IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz na mjesto člana Revizorskog suda

25.5.2023 - (C9‑0126/2023 – 2023/0803(NLE))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Ryszard Czarnecki

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz na mjesto člana Revizorskog suda

(C9‑0126/2023 – 2023/0803(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0126/2023),

– uzimajući u obzir članak 129. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0197/2023),

A. budući da se Vijeće pismom od 3. travnja 2023. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Ildikó Gáll-Pelcz na mjesto člana Revizorskog suda;

B. budući da je Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta ocijenio kvalifikacije Ildikó Gáll-Pelcz, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio životopis Ildikó Gáll-Pelcz kao i njezine odgovore na pismeni upitnik koji joj je upućen;

C. budući da je u tom odboru 24. svibnja 2023. održano saslušanje s Ildikó Gáll-Pelcz tijekom kojeg je kandidatkinja dala uvodnu izjavu, a zatim odgovorila na pitanja članova odbora;

1. daje negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ildikó Gáll-Pelcz imenuje članicom Revizorskog suda te traži od Vijeća da povuče svoj prijedlog i da Parlamentu podnese novi;

2. nalaže svojoj predsjednici da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

 

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS ILDIKÓ GÁLL-PELCZ

ISKUSTVO

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Član Od 2017.

IV. revizijsko vijeće (regulacija tržišta i konkurentno gospodarstvo) (od 2017.)

Odbor za kontrolu kvalitete revizije (III. revizijsko vijeće – vanjsko djelovanje, sigurnost i pravosuđe) (2021. – 2022.)

Predsjednica Odbora za unutarnju reviziju (2019. – 2020.)

Članica Odbora za unutarnju reviziju (2018. – 2019.)

Radna skupina za predviđanja (2018. – 2019.)

Upravljački odbor K2 (projekt obnove Europskog revizorskog suda) (od 2019.)

Objavljena izvješća:

- Godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima EU-a za financijsku godinu 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021.

- Jedinstveni sanacijski odbor – Izvješće o svim potencijalnim obvezama koje proizlaze iz zadaća Jedinstvenog sanacijskog odbora, Vijeća ili Komisije u skladu s ovom Uredbom za financijsku godinu 2018.

- E-trgovina: za velik dio izazova pri naplati PDV-a i carina tek treba pronaći rješenje (2019.)

- Rizici, izazovi i prilike u odgovoru EU-a u okviru gospodarske politike na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 (2020.)

- Instrumenti trgovinske zaštite: djelotvoran sustav zaštite poduzeća iz EU-a od dampinškog i subvencioniranog uvoza (2020.)

- Razmjena poreznih informacija u EU-u: postavljen je čvrst temelj, ali postoje nedostatci u primjeni (2021.)

- Prava intelektualnog vlasništva u EU-u – zaštita koja nije u potpunosti pouzdana (2022.)

- Europska statistika: potencijal za daljnje poboljšanje kvalitete (2022.)

Aktualna izvješća:

Ovlašteni gospodarski subjekti, Pametni gradovi, Mehanizam za oporavak i otpornost – digitalna transformacija, Štetna porezna konkurencija, Digitalna plaćanja, Geografsko blokiranje, Godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima EU-a za financijsku godinu 2022.

EUROPSKI PARLAMENT

potpredsjednica 2014. – 2017.

potpredsjednica Odbora za nadzor revizije 2014. – 2017.

zastupnica 2010. – 2017.

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) (2010. – 2017.)

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) (2014. – 2017.)

Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) (2010. – 2017.)

Istražni odbor za mjerenje emisija u automobilskom sektoru (EMIS) (2016. – 2017.)

Istražni odbor za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza (PANA) (2016. – 2017.)

Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE2) (2015. – 2017.)

Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE) (2015.)

Posebni odbor za financijsku, ekonomsku i socijalnu krizu (CRIS) (2010. – 2011.)

MAĐARSKA NACIONALNA SKUPŠTINA

zamjenica predsjednica 2009. – 2010.

zastupnica 2006. – 2010.

Odbor za europske poslove (2006. – 2010.)

predsjednica Istražnog odbora za korištenje sredstvima EU-a (2008. – 2010.)

SVEUČILIŠTE U MISKOLCU

direktorica Instituta za poslovne znanosti, načelnica Odjela za poslovnu ekonomiju, izvanredna profesorica  2000. – 2010.

zamjenica načelnika Odjela za poslovnu ekonomiju, izvanredna profesorica, docentica, predavačica  1992. – 2000.

zamjenica direktora, Računalni centar 1989. – 1992.

inženjerka za sustave, kodiranje i istraživanje 1985. – 1989.

KVALIFIKACIJE I AKADEMSKE TITULE

Habilitacija (2016.)

„Iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta”

Doktorat (1997.)

„Povećanje ekonomske učinkovitosti korištenjem naprednih analitičkih metoda i metoda planiranja za poslovne procese”

Dr. Univ (1997.)

„Uloga računovodstvenih informacijskih sustava u radu poduzeća”

Inženjerka ekonomije, Sveučilište u Miskolcu (1991.)

Kvalificirana inženjerka strojarstva, Odsjek za projektiranje procesa Tehničkog sveučilišta za tešku industriju, Miskolc (1985.)

JEZICI

mađarski (izvorni govornik)

engleski (stručna razina poznavanja)

njemački (ograničeno poznavanje)

ruski (ograničeno poznavanje)

KVALIFIKACIJE

kvalificirana stručnjakinja za porez i međunarodno oporezivanje (2004.)

ovlašteni revizor i porezna savjetnica (1996.)

ovlaštena računovotkinja (1993.)

 

 

PRILOG 2.: ODGOVORI ILDIKÓ GÁLL-PELCZ NA UPITNIK

Izvršavanje dužnosti: stečena iskustva i buduće obveze

1. Što smatrate svojim glavnim postignućima u svojstvu člana Europskog revizorskog suda? Koje su najveće zapreke s kojima ste se suočili?

Moja glavna postignuća kao člana Europskog revizorskog suda uključuju uvođenje i kontinuirani razvoj jedinstvenog konsolidiranog godišnjeg izvješća o zajedničkim poduzećima, koja imaju ključnu ulogu u unapređenju i ubrzavanju prihvaćanja inovativnih rješenja diljem Unije u važnim područjima. Time se ne zamjenjuju nekadašnje odvojene izjave o jamstvu, već se proširuje opseg revizije kako bi se obuhvatila horizontalna pitanja i kako bi nam se omogućilo da predložimo mjere koje treba poduzeti i kojima se svake godine doprinosi vidljivom poboljšanju uspješnosti zajedničkih poduzeća. Taj inovativni i sada standardizirani proizvod dobro su prihvatili i Europski parlament i sama zajednička poduzeća.

Tijekom svojeg mandata imala sam sreću biti članicom raznih odbora u ključnim trenucima njihova postojanja, a time i sudjelovati u ključnim zbivanjima. Na primjer, bila sam jedan od četiri člana Radne skupine za predviđanja, koja je postavila temelje za integraciju predviđanja u rad Europskog revizorskog suda, uspostavu višegodišnje strategije za razdoblje nakon 2020., pokretanje procesa digitalne transformacije naših financijskih revizija te je u konačnici dovela do donošenja strategije Revizorskog suda za razdoblje od 2021. do 2025.

Bila sam članica a zatim i predsjednica Odbora za unutarnju reviziju, pri čemu sam utrla put za reviziju njegova Poslovnika i dodatno utvrdila njegove uloge i odgovornosti, koje su sada navedene na popisu kako bi se osigurala cjelovitost i transparentnost.

Naposljetku, bila sam članica Odbora za kontrolu kvalitete revizije kada je Revizorski sud započeo s revizijama NGEU-a/RRF-a. Moj prijedlog da se predsjednik AQCC-a imenuje članom odgovornim za obavljanje svih zadaća povezanih s revizijom kvalitete NGEU-a/RRF-a jednoglasno su podržali moji kolege, što je dovelo do dosljednijeg i usklađenijeg postupka nadzora.

Kad je riječ o preprekama, imala sam sreću da ih osobno nisam iskusila, možda i zbog svojeg pozitivnog načina razmišljanja i sposobnosti da izazove doživim kao prilike za učenje, rast i poboljšanje.

2. Koja su bila ključna iskustva stečena u Vašem području nadležnosti / koji su ključni rezultati ostvareni tijekom izvršenja Vaših dužnosti i revizijskih zadataka?

 Bila sam izvjestiteljica za različita financijska izvješća i izvješća o uspješnosti:

- Godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima EU-a za financijsku godinu 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021.

(vidjeti pitanje br. 1)

- Tematsko izvješće br. 12/2019 „E-trgovina: za velik dio izazova pri naplati PDV-a i carina tek treba pronaći rješenje”

U ovom smo izvješću iznijeli preporuke koje bi mogle pomoći Komisiji i državama članicama da bolje odgovore na izazove kao što su nedovoljne kontrole EU-a za sprečavanje prijevara i otkrivanje zlouporabe ili nedjelotvorna provedba naplate PDV-a.

- Pregled br. 6/2020 „Rizici, izazovi i prilike u odgovoru EU-a u okviru gospodarske politike na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19”

U okviru ovog pregleda utvrdili smo mogućnosti koje su već pomogle u razmatranju trajnih poboljšanja proračunskog kapaciteta EU-a kako bi se reagiralo na velike gospodarske šokove i ublažile gospodarske razlike koje iz toga proizlaze među državama članicama, kao i potencijal za promicanje prioriteta EU-a kao što su održivi razvoj i digitalizacija.

- Tematsko izvješće br. 17/2020 „Instrumenti trgovinske zaštite: djelotvoran sustav zaštite poduzeća iz EU-a od dampinškog i subvencioniranog uvoza”

U ovom smo izvješću iznijeli preporuke koje će pomoći u podizanju razine osviještenosti o instrumentima trgovinske zaštite, boljem dokumentiranju određenih provjera i poboljšanju ukupne djelotvornosti te politike.

- Tematsko izvješće br. 3/2021 „Razmjena poreznih informacija u EU-u: postavljen je čvrst temelj, ali postoje nedostatci u primjeni”

 U ovom smo izvješću iznijeli preporuke koje će Komisiji pomoći da poboljša pokrivenost zakonodavnog okvira EU-a i razvije praćenje i smjernice, a državama članicama da bolje iskoriste primljene informacije.

- Tematsko izvješće br. 6/2022 „Prava intelektualnog vlasništva u EU-u – zaštita koja nije u potpunosti pouzdana”

 U ovom smo izvješću iznijeli preporuke koje će pomoći u dovršavanju i ažuriranju regulatornog okvira, procjeni mehanizama upravljanja i metodologije za utvrđivanje naknada te poboljšanju sustava oznaka zemljopisnog podrijetla. Naše preporuke također pomažu Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo da poboljša svoj okvir odgovornosti kao i svoje sustave financiranja, kontrole i evaluacije.

Osim toga, ovo je izvješće osvojilo godišnje nagrade Europskog revizorskog suda za jasan jezik 2023. u kategorijama najboljeg naslova, najboljeg sažetka te najboljih zaključaka i preporuka.

- Tematsko izvješće br. 26/2022 „Europska statistika: potencijal za daljnje poboljšanje kvalitete”

 U ovom izvješću iznijeli smo preporuke koje će pomoći da se bolje zadovolje potrebe korisnika, da se riješi problem nedostatka podataka u važnim statističkim područjima kao što su rad, poslovanje ili zdravstvo te da se prednost da financijskim sredstvima EU-a za inovativne projekte.

- Tematsko izvješće br. 13/2023 „Ovlašteni gospodarski subjekti – dobar carinski program s neiskorištenim potencijalom i neujednačenom provedbom”

 U ovom smo izvješću iznijeli preporuke koje su već imale pozitivan utjecaj i pomogle su Komisiji da poboljša regulatorni okvir i prati njegovu provedbu. Preporuke su iznesene pravovremeno, uoči objave paketa carinskih reformi 17. svibnja.

 Izvješća na kojima trenutačno radim uključuju pametne gradove, štetnu poreznu konkurenciju, digitalnu transformaciju Mehanizma za oporavak i otpornost, digitalna plaćanja, geografsko blokiranje te godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima EU-a za financijsku godinu 2022.

3. Kakvu biste dodanu vrijednost mogli pružiti Europskom revizorskom sudu u svojem drugom mandatu, posebno u području za koje biste bili odgovorni? Želite li promijeniti područje nadležnosti? Što Vas motivira?

Moj potencijal da Europskom revizorskom sudu donesem još veću dodanu vrijednost u drugom mandatu temelji se na zadnjih šest godina, tj. na istinskom razumijevanju načina rada institucije, uključujući njegove operacije, procese i mandat. Oduvijek sam aktivno sudjelovala u svim fazama revizija za koje sam odgovorna, što predstavlja iskustvo i znanje koje treba iskoristiti.

Iako sam općenito otvorena za promjene, želja mi je ne mijenjati svoje područje odgovornosti jer smatram da svojim iskustvom, znanjem i stručnošću najviše mogu doprinijeti IV. revizijskom vijeću, gdje zahvaljujući priznanjima kolega, subjekata revizije i dionika iskreno smatram da moj rad ima pozitivan učinak.

Kad je riječ o motivaciji, već gajim snažan osjećaj dužnosti i odgovornosti za služenje Europskoj uniji i njezinim građanima. Ta se motivacija temelji na želji da iskoristim iskustvo stečeno tijekom prvog mandata i dodatno doprinesem rasvjetljavanju područja u kojima bi se financijsko upravljanje EU-a moglo poboljšati.

4. Na koji način osiguravate postizanje planiranih ciljeva određenog revizijskog zadatka? Jeste li se ikada našli u situaciji u kojoj niste mogli ispuniti revizijski zadatak i, ako jeste, koji su bili razlozi tome? Na koji način reagirate u takvim problematičnim situacijama?

 Kad je riječ o revizijama za koje sam član izvjestitelj, ostvarenje planiranih ciljeva revizije moguće je zahvaljujući pažljivom planiranju i pripremi, aktivnom sudjelovanju članova mojeg ureda i mene osobno u različitim fazama revizijskog rada te konstruktivnoj suradnji sa subjektima revizije u duhu našeg pristupa bez iznenađenja.

Kad je riječ o mojim revizijskim zadacima, nismo se susreli s problemima ili izazovima koji bi nam onemogućili dovršetak nekog revizijskog zadatka. Moja je uobičajena praksa u potpunosti sudjelovati u svim fazama revizije, od analize problema do donošenja zaključaka i formuliranja preporuka. Dobra suradnja unutar i izvan revizorskog tima, redoviti i ad hoc sastanci o trenutačnom stanju te povratne informacije svih uključenih strana omogućuju utvrđivanje i rješavanje problema prije nego što do njih dođe. 

5. Ako se Vaš drugi mandat potvrdi i, hipotetski, Vi budete izabrani za doajena jednog od revizijskih vijeća Europskog revizorskog suda, kako biste upravljali njime i odredili mu prioritete? Možete li nam dati dva ili tri primjera područja na koja bi se trebalo usmjeriti u budućnosti?

Doajen je odgovoran ne samo za koordinaciju rada revizijskog vijeća i definiranje njegovih prioriteta, već i za osiguravanje usklađenosti tih prioriteta sa širim ciljevima Europskog revizorskog suda.

S jedne strane, potrebna je uravnotežena pokrivenost relevantnih tematskih područja (uz aktivno sudjelovanje članova i revizora u strateškim raspravama o trenutačnom i budućem revizijskom portfelju dotičnog vijeća, kao i doprinos odozdo prema gore o prilagodbi radnog pristupa koji treba slijediti). S druge strane, takva pokrivenost mora ostati fleksibilna kako bi se moglo odgovoriti na sva goruća pitanja (kao što su pandemija bolesti COVID-19, rat u Ukrajini ili energetska kriza) koja bi se mogla pojaviti u bilo kojem trenutku. U tom bi smislu veća fokusiranost i brzina u revizijama mogla iziskivati bolje definiranje i/ili smanjenje opsega revizije u fazama programiranja i planiranja, dok bi se veći revizijski predmeti također mogli podijeliti na manje, samim time i brže, uzastopne revizije.

Neki primjeri strateških područja u kojima smatram da je potrebno posvetiti posebnu pozornost, koji se primjenjuju u okviru našeg pristupa višegodišnjem programiranju, obuhvaćaju nove inicijative kao što su upravljanje instrumentom Next Generation EU (NGEU) i međusektorske teme, kao što su nove tehnologije i klimatske promjene.

6. Kad biste bili zaduženi za odabir revizijskih zadataka s obzirom na pripremu godišnjeg programa rada Europskog revizorskog suda, na temelju čega biste izvršili svoj odabir među prioritetima koje šalju Parlament i/ili odbor CONT?

Što biste učinili u slučaju da neki politički prioritet nije u skladu s procjenom rizika aktivnosti Unije koju je izvršio Europski revizorski sud?

Za odabir revizijskih zadaća potreban je pažljiv i sustavan pristup pravodobnom i djelotvornom utvrđivanju i uklanjanju najvažnijih rizika. U tu svrhu Revizorski sud razmatra niz čimbenika, uključujući doprinos EP-a u okviru Konferencije predsjednika odbora, a naš se godišnji program rada utvrđuje potpuno neovisno i na temelju vlastite procjene rizika aktivnosti Unije koju je proveo Europski revizorski sud, kao i dostupnosti resursa.

Primili smo 131 prijedlog od 20 odbora za program rada za 2023. i 77 prijedloga od 18 odbora za program rada za 2024. Za 2023. godinu 64 % naših novododanih revizijskih zadaća odnosilo se na prijedloge iznesene u okviru Konferencije predsjednika odbora, što, prema mojem mišljenju, odražava dobru ravnotežu između naše procjene rizika i želja Parlamenta.

Međutim, provedbu zasebne revizije hitnih političkih prioriteta vidim kao otvorenu opciju.

Upravljanje portfeljem, metode rada i rezultati

7. Izdavanje visokokvalitetnih, pouzdanih i pravovremenih izvješća od ključne je važnosti:

– Na koji biste se način pobrinuli da podaci koji se koriste u reviziji budu pouzdani, a da zaključci ne budu zastarjeli?

Odgovarajući revizijski dokazi preduvjet su za naše revizije. Revizorski sud oslanja se na niz izvora za svoje podatke, uključujući podatke koje su dostavile institucije EU-a i države članice, te je ključno provjeriti točnost i potpunost tih podataka kako bi se osiguralo da se nalazi temelje na pouzdanim informacijama. Jamstvo za to proizlazi iz snažnih internih postupaka za kontrolu kvalitete, razumijevanja izvora podataka i utvrđivanja mogućih pogrešaka ili nedosljednosti.

Kako bi se osiguralo da nalazi ne budu zastarjeli, moramo biti u skladu s najnovijim trendovima i kretanjima u područjima obuhvaćenima revizijom. Također trebamo biti spremni prilagoditi svoj revizijski pristup novim informacijama ili promjenjivim okolnostima. Primjerice, Europski revizorski sud vrlo je brzo reagirao na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 izdavanjem dvaju pravodobnih tematskih pregleda, jednog o gospodarskom odgovoru (za koji sam bila član izvjestitelj) i drugog o zdravstvenom odgovoru, u kojem su utvrđeni ne samo postojeći izazovi nego i prilike koje se pružaju. Izvršimo li usporedbu s Mehanizmom za oporavak i otpornost, ako on može biti model za buduće instrumente, brze i reaktivne revizije mogle bi biti i model za odgovor Europskog revizorskog suda na reviziju takvih instrumenata.

– Kako biste poboljšali kvalitetu i relevantnost preporuka?

Našim revizijskim radom nastoji se ostvariti dodana vrijednost. Kad je riječ o revizijama za koje sam član izvjestitelj, stalno smo usmjereni na preporuke kojima se pružaju relevantni, praktični i troškovno učinkoviti prijedlozi za uklanjanje nedostataka. Kad sam bila članica Odbora za kontrolu kvalitete revizije, razmotrili smo moguće koristi od uvođenja tipologije preporuka, na primjer prema razini na kojoj se primjenjuju (npr. operativna, upravljačka i strateška). Takvom tipologijom mogao bi se pojasniti predmet preporuka te bi se dionicima moglo pomoći da utvrde što ih najviše zanima.

Također smatram da je praćenje provedbe preporuka na razini institucija i tijela EU-a te na razini država članica ključan element, ne samo zato što nam omogućava povratne informacije o tome jesu li naši subjekti revizije proveli preporučene mjere, nego i potiče subjekte revizije da na odgovarajući način reagiraju na naše preporuke i pomaže nam utvrditi područja i teme u kojima možemo ostvariti najveću dodanu vrijednost.

8. Cilj reforme Europskog revizorskog suda jest uspostaviti snažniji odnos odgovornosti revizorskog tima i člana izvjestitelja:

– S obzirom na Vaše dosadašnje iskustvo, smatrate li da bi članovi trebali biti više uključeni u postupke revizije?

Da, smatram. Moje je iskustvo pokazalo da sudjelovanje članova može dovesti do boljeg razumijevanja postupka revizije i omogućiti im da revizijskim timovima pruže vrijedne uvide i perspektive. Sudjelovanjem u postupku planiranja možemo osigurati usklađenost revizijskog pristupa sa strateškim prioritetima Revizorskog suda. Osim konstruktivnog dijaloga s revizorskim timom i pružanja povratnih informacija o revizijskom pristupu i nalazima, mi kao članovi također možemo dati uvid u relevantne političke i zakonodavne promjene te podijeliti znanje i iskustvo iz našeg prethodnog rada.

– Biste li mijenjali način na koji surađujete s revizorskim timom? Ako da, na koji način?

Ne bih mijenjala način na koji surađujem sa svojim revizorskim timovima. Moje sudjelovanje u reviziji, koje se temelji na suradničkom i konstruktivnom pristupu, korisno je i vrijedno iskustvo za mene te timu šalje snažnu poruku o suradnji. Time se omogućuje i praćenje revizije tijekom cijelog postupka.

9. Koji bi bili Vaši prijedlozi za daljnje poboljšanje i osuvremenjivanje funkcioniranja, programiranja i rada Europskog revizorskog suda (ciklusa revizije)? Na kraju Vašega prvog mandata, možete li nam dati primjer jednog pozitivnog i jednog negativnog aspekta rada Europskog revizorskog suda?

Iako je Revizorski sud uvođenjem višegodišnjeg programa rada ostvario znatan napredak u poboljšanju svojeg revizijskog ciklusa, uvijek ima prostora za daljnju modernizaciju našeg rada i postupaka. Na primjer, vidim golem potencijal u digitalizaciji jer nam prihvaćanje novih tehnologija i alata za analizu podataka može pomoći u daljnjem pojednostavnjenju revizijskog rada i poboljšanju dostupnosti naših revizijskih izvješća.

Najpozitivniji i najvidljiviji aspekt našeg rada taj je da dovodi do pozitivnih promjena. Institucije EU-a i države članice izrazito cijene naša revizijska izvješća, no naše preporuke dovode do znatnih poboljšanja u upravljanju sredstvima EU-a i njihovu korištenju.

Negativan aspekt mogao bi biti to što se naša izvješća ponekad kritiziraju zbog toga što su previše tehnička i teško razumljiva osobama koje nisu stručnjaci. Kako bismo riješili taj problem, mogli bismo razmotriti pristupačnije i dostupnije formate za naša revizijska izvješća, kao što su sažeta izvješća ili infografike, kako bismo bolje informirali širu publiku o našim nalazima i preporukama.

10. U skladu s Ugovorom, Europski revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršenjem proračuna radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se dobiva za uloženi novac:

– S obzirom na iskustvo stečeno u Vašem prvom mandatu, na koji bi se način mogla dodatno poboljšati suradnja između Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Revizorski sud smatra da je odbor CONT ključna kontaktna točka u Parlamentu i cilj nam je surađivati na način da obje strane međusobno poštuju svoje uloge. Smatram da smo vrlo dobri partneri u osiguravanju odgovornosti i transparentnosti u korištenju sredstava EU-a uz blisku suradnju, čime se koristimo svojim prednostima i stručnošću.

Ta je suradnja već utvrđena redovitim sastancima između dviju institucija, razmjenom relevantnih revizijskih nalaza i izvješća ili uključivanjem odbora CONT u postupak planiranja revizije Europskog revizorskog suda. Kad je riječ o postupku davanja razrješnice, potrebni dijalog i odgovornost, koji su ključni, dobrodošli i u interesu naših građana, odvijaju se u granicama utvrđenima Ugovorima i primjenjivim zakonodavstvom te uz dužno poštovanje naše neovisnosti.

– Slično tome, kako ojačati odnose između Europskog revizorskog suda i nacionalnih revizijskih institucija?

Osim redovite razmjene mišljenja s revizijskim institucijama država članica u okviru Kontaktnog odbora vrhovnih revizijskih institucija EU-a, jačanje odnosa s nacionalnim institucijama za reviziju moglo bi uključivati razmjenu informacija i najboljih praksi između Revizorskog suda i nacionalnih institucija za reviziju, pružanje potpore u osposobljavanju nacionalnih institucija za reviziju i istraživanje mogućnosti za zajedničke revizije ili suradnju u posebnim područjima revizije.

Boljom suradnjom Europski revizorski sud i nacionalne institucije za reviziju mogu poboljšati kvalitetu i djelotvornost svojeg revizijskog rada te osigurati sveobuhvatniji i integriraniji nadzor nad proračunom EU-a. To može pomoći u utvrđivanju i adresiranju problema i rizika u ranoj fazi te tako poboljšati upravljanje sredstvima EU-a i njihovu upotrebu.

U mojem slučaju, primjerice, imamo vrlo konstruktivne razmjene mišljenja s različitim nacionalnim tijelima u pripremnim fazama naših izvješća te raspravljamo o dobrim praksama i mogućim izazovima u relevantnim tematskim područjima.

11. Na koji ćete način pružiti potporu Parlamentu u nastojanjima da se skrati trajanje postupka davanja razrješnice? Koje mjere biste Vi mogli poduzeti?

 Revizorski sud vrlo ozbiljno shvaća rokove za davanje razrješnica koje je odredio zakonodavac. Nastojimo svoja godišnja izvješća predstavljati što je ranije moguće, a da pritom ne ugrožavamo kvalitetu našeg revizijskog rada. Brzina postupka ovisi i o subjektu revizije te o tome primamo li na vrijeme popratne informacije, kao što su financijski izvještaji. Također trebamo posvetiti dovoljno pozornosti razjašnjavanju preliminarnih opažanja sa subjektima revizije kao i postupku nakon revizije, što uključuje i prevođenje.

Iako je skraćivanje postupka izazovno, uvijek sam podržavala njegovo pojednostavnjenje i drago mi je što je Revizorski sud već poduzeo vidljive korake u tom smjeru. Prošle smo godine objavili svoje godišnje izvješće 13. listopada, a ove ćemo ga godine objaviti još prije, 6. listopada, što je više nego mjesec dana prije zakonskog roka (15. studenoga).

Neovisnost i integritet

12. Na koji način možete Europskom parlamentu jamčiti svoju neovisnost i kako biste osigurali da nijedna Vaša prošla, sadašnja ili buduća aktivnost ne dovodi u pitanje obnašanje Vaših dužnosti u Europskom revizorskom sudu?

Jamstvo moje neovisnosti koje mogu dati Europskom parlamentu moj je prvi mandat kao člana Revizorskog suda. Tijekom posljednjih šest godina svojim sam radom dokazala svoju neovisnost, integritet i nepristranost.

Podržavam poštovanje temeljnih etičkih vrijednosti Europskog revizorskog suda i u potpunosti poštujem naš Kodeks ponašanja, kojim se članovima zabranjuje sudjelovanje u svim aktivnostima koje bi mogle ugroziti njihovu neovisnost.

13. Kako biste postupili u slučaju veće nepravilnosti ili čak prijevare povezane sa sredstvima EU-a i/ili korupcije u koji su uključene osobe iz Vaše matične države? Jeste li se našli u takvoj situaciji tijekom svojeg trenutačnog mandata?

Kao član Revizorskog suda ključno je očuvati nepristranost i integritet pri postupanju u slučajevima nepravilnosti, prijevare ili korupcije koji se mogu pojaviti u okviru fondova EU-a. Smatram da nema razlike u tome jesu li u nepravilnostima ili prijevarama uključene osobe iz moje matične države ili neke druge države članice. Prijavila bih svaki takav slučaj za koji saznam. Tijekom svojeg trenutačnog mandata nisam se našla u takvoj situaciji.

14. Postojanje sukoba interesa može predstavljati rizik za ugled Europskog revizorskog suda. Kako biste se ponijeli u slučaju sukoba interesa?

Otkrila bih sve potencijalne sukobe interesa i zatražila da me se prema potrebi izuzme iz revizijskog zadatka ili bilo kojeg povezanog postupka donošenja odluka.

15. Jeste li uključeni u neki sudski postupak? Ako da, koje vrste?

Nisam uključena ni u kakav sudski postupak.

16. Na što ste se konkretno spremni obvezati u pogledu veće transparentnosti, bolje suradnje i učinkovitog daljnjeg postupanja u vezi sa stajalištima Parlamenta i njegovim zahtjevima koji se odnose na revizije?

Nastavit ću aktivno surađivati s odborom CONT i drugim relevantnim odborima kako bismo osigurali da su revizijski prioriteti Revizorskog suda usklađeni s potrebama i prioritetima Parlamenta, uz istodobno promicanje naše neovisnosti kao nadzornika EU-a. To bi uključivalo redovite sastanke sa zastupnicima u Europskom parlamentu, razmjenu informacija o planiranju i rezultatima revizije te suradnju na zajedničkim inicijativama.

Nadalje, zalagat ću se za racionalizaciju strukture naših izvješća o daljnjim mjerama i uključiti sve potrebne odgovore uz pružanje detaljnih i konkretnih objašnjenja o provedbi preporuka Parlamenta.

Ostala pitanja

17. Hoćete li povući svoju kandidaturu za produljenje mandata ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Europskog revizorskog suda bude negativno?

Hoću, s obzirom na to je povjerenje koje mi ukazuje Europski parlament od presudne važnosti za moj rad. Parlament je dao pozitivno stručno mišljenje o mojem imenovanju prije šest godina i nadam se da će način na koji sam obnašala svoje dužnosti tijekom prvog mandata Parlamentu biti čvrsta osnova za ponavljanje tog mišljenja i obnovu mojeg mandata.

18. Biti imenovan članom Revizorskog suda zahtijeva potpunu posvećenost i predanost samoj instituciji te osiguravanju povjerenja građana u Uniju:

– Koji je po Vašem mišljenju najbolji način obavljanja tih dužnosti?

Kao član Europskog revizorskog suda ključno je u potpunosti se posvetiti ulozi i odgovornostima tog položaja. To podrazumijeva jasno razumijevanje misije institucije, poznavanje rada Europske unije i predanost najvišim standardima profesionalnosti, etike i integriteta.

Članovi Revizorskog suda uvijek bi trebali djelovati u najboljem interesu EU-a i njegovih građana, osiguravajući da se javna sredstva upotrebljavaju djelotvorno i učinkovito. Trebali bismo raditi i na povećanju vidljivosti institucije, širiti rezultate naših revizija i angažirati se prema javnosti i dionicima kako bi se izgradilo povjerenje.

– Kako ste u ovom trenutku osobno riješili pitanje prisutnosti u Luxembourgu, u smislu broja dana koje ondje provodite? Namjeravate li nešto mijenjati u tom pogledu?

Kad je riječ o mjestu boravišta, živim u Luxembourgu i ne planiram nikakve promjene u tom pogledu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	24.5.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	13 13 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Olivier Chastel, Ilana Cicurel, Ryszard Czarnecki, José Manuel Fernandes, Luke Ming Flanagan, Daniel Freund, Monika Hohlmeier, Jean-François Jalkh, Joachim Kuhs, Alin Mituța, Jan Olbrycht, Markus Pieper, Sándor Rónai, Eleni Stavrou, Lara Wolters
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Grapini, Hannes Heide, Niclas Herbst, David Lega, Ryszard Antoni Legutko, Marian-Jean Marinescu, Mikuláš Peksa, Sabrina Pignedoli, Ramona Strugariu, Viola von Cramon-Taubadel
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Attila Ara-Kovács