Izvješće - A9-0292/2023Izvješće
A9-0292/2023

IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Bettine Michelle Jakobsen za članicu Revizorskog suda

13.10.2023 - (C9‑0332/2023 – 2023/0807(NLE))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Victor Negrescu

Postupak : 2023/0807(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0292/2023
Podneseni tekstovi :
A9-0292/2023
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Bettine Michelle Jakobsen za članicu Revizorskog suda

(C9‑0332 – 2023/0807(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0332),

 uzimajući u obzir članak 129. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0292/2023),

A. budući da se Vijeće pismom od 8. rujna 2023. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Bettine Michelle Jakobsen na mjesto članice Revizorskog suda;

B. budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio životopis kandidatkinje kao i njezine odgovore na pismeni upitnik koji joj je upućen;

C. budući da je u tom odboru 12. listopada 2023. održano saslušanje kandidatkinje tijekom kojeg je dala uvodnu izjavu, a zatim odgovorila na pitanja članova odbora;

1. daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Bettina Michelle Jakobsen imenuje članicom Revizorskog suda;

2. nalaže svojoj predsjednici da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

 


PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS BETTINE MICHELLE JAKOBSEN

Obrazovanje

Magisterij iz javne uprave, Sveučilište u Kopenhagenu i Poslovna škola u Kopenhagenu (Copenhagen Business School), 2012.

KIOL – tečaj iz javnog upravljanja, 2004./2005. Magisterij iz prava, Sveučilište u Kopenhagenu, 1990.

Kvalifikacija za upis na sveučilište – specijalizacija u modernim jezicima, 1982.

 

Zaposlenje

Danska članica Europskog revizorskog suda od 1. rujna 2015. do 28. veljače 2024.

Pomoćnica glavnog državnog revizora, Danski nacionalni ured za reviziju, 2005. 2015. Direktorica, Danski nacionalni ured za reviziju, 2002. – 2005.

Revizorica, Međunarodni odbor revizora za NATO, sjedište NATO-a, Bruxelles, Belgija, 1997.

– 2002.

Posebna savjetnica, Danski nacionalni ured za reviziju, 1996. 1997. Pročelnica odsjeka, Danski nacionalni ured za reviziju, 1990. – 1996.

 

Profesionalno iskustvo

Danska članica Europskog revizorskog suda od 1. rujna 2015. do 28. veljače 2024.

Od rujna 2015. do svibnja 2016. članica I. revizijskog vijeća (Održiva uporaba prirodnih resursa) i potom članica Ill revizijskog vijeća (Vanjsko djelovanje EU-a, sigurnost i pravosuđe).

Od svibnja 2018.: Doajenka III. revizijskog vijeća i članica Upravnog odbora Revizorskog suda.

Od lipnja 2016. do lipnja 2020.: Članica Odbora za kontrolu kvalitete revizije.

 

1


 

Odgovorna za još neobjavljene revizije ili revizije u tijeku:

1. Inicijativa Spotlight: zajednička inicijativa EU-a i UN-a za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta (objava tematskog izvješća planirana za 11. rujna 2023.)

2. Revizija Instrumenta za izbjeglice u Turskoj

 

Članica odgovorna za sljedeća objavljena tematska izvješća:

3. Tematsko izvješće br. 27/2022: Potpora EU-a prekograničnoj suradnji sa susjednim zemljama

4. Tematsko izvješće br. 5/2022: Kibersigurnost institucija, tijela i agencija EU-a: razina pripravnosti općenito nije razmjerna prijetnjama

5. Tematsko izvješće br. 19/2021: Potpora koju Europol pruža borbi protiv krijumčarenja migranata: Europol je partner čija se potpora cijeni, ali postoje nedostatci u upotrebi izvora podataka i mjerenju rezultata

6. Tematsko izvješće br. 20/2019: Informacijski sustavi EU-a koji se upotrebljavaju u okviru granične kontrole vrlo su koristan alat, ali potrebno je staviti veći naglasak na pravodobnost i potpunost podataka

7. Tematsko izvješće br. 32/2018: Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku fleksibilan instrument, ali nije dovoljno usmjeren

8. Tematsko izvješće br. 27/2018: Instrument za izbjeglice u Turskoj: korisna potpora, no potrebna su poboljšanja kako bi se ostvarila veća vrijednost za uloženi novac

9. Tematsko izvješće br. 14/2018: Centri izvrsnosti EU-a za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost: potrebno je ostvariti veći napredak

10. Tematsko izvješće br. 15/2018: Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor

11. Tematsko izvješće br. 7/2018: Pretpristupna pomoć EU-a Turskoj: dosad su postignuti tek ograničeni rezultati

12. Tematsko izvješće br. 11/2017: Uzajamni fond EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku: početak koji budi nadu unatoč nekim nedostatcima

13. Tematsko izvješće br. 9/2017: Potpora EU-a borbi protiv trgovine ljudima u južnoj i jugoistočnoj Aziji

14. Tematsko izvješće br. 34/2016: Borba protiv nepotrebnog bacanja hrane: prilika za EU da poboljša učinkovitost resursa u lancu opskrbe hranom

15. Tematsko izvješće br. 30/2016: Djelotvornost potpore EU-a prioritetnim sektorima u Hondurasu

16. Tematsko izvješće br. 18/2016: Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva

17. Tematsko izvješće br. 6/2016: Suzbijanje bolesti životinja programima za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje tih bolesti

 

Pomoćnica glavnog državnog revizora, Danski nacionalni ured za reviziju, 2005. – 2015.

Financijske revizije, revizije usklađenosti i revizije uspješnosti raznih danskih ministarstava, općina i regija. Upravljanje direktorima i otprilike 50 revizora i članova osoblja.

Odgovorna za sastavljanje izvješća o reviziji državnih računa Odboru Parlamenta za javne račune.

 

Direktorica, Danski nacionalni ured za reviziju, 2002. – 2005.

Odgovorna za financijske revizije i revizije usklađenosti četiriju ministarstava. Upravljanje 17 revizora i članova osoblja.

 

Revizorica, Međunarodni odbor revizora za NATO, 1997. – 2002.

Prva danska državljanka na tom položaju u 27 godina i prva žena koja je radila kao revizorica u NATO-u. To radno mjesto obuhvaćalo je financijsku reviziju, reviziju usklađenosti, reviziju uspješnosti i reviziju infrastrukture raznih organizacija i projekata NATO-a.

 

Pročelnica odsjeka i posebna savjetnica, Danski nacionalni ured za reviziju, 1990. – 1997.

Financijske revizije, revizije usklađenosti i revizije uspješnosti raznih ministarstava i institucija Nordijskog vijeća.

 

Ostalo međunarodno iskustvo

Od 2011. do 2015.: Članica Revizijskog odbora Europske investicijske banke (EIB) u Luxembourgu

Od 2014. do 2015.: Članica Revizijskog odbora pri Europskom investicijskom fondu (EIF) u Luxembourgu

Od 2012. do 2015.: Članica Revizijskog odbora pri Vijeću Europe u Strasbourgu

Od 2007. do 2015.: Potpredsjednica i predsjednica Odbora za profesionalne standarde INTOSAI-ja, koji sastavlja standarde javne revizije koji se primjenjuju na nacionalne urede za reviziju diljem svijeta


 

PRILOG 2.: ODGOVORI BETTINE MICHELLE JAKOBSEN NA UPITNIK

Izvršavanje dužnosti: stečena iskustva i buduće obveze

1. Što smatrate svojim glavnim postignućima u svojstvu člana Europskog revizorskog suda? Koje su najveće zapreke s kojima ste se suočili?

Tijekom posljednjih osam godina kao članica Europskog revizorskog suda doprinijela sam radu Suda u nekoliko različitih područja i uloga, npr.:

 kao doajenka III. revizijskog vijeća (izabrana u svibnju 2018. i ponovno 2020. i 2022.) dodjeljujem i nadzirem rad toga vijeća u bliskoj suradnji s direktorom vijeća i mojim kolegama.

 Aktivna sam članica Upravnog odbora Revizorskog suda. U tom sam svojstvu sudjelovala i u brojnim postupcima zapošljavanja, u kojima sam doprinijela znatnom povećanju broja žena na rukovodećim položajima u Europskom revizorskom sudu.

 Obnašala sam dva mandata kao članica Odbora Europskog revizorskog suda za kontrolu kvalitete revizije, u kojem sam doprinijela kontinuiranom razvoju revizijske metodologije Revizorskog suda i provodila pregled kvalitete mnogih tematskih izvješća u različitim revizijskim vijećima.

 Stalno zagovaram učinkovitu, etičku i transparentnu upravu javnog sektora sa snažnim mehanizmima odgovornosti i revizije.

Kad je riječ o zaprekama, nisam se s njima često suočavala tijekom rada u Europskom revizorskom sudu. No nešto zbog čega žalim bila bi činjenica da posljednjih godina nismo uspjeli udovoljiti zahtjevu Parlamenta za posebnu procjenu naslova VFO-a Globalna Europa.

Kao rukovoditelji često smo suočeni sa situacijom u kojoj bismo željeli učiniti nekoliko stvari, no zbog ograničenih resursa moramo donijeti teške odluke i dati prednost onim aktivnostima za koje je vjerojatno da će pružiti najbolju vrijednost za uloženi novac. Međutim, uvijek bismo trebali biti otvoreni za ponovnu procjenu strateških odluka, ovisno o vremenu i okolnostima. U tom pogledu trenutačno radimo na pružanju posebne procjene o globalnoj Europi, počevši od 2024., iskorištavanjem ušteda povezanih s postupnim ukidanjem europskih razvojnih fondova (ERF).

2. Koja su ključna iskustva stečena u Vašem području nadležnosti / koji su ključni rezultati ostvareni tijekom izvršenja Vaših dužnosti i revizijskih zadataka?

Tijekom izvršavanja funkcije članice Revizorskog suda bila sam odgovorna za 16 objavljenih tematskih izvješća:

21/2023: Inicijativa za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama Spotlight: Ambiciozna inicijativa, no dosadašnji je učinak ograničen

27/2022: Potpora EU-a prekograničnoj suradnji sa susjednim zemljama: Pružena je dragocjena potpora, ali znatno se kasnilo s početkom provedbe i potrebno je riješiti probleme u području koordinacije

5/2022: Kibersigurnost institucija, tijela i agencija EU-a: razina pripravnosti općenito nije razmjerna prijetnjama

19/2021: Potpora koju Europol pruža borbi protiv krijumčarenja migranata: Europol je partner čija se potpora cijeni, ali postoje nedostatci u upotrebi izvora podataka i mjerenju rezultata

20/2019: Informacijski sustavi EU-a koji se upotrebljavaju u okviru granične kontrole vrlo su koristan alat, ali potrebno je staviti veći naglasak na pravodobnost i potpunost podataka

32/2018: Krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku fleksibilan instrument, ali nije dovoljno usmjeren

27/2018: Instrument za izbjeglice u Turskoj: korisna potpora, no potrebna su poboljšanja kako bi se ostvarila veća vrijednost za uloženi novac

14/2018: Centri izvrsnosti EU-a za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost: potrebno je ostvariti veći napredak

15/2018: Jačanje kapaciteta snaga unutarnje sigurnosti u Nigeru i Maliju: napredak je tek djelomičan i spor

7/2018: Pretpristupna pomoć EU-a Turskoj: dosad su postignuti tek ograničeni rezultati

11/2017: Uzajamni fond EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku: početak koji budi nadu unatoč nekim nedostatcima

9/2017: Potpora EU-a borbi protiv trgovine ljudima u južnoj i jugoistočnoj Aziji

34/2016: Borba protiv nepotrebnog bacanja hrane: prilika za EU da poboljša učinkovitost resursa u lancu opskrbe hranom

30/2016: Djelotvornost potpore EU-a prioritetnim sektorima u Hondurasu

18/2016: Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva

6/2016: Suzbijanje bolesti životinja programima za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje tih bolesti.

Kao što se vidi iz popisa, moje revizijske zadaće obuhvaćale su mnogo zanimljivih i raznolikih tema, od kojih je svaka dovela do novih uvida u relevantna područja politike.

Imala sam čast raditi s mnogim sposobnim kolegama i revizorskim timovima te sam surađivala s nekoliko različitih glavnih uprava Komisije. Izravna sam u komunikaciji sa subjektima revizije i Kolegijem Suda te uvijek nastojim biti konstruktivan i iskren sugovornik.

Vrijeme provedeno na Europskom revizorskom sudu naučilo me je važnosti budne zaštite naših revizijskih prava i izvješćivanja o svim kršenjima tih prava.

Čvrsto vjerujem i da su naša revizijska opažanja i zaključci naši i da ne bi smjeli biti podložni pregovorima ili vanjskom pritisku. Iako je vjerojatnije da će preporuke revizije imati učinak ako se prihvate, smatram da postoje situacije u kojima je mudrije da se mi kao neovisni vanjski revizori „složimo da se ne slažemo” sa subjektima revizije. U takvim je okolnostima potpora Parlamenta ključna i u nekoliko je slučajeva dovela do provedbe preporuka koje prvotno nisu bile prihvaćene. Te sam pouke naučila rano i ostajem vjerna tim načelima, među ostalim pri razmatranju i komentiranju izvješća svojih kolega.

3. Kakvu biste dodanu vrijednost mogli pružiti Europskom revizorskom sudu u svojem drugom mandatu, posebno u području za koje biste bili odgovorni? Želite li promijeniti područje nadležnosti? Što Vas motivira?

Moji ciljevi za novi mandat bili bi da se nastavim koristiti revizijskim iskustvom stečenim tijekom više od 30 godina za promicanje dobrog financijskog upravljanja svim fondovima EU-a te da provodim pouzdane i smislene revizije koje građanima EU-a pružaju dodanu vrijednost.

Zahvaljujući iskustvu stečenom u području vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa, u kojem se EU suočava s brojnim izazovima i prijetnjama, željela bih nastaviti raditi u tom području jer vjerujem da mogu još mnogo naučiti i doprinijeti.

Motivira me prilika da ostvarim promjene. Da surađujem s kolegama koji aktivno sudjeluju u našim raspravama i doprinose razmjeni znanja, timskom duhu i kolegijalnosti. Mene, a i tim u mojem privatnom uredu, motivira i činjenica da mi kolege iz revizijskog vijeća od 2018. vjeruju i da me podržavaju kao doajenku III. revizijskog vijeća.

4. Na koji način osiguravate postizanje planiranih ciljeva određenog revizijskog zadatka? Jeste li se ikada našli u situaciji u kojoj niste mogli ispuniti revizijski zadatak i, ako jeste, koji su bili razlozi tome? Na koji način reagirate u takvim problematičnim situacijama?

Mislim da je većina revizora iskusila situaciju u kojoj se revizijski zadatak nije mogao provesti kako je planirano ili u kojoj je postojala neposredna opasnost da se to dogodi.

Prema mojem iskustvu, uspješna revizija oslanja se na temeljitu pripremu, rani dijalog sa subjektom revizije o pitanjima kao što su revizijski kriteriji, vjerojatni izvori dokaza, vremenski okvir revizije i razjašnjenje nalaza. Iako se možete pripremiti za brojne eventualnosti, ipak morate ostati otvoreni za suočavanje s neočekivanom situacijom, za spretnu reakciju ako dođe do promjene okolnosti i za spremnost na izmjenu revizijskog pristupa, ako i kada je to potrebno. Pandemija bolesti COVID-19 pružila je nekoliko pouka u tom pogledu. Srećom, dosad sam u suradnji s revizijskim timovima Revizorskog suda uspjela ostvariti sve naše revizijske ciljeve.

Međutim, priznat ću da moja posljednja revizija, o inicijativi Spotlight za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama, nije bila jednostavna. Problemi s kojima smo se susreli uključivali su dovođenje u pitanje naših revizijskih prava, nedostatak suradnje, ograničenja povezana s bolešću COVID-19 i izbijanje zaraze ebolom u zemlji misije. Iako su službe Komisije općenito bile vrlo kooperativne, dokumentacija je dolazila vrlo sporo od partnera u provedbi, što je dovelo do nekoliko kašnjenja. U jednoj fazi, kada je nastupilo vrijeme za naše misije na terenu, naš je pristup bio u potpunosti blokiran te sam bila prisiljena staviti misije na čekanje i zajedno s mojim revizijskim timom razmotriti je li moguće nastaviti s revizijom u razumnom roku ili ćemo morati odustati od revizije ili smanjiti njezin opseg.

Iako je bilo nekoliko pokušaja deblokiranja situacije, odlučila sam pokušati još jedan, posljednji put osobnim obraćanjem odgovornom povjereniku. Istaknula sam da ćemo, ako nam pristup ne bude odmah vraćen, morati prekinuti reviziju i izvijestiti da nije bilo moguće donijeti zaključak o učinkovitosti i djelotvornosti inicijative vrijedne 500 milijuna eura jer se ne poštuju naša revizijska prava.

Drago mi je što mogu reći da je povjerenik djelovao brzo i učinkovito te da smo uspjeli nastaviti s radom i u konačnici ostvariti sve svoje revizijske ciljeve.

5. Ako se Vaš drugi mandat potvrdi i, hipotetski, Vi budete izabrani za doajenku jednog od revizijskih vijeća Europskog revizorskog suda, kako biste upravljali njime i odredili mu prioritete? Možete li nam dati dva ili tri primjera područja na koja bi se trebalo usmjeriti u budućnosti?

Budući da sam od 2018. do danas već imala priliku raditi kao doajenka III. revizijskog vijeća, moj pristup toj ulozi bio je bliska suradnja s našim direktorom i nastavak ulaganja u snažne strukture upravljanja znanjem u vijeću.

Kada sam prvi put izabrana za doajenku, organizirala sam niz neformalnih strateških sastanaka za raspravu među članovima vijeća tijekom kojih smo ocijenili opseg revizije prethodnih godina, primijenjeni pristup i stečena iskustva. Postigli smo dogovor o određenim prilagodbama i utvrdili područja/teme kojima bismo željeli dati veću prednost. Primjerice, više smo se usredotočili na teme povezane s migracijama i nastojali ostvariti revizije s nešto širim opsegom, uključujući tematske revizije umjesto (pojedinačnih) „revizija zemalja”. Otad smo povećali i svoje aktivnosti u području sigurnosti i pravosuđa, a odnedavno i u području obrane.

Uvela sam i proces prema kojem su se članovi vijeća ranije uključili u postupak programiranja. Uvela sam sastanke tijekom kojih osoblje članovima predstavlja ideje za revizije poduzete odozdo prema gore, čime je proces postao dinamičniji i transparentniji i za osoblje i za članove vijeća.

Gledajući iz svoje aktualne perspektive kao doajenke III. revizijskog vijeća i širokog revizijskog portfelja koji imamo, područja koja bih htjela više istražiti obuhvaćaju teme kao što je kibersigurnost EU-a, u kojoj su kibernapadi velikih razmjera postali učestalija i složenija prijetnja. Učinak potpore EU-a u područjima kao što su ljudska prava i vladavina prava također su teme koje smatram važnima i u kojima je pandemija bolesti COVID-19 možda doprinijela nazadovanju.

6. Kad biste bili zaduženi za odabir revizijskih zadaća s obzirom na pripremu godišnjeg programa rada Europskog revizorskog suda, na temelju čega biste odabrali prioritete s popisa koji dostavlja Parlament i/ili odbor CONT?

Što biste učinili u slučaju da neki politički prioritet nije u skladu s procjenom rizika aktivnosti Unije koju je izvršio Europski revizorski sud?

Važno je podsjetiti da, kao neovisna revizijska institucija vezana uz Ugovor, Europski revizorski sud ima pravo i odgovornost izraditi vlastiti godišnji program rada. Pritom uzimamo u obzir niz različitih čimbenika, npr. rizike politike, materijalnost, vremenski raspored/dospijeće, opseg revizije, vjerojatan učinak provedbe revizije i interes dionika. Neki od tih elemenata mogu pokazivati u različitim smjerovima. Naposljetku, određivanje prioriteta među mnogim različitim temama i područjima koja bismo mogli revidirati ovisi o našoj stručnoj prosudbi.

U tom procesu donošenja odluka provodimo opsežna savjetovanja s različitim dionicima, posebno s Europskim parlamentom.

Međutim broj prijedloga za vanjsku reviziju koje primimo (samo s popisa Konferencije predsjednika odbora) znatno je veći od broja revizija koje možemo provesti svake godine. Neki prijedlozi, iako su politički vrlo relevantni, možda nisu dovoljno razrađeni ili izvedivi, npr. moguće je da postoji politika, ali su dosad zabilježeni mali rashodi, ili mogu zahtijevati procjenu koja nadilazi naš revizijski mandat. U takvim slučajevima moj bi pristup bio suradnja s Konferencijom predsjednika odbora / odborom CONT kako bi se ispitalo može li se utvrditi smislen opseg revizije koji je izvediv iz perspektive revizije i kojim se odgovara na politički prioritet koji je izrazio Europski parlament.

Upravljanje portfeljem, metode rada i rezultati

7. Izdavanje visokokvalitetnih, pouzdanih i pravovremenih izvješća od ključne je važnosti:

 Na koji biste se način pobrinuli da podaci koji se koriste u reviziji budu pouzdani i da nalazi ne budu zastarjeli?

Standardima profesionalne revizije od revizora se zahtijeva da potvrde dokaze dobivene iz različitih izvora i/ili različitim metodama. Obično se oslanjamo na triangulaciju revizijskih dokaza, npr. potkrepljivanjem podataka iz izvješća Komisije podacima dobivenima iz drugih izvora (kao što su države članice, provedbeni partneri i korisnici) koji su dopunjeni razgovorima i inspekcijama na terenu.

Poduzimamo nekoliko koraka kako bismo osigurali da naši nalazi ne budu zastarjeli do trenutka u kojem o njima izvješćujemo. Važan preduvjet za relevantno izvješće, s pripadnim preporukama, jest taj da se revizija provede u pravo vrijeme. Ako uranimo, obično postoji malo rashoda i dostupni su samo ograničeni podaci o uspješnosti. S druge strane, ako čekamo dok provedba programa ne bude dovršena, možda ćemo imati više podataka, ali je vjerojatnije da će se naši nalazi činiti zastarjelima u trenutku objave našeg izvješća.

Nedovoljna kvaliteta i/ili dostupnost podataka nažalost su prilično tipični nalazi u našim revizijskim izvješćima. U takvim slučajevima smatram da je naša zadaća kao revizora da izvijestimo o ograničenjima ili nepouzdanosti podataka na koje smo naišli, utvrdimo uzroke i izdamo preporuke za budućnost.

 Kako biste poboljšali kvalitetu i relevantnost preporuka?

Tijekom godina Europski revizorski sud uložio je vrijeme i trud u poboljšanje naših revizijskih preporuka. Smanjili smo njihov broj kako bismo se više usredotočili na one elemente koji će vjerojatno imati najveću dodanu vrijednost. Sa subjektima revizije raspravljamo o potencijalnim preporukama u ranoj fazi, često počevši s duljim popisom potencijalnih preporuka, pri čemu se za svaku ispituje njezina relevantnost, izvedivost i troškovna učinkovitost. Procjenjujemo i svoju sposobnost praćenja tih preporuka, tj. što očekujemo da ćemo pronaći za tri godine.

Smatram da smo uvelike poboljšali kvalitetu i relevantnost naših revizijskih preporuka. No može biti teško utvrditi njihovu troškovnu učinkovitost. Stoga smatram da u tom pogledu možemo nastaviti graditi svoje znanje i iskustvo, baš kao što bih željela vidjeti više preporuka u kojima se utvrđuju konkretna područja/načini smanjenja administrativnih troškova. Nadalje, još smo u onome što bih nazvala „fazom učenja kroz praksu” u pogledu utvrđivanja načina za optimizaciju upotrebe „instrumenata koji se temelje na uspješnosti”.

8. Cilj reforme Europskog revizorskog suda jest uspostaviti čvršći odnos između revizorskog tima i člana izvjestitelja u pogledu odgovornosti:

 S obzirom na Vaše dosadašnje iskustvo smatrate li da bi članovi trebali biti više uključeni u postupke revizije?

Članovi Europskog revizorskog suda imaju različito iskustvo, vještine i kompetencije. Isto vrijedi i za osoblje u našim privatnim uredima, ali i za revizore Revizorskog suda. Revizijski zadaci mogu biti više ili manje složeni, a subjekti revizije više ili manje osjetljivi. Istodobno, revizorski timovi različitih su veličina, iskustva i sposobnosti. Ti elementi utječu na razinu potpore i uključenosti koju od nas trebaju. Mišljenja sam da univerzalni pristup, u smislu sudjelovanja članova u njihovim revizijskim zadacima, ne bi bio optimalan.

Smatram da članovi ne bi trebali u tančine upravljati svojim revizorskim timovima. Prema mojem iskustvu ljudi obično rastu kad im dopustite da preuzmu odgovornost i dobiju prostor za obavljanje svojih zadaća. Međutim, vjerujem da članovi, a posebno njihovi privatni uredi, moraju imati određenu minimalnu razinu sudjelovanja u revizijama za koje su odgovorni. To bi trebalo uključivati barem njihovo aktivno sudjelovanje u raspravama s revizorskim timom u fazi planiranja, ažuriranjima i raspravama u ključnim fazama provedbe revizije, sudjelovanje na sastancima za donošenje zaključaka i pružanje jasnog mandata za raspravni postupak.

 Biste li mijenjali način na koji surađujete s revizorskim timom? Ako da, na koji način?

Smatram da me moj aktualni pristup radu s mojim revizorskim timovima te iskustvo i sudjelovanje mojeg privatnog ureda dobro služe te ne vidim poseban razlog za promjenu tog pristupa. No, kao što sam prethodno napomenula, moj se pristup temelji na određenoj razini fleksibilnosti, kojom se uzimaju u obzir posebnosti pojedinačnog revizijskog zadatka i sastav revizorskog tima. Obično na početku novog zadatka pojašnjavam koja su moja očekivanja u pogledu uključenosti (moje te mojeg privatnog ureda), raspravljam o tome ima li voditelj zadatka posebne preferencije ili potrebe, dogovaram linije i učestalost komunikacije itd.

9. Koji bi bili Vaši prijedlozi za daljnje poboljšanje i osuvremenjivanje funkcioniranja, programiranja i rada Europskog revizorskog suda (ciklusa revizije)? Na kraju Vašega prvog mandata, možete li nam dati primjer jednog pozitivnog i jednog negativnog aspekta rada Europskog revizorskog suda?

Smatram da su naši procesi programiranja područje koje bi imalo koristi od daljnjeg poboljšanja i racionalizacije. Iako su posljednjih godina poduzete neke mjere kako bi naš program rada postao fleksibilniji, uključujući korake za njegovo planiranje na višegodišnje razdoblje, ima još dosta prostora za napredak. Trenutačni proces programiranja i dalje je dugotrajan, zahtijeva velike resurse i u određenoj je mjeri vezan tradicionalnim podjelama u pogledu područja u kojima koristimo revizijske resurse.

Uviđamo potrebu za daljnjim poboljšanjem upotrebe podataka i informatičkih alata u našim revizijskim aktivnostima. Slično tome, vidim i potrebu za povećanjem naših unutarnjih kapaciteta i vještina u području grafičkog dizajna jer visokokvalitetne ilustracije mogu biti vrlo učinkovit komunikacijski alat pri predstavljanju naših revizijskih opažanja.

Pozitivan aspekt organizacije Europskog revizorskog suda jest to da se temelji na kolegijalnosti. Kao članovi, svi smo ravnopravni, a mnoge različite kompetencije i perspektive kojima doprinosimo pomažu obogatiti naše rasprave i učiniti Kolegij Europskog revizorskog suda više od „zbroja njegovih članova”.

Negativan aspekt, koji nije neuobičajen za instituciju naše veličine i komorne strukture, rizik je od razvoja mentaliteta podjele. Iako je cilj reforme Europskog revizorskog suda iz 2016. bio učiniti ga prilagodljivijom organizacijom utemeljenom na zadaćama, čime bi se omogućilo brže reagiranje na okružje koje se mijenja i fleksibilnija upotreba resursa, taj je cilj vrlo teško ostvariti u praksi.

10. U skladu s Ugovorom Europski revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršenjem proračuna radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i povećanja vrijednosti koja se dobiva za uloženi novac:

 S obzirom na iskustvo stečeno u Vašem prvom mandatu na koji bi se način mogla dodatno poboljšati suradnja između Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Stalan otvoren i konstruktivan dijalog između Europskog revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor (CONT) ključan je kako bi se osiguralo da naša revizijska izvješća zadovoljavaju vaše potrebe u postupku davanja razrješnice.

Kako bi naša izvješća imala najveći mogući učinak, moraju se smatrati relevantnima i pravodobnima. Kad Europski parlament raspravlja o našim izvješćima tijekom saslušanja, prilikom sastavljanja radnih dokumenata, te se našim zaključcima i preporukama pruži potpora, tada daje neprocjenjivu pomoć u optimizaciji učinka naših izvješća.

Bilo mi je zadovoljstvo Odboru za proračunski nadzor i drugim odborima Europskog parlamenta predstaviti velik broj tematskih izvješća. Nadam se da ću to i dalje činiti i da ćete raspravljati o što većem broju izvješća i skretati pozornost javnosti na njih.

 Slično tome, kako učvrstiti odnose između Europskog revizorskog suda i nacionalnih revizijskih institucija?

Člankom 287. stavkom 3. UFEU-a od Europskog revizorskog suda zahtijeva se da surađuje s nacionalnim revizijskim tijelima u duhu povjerenja, pri čemu svako od njih zadržava svoju neovisnost.

Moje je iskustvo da je Kontaktni odbor vrhovnih europskih revizijskih institucija dobar forum za takvu suradnju. Redoviti sastanci na kojima se raspravlja o temama od zajedničkog interesa stvaraju veze i kontakte koji se mogu iskoristiti kada postoji potreba za stjecanjem znanja o novim temama i područjima, npr. reviziji Mehanizma za otpornost i oporavak, u kojoj važnu ulogu imaju i Europski revizorski sud i nacionalna revizijska tijela. Predstavljanje revizijskih izvješća Revizorskog suda, a posebno godišnjih izvješća, u nacionalnim revizijskim institucijama u našim državama članicama također je dobra prilika za održavanje i jačanje odnosa među našim institucijama.

Još jedno područje suradnje s nacionalnim revizijskim tijelima jest utvrđivanje profesionalnih standarda javne revizije, u kojem je Revizorski sud bio prilično aktivan. Druge mogućnosti su sudjelovanje u istorazinskom ocjenjivanju drugih vrhovnih revizijskih institucija.

11. Na koji ćete način pružiti potporu Parlamentu u nastojanjima da se skrati trajanje postupka davanja razrješnice? Koje mjere biste Vi mogli poduzeti?

Tijekom razdoblja u kojem djelujem kao članica Europskog revizorskog suda, objava našega godišnjeg izvješća pomaknuta je unaprijed za oko jedan mjesec.

Nastavit ću se zalagati za racionalizaciju procesa, postizanje sinergija i utvrđivanje najboljih praksi u reviziji različitih područja politika. Međutim, u tom smo smislu u velikoj mjeri u rukama subjekata revizije, kojima su u skladu s Financijskom uredbom odobreni određeni rokovi, čije je skraćivanje izvan naše kontrole.

U III. revizijskom vijeću redovito kasnimo s dovršetkom naših revizijskih aktivnosti zbog nedostatka pravodobne suradnje međunarodnih organizacija zaduženih za provedbu fondova EU-a. U svojoj ulozi doajenke i članice III. revizijskog vijeća potičem i izražavam potporu stajalištu da te organizacije valja „imenovati i posramiti” u relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća kako bi se potaknule na pravodobniju suradnju u budućnosti.

Neovisnost i integritet

12. Na koji način možete Europskom parlamentu jamčiti svoju neovisnost i kako biste osigurali da nijedna Vaša prošla, sadašnja ili buduća aktivnost ne dovede u pitanje obnašanje Vaših dužnosti u Europskom revizorskom sudu?

Neovisnost članova Europskog revizorskog suda ključan je preduvjet za sposobnost institucije da funkcionira i održava povjerenje njezinih dionika i građana EU-a.

Kako bi se ta neovisnost zajamčila, i dalje ću se u potpunosti pridržavati Kodeksa ponašanja članova Europskog revizorskog suda. Nemam političku pripadnost, poslovne interese ili vanjske aktivnosti koji bi mogli izazvati sumnju u moju neovisnost ili rad kao članice Europskog revizorskog suda.

13. Kako biste postupili u slučaju veće nepravilnosti ili čak prijevare povezane sa sredstvima EU-a i/ili korupcije u koju su uključene osobe iz države članice Vašeg podrijetla? Jeste li se našli u takvoj situaciji tijekom svojeg trenutačnog mandata?

Kao revizori moramo zadržati profesionalni skepticizam i stručnu prosudbu tijekom cijelog postupka revizije, uvažavajući mogućnost da dođe do nepravilnosti, prijevare ili korupcije. U skladu s Ugovorom Europski revizorski sud obvezan je izvješćivati o svim slučajevima nepravilnosti. Surađujemo s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskim javnim tužiteljem (EPPO) te slučajeve u kojima sumnjamo na prijevaru upućujemo relevantnom tijelu.

Tijekom svojeg rada na Revizorskom sudu nisam bila u položaju da je takva sumnja uključivala osobe u državi članici iz koje potječem. Ako bi se takva situacija pojavila, moj pristup ne bi bio drukčiji nego da je riječ o bilo kojoj drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

14. Postojanje sukoba interesa može biti rizik za ugled Europskog revizorskog suda. Kako biste se ponijeli u slučaju sukoba interesa?

Obavijestila bih predsjednika Europskog revizorskog suda o svakom sukobu interesa do kojeg bi moglo doći ili bi se moglo smatrati da do njega dolazi kako bih se izuzela od bilo kakvog sudjelovanja u relevantnom pitanju. Dosad se nisam našla u takvoj situaciji.

15. Jeste li uključeni u neki sudski postupak? Ako jeste, koje vrste?

Ne sudjelujem ni u jednom sudskom postupku.

16. Na što ste se konkretno spremni obvezati u pogledu veće transparentnosti, bolje suradnje i učinkovitog daljnjeg postupanja u vezi sa stajalištima Parlamenta i njegovim zahtjevima koji se odnose na revizije?

Kao članica Europskog revizorskog suda oduvijek sam čvrsto predana transparentnosti te podupirem povećane napore Revizorskog suda u tom pogledu. Naša suradnja s Europskim parlamentom, a posebno s odborom CONT, ključna je za osiguravanje primjerene odgovornosti za sredstva EU-a.

Pozdravljam sve prijedloge revizije koje iznosi Europski parlament, čak i ako ih nismo uvijek u mogućnosti prihvatiti. U tim slučajevima činimo sve što je u našoj moći da pružimo jasne povratne informacije o tome zašto neke ideje nisu usvojene. Na temelju dugogodišnjeg iskustva u javnoj reviziji vjerujem da su revizije koje „slijede novac”, tj. revizije stvarnih rashoda, u većini slučajeva najbolji način da se poreznim obveznicima ponudi dodana vrijednost i osigura da oni koji su zaduženi za upravljanje snose odgovornost.

Ostala pitanja

17. Hoćete li povući svoju kandidaturu za produljenje mandata ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Europskog revizorskog suda bude negativno?

Vrlo sam predana svojem radu na Europskom revizorskom sudu i vjerujem da mogu nastaviti pozitivno doprinositi toj instituciji. Pridržavam se najviše razine neovisnosti, profesionalnosti i integriteta te vjerujem da je moj dosadašnji rad to pokazao. Međutim, bude li Parlament sumnjao u moju prikladnost za nastavak mandata člana Europskog revizorskog suda i izrazi nepovoljno mišljenje o mojem ponovnom imenovanju, povući ću svoju kandidaturu.

18. Biti imenovan članom Revizorskog suda zahtijeva potpunu posvećenost i predanost samoj instituciji te osiguravanju povjerenja građana u Uniju:

 Koji je po Vašem mišljenju najbolji način obavljanja tih dužnosti?

Tijekom osam godina u svojstvu članice Europskog revizorskog suda posvetila sam se radu te institucije. Čvrsto se zalažem za pouzdano i transparentno donošenje odluka, jasnu komunikaciju s unutarnjim i vanjskim partnerima te obvezu članova da budu primjer drugima.

 Kako ste u ovom trenutku osobno riješili pitanje prisutnosti u Luxembourgu, u smislu broja dana koje ondje provodite? Namjeravate li nešto mijenjati u tom pogledu?

Živim i radim u Luxembourgu i planiram da tako ostane i nadalje.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.10.2023

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Matteo Adinolfi, Gilles Boyer, Olivier Chastel, Caterina Chinnici, Carlos Coelho, Beatrice Covassi, Luke Ming Flanagan, Isabel García Muñoz, Monika Hohlmeier, Joachim Kuhs, Alin Mituța, Markus Pieper, Sándor Rónai, Angelika Winzig

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eider Gardiazabal Rubial, Jeroen Lenaers, Marian-Jean Marinescu, Mikuláš Peksa, Elżbieta Rafalska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7.

Herbert Dorfmann, Andrzej Halicki, Alicia Homs Ginel, Marcos Ros Sempere

 

 

Posljednje ažuriranje: 30. listopada 2023.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti