IZVJEŠĆE o Uzbekistanu

3.7.2023 - (2022/2195(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Ilhan Kyuchyuk
Izvjestitelj za mišljenje pridruženog odbora u skladu s člankom 57. Poslovnika:
Roman Haider, Odbor za međunarodnu trgovinu

Postupak : 2022/2195(INI)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A9-0227/2023

Podneseni tekstovi :

A9-0227/2023

Rasprave :

PV 03/10/2023 - 19
CRE 03/10/2023 - 19

Glasovanja :

PV 04/10/2023 - 7.7
CRE 04/10/2023 - 7.7

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0346

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
OBRAZLOŽENJE
MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

OBRAZLOŽENJE

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Uzbekistanu

(2022/2195(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. svibnja 2019. naslovljenu „EU i srednja Azija: nove mogućnosti za snažnije partnerstvo” (JOIN(2019)0009),

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o novoj strategiji za središnju Aziju od 17. lipnja 2019.,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. po naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

– uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o suradnji u području energetike između Europske unije i Republike Uzbekistana od 24. siječnja 2011., koji je obnovljen u veljači 2017.,

– uzimajući u obzir zajednički program Europske unije / Vijeća Europe „Program za vladavinu prava u središnjoj Aziji” (Central Asia Rule of Law Programme) (2020. – 2023.) potpisan 28. studenoga 2019.,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)30),

– uzimajući u obzir ishode 18. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 17. studenoga 2022. u Samarkandu, koji je bio usmjeren na pronalaženje rješenja za zajedničke izazove,

– uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije šefova država srednje Azije i predsjednika Europskog vijeća objavljeno nakon prvog regionalnog sastanka na visokoj razini održanog u Astani 27. listopada 2022.,

– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 4. srpnja 2022. o najnovijem razvoju događaja u Uzbekistanu,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu za medije predsjednika Republike Uzbekistana Šavkata Mirzijojeva i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela od 28. listopada 2022.,

– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji o uspostavi partnerstva između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Republike Uzbekistana, s druge strane [1],

– uzimajući u obzir 18. sastanak Pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove, ljudska prava i povezana pitanja između EU-a i Uzbekistana održan 29. ožujka 2022.,

– uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Taškentu od 15. ožujka 2023.,

– uzimajući u obzir zaključne napomene o šestom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena od 1. ožujka 2022., trećem periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava iz veljače 2022. te petom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za prava djeteta iz rujna 2022.,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989.,

– uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za ljudska prava o petom periodičnom izvješću o Uzbekistanu od 1. svibnja 2020. u vezi s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984.,

– uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava u okviru borbe protiv terorizma, nakon službenog posjeta Uzbekistanu od 29. studenoga do 7. prosinca 2021., objavljeno 25. veljače 2022.,

– uzimajući u obzir Nacionalnu strategiju Uzbekistana za suzbijanje ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026.,

– uzimajući u obzir završno izvješće Ureda za demokratske institucije i misiju za promatranje izbora Organizacije za europsku sigurnost i suradnju o ljudskim pravima (OSCE ODIHR) o predsjedničkim izborima od 24. listopada 2021., objavljeno 22. travnja 2022.,

– uzimajući u obzir preliminarne nalaze i zaključke ograničene misije OSCE ODIHR-a za promatranje referenduma u Republici Uzbekistanu objavljene 1. svibnja 2023.;

– uzimajući u obzir svoju preporuku od 26. ožujka 2019. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novom sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Uzbekistana [2],

– uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Uzbekistanu,

– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

– uzimajući u obzir mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0227/2023),

A. budući da Uzbekistan ima ključnu ulogu u središnjoj Aziji, regiji od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, prestanka sukoba i obrane multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

B. budući da su pregovori o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između Europske unije i Uzbekistana, kojim se modernizira postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji potpisan 1999., službeno započeli 23. studenoga 2018. i uspješno zaključeni 6. srpnja 2022.; budući da će biti potrebna suglasnost Parlamenta da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji stupio na snagu;

C. budući da uzbekistanska vlada nastoji održati ravnotežu između gospodarskog rasta i zaštite okoliša; budući da iznesena zabrinutosti u pogledu zaštite okoliša uključuje degradaciju zemljišta, salinizaciju tla, smanjenu kvalitetu vode i eroziju vodom;

D. budući da je EU dodijelio 76 milijuna EUR za prve četiri godine (2021. – 2024.) svojeg sedmogodišnjeg višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje 2021. – 2027. za Uzbekistan, uz dodatnih 7 milijuna EUR namijenjenih za potporu organizacijama za ljudska prava i organizacijama civilnog društva;

E. budući da je središnja Azija suočena s jednom od najtežih kriza nestašice vode na planetu, koja je ozbiljno otežala postizanje ciljeva održivog razvoja u regiji; budući da samo nešto više od polovine stanovništva u Uzbekistanu ima pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, s tim da ruralna područja imaju znatno nižu sigurnost opskrbe vodom od urbanih područja; budući da se više od 90 % vode u Uzbekistanu troši na poljoprivredu, posebno intenzivni sektor pamuka; budući da se očekuje da će se volumen vode koja teče rijekama Sir-Darja i Amu-Darja, koje su glavni izvori vode u Uzbekistanu, do 2050. smanjiti za do 15 %;

F. budući da su od raspada Sovjetskog Saveza i njegove katastrofalne poljoprivredne politike i jedinstvenog sustava upravljanja vodama, sukobi povezani s vodom uvelike utjecali na sigurnost i stabilnost središnje Azije; napominje da klimatske promjene u središnjoj Aziji utječu na vodne resurse i da su intenzivne ljudske aktivnosti dovele do prekomjernog iskorištavanja vode; budući da su neodgovorno i loše upravljanje vodom te onečišćenje glavnih rijeka zbog navodnjavanja polja pamuka, koje je započeo sovjetski režim i koje se u velikoj mjeri nastavilo i u moderno doba obuhvaćajući šest zemalja u regiji, doveli do gotovo potpunog nestanka Aralskog jezera i mnogih manjih jezera u njegovoj blizini zbog čega je ugroženo stanovništvo u tom području izloženo pogubnim zdravstvenim, ekološkim i socijalnim problemima; budući da su česti sukobi zbog vode i politička nestabilnost ograničili mogućnost jedinstvenog planiranja i učinkovitog usmjeravanja prekograničnih rijeka, što dovodi do neučinkovitog iskorištavanja i uporabe vodnih resursa u regiji;

G. budući da je EU s više od 5,2 milijuna EUR pridonio višepartnerskom uzajamnom fondu UN-a za sigurnost ljudi u regiji Aralskog jezera u okviru europskog zelenog plana; budući da se EU obvezao da će 2022. posaditi više od 27 000 stabala u suradnji s uzbekistanskom vladom, koja nastoji kultivirati zemlju koja je sada dio Aralske pustinje;

H. budući da su 1. srpnja 2022. u Republici Karakalpakstan izbili prosvjedi nakon objave predloženih izmjena uzbekistanskog ustava, kojima bi se ukinuo njezin status suverene republike u Uzbekistanu i njezino pravo na odcjepljivanje; budući da je najmanje 21 osoba ubijena i više od 270 osoba ozlijeđeno uslijed represije koju su provele vlasti, pri čemu su neki pritvorenici prijavljivali da su ih mučili i zlostavljali; budući da su skupine i aktivisti za zaštitu ljudskih prava izvijestili o neopravdanoj smrtonosnoj sili i drugim prekomjernim reakcijama sigurnosnih snaga pri rastjerivanju uglavnom mirnih prosvjednika; budući da je pritvoreno 516 osoba, uključujući novinare, a neki su pritvoreni u izolaciji tjednima nakon prosvjeda; budući da su 13. siječnja 2023. 22 osobe osuđene zbog sudjelovanja u nemirima, a Dauletmurat Tažimuratov, odvjetnik optužen za vođenje nemira, osuđen je na 16 godina zatvora; budući da je 17. ožujka 2023. drugo suđenje protiv još 39 osoba optuženih za sudjelovanje u prosvjedima završilo tako da su oni osuđeni na dugotrajne kazne zatvora u trajanju do 11 godina;

I. budući da je uzbekistanska vlada javno ustvrdila da trenutačno u Uzbekistanu djeluje više od 10 000 organizacija civilnog društva, dok skupine za zaštitu građanskih prava napominju da su većina tih nevladinih organizacija zapravo nevladine organizacije kojima upravlja vlada;

J. budući da je uslijed ekonomskih i političkih reformi koje je poduzeo predsjednik Šavkat Mirzijojev došlo do postupnog poboljšanja, no potrebni su dodatni napori, posebno obećana revizija Kaznenog zakona i novi zakon o nevladinim organizacijama; budući da je Uzbekistan na popisu organizacije Freedom House iz 2023. kojim se zemlje ocjenjuju u pogledu slobode i iz 2022. kojim se zemlje ocjenjuju u pogledu slobode na internetu, bio opisan kao „neslobodan” te je zauzeo 137. mjesto od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. Reportera bez granica, u odnosu na 133. mjesto 2022.; budući da je na popisu za 2022. godinu od 180 zemalja na Indeksu percepcije korupcije koji sastavlja organizacija Transparency International ta zemlja zauzela 126. mjesto;

K. budući da je OESS izjavio da na predsjedničkim izborima 2021. nije bilo istinskog natjecanja i smislenog angažmana među kandidatima i građanima te je primijetio znatne postupovne nepravilnosti;

L. budući da je Senat Vrhovne skupštine (Oliy Majlis) odredio 30. travnja 2023. kao datum za referendum o ustavnim reformama nakon odgađanja zbog krize u Karakalpakstanu 2022.; budući da se izmjene predstavljene na referendumu odnose na oko dvije trećine ustava; budući da izmjene uključuju odredbu kojom bi se predsjedniku omogućilo da ostane na dužnosti još dva sedmogodišnja mandata; budući da je prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva odaziv na referendum bio 84,5 %, a 90,2 % glasova bilo je za novi ustav;

M. budući da je ograničena misija OSCE ODIHR-a za promatranje referenduma u svojim preliminarnim nalazima i zaključcima zaključila da je „referendum uveden kao nastavak širih reformi provedenih posljednjih godina, ali da se odvijao u okruženju bez istinskog političkog pluralizma i natjecanja” te da postoji „potreba za daljnjim poticanjem alternativnih stajališta, pružanjem prilika za neovisno civilno društvo i poštovanjem temeljnih sloboda, koje su i dalje ograničene”; budući da su prema izjavi OSCE ODIHR-a o preliminarnim nalazima i zaključcima „promatrači uočili raširenu zlouporabu administrativnih resursa”;

N. budući da u svjetlu sve većeg kineskog utjecaja u regiji Uzbekistan i Kina posljednjih godina proširuju svoju gospodarsku suradnju; budući da bi željeznički projekt Kina–Kirgistan–Uzbekistan otvorio Uzbekistanu put u južnu Aziju i povezao dvije regije, pri čemu bi se izbjegao Afganistan koji je pod kontrolom talibana, ali bi i poslužio kao temeljni dio inicijative „Jedan pojas, jedan put”;

O. budući da se i dalje izvješćuje o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u Uzbekistanu, među ostalim o slučajevima mučenja ili okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg kažnjavanja, unatoč tome što su te prakse zabranjene zakonom; budući da drugi izneseni razlozi za zabrinutost u pogledu ljudskih prava uključuju proizvoljna uhićenja ili pritvaranja, uhićenje i zatvaranje političkih zatvorenika, probleme u pogledu neovisnosti pravosudnog sustava, korupciju i ograničenja slobode okupljanja, medija i govora, među ostalim na internetu; budući da su kleveta i uvreda, uključujući vrijeđanje predsjednika, i dalje kaznena djela, unatoč tome što se predsjednik Mirzijajev 2020. obvezao na to da će dekriminalizirati oba kaznena djela; budući da je bloger Sobiržon Babanijazov osuđen na tri godine zatvora zbog uvrede predsjednika na internetu;

P. budući da se u Uzbekistanu posljednjih godina ubrzalo pritvaranje novinara i blogera, a među ostalim je pritvoren i Otabek Sattorij, neovisni bloger, istraživački novinar i aktivist koji služi kaznu zatvora od šest godina i šest mjeseci zbog izvještavanja o korupciji; budući da je Radna skupina UN-a za proizvoljno pritvaranje u odluci iz studenoga 2022. ustanovila da pritvaranje Sattorija predstavlja kršenje međunarodnog prava; budući da su među ostalim novinarima i blogerima osuđenima zbog izvještavanja ili izražavanja i Miraziz Bazarov, bloger kojemu je određen kućni pritvor u travnju 2021. i koji je osuđen na trogodišnju kaznu ograničene slobode zbog zbog korištenja prava slobode izražavanja, Fazilhodža Arifhodžaev, bloger koji je uhićen u lipnju 2021. i osuđen na kaznu u trajanju od sedam godina i šest mjeseci zbog dijeljenja sadržaja i komentiranja o vjerskim pitanjima na društvenim medijima, te Lolagul Kallyhanova, osnivačica internetske stranice Makan.uz koja je uhićena u srpnju 2022. i osuđena na osam godina ograničene slobode zbog navodnog sudjelovanja u prosvjedima u Karakalpakstanu; budući da je Valižon Kalonov, kritičar vlasti koji je pozvao na bojkot predsjedničkih izbora 2021., smješten u psihijatrijsku bolnicu u regiji Samarkand, nakon što mu je sud odredio obvezno psihijatrijsko liječenje;

Q. budući da je u ožujku 2020. Odbor UN-a za ljudska prava, koji prati sukladnost s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, izrazio zabrinutost zbog „stalnog izvještavanja o mučenjima i lošem postupanju, uključujući seksualno nasilje i silovanje, koje provode zatvorski službenici i službenici kaznenog progona protiv osoba lišenih slobode, uključujući pojedince koji su pritvoreni na temelju politički motiviranih optužbi”;

R. budući da je u siječnju 2020. Odbor UN-a protiv mučenja izvijestio da „državne službe kaznenog progona, istražitelji i zatvorski službenici i dalje redovito muče i zlostavljaju pritvorenike, potiču takvo ponašanje te ga odobravaju, prvenstveno u svrhe iznuđivanja priznanja ili informacija koje se upotrebljavaju u kaznenim postupcima”; budući da zbog obećanja predsjednika Mirzijajeva da će otkloniti temeljne uzroke mučenja u državnom pritvoru donesene neke pozitivne mjere, kao što je zakonodavstvo prema kojem dokazi dobiveni mučenjem nisu prihvatljivi na sudu; budući da se te pravne zaštitne mjere ne provode dosljedno i da vlasti najčešće ne istražuju slučajeve mučenja na odgovarajući način; budući da pritvorenici često ne podnose pritužbe zbog straha od odmazde;

S. budući da vlasti i dalje napadaju muslimane koji svoju vjeru prakticiraju izvan okvira državne kontrole na temelju lažnih kaznenih optužbi povezanih s vjerskim ekstremizmom; primjećuje da je, primjerice, Bobiržon Tuhtamurodov osuđen na više od pet godina zatvora zbog sudjelovanja u zabranjenoj vjerskoj organizaciji te su drugi muslimani, kao što su Ojbek Hamidov, Hasan Abdirahimov i Alimardon Sultonov, pritvoreni zbog optužbi za kaznena djela povezana s ekstremizmom;

T. budući da u Uzbekistanu još uvijek nisu ispravljene nepravde iz prošlosti protiv pojedinaca koji su nezakonito pritvoreni, čime su prekršena njihova prava; budući da je Uzbekistan posljednjih godina pustio na slobodu desetke bivših zatvorenika savjesti, a nadležna tijela još nisu ništa poduzela kako bi rehabilitirala te pojedince, koju su zakonski i dalje osuđeni za kaznena djela, ili kako bi popravila štetu koja im je nanesena, među ostalim, dugim zatvorskim kaznama, mučenjem i zlostavljanjem koje su mnogi pretrpjeli, odvajanjem od obitelji i prijatelja te gubitkom zaposlenja;

U. budući da je Uzbekistan u srpnju 2021. donio Nacionalnu strategiju za borbu protiv ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026.; budući da je navedeni cilj Strategije uspostaviti učinkovitu i koordiniranu državnu politiku za borbu protiv ekstremizma i terorizma kako bi se zajamčili nacionalna sigurnost te prava i slobode građana; budući da se, nakon što su talibani preuzeli Afganistan, povećala zabrinutost o mogućem širenju terorizma iz Afganistana u njegove susjedne zemlje u središnjoj Aziji, posebno putem Islamske države u pokrajini Horasan, Unije islamskog džihada, Islamskog pokreta Uzbekistana i skupina Katibat al-Imam al-Buhari i Džemat Ansarullah; budući da Uzbekistan i dalje aktivno sudjeluje u diplomatskoj platformi C5+1 i povezanoj suradnji za borbu protiv terorizma ili nasilnog ekstremizma (CT/CVE);

V. budući da je nedavno istraživanje koje je proveo uzbekistanski istraživački institut za obitelj i žene pokazalo da je svaku treću ženu zlostavljao njezin suprug, a svaku četvrtu njezina svekrva; budući da samo 7 % slučajeva nasilja u obitelji dođe do suda; budući da većina žrtava nasilja u obitelji nema pristup pravnoj potpori jer financijski ovise o svojim supruzima; budući da žrtvama nasilja u obitelji nije zajamčena odgovarajuća hitna pomoć, dovoljan broj skloništa ni financiranje za pozivne centre, a nema niti dovoljno osposobljenih socijalnih radnika ni psihologa; budući da je femicid koji počini suprug ili drugi član obitelji čest ishod nekažnjavanja obiteljskog nasilja, iako nisu dostupne nikakve službene statistike; budući da se u nekim ruralnim područjima u Uzbekistanu i dalje sklapaju dječji brakovi, koji ugrožavaju prava žena u toj zemlji jer ograničavaju njihove prilike za obrazovanje i zaposlenje;

W. budući da je u skladu s člankom 120. uzbekistanskog Kaznenog zakona istospolni odnos uz pristanak među muškarcima kazneno djelo kažnjivo s do tri godine zatvora; budući da se tim zakonom ne krše samo ljudska prava homoseksualnih i biseksualnih muškaraca, već on dodatno marginalizira širu zajednicu LGBTIQ osoba, pri čemu se stvara neprijateljsko i diskriminirajuće okruženje, a njezinim članovima otežava da žive slobodno i otvoreno kao LGBTIQ osobe;

X. budući da je Uzbekistan pretrpio teške i dosad nezabilježene nestašice energije tijekom zime 2022. i 2023., zbog kojih su veliki dijelovi zemlje bili bez grijanja i struje, što je pridonijelo smanjenju povjerenja javnosti u državnu upravu;

Y. budući da je Odbor Parlamenta za vanjske poslove 23. i 24. veljače 2022. posjetio Uzbekistan; budući da je njegovo izaslanstvo u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom redovito posjećivalo Uzbekistan;

Z. budući da se Uzbekistan 2018. povukao iz Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti koja je pod ruskim vodstvom; budući da je Uzbekistan zauzeo neutralni položaj nakon ničim izazvane, neopravdane i nezakonite ruske agresije na Ukrajinu te je pozvao na mirno rješavanje sukoba; budući da je bivši ministar vanjskih poslova Abdulaziz Kamilov 17. ožujka 2022. izjavio da Uzbekistan neće priznati separatističke republike Donjeck i Luhansk u Ukrajini;

Odnosi EU-a i Uzbekistana

1. pozdravlja dovršetak pregovora o sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana, kojim se stvara nov, moderan i ambiciozan okvir za produbljivanje bilateralnih odnosa; ponavlja da se sporazumom stavlja snažan naglasak na zajedničke vrijednosti, demokraciju i vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode te održivi razvoj; konstatira da se njime također postavljaju temelji za pojačanu suradnju u vanjskoj i sigurnosnoj politici, među ostalim u pitanjima kao što su regionalna stabilnost, digitalna povezivost, međunarodna suradnja i sprečavanje sukoba; naglašava važnost veće suradnje EU-a i Uzbekistana, posebno u svjetlu najnovijih geopolitičkih događaja, kao što je nezakonita ruska agresija na Ukrajinu;

2. poziva na brzo dovršenje potrebnih pravnih i tehničkih postupaka te na potpisivanje sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji, čime bi se Parlamentu omogućilo da izvršava svoje ovlasti za ratifikaciju sporazuma; naglašava važnost aktivnog sudjelovanja Parlamenta u praćenju provedbe svih dijelova sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji nakon njegova stupanja na snagu;

3. prima na znanje ambiciozne reforme planirane u okviru razvojne strategije Novi Uzbekistan za razdoblje 2022. – 2026., čiji je cilj postići istinsku promjenu u zemlji u pogledu socioekonomskog razvoja, učinkovite uprave, neovisnijeg pravosudnog sustava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; pozdravlja mjere za poboljšanje antikorupcijskog sustava i poziva vlasti da nastave i pojačaju svoje napore u tom pogledu, uzimajući u obzir zaključke Drugog međunarodnog foruma za borbu protiv korupcije u Taškentu; poziva na to da se u plan reformi uključe jamstva za vjerske slobode i slobode medija, uključujući pristup slobodnom i otvorenom internetu i medijima; naglašava da je ustavna reforma prilika za jačanje vladavine prava i pružanje čvrste pravne osnove za reforme; poziva uzbekistanske vlasti da nastave taj proces uz savjetovanje s civilnim društvom i dionicima, uključujući Venecijansku komisiju Vijeća Europe, na temelju međunarodnih normi i najboljih praksi;

4. prima na znanje rezultate ustavnog referenduma u Uzbekistanu održanog 30. travnja 2023., kojim su potvrđene znatne promjene u pravnom okviru te zemlje; međutim, zabrinut je zbog odredbi kojima se predsjedniku omogućuje produljenje mandata; žali zbog toga što je vlada promijenila ograničenja mandata na netransparentan i nedemokratski način te potiče vladu da slijedi načela demokracije i vladavine prava; naglašava da bi proces demokratizacije Uzbekistana trebalo ubrzati;

5. pozdravlja činjenicu da se OSCE ODIHR služio ograničenom misijom za promatranje referenduma kako bi se ocijenio način provedbe referenduma; poziva uzbekistanske vlasti da dobro razmotre nalaze i zaključke ograničene misije za promatranje referenduma i provedu preporuke iz završnog izvješća o misiji ODIHR-a za promatranje izbora 2021., među ostalim da revidiraju zakonodavne i administrativne zahtjeve za registraciju političkih stranaka i da uspostave jasnu podjelu između države i stranke zajedno s učinkovitim sankcijama protiv zlouporabe administrativnih resursa; poziva vlasti da dodatno reformiraju pravni okvir za izbore kako bi se omogućilo sudjelovanje svih demokratskih kandidata na budućim izborima i stvorilo istinsko pluralističko političko okruženje;

Regionalna suradnja, međunarodni odnosi i globalni izazovi

6. smatra da je srednja Azija regija od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, rješavanja sukoba i zaštite multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; konstatira da je Uzbekistan jedinstveno pozicioniran te bi mogao pokretač regionalne suradnje koja bi pomogla srednjoj Aziji da postane otporniji, prosperitetniji i povezaniji gospodarski i politički prostor; pozdravlja angažman Uzbekistana u okviru platforme C5+1; potiče EU da pojača svoj politički, gospodarski i sigurnosni angažman sa središnjom Azijom u skladu s njezinom geostrateškom važnošću te slijedeći vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava koje su temelj vanjskog djelovanja EU-a;

7. ističe velik potencijal uzajamno korisne suradnje u području održive i digitalne povezivosti, posebno putem inicijative Global Gateway o energiji, vodi i sigurnosti, ali i putem višedimenzionalnog pristupa diversifikaciji trgovinskih putova, poticanju većih privatnih ulaganja, suradnji u području znanosti i tehnologije, zdravstvene skrbi, industrijske proizvodnje i izgradnje kapaciteta, pružanja osposobljavanja na radnom mjestu, obrazovanja i poticanja međuljudskih kontakata; u tom pogledu naglašava važnost programa EU-a za suradnju i dijalog kao što su Program upravljanja granicama u srednjoj Aziji, Akcijski program za suzbijanje droga u srednjoj Aziji i Program za izvršavanje zakonodavstva u srednjoj Aziji, koji su ključni za suradnju u tim područjima politika;

8. u tom smislu smatra da je potrebno dodatno ažurirati strategiju EU-a za srednju Aziju iz 2019. kako bi se u obzir uzele posljedice višestrukih nedavnih geopolitičkih kriza, uključujući nezakonitu rusku agresiju na Ukrajinu, povratak talibana na vlast u Afganistanu, globalne ambicije Kine i političke promjene u susjednim zemljama;

9. uviđa da ruska ratna agresija na Ukrajinu i njezine posljedice predstavljaju izazove i prilike za Uzbekistan i druge srednjoazijske države, koje tradicionalno održavaju bliske odnose s Rusijom; žali zbog toga što Uzbekistan nije osudio vojnu invaziju Rusije na Ukrajinu i potiče vlasti da to jasno učine kao što je to učinila međunarodna zajednica; pozdravlja izjavu bivšeg ministra vanjskih poslova Kamilova od 17. ožujka 2022. u kojoj je zatražio hitno prekidanje sukoba u Ukrajini i priznao neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; prima na znanje i da uzbekistanske vlasti nisu priznale neovisnost tzv. republika Donjeck i Luhansk; izražava žaljenje zbog toga što je Uzbekistan bio suzdržan u glasovanju o rezolucijama Opće skupštine Ujedinjenih naroda o Ukrajini, posebno onima od 2. ožujka 2022., 24. ožujka 2022. i 23. veljače 2023. kojima se zahtijeva prekid ruske ofenzive i hitno povlačenje iz Ukrajine; žali zbog toga što se Uzbekistan usprotivio protjerivanju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava 7. travnja 2022.; žali zbog toga što je predsjednik Uzbekistana 9. svibnja 2023. prisustvovao Paradi pobjede u Moskvi;

10. prima na znanje da se političko vodstvo Uzbekistana obvezalo da neće dopustiti zaobilaženje sankcija nametnutih Rusiji i Bjelarusu te izražava nadu da će ispuniti tu obvezu; poziva Komisiju da se pobrine za to da se 11. paketom sankcija protiv Rusije riješi problem zaobilaženja sankcija preko središnje Azije, s obzirom na to da nagli porast trgovine između zemalja u toj regiji i Ruske Federacije od prošle godine pokazuje da bi se moglo raditi o pretovarnoj točki robe i tehnologija koje su pod sankcijama za Rusiju i Bjelarus; poziva EU da blisko surađuje s vlastima u tu svrhu;

11. pozdravlja to što su vlada i građani Uzbekistana pružili pomoć Ukrajini u obliku hrane i medicinske potpore i poziva ih da nastave pružati pomoć Ukrajini koja je žrtva ruske agresije; u kontekstu ruske regrutacije i represije temeljnih sloboda, pozdravlja pozitivnu ulogu Uzbekistana u prihvaćanju velikog broja ruskih građana koji bježe iz Rusije zbog različitih političkih razloga; pozdravlja izjavu uzbekistanskog veleposlanstva u Moskvi u kojoj je, kao odgovor na pozive da se neki građani Uzbekistana koji borave u Rusiji pridruže ruskoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu, navelo da se svaki oblik sudjelovanja u vojnim aktivnostima na državnom području stranih zemalja smatra plaćeničkom aktivnošću;

12. prepoznaje načela uzbekistanske vanjske politike o suzdržavanju od sklapanja vojnih saveza, odbijanju raspoređivanja postrojbi izvan vlastitih državnih područja ili smještaja stranih vojnih baza te nemiješanju u unutarnje poslove stranih zemalja; pohvaljuje ulogu Uzbekistana na multilateralnim platformama, uključujući njegove važne inicijative u okviru UN-a i drugih međunarodnih organizacija za rješavanje suvremenih regionalnih i globalnih pitanja;

13. pozdravlja Nacionalnu strategiju Uzbekistana za borbu protiv ekstremizma i terorizma za razdoblje 2021. – 2026. te poziva države članice da razmotre bližu suradnju u borbi protiv terorizma, posebno radi sprečavanja širenja terorizma iz Afganistana na širu regiju;

14. uviđa da postoje ozbiljni izazovi za regionalni angažman u trenutačnoj geopolitičkoj i sigurnosnoj klimi, posebno zbog globalnog nepriznavanja talibanske vlade u Afganistanu i učinka međunarodnih sankcija na gospodarske planove i inicijative za povezivanje;

15. prima na znanje dugotrajne i bliske odnose Uzbekistana s Afganistanom, koji su se nastavili nakon što su talibani preuzeli vlast; pohvaljuje napore koje ulaže u ublažavanje teške humanitarne krize u toj zemlji pružanjem humanitarne pomoći i električne energije, posebnom afganistanskim ženama i djevojčicama, te uspostavom Regionalnog humanitarnog logističkog centra UNHCR-a u Termezu, blizu uzbekistansko-afganistanske granice u listopadu 2021.;

16. poziva Uzbekistan da iskoristi svoje kontakte s talibanima na konstruktivan način te da inzistira na poštovanju prava i ljudskog dostojanstva žena i djevojčica te kako bi općenito pozvao na poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda svih Afganistanaca, uključujući manjine i osobe s invaliditetom, što su ključni uvjeti za veću međunarodnu suradnju s Afganistanom, među ostalim povezivanjem radi podupiranja ljudskih prava i sprečavanja učinaka radikalizacije u regiji i migracija izazvanih sukobima; ponovno snažno osuđuje talibansku odluku o zabrani pohađanja srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja ženama i djevojčicama te o zabrani zapošljavanja žena u nevladinim organizacijama i Ujedinjenim Narodima; žali zbog toga što su osobe s invaliditetom u Afganistanu i dalje žrtve diskriminacije, što im je ograničen pristup uslugama te ne postoji zakonodavni ili institucionalni okvir kojim se jamče njihova temeljna prava;

17. pohvaljuje Uzbekistan zbog prihvata izbjeglica iz Afganistana i godišnjih međunarodnih sastanaka o Afganistanu koji se održavaju od 2019. i na kojima su sudjelovale razne zemlje te koji su bili forum za konstruktivne rasprave o regionalnoj stabilnosti; napominje , međutim, da Uzbekistan nije potpisao Konvenciju Ujedinjenih naroda o izbjeglicama iz 1951., što otežava pronalazak dugoročnog rješenja za Afganistance u Uzbekistanu; potiče uzbekistansku vladu da potpiše i ratificira tu Konvenciju i omogući većem broju afganistanskih izbjeglica da zatraže utočište ili da prođu kroz zemlju;

18. pozdravlja suradnju između EU-a i Uzbekistana u pružanju UNICEF-ove potpore djeci, mladima i obiteljima koji su bili prisiljeni pobjeći iz Afganistana, među ostalim putem uključivog obrazovanja, socijalnih usluga i pravne pomoći; poziva države članice i ESVD da surađuju s Uzbekistanom u pružanju pomoći ženama koje pokušavaju pobjeći iz Afganistana;

19. pozdravlja dogovor od 27. siječnja 2023. između Uzbekistana i Kirgistana o razgraničenju granice između tih dviju zemalja, kojim se rješavaju otvorena pitanja između dviju strana i završava proces koji je trajao tri desetljeća; također pozdravlja potpisivanje deklaracije o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između tih dviju zemalja; pozdravlja činjenicu da će ti dogovori pridonijeti i produbljivanju bilateralnih odnosa i suradnji, među ostalim u trgovinskim i energetskim sektorima; isto tako pozdravlja dogovor od 22. prosinca 2022. između Uzbekistana i Kazahstana o crti državne granice između Kazahstana i Uzbekistana, što je rezultat 19 godina pregovora; pohvaljuje Uzbekistan zbog toga što je uspio riješiti složena pitanja upotrebe vode, razgraničenja i graničnih sporova sa susjedima, na primjer s Tadžikistanom; prima na znanje ključnu ulogu Uzbekistana u poticanju bliskijih veza sa susjednim zemljama, uključujući Kazahstan, zahvaljujući nizu projekata povezivanja; naglašava važnost regionalne stabilnosti i potiče sve strane da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se svaki potencijalni sukob riješio na miran i diplomatski način;

20. pozdravlja činjenicu da je uzbekistanska vlada donijela Strategiju razvoja vodnog sektora za razdoblje 2020. – 2030. i trud koji je uložila u mobilizaciju međunarodne potpore za rješavanje posljedica katastrofe u Aralskom jezeru i urušavanja cijelog njegovog ekosustava; potiče daljnju regionalnu i globalnu suradnju kako bi se pronašla moguća rješenja, kao što je nedavno najavljeni projekt sastanka na vrhu o aralskoj kulturi, koji će okupiti lokalnu i međunarodnu zajednicu i promicati održivu poljoprivredu; pozdravlja činjenicu da su EU i druge organizacije uključene u poboljšanje ekološke i socioekonomske situacije u regiji Aralskog jezera;

21. pozdravlja sve veću ulogu Uzbekistana u regionalnoj diplomaciji u području voda te poziva Komisiju i ESVD da pruže pomoć Uzbekistanu u suradnji sa susjednim zemljama, posebno s Kazahstanom i Kirgistanom, te da Uzbekistanu i njegovim važnim susjedima pruže tehničku i financijsku pomoć potrebnu za obnovu narušenog ekosustava Aralskog jezera i njegova bazena povećanjem protoka vode kako bi se, među ostalim mjerama, smanjio salinitet, poboljšali kanali za navodnjavanje i pomoglo u sadnji usjeva za koje je potrebno manje vode i toksičnih proizvoda; naglašava važnost poboljšanja regionalnih odnosa kad je riječ o vodi jer su istraživanja pokazala da vodna kriza u srednjoj Aziji nije uzrokovana manjkom ukupnih vodnih resursa, već praksama raspodjele vode; ističe da je rješavanje sukoba, među ostalim onih povezanih s distribucijom vode, ključno za postizanje dugoročne regionalne stabilnosti i ciljeva održivog razvoja;

Ljudska prava i temeljne slobode, vladavina prava i civilno društvo

22. osuđuje represiju i nasilje nad narodom Karakalpak i žali zbog gubitka života tijekom prosvjeda 1. i 2. srpnja 2022 u Republici Karakalpakstan; poziva uzbekistanske vlasti da se suzdrže od upotrebe nerazmjerne sile nad mirnim prosvjednicima te da pokrenu istinski neovisne, nepristrane i učinkovite istrage tih događaja, uključujući istrage smrti i teških ozljeda do kojih je došlo i istrage postupaka sigurnosnih snaga, uključujući oružje koje su upotrijebili; prima na znanje trud koji su uložile uzbekistanske vlasti da ta suđenja budu otvorena za javnost i medije, ali naglašava važnost transparentnih sudskih postupaka koji se temelje na poštovanju prava optuženika i pridržavanju dobre međunarodne prakse; pozdravlja predanost uzbekistanskih vlasti održavanju trenutačnog ustavnog statusa Karakalpakstana;

23. ponovno ističe važnost toga da ljudi imaju pravo na slobodu okupljanja, slobodu udruživanja i slobodu govora; poziva na neovisnu istragu svih navoda o mučenju i zlostavljanju koje su optuženici prijavili tijekom suđenja povezanih s prosvjedima i aktivisti te odvjetnik Dauletmurat Tažimuratov, kao i smrti Polata Šamšetova koji je preminuo nekoliko dana nakon što je osuđen; poziva uzbekistanske vlasti da zajamče da se pritvorenici i zatvorenici drže u uvjetima kojima se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo; poziva na odbacivanje optužbi za zavjeru za preuzimanje vlasti ometanjem ustavnog poretka s obzirom na to da su prosvjednici pozivali na poštovanje Ustava; žali zbog toga što su prosvjednici iz Karalkalpakstana proglašeni krivima i osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne te poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika, uključujući one koji su uhićeni tijekom prosvjeda u Karalkalpakstanu, kao i tisuće drugih koji su u zatvoru na temelju politički motiviranih optužbi;

24. izražava zabrinutost zbog izvješća o transnacionalnoj represiji koju je Uzbekistan izvršio protiv Karakalpaka u dijaspori nakon prosvjeda u srpnju 2022. jer su karakalpački aktivisti uhićeni ili prisilno deportirani iz drugih zemalja;

25. ističe važnu ulogu koju civilno društvo može imati u podupiranju učinkovitih i uključivih reformi i dobrog upravljanja; žali zbog znatnih prepreka koje nevladine organizacije imaju prilikom registracije jer je nekoliko neovisnih organizacija civilnog društva u više navrata odbijena registracija na temelju razloga za koje se čini da su politički motivirani; žali zbog obveza nametnutih nevladinim organizacijama koje primaju inozemna financijska sredstva Uredbom o koordinaciji nevladinih organizacija i javnih tijela u provedbi međunarodnih projekata dodjele bespovratnih sredstava, koja je odobrena Uredbom br. 328 Kabineta ministara Uzbekistana od 13. lipnja 2022., čime se smanjuje prostor za aktivnosti civilnog društva i ometa ostvarivanje slobode udruživanja; ističe da onemogućavanje registracije nevladinih organizacija može utjecati i na poslovne odnose EU-a i Uzbekistana jer se zakonodavstvom EU-a i država članica o dužnoj pažnji mogu zahtijevati kapaciteti za praćenje nevladinih organizacija;

26. poziva uzbekistansku vladu da neovisnim organizacijama za ljudska prava, uključujući međunarodne skupine za ljudska prava, dopusti registraciju u zemlji i obavljanje aktivnosti bez nepotrebnog miješanja države, te da donese zakon o nevladinim organizacijama u skladu s međunarodnim standardima;

27. poziva uzbekistanske vlasti da nastave ostvarivati napredak u skladu s načelima koja se odnose na status nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava (Pariška načela);

28. izražava duboku zabrinutost zbog loših rezultata u pogledu demokracije, slobode medija, ljudskih prava i vladavine prava u Uzbekistanu o kojima su izvijestile međunarodne organizacije za ljudska prava; žali zbog toga što oporbenim strankama praktički nije dopušteno djelovanje unutar zemlje te što su etničke i vjerske manjine često nedovoljno zastupljene u državnim strukturama i diskriminirane; poziva uzbekistansku vladu da poštuje slobodu udruživanja nevladinih organizacija i političkih stranaka; žali zbog toga što su podmićivanje, nepotizam i iznuda i dalje rašireni u javnoj upravi unatoč određenim poboljšanjima u borbi protiv korupcije;

29. poziva uzbekistansku vladu da ponovno pokrene reformu Kaznenog zakona u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i preporukama ugovornih tijela UN-a, a posebno da izmijeni članke koji se odnose na preširoke definicije kaznenih djela protiv države i ekstremizma, da stavi izvan snage članke kojima se omogućuje proizvoljno produljenje kazni političkih zatvorenika, da dekriminalizira „klevetu” i „uvredu”, uključujući kritiziranje predsjednika na internetu, te da izmijeni definiciju mučenja u skladu s Konvencijom UN-a protiv mučenja i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; žali zbog nedostatka uvjetovanosti u pogledu ljudskih prava i naglašava da bi financiranje EU-a trebalo biti uvjetovano poboljšanjem stanja ljudskih prava;

30. naglašava važnost jačanja uloge i rada uzbekistanske Vrhovne skupštine (Olij Majlis) kako bi se poboljšao parlamentarni nadzor; poziva na poboljšanje međuparlamentarne suradnje između Europskog parlamenta, posebno Odbora za parlamentarnu suradnju, i uzbekistanskog parlamenta u pogledu pitanja od zajedničkog interesa kao što su jačanje demokracije, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

31. osuđuje prijavljeno kontinuirano mučenje te okrutno i nečovječno postupanje u pritvorima i zatvorima u Uzbekistanu i poziva na dosljednu provedbu pravnih zaštitnih mjera i odgovarajućih istraga svih navoda o mučenju;

32. pozdravlja napredak postignut u pogledu ratifikacije Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te potiče vlasti da taj proces završe što je prije moguće;

33. žali zbog nedostatka pluralizma medija u Uzbekistanu; poziva na jamčenje financijske održivosti i neovisnosti medijskih kuća kako bi se uklonio politički utjecaj; poziva na veću transparentnost vlasništva nad medijima u cilju jačanja neovisnosti i pluralizma medija; napominje da je potrebno ojačati otpornost uzbekistanskih medija na propagandu i dezinformacije promicanjem uzbekistanskih jezičnih medija i programa digitalnog osposobljavanja, uključujući pružanje informacija o Općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka i Aktu o digitalnim uslugama;

34. osuđuje svaku prijetnju usmjerenu prema novinarima i blogerima te poziva vlasti da zajamče poštovanje prava novinara, neovisnih blogera, proizvođača sadržaja i boraca za ljudska prava i njihovu zaštitu od nasilja, uznemiravanja, neutemeljenog pritvora, pritisaka, prijetnji protiv njih i njihovih obitelji te mučenja i da istraže sve napade na njih;

35. osuđuje nedavno uhićenje i progon novinara optuženih za sudjelovanje u prosvjedima u srpnju 2022. i izricanje presude Dauletmuratu Tažimuratovu; poziva na oslobađanje novinara, neovisnih blogera, kritičara vlade i boraca za ljudska prava, uključujući one iz Karakalpakstana, koji su kazneno gonjeni zbog svojeg rada; u tom pogledu prima na znanje posebne slučajeve blogera Otabeka Sattorija, Miraziza Bazarova i Fazilhodže Arifhodžaeva te karakalpačke novinarke Lolagule Kallyhanove i drugih, uključujući Sobiržona Babanijazova i Valižona Kalonova;

36. oštro osuđuje nacrt zakona o informacijama koji je predložila uzbekistanska Agencija za informiranje i masovnu komunikaciju, koji je objavljen sredinom prosinca 2022. i koji, ako se usvoji, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i ljudskim pravima u toj zemlji, te poziva na njegovo povlačenje; podsjeća vlasti na važnost poštovanja slobode izražavanja na internetu i izvan njega, slobode okupljanja, slobode udruživanja i neovisnosti medija;

37. naglašava da je važno suzdržati se od ograničavanja ili blokiranja internetskih stranica i poziva vladu da osigura da su sva ograničenja strogo ograničena na slučajeve u kojima su takva ograničenja u skladu s međunarodnim standardima, temelje se na objektivnim i transparentnim kriterijima definiranima u zakonu te se posebno odnose na sadržaj, osiguravajući pritom da je javnost na odgovarajući način obaviještena;

38. poziva vladu da zaštiti pravo na slobodu vjeroispovijesti i izmijeni Zakon o vjeroispovijesti iz 2021. u skladu s preporukama bivšeg posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja iz izvješća od 29. ožujka 2023., koji je napomenuo da su definicije ekstremizma i terorizma i dalje nejasne i preširoke, što dovodi do proizvoljnog pritvaranja i neopravdanog ograničavanja prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; preporučuje da povezane pravne odredbe budu usko i precizno sastavljene; žali zbog vjerskog progona i poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Bobiržona Tuhtamurodova, Ojbeka Hamidova, Hasana Abdirahimova i Alimardona Sultonova; potiče uzbekistanske vlasti da zaštite kršćanske obraćenike koji su izloženi riziku od fizičkih napada, otmica i prisilnih brakova koje nad njima provode njihove obitelji i zajednica;

39. potiče uzbekistanske vlasti da poduzmu korake za rehabilitaciju žrtava nezakonitog pritvaranja i ispravljanje štete koja im je nanesena, među ostalim ukidanjem njihovih osuđujućih presuda, priznavanjem i nadoknadom nanesene štete te pružanjem pomoći kao što je medicinska i psihološka skrb;

40. konstatira da je, unatoč donošenju prethodnih zakona, uključujući Zakon o zaštiti žena od uznemiravanja i nasilja iz 2019., rodno uvjetovano nasilje nad ženama i dalje rašireno; pozdravlja prijedlog zakona o rodno uvjetovanom nasilju, koji također obuhvaća obiteljsko nasilje i seksualno zlostavljanje maloljetnika, koji je uzbekistanski Senat usvojio 6. travnja 2023., a 11. travnja 2023. potpisao predsjednik Mirzijajev kao važan korak prema potpunoj kriminalizaciji obiteljskog nasilja u skladu s međunarodnim standardima; u tom pogledu priznaje godine zagovaranja uzbekistanskih aktivista za prava žena; poziva na to da vlasti učinkovito provode i izvršavaju sve zakone o rodno uvjetovanom nasilju u svim regijama Uzbekistana;

41. poziva vlasti da nastave poduzimati mjere kako bi se Uzbekistan uskladio s njegovim obvezama u okviru Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, kao što je navedeno u zaključnim zapažanjima o šestom periodičnom izvješću o Uzbekistanu Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena; poziva uzbekistanske vlasti da nastave surađivati s lokalnim i međunarodnim organizacijama civilnog društva i partnerima na rješavanju tih pitanja; očekuje od uzbekistanskih vlasti da promiču rodnu ravnopravnost u obrazovnom sektoru, na radnom mjestu i u cijeloj javnoj upravi;

42. naglašava da bi aktivno sudjelovanje žena u javnom i političkom životu, posebno na višim razinama i na razini donošenja odluka, trebalo olakšati sveobuhvatnim pravnim, institucijskim i obrazovnim inicijativama te da bi političke stranke trebalo poticati da olakšaju politički napredak žena, povećaju vidljivost žena tijekom izbornih kampanja i integriraju rodna pitanja u svoje platforme;

43. potiče vlasti da ulože dodatan trud u iskorjenjivanje dječjih brakova u Uzbekistanu i poziva uzbekistansku vladu da učini više kako bi okončala tu praksu u toj zemlji i zaštitila prava djevojčica i dječaka, uključujući pravo na obrazovanje djevojčica i žena; očekuje da uzbekistanske vlasti osiguraju jednake mogućnosti i pristup obrazovanju za sve studente u Uzbekistanu, bez obzira na njihovo podrijetlo ili socioekonomski status;

44. najoštrije osuđuje činjenicu da su istospolni seksualni odnosi uz pristanak između muškaraca i dalje kriminalizirani te je duboko zabrinut zbog učestalosti zastrašivanja, uznemiravanja, nasilja i stigmatizacije LGBTIQ osoba u zemlji; poziva uzbekistanske vlasti da dekriminaliziraju istospolne seksualne odnose stavljanjem izvan snage članka 120. Kaznenog zakona, u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, da osiguraju sigurnost, privatnost i nediskriminaciju LGBTIQ osoba u Uzbekistanu te da usvoje sveobuhvatni zakon o suzbijanju diskriminacije koji uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet kao zaštićene osnove; poziva vladu da revidira planove koje ima za novi zakon, predložen u kolovozu 2022., kojim se zahtijevaju obvezni liječnički pregledi takozvanih „opasnih skupina”, odnosno muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, seksualnih radnika i korisnika droga, kako bi se testirali na HIV;

Sektorska suradnja

45. pozdravlja predanost Uzbekistana smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. i potiče ga da, s obzirom na to da je vodeći proizvođač električne energije u srednjoj Aziji, prednost da održivim energetskim rješenjima za dugoročnu korist regije; poziva Uzbekistan da nastavi provoditi i proširi svoje programe za zelenu tranziciju u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, kojeg je Uzbekistan stranka;

46. prima na znanje potencijal prirodnih resursa Uzbekistana za energetsku diversifikaciju EU-a u kontekstu održivih partnerstava te istodobno prepoznaje ključnu ulogu EU-a u financiranju sektorskih reformi, poboljšanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova u Uzbekistanu; smatra da na temelju Memoranduma o razumijevanju između EU-a i Uzbekistana i bilateralnih savjetovanja obje strane nastoje poboljšati svoju energetsku i ekološku sigurnost; u tom pogledu žali zbog prednosti ruskih državnih poduzeća i ruskih politički povezanih osoba koji imaju koristi od plinskog sektora u Uzbekistanu i pokušaja Rusije da ostvari političku prednost na temelju opskrbe plinom;

47. poziva Komisiju i ESVD da povećaju napore koji pridonose razvoju obnovljivih izvora energije u Uzbekistanu u skladu s ciljevima održivog razvoja i radi sprečavanja budućih kriza zbog nestašice fosilnih goriva; pozdravlja uspješne razvojne projekte UN-a zahvaljujući kojima su u Uzbekistanu izgrađeni energetski učinkoviti stambeni objekti s niskom razinom emisija ugljika koji su izdržali energetsku krizu te poziva uzbekistanske vlasti da pridonesu širenju tih aktivnosti i na postojeće stambene objekte;

48. poziva Komisiju da dovrši studiju o održivim prometnim koridorima koji povezuju Europu sa središnjom Azijom, koja je pokrenuta krajem 2021. i koju provodi Europska banka za obnovu i razvoj, a čiji je cilj utvrditi koji su najodrživiji prometni koridori i predložiti ključne mjere za razvoj koridora;

49. pohvaljuje program ERASMUS+ i Akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a te naglašava važnost međuljudskih kontakata, posebno među mladima tijekom njihova obrazovanja, i poziva EU i Uzbekistan da ulože više truda i pruže potporu za širenje tih kontakata i razmjena između EU-a i Uzbekistana u korist obiju strana;

Trgovinski odnosi

50. pozdravlja uspješan dovršetak pregovora o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana te očekuje da će se tim sporazumom doprinijeti daljnjoj integraciji Uzbekistana u multilateralni trgovinski sustav, ojačati mehanizme tržišnog gospodarstva i povećati povjerenje stranih ulagača; smatra da će se Sporazumom osigurati bolje regulatorno okruženje za gospodarske subjekte u područjima kao što su trgovina robom i uslugama, poduzeća u državnom vlasništvu, javna nabava i prava intelektualnog vlasništva; podsjeća da su vladavina prava, dobro upravljanje, provedba zajedničkih vrijednosti i načela demokracije te poštovanje temeljnih sloboda te ljudskih i socijalnih prava temelj Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana kojim se oblikuju bilateralni odnosi;

51. prepoznaje napore koje Uzbekistan ulaže u provedbu standarda Međunarodne organizacije rada (MOR), posebno u pogledu iskorjenjivanja dječjeg rada i prisilnog rada u sektoru pamuka; naglašava potrebu za daljnjim ulaganjem napora u tom pogledu; potiče uzbekistansku vladu da radi na osiguravanju pravedne plaće za radnike u sektoru pamuka; prima na znanje donošenje novog uzbekistanskog Zakona o radu koji je stupio na snagu 30. travnja 2023. i kojim se uvode inovacije u području radnih odnosa i rješavanja sporova; potiče uzbekistansku vladu da podatke o dječjem radu učini transparentnijima za sve dionike i da dopusti registraciju nevladinih organizacija koje se bave problemima prisilnog rada, dječjeg rada i iskorištavanja; poziva Uzbekistan da uvede šire reforme kojima bi se osnažilo civilno društvo i razvile učinkovite institucije radi osiguravanja transparentnosti i odgovornosti te konsolidacije napretka u svim dijelovima sektora pamuka;

52. prepoznaje sve veću stratešku važnost središnje Azije i ključnu ulogu Uzbekistana u regionalnoj suradnji i povezanosti, posebno kao dijela inicijative Global Gateway; smatra da će se u okviru politike Komisije o otvorenoj strateškoj autonomiji otpornost lanca opskrbe ojačati uspostavom mreže pouzdanih dionika koja se temelji na održivoj i uzajamno korisnoj gospodarskoj aktivnosti, kao i na redovitim diplomatskim razmjenama;

53. naglašava da bi EU i Uzbekistan trebali iskoristiti svoju gospodarsku i trgovinsku suradnju za aktivnu diversifikaciju uzbekistanskih industrija kako bi podržali ubrzani prelazak na obnovljivu energiju i povećali napore za osiguravanje energetske učinkovitosti u okviru Pariškog sporazuma te kako bi poboljšali integraciju energetskih tržišta u središnjoj Aziji s tržištima susjednih zemalja i EU-a stvaranjem sinergija između različitih strategija energetske politike i infrastrukturnih projekata u regiji, u skladu s pregovorima Svjetske trgovinske organizacije o utvrđivanju pravila i kriterija za povezivanje trgovine, klime i okoliša; podsjeća da bi to trebalo koristiti građanima jer će se time ublažiti energetsko siromaštvo, osigurati pravedna tranzicija prema nultoj stopi emisija do 2050. i uspostaviti klimatski neutralna regija središnje Azije do iste godine;

54. svjestan je problema s kojima se Uzbekistan suočava u kontekstu trenutačne geopolitičke situacije, s obzirom na to da njegova vlada pokušava diversificirati svoju gospodarsku i trgovinsku ovisnost o Rusiji i nastoji potaknuti bolju suradnju s europskim partnerima;

55. naglašava da bi povezanost i suradnja u regiji trebale na složen i sveobuhvatan način podupirati obnovu napora uloženih u okviru Platforme EU-a i središnje Azije o suradnji u području okoliša i voda; naglašava, u tom kontekstu, važnost načela socijalne i okolišne održivosti tijekom vađenja ili prerade prirodnih resursa; ponavlja da je stoga ponovno ulaganje prihoda od prirodnih resursa ključno za socioekonomski razvoj Uzbekistana i za osiguravanje otpornosti te zemlje i njezinih susjeda na buduće globalne i regionalne probleme na način da se omogući provedba UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja; smatra da je to ključno za doprinos uspostavi održivih kružnih gospodarstava u zemlji i regiji;

56. naglašava da Uzbekistan također ima ključnu ulogu u regionalnoj sigurnosti i gospodarskoj stabilnosti, posebno u pogledu borbe protiv nezakonitog useljavanja, organiziranog kriminala, terorizma i korupcije;

57. skreće pozornost na potencijalne rizike pomoći koju bi Uzbekistan mogao pružiti Rusiji jer bi joj mogao pomoći u zaobilaženju trgovinskih sankcija koje je nametnuo EU; poziva na pomno praćenje situacije;

58. ponovno ističe važnost članstva Uzbekistana u sustavu općih carinskih povlastica plus, što doprinosi gospodarskom rastu i donosi vrlo pozitivne rezultate (u 2021. izvoz u EU povećao se za 34 %); uviđa da prihvaćanje Uzbekistana kao korisnika sustava općih carinskih povlastica plus odražava priznavanje reformi koje je provela uzbekistanska vlada; napominje da, unatoč napretku koji je Uzbekistan ostvario posljednjih godina, i dalje postoji niz razloga za zabrinutost u pogledu učinkovite provedbe 27 ključnih međunarodnih konvencija; ponovno ističe potrebu za učinkovitom provedbom konvencija, kao i za poštovanjem obveza izvješćivanja u okviru sustava općih carinskih povlastica plus; poziva Komisiju da podrži i pomno prati učinkovitu provedbu svih 27 ključnih međunarodnih konvencija u okviru sustava općih carinskih povlastica plus o ljudskim i radnim pravima, propisima o okolišu i načelima dobrog upravljanja; poziva na suradnju s Uzbekistanom radi razvoja učinkovitih i pouzdanih carinskih postupaka koji doprinose digitalizaciji i administrativnom pojednostavljenju, što će pozitivno doprinijeti povećanju trgovinskih tokova;

59. naglašava da su, unatoč postignutom napretku u iskorjenjivanju prisilnog rada, loši radni uvjeti, niske plaće, potpuno poštovanje prava radnika i priznavanje slobode udruživanja, uključujući pravo na osnivanje neovisnih sindikata, i dalje veliki problemi u Uzbekistanu;

60. napominje da Uzbekistan može imati važnu ulogu u diversifikaciji regionalnih i globalnih lanaca opskrbe isporučivanjem minerala i metala u korist domaćih, regionalnih i međunarodnih industrija, uključujući industrije EU-a, te osiguravanjem partnerstva i uzajamne tehnološke suradnje kao referentnih mjerila i potpore zelenoj tranziciji;

61. naglašava da je zbog nedostatka izravnog pristupa morskim lukama razvoj infrastrukture i logističkih koridora, a posebno Transkaspijskog međunarodnog prometnog puta, od ključne važnosti za trgovinu i povezivanje Uzbekistana s tržištima potencijalnih trgovinskih partnera; napominje da će učinkovite i održive veze i mreže između Europe i središnje Azije putem prioritetnih prometnih koridora, uključujući zračni, pomorski i kopneni promet, kao i digitalne, energetske i međuljudske mreže, povećati trgovinske tokove;

62. pozdravlja osnivanje prvog uzbekistanskog neovisnog sindikata u sektoru pamuka; poziva uzbekistanske vlasti da u skladu s konvencijama MOR-a koje je Uzbekistan ratificirao promiču uspostavu neovisnih i alternativnih sindikata u svim sektorima gospodarstva;

63. poziva uzbekistanske vlasti da ratificiraju Konvenciju MOR-a br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu;

64. poziva na suradnju i potporu EU-a u pogledu zelenog razvoja i na daljnje istraživanje potencijala Uzbekistana za izgradnju trgovinskih i gospodarskih odnosa s EU-om.

° °

65. nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Uzbekistana.

OBRAZLOŽENJE

Uzbekistan ima ključnu ulogu u srednjoj Aziji, regiji od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, prestanka sukoba i obrane multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; Europski parlament pomno prati društvena i politička zbivanja u Uzbekistanu te predstavlja svoje izvješće u kojem ocjenjuje stanje odnosa između EU-a i Uzbekistana i daje preporuke za njihov budući razvoj. U izvješću se također daje pregled potencijala regionalne suradnje, međunarodnih odnosa i globalnih izazova s kojima se ta zemlja suočava. Ljudska prava, temeljne slobode i vladavina prava vodeća su načela EU-a te se stoga o njima u velikoj mjeri govori i u izvješću. Europski parlament također poziva na jačanje sektorske suradnje između EU-a i Uzbekistana, posebno u području energetske diversifikacije, održivih prometnih koridora i međuljudskih kontakata. Naposljetku, trgovinski aspekti čine važan dio odnosa.

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (25.5.2023)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o Uzbekistanu

(2022/2195(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Roman Haider

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja uspješan dovršetak pregovora o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana te očekuje da će se tim sporazumom doprinijeti daljnjoj integraciji Uzbekistana u multilateralni trgovinski sustav, ojačati mehanizme tržišnog gospodarstva i povećati povjerenje stranih ulagača; smatra da će se Sporazumom osigurati bolje regulatorno okruženje za gospodarske subjekte u područjima kao što su trgovina robom i uslugama, poduzeća u državnom vlasništvu, javna nabava i prava intelektualnog vlasništva; podsjeća da su vladavina prava, dobro upravljanje, provedba zajedničkih vrijednosti i načela demokracije te poštovanje temeljnih sloboda te ljudskih i socijalnih prava temelj Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana kojim se oblikuju bilateralni odnosi;

2. prepoznaje napore koje Uzbekistan ulaže u provedbu standarda Međunarodne organizacije rada (MOR), posebno u pogledu iskorjenjivanja dječjeg rada i prisilnog rada u sektoru pamuka; naglašava potrebu za daljnjim ulaganjem napora u tom pogledu; potiče uzbekistansku vladu da radi na osiguravanju pravedne plaće za radnike u sektoru pamuka; prima na znanje donošenje novog uzbekistanskog Zakona o radu koji je stupio na snagu 30. travnja 2023. i kojim se uvode inovacije u području radnih odnosa i rješavanja sporova; potiče uzbekistansku vladu da podatke o dječjem radu učini transparentnijima za sve dionike i da dopusti registraciju nevladinih organizacija koje se bave problemima prisilnog rada, dječjeg rada i iskorištavanja; poziva Uzbekistan da uvede šire reforme kojima bi se osnažilo civilno društvo i razvile učinkovite institucije radi osiguravanja transparentnosti i odgovornosti te konsolidacije napretka u svim dijelovima sektora pamuka;

3. prepoznaje sve veću stratešku važnost središnje Azije i ključnu ulogu Uzbekistana u regionalnoj suradnji i povezanosti, posebno kao dijela inicijative Global Gateway; smatra da će se u okviru politike Komisije o otvorenoj strateškoj autonomiji otpornost lanca opskrbe ojačati uspostavom mreže pouzdanih dionika koja se temelji na održivoj i uzajamno korisnoj gospodarskoj aktivnosti, kao i na redovitim diplomatskim razmjenama;

4. naglašava da bi EU i Uzbekistan trebali iskoristiti svoju gospodarsku i trgovinsku suradnju za aktivnu diversifikaciju uzbekistanskih industrija kako bi podržali ubrzani prelazak na obnovljivu energiju i povećali napore za osiguravanje energetske učinkovitosti u okviru Pariškog sporazuma te kako bi poboljšali integraciju energetskih tržišta u središnjoj Aziji s tržištima susjednih zemalja i EU-a stvaranjem sinergija između različitih strategija energetske politike i infrastrukturnih projekata u regiji, u skladu s pregovorima Svjetske trgovinske organizacije o utvrđivanju pravila i kriterija za povezivanje trgovine, klime i okoliša; podsjeća da bi to trebalo koristiti građanima jer će se time ublažiti energetsko siromaštvo, osigurati pravedna tranzicija prema nultoj stopi emisija do 2050. i uspostaviti klimatski neutralna regija središnje Azije do iste godine;

5. svjestan je problema s kojima se Uzbekistan suočava u kontekstu trenutačne geopolitičke situacije, s obzirom na to da njegova vlada pokušava diversificirati svoju gospodarsku i trgovinsku ovisnost o Rusiji i nastoji potaknuti bolju suradnju s europskim partnerima;

6. naglašava da bi povezanost i suradnja u regiji trebale na složen i sveobuhvatan način podupirati obnovu napora uloženih u okviru Platforme EU-a i središnje Azije o suradnji u području okoliša i voda; naglašava, u tom kontekstu, važnost načela socijalne i okolišne održivosti tijekom vađenja ili prerade prirodnih resursa; ponavlja da je stoga ponovno ulaganje prihoda od prirodnih resursa ključno za socioekonomski razvoj Uzbekistana i za osiguravanje otpornosti te zemlje i njezinih susjeda na buduće globalne i regionalne probleme na način da se omogući provedba UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja; smatra da je to ključno za doprinos uspostavi održivih kružnih gospodarstava u zemlji i regiji;

7. naglašava da Uzbekistan također ima ključnu ulogu u regionalnoj sigurnosti i gospodarskoj stabilnosti, posebno u pogledu borbe protiv nezakonitog useljavanja, organiziranog kriminala, terorizma i korupcije;

8. skreće pozornost na potencijalne rizike pomoći koju bi Uzbekistan mogao pružiti Rusiji jer bi joj mogao pomoći u zaobilaženju trgovinskih sankcija koje je nametnuo EU; poziva na pomno praćenje situacije;

9. ponovno ističe važnost članstva Uzbekistana u sustavu općih carinskih povlastica plus, što doprinosi gospodarskom rastu i donosi vrlo pozitivne rezultate (u 2021. izvoz u EU povećao se za 34 %); uviđa da prihvaćanje Uzbekistana kao korisnika sustava općih carinskih povlastica plus odražava priznavanje reformi koje je provela uzbekistanska vlada; napominje da, unatoč napretku koji je Uzbekistan ostvario posljednjih godina, i dalje postoji niz razloga za zabrinutost u pogledu učinkovite provedbe 27 ključnih međunarodnih konvencija; ponovno ističe potrebu za učinkovitom provedbom konvencija, kao i za poštovanjem obveza izvješćivanja u okviru sustava općih carinskih povlastica plus; poziva Komisiju da podrži i pomno prati učinkovitu provedbu svih 27 ključnih međunarodnih konvencija u okviru sustava općih carinskih povlastica plus o ljudskim i radnim pravima, propisima o okolišu i načelima dobrog upravljanja; poziva na suradnju s Uzbekistanom radi razvoja učinkovitih i pouzdanih carinskih postupaka koji doprinose digitalizaciji i administrativnom pojednostavljenju, što će pozitivno doprinijeti povećanju trgovinskih tokova;

10. naglašava da su, unatoč postignutom napretku u iskorjenjivanju prisilnog rada, loši radni uvjeti, niske plaće, potpuno poštovanje prava radnika i priznavanje slobode udruživanja, uključujući pravo na osnivanje neovisnih sindikata, i dalje veliki problemi u Uzbekistanu;

11. napominje da Uzbekistan može imati važnu ulogu u diversifikaciji regionalnih i globalnih lanaca opskrbe isporučivanjem minerala i metala u korist domaćih, regionalnih i međunarodnih industrija, uključujući industrije EU-a, te osiguravanjem partnerstva i uzajamne tehnološke suradnje kao referentnih mjerila i potpore zelenoj tranziciji;

12. naglašava da je zbog nedostatka izravnog pristupa morskim lukama razvoj infrastrukture i logističkih koridora, a posebno Transkaspijskog međunarodnog prometnog puta, od ključne važnosti za trgovinu i povezivanje Uzbekistana s tržištima potencijalnih trgovinskih partnera; napominje da će učinkovite i održive veze i mreže između Europe i središnje Azije putem prioritetnih prometnih koridora, uključujući zračni, pomorski i kopneni promet, kao i digitalne, energetske i međuljudske mreže, povećati trgovinske tokove;

13. pozdravlja osnivanje prvog uzbekistanskog neovisnog sindikata u sektoru pamuka; poziva uzbekistanske vlasti da u skladu s konvencijama MOR-a koje je Uzbekistan ratificirao promiču uspostavu neovisnih i alternativnih sindikata u svim sektorima gospodarstva;

14. poziva uzbekistanske vlasti da ratificiraju Konvenciju MOR-a br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu;

15. poziva na suradnju i potporu EU-a u pogledu zelenog razvoja i na daljnje istraživanje potencijala Uzbekistana za izgradnju trgovinskih i gospodarskih odnosa s EU-om.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	25.5.2023
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	17 6 13
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Barry Andrews, Tiziana Beghin, Geert Bourgeois, Saskia Bricmont, Daniel Caspary, Markéta Gregorová, Roman Haider, Christophe Hansen, Heidi Hautala, Danuta Maria Hübner, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, Margarida Marques, Gabriel Mato, Emmanuel Maurel, Carles Puigdemont i Casamajó, Samira Rafaela, Catharina Rinzema, Inma Rodríguez-Piñero, Katarína Roth Neveďalová, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Dominik Tarczyński, Kathleen Van Brempt, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Reinhard Bütikofer, Enikő Győri, Sandra Kalniete, Seán Kelly, Liudas Mažylis, Pedro Silva Pereira, Witold Jan Waszczykowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.	Camilla Laureti, Eleni Stavrou

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

17	+
ECR	Geert Bourgeois, Dominik Tarczyński, Jan Zahradil
ID	Roman Haider, Danilo Oscar Lancini
NI	Enikő Győri
PPE	Daniel Caspary, Christophe Hansen, Danuta Maria Hübner, Sandra Kalniete, Seán Kelly, Gabriel Mato, Liudas Mažylis, Jörgen Warborn, Iuliu Winkler
Renew	Barry Andrews, Catharina Rinzema

6	-
NI	Carles Puigdemont i Casamajó
Renew	Samira Rafaela
Verts/ALE	Saskia Bricmont, Reinhard Bütikofer, Markéta Gregorová, Heidi Hautala

13	0
ECR	Witold Jan Waszczykowski
NI	Tiziana Beghin
PPE	Eleni Stavrou
S&D	Bernd Lange, Camilla Laureti, Margarida Marques, Inma Rodríguez-Piñero, Katarína Roth Neveďalová, Joachim Schuster, Pedro Silva Pereira, Kathleen Van Brempt
The Left	Emmanuel Maurel, Helmut Scholz

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani