglo uključivati suradnju s vladama partnerskih zemalja, lokalnim privatnim sektorom i dionicima na uklanjanju temeljnih uzroka negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš.	(49) Komisija i države članice trebale bi nastaviti partnerski rad s trećim zemljama kako bi poduprle gospodarske subjekte na početku lanca vrijednosti u izgradnji kapaciteta za učinkovito sprečavanje i ublažavanje negativnih učinaka njihova poslovanja i poslovnih odnosa na ljudska prava i okoliš, pridajući posebnu pozornost izazovima s kojima se suočavaju mali poljoprivrednici. Trebali bi primjenjivati instrumente suradnje iz svojeg susjedstva, razvojne te međunarodne instrumente za suradnju, uključujući sporazume o slobodnoj trgovini, kako bi se pružila potpora vladama trećih zemalja i gospodarskim subjektima na početku lanca u trećim zemljama koji se bave rješavanjem problema negativnih učinaka svojih aktivnosti i poslovnih odnosa na početku lanca na ljudska prava i okoliš. To bi moglo uključivati suradnju s vladama partnerskih zemalja, lokalnim privatnim sektorom i dionicima na uklanjanju temeljnih uzroka negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš.

Amandman  68

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(50) Kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom djelotvorno pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, poduzeća bi trebala donijeti plan kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s tranzicijom prema održivom gospodarstvu i ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom. U slučaju da klima jest ili bi trebala biti utvrđena kao glavni rizik ili glavni učinak poslovanja poduzeća, poduzeće bi u svoj plan trebalo uključiti ciljeve smanjenja emisija.	(50) Kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom djelotvorno pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, poduzeća bi uz savjetovanje s dionicima trebala donijeti i provesti plan tranzicije plan u skladu s obvezama izvješćivanja iz članka 19.a Uredbe (EU) 2022/2465 (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti) kojim se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzeća s tranzicijom prema održivom gospodarstvu i ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C, u skladu s Pariškim sporazumom, kao i cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi) i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2023. U planu bi trebalo uzeti u obzir lanac vrijednosti i uključiti vremenski ograničene ciljne vrijednosti povezane s njihovim klimatskim ciljevima utvrđenim za emisije iz 1., 2. i, prema potrebi, 3. područja primjene, uključujući apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i, prema potrebi, emisije metana, za 2030. i u petogodišnjim koracima do 2050., na temelju uvjerljivih znanstvenih dokaza, osim ako poduzeće može dokazati da njegovo poslovanje i lanac vrijednosti ne uzrokuju emisije stakleničkih plinova te da takvi ciljevi smanjenja emisija stoga ne bi bili primjereni. Planovi bi trebali razviti provedbene mjere za postizanje klimatskih ciljeva poduzeća i temeljiti se na uvjerljivim znanstvenim dokazima, odnosno dokazima uz neovisnu znanstvenu validaciju koji su u skladu s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C prema definiciji Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i uzimajući u obzir preporuke Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

Amandman  69

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 51.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(51) U cilju osiguravanja pravilne provedbe plana smanjenja emisija i njegova uključivanja u financijske poticaje direktora, plan bi trebalo uzeti u obzir pri određivanju varijabilnih primitaka direktora ako su povezani s doprinosom direktora poslovnoj strategiji poduzeća te dugoročnim interesima i održivosti.	(51) Planovi za tranziciju trebali bi uključivati jasne obveze direktora i članova odbora kako bi se osiguralo da se okolišni i klimatski rizici i učinci rješavaju u okviru strategije poduzeća. U pogledu povećanja financijskih poticaja direktora, poduzeća s prosječno više od 1000 zaposlenika trebala bi imati na snazi relevantnu i učinkovitu politiku kojom se osigurava da je dio varijabilnih primitaka direktora povezan s postizanjem ciljeva tranzicijskog plana poduzeća za borbu protiv klimatskih promjena.

Amandman  70

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(53) U cilju osiguranja praćenja pravilne provedbe obveza poduzeća u pogledu dužne pažnje i pravilne provedbe ove Direktive, države članice trebale bi imenovati jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela. Ta nadzorna tijela trebala bi biti javne naravi, neovisna od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa te ne bi trebala biti u sukobu interesa. Države članice trebale bi, u skladu s nacionalnim pravom, osigurati primjereno financiranje nadležnog tijela. Trebale bi biti ovlaštene provoditi istrage, na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbi ili potkrijepljenih sumnji zasnovanih na temelju ove Direktive. Ako postoje nadležna tijela u okviru sektorskog zakonodavstva, države članice mogle bi ih imenovati odgovornima za primjenu ove Direktive u svojim područjima nadležnosti. Mogle bi, za potrebe ove Direktive, imenovati i tijela za nadzor reguliranog financijskog društva kao nadzorna tijela.	(53) U cilju osiguranja praćenja pravilne provedbe obveza poduzeća u pogledu dužne pažnje i pravilne provedbe ove Direktive, države članice trebale bi imenovati jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela. Ta nadzorna tijela trebala bi biti javne naravi, neovisna od poduzeća obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ili drugih tržišnih interesa te ne bi trebala biti u sukobu interesa. Države članice trebale bi, u skladu s nacionalnim pravom, osigurati primjereno financiranje nadležnog tijela. Trebale bi biti ovlaštene provoditi istrage, uključujući, prema potrebi, inspekcije na licu mjesta i saslušanja relevantnih dionika, na vlastitu inicijativu ili na temelju prigovora ili potkrijepljenih sumnji zasnovanih na temelju ove Direktive. Ako postoje nadležna tijela u okviru sektorskog zakonodavstva, države članice mogle bi ih imenovati odgovornima za primjenu ove Direktive u svojim područjima nadležnosti. Mogle bi, za potrebe ove Direktive, imenovati i tijela za nadzor reguliranog financijskog društva kao nadzorna tijela. Države članice bi pri određivanju nadzornih tijela i utvrđivanju njihovih operativnih postupaka trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost s drugim postupcima dostupnima u okviru drugih međunarodnih instrumenata, kao što je izvansudski mehanizam za prigovore kojim upravljaju nacionalne kontaktne točke.

Amandman  71

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(54) Kako bi se osiguralo učinkovito provođenje nacionalnih mjera u sklopu ove Direktive, države članice trebale bi predvidjeti odvraćajuće, proporcionalne i djelotvorne sankcije za kršenje tih mjera. Kako bi takav režim sankcija bio učinkovit, administrativne sankcije koje izriču nacionalna nadzorna tijela trebale bi uključivati novčane kazne. Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene administrativne sankcije kako je navedeno u ovoj Direktivi, pravila o administrativnim sankcijama trebala bi se primjenjivati tako da sankcije pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriče pravosudno tijelo. Stoga je nužno da te države članice osiguraju da primjena tih pravila i sankcija ima istovjetan učinak kao i administrativne sankcije koje izriču nadležna nadzorna tijela.	(54) Kako bi se osiguralo učinkovito provođenje nacionalnih mjera u sklopu ove Direktive, države članice trebale bi predvidjeti odvraćajuće, proporcionalne i djelotvorne sankcije za kršenje tih mjera. Kako bi takav režim sankcija bio učinkovit, administrativne sankcije koje izriču nacionalna nadzorna tijela trebale bi uključivati novčane kazne, javnu izjavu u kojoj se navodi odgovornost poduzeća i vrsta povrede te obveze u pogledu poduzimanja radnji, uključujući prekid postupanja koje predstavlja povredu i suzdržavanje od svakog ponavljanja tog postupanja, te privremeno uklanjanje proizvoda iz slobodnog prometa ili izvoza. Ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene administrativne sankcije kako je navedeno u ovoj Direktivi, pravila o administrativnim sankcijama trebala bi se primjenjivati tako da sankcije pokreće nadležno nadzorno tijelo, a izriče pravosudno tijelo. Stoga je nužno da te države članice osiguraju da primjena tih pravila i sankcija ima istovjetan učinak kao i administrativne sankcije koje izriču nadležna nadzorna tijela.

Amandman  72

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(54a) Kako bi se spriječilo umjetno smanjenje mogućih administrativnih novčanih kazni zbog premještanja neto svjetskog prometa krajnjeg matičnog društva na treće subjekte, države članice trebale bi osigurati da se, u pogledu poduzeća iz članka 2. stavka 1. točke (b) i članka 2. stavka 2. točke (b), administrativne novčane kazne izračunavaju uzimajući u obzir konsolidirani promet koji je to poduzeće prijavilo.

Amandman  73

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 54.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(54b) U skladu s člankom 18. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU, člankom 36. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU i člankom 30. stavkom 3. Direktive 2014/23/EU države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale usklađenost s obvezama na temelju prava Unije u pogledu ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji. Stoga bi Komisija trebala procijeniti je li potrebno preispitati te direktive kako bi se dodatno odredili zahtjevi i mjere koje države članice trebaju donijeti kako bi osigurale usklađenost s obvezama održivosti i dužne pažnje iz ove Direktive tijekom cijelog postupka nabave i koncesija, od odabira do izvršenja ugovora.

Amandman  74

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 56.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(56) Kako bi se osigurala učinkovita naknada žrtvama negativnih učinaka, od država članica trebalo bi zahtijevati da utvrde pravila kojima se uređuje građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog nepridržavanja postupka dužne pažnje. Poduzeće bi trebalo biti odgovorno za štetu ako nije ispunilo obveze sprečavanja i ublažavanja mogućih negativnih učinaka ili okončanja stvarnih učinaka i smanjenja njihova opsega na najmanju moguću mjeru i ako se kao rezultat tog propusta dogodio negativan učinak koji je trebalo utvrditi, spriječiti, ublažiti, okončati ili je njegov opseg trebao biti smanjen na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama nakon čega je nastala šteta.	(56) Kako bi se osigurala učinkovita naknada žrtvama negativnih učinaka, od država članica trebalo bi zahtijevati da utvrde pravila kojima se uređuje građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog nepridržavanja postupka dužne pažnje. Poduzeće bi trebalo biti odgovorno za štetu ako nije ispunilo obveze sprečavanja i ublažavanja mogućih negativnih učinaka ili okončanja i ublažavanja ili sanacije stvarnih učinaka i ako je kao rezultat tog propusta poduzeće prouzročilo ili doprinijelo stvaranju negativnog učinka koji je trebalo utvrditi, prioritizirati, spriječiti, ublažiti, okončati i sanirati ili je njegov opseg trebao biti smanjen na najmanju moguću mjeru odgovarajućim mjerama, nakon čega je nastala šteta. Države članice također bi trebale osigurati da se, u slučaju da ne postoji pravni sljednik, matična društva mogu smatrati odgovornima za svoje društvo kćer ako je društvo kći obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive ili je bilo u trenutku učinka te ga je matično društvo raspustilo ili je ono namjerno prestalo djelovati kako bi izbjeglo odgovornost, bez obzira na bilo kakvu suradnju s matičnim društvom u provođenju dubinske analize.

Amandman  75

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(57) U pogledu štete nastale na razini uvriježenih neizravnih poslovnih odnosa, odgovornost poduzeća trebala bi biti podložna posebnim uvjetima. Poduzeće ne bi trebalo biti odgovorno ako je provelo posebne mjere dužne pažnje. Međutim, ne bi ga trebalo osloboditi odgovornosti provedbom takvih mjera ako je bilo nerazumno očekivati da bi stvarno poduzete mjere, među ostalim u pogledu provjere usklađenosti, bile dovoljne za sprečavanje, ublažavanje, okončanje ili smanjenje negativnog učinka na najmanju moguću mjeru. Osim toga, pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti u obzir treba uzeti nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se izravno odnose na predmetnu štetu, da se uskladi sa svim korektivnim mjerama koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i svu pruženu ciljanu potporu, kao i svaku suradnju s drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.	(57) Pri procjeni postojanja i opsega odgovornosti trebala bi se uzeti u obzir nastojanja poduzeća, u mjeri u kojoj se izravno odnose na predmetnu štetu, da poduzme korektivne mjere, uključujući one koje od njega zahtijeva nadzorno tijelo, sva ulaganja i sva pružena ciljana potpora, kao i svaka suradnja s pogođenim dionicima i drugim subjektima kako bi se uklonili negativni učinci u njegovim lancima vrijednosti.

Amandman  76

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 57.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(57a) Nadalje, za određivanje potencijalne odgovornosti u skladu s člankom 22. trebalo bi uzeti u obzir mogućnost da poduzeće, kada je to potrebno, odredi svoje prioritete. Pod uvjetom da je određivanje prioriteta izvršeno vjerno u pogledu ozbiljnosti i vjerojatnosti štetnog utjecaja, trgovačko društvo ne bi trebalo biti odgovorno ako negativan učinak proizlazi iz aktivnosti ili operacije koja legitimno nije bila prioritet.

Amandman  77

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(58) Sustavom odgovornosti ne uređuje se tko bi trebao dokazati da je postupanje poduzeća bilo u razumnoj mjeri primjereno u okolnostima slučaja, stoga je to pitanje prepušteno nacionalnom pravu.	(58) Sustavom odgovornosti ne uređuje se tko bi trebao dokazati da je postupanje poduzeća bilo u razumnoj mjeri primjereno u okolnostima slučaja, međutim, države članice mogu u svojem nacionalnom pravu predvidjeti da, ako tužitelj dostavi elemente prima facie koji potkrepljuju vjerojatnost tuženikove odgovornosti, tuženik se smatra odgovornim, osim ako može dokazati da je ispunio svoje obveze na temelju ove Direktive.

Amandman  78

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(59) U pogledu pravila o građanskopravnoj odgovornosti, građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu nastalu zbog neprovođenja odgovarajuće dužne pažnje ne bi trebala dovoditi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri odnosno građanskopravnu odgovornost izravnih i neizravnih poslovnih partnera u lancu vrijednosti. Isto tako, pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne bi se trebala dovoditi u pitanje pravila Unije ili nacionalna pravila o građanskopravnoj odgovornosti povezana s negativnim učincima na ljudska prava ili okoliš kojima se predviđa odgovornost u situacijama koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom ili kojima se predviđa stroža odgovornost od one predviđene ovom Direktivom.	(59) U pogledu pravila o građanskopravnoj odgovornosti, građanskopravna odgovornost poduzeća za štetu koju je poduzeće uzrokovalo ili kojoj je doprinijelo, nastalu zbog neprovođenja odgovarajuće dužne pažnje, ne bi trebala dovoditi u pitanje građanskopravnu odgovornost njegovih društava kćeri odnosno građanskopravnu odgovornost izravnih i neizravnih poslovnih partnera u lancu vrijednosti. Isto tako, pravilima o građanskopravnoj odgovornosti u skladu s ovom Direktivom ne bi se trebala ograničiti odgovornost poduzeća u skladu s pravnim sustavima Unije ili nacionalnim pravnim sustavima, uključujući pravila o solidarnoj odgovornosti.

Amandman  79

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(59a) Pravo na djelotvoran pravni lijek međunarodno je priznato ljudsko pravo, sadržano u članku 8. Opće deklaracije o ljudskim pravima, članku 9. stavku 3. Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i članku 2. stavku 3. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te je također temeljno pravo Unije u smislu članka 47. Povelje. Kašnjenja i poteškoće u pristupu dokazima, kao i rodne razlike, geografski položaj, ranjivost i marginalizacija mogu predstavljati velike praktične i postupovne prepreke za dotične osobe te im otežavati pristup djelotvornom pravnom lijeku bez straha od odmazde. Stoga bi države članice trebale osigurati da žrtve imaju pristup djelotvornom pravnom lijeku te da ih troškovi i trajanje postupka ne sprečavaju u pristupu sudovima. Mjere mogu biti, na primjer, u obliku javnog financiranja, uključujući strukturne potpore za žrtve stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka, ograničenja mjerodavnih sudskih ili administrativnih pristojbi, ili pristup pravnoj pomoći.

Amandman  80

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(59b) Ovlašteni sindikati, organizacije civilnog društva ili drugi relevantni akteri koji djeluju u javnom interesu, kao što su nacionalne institucije za ljudska prava ili pučki pravobranitelj, trebali bi moći pokrenuti postupke pred svojim sudovima u ime žrtve ili skupine žrtava štetnih učinaka te bi trebali imati prava i obveze stranke tužiteljice u postupku, ne dovodeći u pitanje postojeće nacionalno pravo.

Amandman  81

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 59.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(59c) Rokovi zastare za podnošenje zahtjeva za naknadu štete na temelju građanskopravne odgovornosti trebali bi iznositi najmanje deset godina. Pri određivanju početne točke takvih rokova zastare države članice trebale bi razmotriti trenutak prestanka učinka koji je prouzročio štetu i kada je dotična žrtva znala ili se moglo razumno očekivati da je znala da je šteta koju je pretrpjela prouzročena štetnim učinkom.

Amandman  82

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 65.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(65a) Borci za ljudska prava i prava okoliša na prvoj su liniji kad je riječ o posljedicama negativnih učinaka na okoliš i ljudska prava diljem svijeta i u EU-u te su bili izloženi izravnim prijetnjama, zastrašivanju, progonu, uznemiravanju, pa čak i ubijeni. Poduzeća ih stoga ne bi smjele izložiti nikakvom nasilju.

Amandman  83

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 69.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(69) Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje obveze u području ljudskih prava, zaštite okoliša i klimatskih promjena u okviru drugih zakonodavnih akata Unije. Ako su odredbe ove Direktive u suprotnosti s odredbom drugog zakonodavnog akta Unije kojim se nastoje postići isti ciljevi i predviđaju sveobuhvatnije ili konkretnije obveze, odredbe drugog zakonodavnog akta Unije trebale bi imati prednost u mjeri u kojoj postoji sukob i primjenjivati se na te posebne obveze.	(69) Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje obveze u području ljudskih prava, zaštite okoliša i klimatskih promjena u okviru drugih zakonodavnih akata Unije. Ako su odredbe ove Direktive u suprotnosti s odredbom drugog zakonodavnog akta Unije kojim se nastoje postići isti ciljevi i predviđaju sveobuhvatnije ili konkretnije obveze, odredbe drugog zakonodavnog akta Unije trebale bi imati prednost u mjeri u kojoj postoji sukob i primjenjivati se na te posebne obveze, u slučajevima kada se obveze utvrđene u drugom zakonodavnom aktu primjenjuju na određeniji sektor ili predmet. Takvi akti uključuju, ali nisu ograničeni na postojeće i buduće zakonodavstvo EU-a o drvu i krčenju šuma, upućivanju radnika i prisilnom radu.

Amandman  84

 

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 70.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(70) Komisija bi trebala procijeniti i izvijestiti o tome treba li na popis sektora s velikim učinkom obuhvaćenih ovom Direktivom dodati nove sektore radi usklađenosti sa smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili, s obzirom na jasne dokaze o izrabljivanju radne snage, kršenju ljudskih prava ili nove prijetnje okolišu, treba li izmijeniti popis relevantnih međunarodnih konvencija iz ove Direktive, posebno s obzirom na međunarodni razvoj događaja, ili bi odredbe o dužnoj pažnji u okviru ove Direktive trebalo proširiti na negativne klimatske učinke.	(70) Komisija bi trebala procijeniti i izvijestiti o tome treba li smanjiti područje primjene Direktive, posebno za određene sektore, radi usklađenosti sa smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili s obzirom na jasne podatke ili dokaze o izrabljivanju radne snage, kršenju ljudskih prava ili nove prijetnje okolišu, uključujući podatke Europske banke za obnovu i razvoj, Međunarodne organizacije rada ili Agencije Europske unije za temeljna prava.

Amandman  85

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. –  podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) o obvezama poduzeća u pogledu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš, s obzirom na njihovo poslovanje, poslovanje njihovih društava kćeri i aktivnosti u lancu vrijednosti koje provode subjekti s kojima poduzeće ima uvriježen poslovni odnos; i	(a) o obvezama poduzeća u pogledu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš koje su uzrokovala, pridonijela ili su s njima izravno povezana, s obzirom na njihovo poslovanje i poslovanje njihovih društava kćeri, i aktivnosti koje subjekti provode u svojem vrijednosnom lancu s kojima poduzeće ima poslovni odnos i

Amandman  86

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. –  podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) o odgovornosti za kršenje prethodno navedenih obveza.	(b) o odgovornosti za kršenje prethodno navedenih obveza, što je dovelo do štete;

Amandman  87

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Priroda poslovnih odnosa koji se smatraju „uvriježenima” preispituje se periodično, a najmanje svakih 12 mjeseci.	Briše se.

Amandman  88

 

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ova Direktiva ne predstavlja osnovu za smanjenje razine zaštite ljudskih prava, okoliša ili klime predviđene zakonima država članica u trenutku donošenja ove Direktive.	2. Ova Direktiva ne predstavlja osnovu za smanjenje razine zaštite ljudskih prava, uključujući prava zapošljavanja i socijalna prava kako je propisano postojećim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom, te zaštite okoliša ili klime predviđene zakonima država članica ili primjenjivim kolektivnim ugovorima u trenutku donošenja ove Direktive.

Amandman  89

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) poduzeće je u prosjeku imalo više od 500 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji;	(a) poduzeće je u prosjeku imalo više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji;

Amandman  90

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka b – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je u prosjeku imalo više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji, pod uvjetom da je najmanje 50 % tog neto prometa ostvareno u jednom ili više sljedećih sektora:	(b) poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je krajnje matično društvo grupacije s više od 500 zaposlenika i globalnim prometom većim od 150 milijuna EUR u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji.

Amandman  91

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. proizvodnja tekstila, kože i srodnih proizvoda (uključujući obuću) te trgovina na veliko tekstilom, odjećom i obućom;	Briše se.

Amandman  92

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ii. poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo (uključujući akvakulturu), proizvodnja prehrambenih proizvoda i trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama, živim životinjama, drvom, hranom i pićima;	Briše se.

Amandman  93

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
iii. vađenje mineralnih resursa neovisno o tome gdje se vade (uključujući sirovu naftu, prirodni plin, ugljen, lignit, metale i metalne rude, kao i sve ostale nemetalne minerale i rudarske proizvode), proizvodnja metala, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) te trgovina na veliko mineralnim resursima, osnovnim i intermedijarnim mineralnim proizvodima (uključujući metale i metalne rude, građevne materijale, goriva, kemikalije i druge intermedijarne proizvode).	Briše se.

Amandman  94

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) ostvarila su neto promet veći od 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini;	(a) poduzeće je ostvarilo globalni promet veći od 150 milijuna EUR, pod uvjetom da je najmanje 40 milijuna EUR ostvareno u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini, uključujući promet koji su ostvarila poduzeća treće strane s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade;

Amandman  95

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) ostvarila su neto promet veći od 40 milijuna EUR, ali ne veći od 150 milijuna EUR u Uniji u financijskoj godini koja prethodi posljednjoj financijskoj godini, pod uvjetom da je najmanje 50 % njegova neto prometa u svijetu ostvareno u jednom ili više sektora navedenih u stavku 1. točki (b).	(b) poduzeće nije dosegnulo pragove iz točke (a), ali je krajnje matično društvo grupacije koja je imala 500 zaposlenika i globalni promet veći od 150 milijuna, a najmanje 40 milijuna ostvareno je u Uniji u posljednjoj financijskoj godini za koju su sastavljeni godišnji financijski izvještaji, uključujući promet koji su ostvarila treća društva s kojima su poduzeće i/ili njegova društva kćeri sklopili vertikalni sporazum u Uniji u zamjenu za licencijske naknade.

 

Amandman  96

 

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Za potrebe stavka 1. broj zaposlenika s nepunim radnim vremenom izračunava se na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje uključuju se u izračun broja zaposlenika na isti način kao da su izravno zaposleni u poduzeću tijekom istog razdoblja.	3. Za potrebe stavka 1. broj zaposlenika s nepunim radnim vremenom izračunava se na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena. Radnici zaposleni kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i ostali radnici u nestandardnim oblicima zaposlenja uključuju se u izračun broja zaposlenika na isti način kao da su izravno zaposleni u poduzeću tijekom istog razdoblja.

Amandman  97

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:	1. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

Amandman  98

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu I. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća110;	i. pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu I. i II. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća110;
__________________	__________________
110Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).	110Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

Amandman  99

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
iii. pravna osoba osnovana kao jedan od pravnih oblika navedenih u Prilogu II. Direktivi 2013/34/EU koji se u cijelosti sastoji od poduzeća organiziranih u jednom od pravnih oblika obuhvaćenih podtočkama i. i ii.;	Briše se.

Amandman  100

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— mirovinska institucija koja upravlja mirovinskim sustavima koji se smatraju sustavima socijalne sigurnosti obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća119 i Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća120, kao i svaki pravni subjekt osnovan u svrhu ulaganja u takve sustave,	Briše se.
__________________
119 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).
120Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).

Amandman  101

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— alternativni investicijski fond (AIF) kojim upravlja UAIF kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU ili AIF koji se nadzire na temelju primjenjivog nacionalnog prava,	Briše se.

Amandman  102

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a – podtočka iv. – alineja 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
— subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2009/65/EZ,	Briše se.

Amandman  103

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(aa) „poduzeće u koje se ulaže” znači poduzeće u koje ulaže institucijski ulagač ili upravitelj imovinom, a koje se ne može smatrati kontroliranim društvom;

Amandman  104

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ab) „institucijski ulagač” znači subjekt kako je definiran u članku 2. točki (e) Direktive 2007/36/EZ, u okviru područja primjene članka 2. ove Direktive;

Amandman  105

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ac) „upravitelj imovinom” znači subjekt kako je definiran člankom 2. točkom (f) Direktive 2007/36/EZ, u okviru područja primjene članka 2. ove Direktive;

Amandman  106

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) „negativan učinak na okoliš” znači negativan učinak na okoliš koji je posljedica kršenja jedne od zabrana i obveza u skladu s međunarodnim konvencijama o okolišu navedenima u dijelu II. Priloga;	(b) „negativan učinak na okoliš” znači negativan učinak na okoliš koji je posljedica neispunjavanja obveza u skladu s odgovarajućim odredbama instrumenata navedenih u dijelu I. točkama 18. i 19. Priloga i dijelu II. Priloga, uzimajući u obzir nacionalno zakonodavstvo i mjere povezane s tim odredbama koje se odnose na međunarodne tekstove navedene u dijelu I. točkama 18. i 19. Priloga te dijelu II. Priloga, ako su dostupni;

Amandman  107

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(c) „negativan učinak na ljudska prava” znači negativan učinak na zaštićene osobe koji je posljedica kršenja jednog od prava ili zabrana navedenih u dijelu I. odjeljku 1. Priloga, koje su sadržane u međunarodnim konvencijama navedenima u dijelu I. odjeljku 2. Priloga;	(c) „negativan učinak na ljudska prava” znači negativan učinak na osobe koji proizlazi iz bilo koje radnje kojom se uskraćuje ili ograničava sposobnost pojedinca ili skupine da ostvaruju prava i budu zaštićeni zabranama sadržanima u međunarodnim konvencijama i instrumentima navedenima u dijelu I. odjeljku 1. Priloga i u dijelu I. odjeljku 2. Priloga;

Amandman  108

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) „negativan učinak” znači svaki potencijalni ili stvarni štetni učinak na ljudska prava ili štetni učinak na okoliš;

Amandman  109

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) „društvo kći” znači pravna osoba preko koje se obavlja djelatnost „kontroliranog društva” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (f) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća128;	(d) „društvo kći” znači pravna osoba kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive 2013/34/EU i pravna osoba preko koje se obavlja djelatnost „kontroliranog društva” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (f) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća128;
__________________	__________________
128Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).	128Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

Amandman  110

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka e – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) „poslovni odnos” znači odnos s ugovarateljem, podugovarateljem ili bilo kojim drugim pravnim subjektom („partnerom”):	(e) „poslovni odnos” znači izravan ili neizravan odnos poduzeća s ugovarateljem, podugovarateljem ili drugim subjektima u njegovu lancu vrijednosti:

Amandman  111

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka e – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
i. s kojim poduzeće ima sklopljen komercijalni sporazum ili kojem poduzeće pruža financiranje, osiguranje ili reosiguranje; ili	i. s kojim poduzeće ima sklopljen komercijalni sporazum ili kojem poduzeće pruža financijske usluge;

Amandman  112

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka e – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ii. koji obavlja poslovne aktivnosti povezane s proizvodima ili uslugama poduzeća za poduzeće ili u njegovo ime;	ii. koji obavlja aktivnosti povezane s proizvodima ili uslugama poduzeća;

Amandman  113

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(f) „uvriježen poslovni odnos” znači izravan ili neizravan poslovni odnos koji jest ili za koji se očekuje da će biti trajan i velikog intenziteta i koji ne predstavlja zanemariv ili samo pomoćni dio lanca vrijednosti;	Briše se.

Amandman  114

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(g) „lanac vrijednosti” znači djelatnosti povezane s proizvodnjom robe ili pružanjem usluga koje obavlja poduzeće, uključujući razvoj proizvoda ili usluge te upotrebu i odlaganje proizvoda, kao i povezane aktivnosti uvriježenih poslovnih odnosa poduzeća na početku i na kraju lanca. U pogledu poduzeća u smislu točke (a) podtočke iv., „lanac vrijednosti” u odnosu na pružanje tih posebnih usluga uključuje samo aktivnosti klijenata koji primaju takav zajam, kredit i druge financijske usluge te drugih poduzeća koja pripadaju istoj grupi čije su djelatnosti povezane s predmetnim ugovorom. Lanac vrijednosti takvih reguliranih financijskih društava ne obuhvaća MSP-ove koji primaju zajmove, kredite, financiranje, osiguranje ili reosiguranje takvih subjekata;	(g) „lanac vrijednosti” znači:

Amandman  115

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka g – podtočka i. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	i. aktivnosti i subjekti povezani s proizvodnjom, projektiranjem, nabavom, vađenjem, izradom, prijevozom, skladištenjem i opskrbom sirovinama, proizvodima ili dijelovima proizvoda poduzeća i razvojem proizvoda poduzeća ili razvojem ili pružanjem usluge, i

Amandman  116

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka g – podtočka ii. (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	ii. aktivnosti i subjekti povezani s prodajom, distribucijom, prijevozom, skladištenjem i gospodarenjem otpadom proizvoda poduzeća ili pružanjem usluga, isključujući gospodarenje otpadom proizvoda od strane pojedinačnih potrošača.

Amandman  117

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka g – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Kada je riječ o poduzećima u smislu točke (a) podtočke iv., „lanac vrijednosti” u odnosu na pružanje tih posebnih usluga uključuje aktivnosti klijenata koji izravno primaju takve financijske usluge koje pružaju financijska poduzeća u skladu s točkom iv. i drugih poduzeća koja pripadaju istoj grupaciji čije su djelatnosti povezane s predmetnim ugovorom. Lanac vrijednosti reguliranih financijskih poduzeća u smislu točke (a) -iv. ne obuhvaća kućanstva i fizičke osobe ili MSP-ove;

Amandman  118

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(h) „neovisna provjera koju provodi treća strana” znači provjera usklađenosti poduzeća ili dijelova njegova lanca vrijednosti sa zahtjevima u pogledu ljudskih prava i okoliša koji proizlaze iz odredaba ove Direktive, a koju provodi revizor koji je neovisan o poduzeću, nije u sukobu interesa, ima iskustva i kompetentan je u području okoliša i ljudskih prava i odgovoran je za kvalitetu i pouzdanost revizije;	(h) „neovisna provjera koju provodi treća strana” znači provjera aspekata dubinske analize poduzeća ili dijelova njegova lanca vrijednosti koji proizlaze iz odredaba ove Direktive, a koju provodi ili revizor ili revizorsko društvo koje je odobreno u skladu s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ ili akreditirano u državi članici za provođenje potvrda, ili neovisni pružatelj usluga provjere, kako je definirano u članku 2. točki 23. Direktive 2006/43/EZ, koji je akreditiran u državi članici u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća za posebnu aktivnost ocjenjivanja sukladnosti iz članka 14. stavka 4.a ili neovisna treća strana koja je akreditirana u državi članici za provođenje potvrda i koja je neovisna o poduzeću, nije u sukobu interesa, ima dokazano iskustvo, stručnost i kompetencije u području okoliša, klime i ljudskih prava i odgovorna je za kvalitetu i pouzdanost revizije ili procjene te ispunjava minimalne standarde utvrđene u delegiranom aktu kako je opisano u članku 14. stavku 4.a;

Amandman  119

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka j

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(j) „industrijska inicijativa” znači kombinacija dobrovoljnih postupaka, alata i mehanizama dužne pažnje u lancu vrijednosti, uključujući neovisne provjere koje provodi treća strana, koju razvijaju i nadziru vlade, industrijska udruženja ili skupine zainteresiranih organizacija;	(j) „industrijska ili inicijativa s više dionika” znači inicijativa u kojoj sudjeluju poduzeća, koja pruža standarde, postupke, alate i/ili mehanizme kako bi poduprla, pratila, ocijenila, potvrdila i/ili provjerila aspekte njihove dužne pažnje ili dužne pažnje njihovih društva kćeri i/ili poslovnih odnosa. Takve inicijative mogu razviti i nadzirati vlade, industrijska udruženja, skupine zainteresiranih organizacija ili organizacije civilnog društva;

Amandman  120

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka l

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(l) „ozbiljan negativan učinak” znači negativan učinak na okoliš ili ljudska prava koji je posebno značajan po svojoj prirodi ili utječe na velik broj osoba ili veliko područje okoliša, ili koji je nepopravljiv ili ga je posebno teško ispraviti zbog mjera potrebnih za obnovu stanja koje je prevladavalo prije učinka;	Briše se.

Amandman  121

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točna n

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(n) „dionici” znači zaposlenici poduzeća, zaposlenici njegovih društava kćeri i drugi pojedinci, skupine, zajednice ili subjekti na čija prava ili interese utječu ili bi mogli utjecati proizvodi, usluge i poslovanje tog poduzeća, njegovih društava kćeri i njegovih poslovnih odnosa;	(n) „zahvaćeni dionici” znači pojedinci, skupine ili zajednice koji imaju prava ili legitimne interese na koje utječu ili bi mogli utjecati negativni učinci koji proizlaze iz aktivnosti ili djelovanja poduzeća ili aktivnosti ili djelovanja subjekata u njegovu vrijednosnom lancu te legitimni predstavnici takvih pojedinaca ili skupina, uključujući radnike i njihove predstavnike i sindikate poduzeća, njegovih društava kćeri i u cijelom vrijednosnom lancu, ili u slučajevima kada nema pojedinaca, skupina ili zajednica na koje utječu negativni učinci na okoliš, vjerodostojne i iskusne organizacije čija svrha uključuje zaštitu okoliša;

Amandman  122

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka na (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(na) „ranjivi dionici” znači zahvaćeni dionici koji su marginalizirani i u ranjivom položaju zbog posebnih konteksta ili intersekcijskih čimbenika, uključujući, među ostalim, spol, rod, dob, rasu, etničku pripadnost, klasu, kastu, obrazovanje, autohtoni narodi, migrantski status, invaliditet te socijalni i gospodarski status te dionike koji žive na područjima zahvaćenima sukobima i visokorizičnim područjima, koji su uzroci raznih i često nerazmjernih negativnih učinaka te uzrokuju diskriminaciju i dodatnu prepreku sudjelovanju i pristupu pravosuđu;

Amandman  123

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka q

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(q) „odgovarajuća mjera” znači mjera kojom se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje, razmjerna stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka, i razumno dostupna poduzeću, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući obilježja gospodarskog sektora i specifičnog poslovnog odnosa i utjecaj poduzeća na taj odnos te potrebu da se osigura određivanje prioriteta djelovanja.	(q) „odgovarajuće mjere” znači mjere kojima se mogu ostvariti ciljevi dužne pažnje i učinkovito rješavati negativan učinak utvrđen u skladu s člankom 6. na način proporcionalan i razmjeran stupnju ozbiljnosti i vjerojatnosti negativnog učinka te proporcionalan i razmjeran veličini, resursima i kapacitetima poduzeća. Pritom se uzimaju u obzir okolnosti konkretnog slučaja, uključujući prirodu negativnog učinka, obilježja gospodarskog sektora, prirodu specifičnih djelatnosti, proizvoda i usluga poduzeća, specifičan poslovni odnos;

Amandman  124

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qa) „utjecaj” znači sposobnost poduzeća da promjeni prakse subjekta koji uzrokuje negativni učinak ili mu doprinosi;

Amandman  125

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qb) „prouzrokovati negativan učinak” znači da su aktivnosti poduzeća same po sebi dovoljne da proizvedu negativan učinak;

Amandman  126

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.  – točka qc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qc) „doprinositi negativnom učinku” znači da aktivnosti poduzeća, zajedno s aktivnostima drugih subjekata, prouzročuje učinak ili da aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da prouzroči negativan učinak. Doprinos mora biti znatan, što znači da ne uključuje manje ili trivijalne doprinose. Procjena u kojoj je mjeri doprinos znatan i razumijevanje u kojem slučaju aktivnosti poduzeća uzrokuju, olakšavaju ili potiču drugi subjekt da ima negativan učinak mogu uključivati razmatranje više čimbenika. U obzir se mogu uzeti sljedeći čimbenici:
	– u kojoj mjeri poduzeće može poticati ili motivirati negativan učinak drugog poduzeća, odnosno do koje razine je određena aktivnost povećala rizik od negativnog učinka,
	– u kojoj je mjeri poduzeće moglo ili trebalo znati za negativan učinak ili za postojanje mogućnosti negativnog učinka, odnosno razina predvidljivosti,
	– u kojoj je mjeri neka aktivnost poduzeća ublažila negativan učinak ili smanjila rizik od negativnog učinka.
	Samo postojanje poslovnog odnosa ili aktivnosti kojim su uspostavljeni općeniti uvjeti u kojima se mogu dogoditi negativni učinci samo po sebi ne predstavlja odnos „doprinosa”. Predmetnom aktivnosti trebalo bi znatno povećati rizik od negativnog utjecaja.

Amandman  127

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qd) biti „izravno povezan s negativnim učinkom” znači da postoji veza između negativnog učinka i proizvoda, usluga ili poslovanja poduzeća putem drugog poslovnog odnosa i ako poduzeće nije uzrokovalo učinak niti mu doprinijelo. Izravno povezani odnosi nisu definirani izravnim ugovornim odnosima. Isto tako, izravna povezanost ne podrazumijeva da se odgovornost premješta s poslovnog odnosa koji ima negativan učinak na poduzeće s kojim je povezano.

Amandman  128

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qe (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qe) „na temelju rizika” znači razmjerno vjerojatnosti i ozbiljnosti potencijalnih negativnih učinaka.

Amandman  129

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qf (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qf) „čimbenici rizika” znači čimbenici rizika na razini poduzeća, čimbenici rizika poslovnog modela, geografski čimbenici rizika, čimbenici rizika koji se odnose na proizvod i uslugu te sektorski čimbenici rizika;

Amandman  130

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka qg (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(qg) „ozbiljnost negativnog učinka” znači opseg, razmjer i nepopravljivost, pri čemu bi u obzir trebalo uzeti težinu negativnog učinka, uključujući broj pojedinaca koji su pogođeni ili će biti pogođeni, mjeru u kojoj je okoliš oštećen ili bi mogao biti oštećen ili na drugi način pogođen, njegovu nepovratnost i ograničenja mogućnosti ponovnog uspostavljanja situacije u kojoj su se pogođeni pojedinci ili okoliš nalazili prije učinka.

Amandman  131

 

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.a Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 28. radi izmjene Priloga kako bi se osigurala njegova usklađenost s ciljevima Unije u pogledu ljudskih prava i okoliša.

Amandman  132

 

Prijedlog direktive

Članak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 3.a
	Klauzula o jedinstvenom tržištu
	1.  Komisija i države članice koordiniraju svoje aktivnosti tijekom prenošenja ove Direktive i nakon toga u cilju postizanja potpune usklađenosti među državama članicama kako bi se stvorili jednaki uvjeti za poduzeća i spriječila fragmentacija jedinstvenog tržišta.
	2.  Komisija razmatra, šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive, jesu li potrebne promjene razine usklađenosti na temelju ove Direktive kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća na jedinstvenom tržištu, uključujući mogu li se odredbe ove Direktive pretvoriti u uredbu.

Amandman  133

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju da poduzeća provode dužnu pažnju u području ljudskih prava i okoliša kako je utvrđeno u člancima od 5. do 11. („dužna pažnja”) provodeći sljedeće radnje:	1. Države članice osiguravaju da poduzeća provode dužnu pažnju u području ljudskih prava i okoliša koja se temelji na riziku kako je utvrđeno u člancima od 5. do 11. („dužna pažnja”) provodeći sljedeće radnje:

Amandman  134

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(ca) prema potrebi, određivanje prioriteta potencijalnih i stvarnih negativnih učinaka u skladu s člankom 8.b;

Amandman  135

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka cb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(cb) ispravljanje stvarnih negativnih učinaka u skladu s člankom 8.c;

Amandman  136

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(d) uspostavu i održavanje postupka podnošenja pritužbi u skladu s člankom 9.;	(d) uspostavu ili sudjelovanje u mehanizmu obavješćivanja i izvansudskom mehanizmu podnošenja pritužbi u skladu s člankom 9.;

Amandman  137

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(e) praćenje djelotvornosti politike i mjera dužne pažnje u skladu s člankom 10.;	(e) praćenje i provjera djelotvornosti politike i mjera dužne pažnje u skladu s člankom 10.;

Amandman  138

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(fa) savjetovanje s zahvaćenim dionicima i suradnju s njima na smislen način u skladu s člankom 8.d.

Amandman  139

 

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2.a Poduzeća čuvaju dokumentaciju kojom dokazuju svoju usklađenost s ovom Direktviom najmanje deset godina.

Amandman  140

 

Prijedlog direktive

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 4.a
	Potpora dužnoj pažnji na razini grupe
	1. Države članice osiguravaju da matična poduzeća mogu provoditi radnje kojima se može pomoći njihovim poduzećima kćerima koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive da ispune svoje obveze utvrđene u člancima od 5. do 11. i članku 15. Time se ne dovodi u pitanje građanskopravna odgovornost poduzeća kćeri u skladu s člankom 22.
	2. Matično poduzeće može poduzimati radnje doprinosi ispunjavanju obveza poduzeća kćeri u pogledu dužnje pažnje u skladu sa stavkom 1., pod sljedećim uvjetima:
	(a) poduzeće kći dostavlja sve relevantne i potrebne informacije svojem matičnom poduzeću i surađuje s njim;
	(b) poduzeće kći poštuje politiku dužne pažnje svojeg matičnog poduzeća;
	(c) matično poduzeće u skladu s tim prilagođava svoju politiku dužne pažnje kako bi osiguralo ispunjavanje obveza iz članka 5. stavka 1. u pogledu poduzeća kćeri;
	(d) poduzeće kći integrira dužnu pažnju u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 5.;
	(e) ako je potrebno, poduzeće kći nastavlja poduzimati odgovarajuće mjere u skladu s člancima 7. i 8. te nastavlja ispunjavati svoje obveze iz članaka 8.a, 8.b i 8.d;
	(f) ako matično poduzeće obavlja određene radnje u ime poduzeće kćeri, i matično poduzeće i poduzeće kći o tome jasno i transparentno obavješćuju relevantne dionike i javnost;
	(g) poduzeće kći integrira pitanja klime u sve svoje politike i sustave upravljanja rizicima u skladu s člankom 15.;

Amandman  141

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju da poduzeća integriraju dužnu pažnju u sve svoje korporativne politike i da imaju uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje sadržava sve sljedeće elemente:	1. Države članice osiguravaju da poduzeća integriraju dužnu pažnju u svoje relevantne korporativne politike i da imaju uspostavljenu politiku dužne pažnje. Politika dužne pažnje sadržava sve sljedeće elemente:

Amandman  142

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka -a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	(-a) opis mogućih ili stvarnih negativnih učinaka koje je poduzeće utvrdilo u skladu s člankom 6.;

Amandman  143

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(a) opis načina na koji poduzeće pristupa dužnoj pažnji, među ostalim dugoročno;	(a) opis načina na koji poduzeće pristupa dužnoj pažnji, među ostalim kratkoročno, srednjoročno i dugoročno;

Amandman  144

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(b) kodeks ponašanja u kojem se opisuju pravila i načela kojih se moraju pridržavati zaposlenici i društva kćeri poduzeća;	(b) kodeks ponašanja u kojem se utvrđuju pravila, načela i mjere koje je potrebno slijediti i provesti, prema potrebi, u cijelom poduzeću i njegovim poduzećima kćerima u svim poslovnim procesima. Cilj kodeksa ponašanja je osigurati da poduzeće poštuje ljudska prava i okoliš te je pritom usklađen s temeljnim vrijednostima Unije;

Amandman  145

 

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka c