PREPORUKA o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini između Europske unije i Republike Čilea
29.1.2024. - (11667/2023 – C9‑0466/2023 – 2023/0259(NLE)) - ***
Odbor za međunarodnu trgovinu
Izvjestiteljica: Samira Rafaela
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini između Europske unije i Republike Čilea
(11667/2023 – C9‑0466/2023 – 2023/0259(NLE))
(Suglasnost)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (11667/2023),
– uzimajući u obzir nacrt Privremenog sporazuma o trgovini između Europske unije i Republike Čilea (11668/2023),
– uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europske unije i Republike Čilea o odredbama o trgovini i održivom razvoju sadržanima u Privremenom sporazumu o trgovini između Europske unije i Republike Čilea koja je priložena Sporazumu,
– uzimajući u obzir zahtjev za suglasnost koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 91. stavkom 1., člankom 100. stavkom 2., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. te člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C9-0466/2023),
– uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od ...[1] o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane,
– uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,
– uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9‑0011/2024),
1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma;
2. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Čilea.
OBRAZLOŽENJE
Politički i gospodarski odnosi Europske unije s Čileom trenutačno su uređeni Sporazumom o pridruživanju iz 2002. Međutim, došlo je do znatnih promjena na svjetskoj razini nakon 2002., a trgovinski i ulagački odnosi između EU-a i Čilea posljednjih godina ne ostvaruju svoj potencijal. Stoga su EU i Čile 2017. započeli pregovore o modernizaciji sporazuma kako bi ga uskladili s najnaprednijim standardima i otkrili njegov neiskorišteni potencijal. U listopadu 2021. zaključeni su pregovori o trgovinskom dijelu na tehničkoj razini. Načelni dogovor o novom Naprednom okvirnom sporazumu između EU-a i Čilea te Privremenom sporazumu o trgovini postignut je 9. prosinca 2022.
Napredni okvirni sporazum sastoji se od dijela koji se odnosi na politiku i suradnju te dijela koji se odnosi na trgovinu i ulaganja, uključujući odredbe o liberalizaciji i zaštiti ulaganja. Dogovoreni tekst prolazi postupak dvosmjerne ratifikacije. Budući da Napredni okvirni sporazum u cjelini sadrži odredbe o područjima politika za koja EU dijeli nadležnost s državama članicama, kao što je zaštita ulaganja, bit će podnesen ne samo Europskom parlamentu, nego i svim državama članicama za davanje suglasnosti o njegovoj ratifikaciji u skladu s njihovim ustavnim odredbama. Usporedno sa Naprednim okvirnim sporazumom, potpisivanje i sklapanje Privremenog sporazuma o trgovini koji sadržava samo odredbe o trgovini i ulaganjima iz Naprednog okvirnog sporazuma koje su u isključivoj nadležnosti EU-a, bit će podvrgnute postupku ratifikacije koji provodi samo Unija. Europski parlament prvo treba odobriti Privremeni sporazum o trgovini, nakon čega Vijeće treba donijeti odluku o njegovom sklapanju. Nakon što Napredni okvirni sporazum stupi na snagu, Privremeni sporazum o trgovini automatski prestaje važiti.
Čile je jedna od najprosperitetnijih i najindustrijaliziranijih zemalja Latinske Amerike. Gospodarstvo Čilea otvorenog je tipa i uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini. Čile je treći najveći trgovinski partner EU-a u Latinskoj Americi, a Unija je treći najveći trgovinski partner Čilea i njegov najveći izvor izravnih stranih ulaganja.
Otkad je stupio na snagu 2003., postojeći Sporazum o pridruživanju doveo je do znatnog povećanja obujma trgovine i ulaganja između EU-a i Čilea. U razdoblju od 2002. do 2021. bilateralna trgovina između EU-a i Čilea porasla je za 142 %. Međutim, trgovinski i ulagački odnosi posljednjih godina ne ostvaruju svoj potencijal jer su obje strane u međuvremenu sklopile naprednije sporazume s drugim partnerima. Zbog toga je EU trenutno treći trgovinski partner Čilea nakon Kine i SAD-a, dok je u razdoblju od 2003. do 2009. bio njegov vodeći trgovinski partner.
Moderniziranim sporazumom EU-u i Čileu omogućit će se da znatno povećaju obujam bilateralne trgovine i ulaganja jer će se njime stvoriti uzajamno korisne nove mogućnosti i prilike za razvoj. U roku od najviše sedam godina, njime će se liberalizirati 96 % poljoprivrednih tarifnih stavki koje Čile još nije liberalizirao, dok će EU liberalizirati 66 % tih stavki, uključujući postojeće carinske kvote za sir iz EU-a i prerađene žitarice iz Čilea. To znači da će više od 95 % bilateralne trgovine robom biti oslobođeno carine. Izuzeća će se i dalje primjenjivati na vrlo osjetljive proizvode, među ostalim na šećer na obje strane te na banane i rižu na strani EU-a. Unijin sustav ulaznih cijena i dalje će se primjenjivati na čileansko voće i povrće. EU će omogućiti dodatni pristup tržištu tako što će povećati bescarinske kvote za meso peradi, svinjetinu, ovčetinu, govedinu, češnjak i konzerviranu ribu iz Čilea. Nove kvote za Čile bit će otvorene za maslinovo ulje, voćne pripravke i druge artikle. Sporazumom će se zaštititi 216 europskih i 18 čileanskih oznaka zemljopisnog podrijetla. Bilateralna trgovina industrijskom robom već je u potpunosti liberalizirana u okviru postojećeg sporazuma.
Privremeni sporazum o trgovini sadrži i najnovija poglavlja o ulaganjima i uslugama, kojima se osigurava da će se prema europskim ulagačima postupati jednako kao prema čileanskim ulagačima pri osnivanju poduzeća u Čileu i njegovom poslovanju i obrnuto. Sporazumom se štiti pravo javnih tijela na donošenje propisa u javnom interesu. To uključuje pravo na održavanje javnih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i opskrba vodom ili pravo na vraćanje privatnih usluga u javni sektor.
Izvjestiteljica posebno pozdravlja činjenicu da je Komisija poslušala poziv Europskog parlamenta i po prvi put u povijesti trgovinskih sporazuma EU-a u tekst uvrstila posebno i samostalno poglavlje o trgovini i rodnim pitanjima. Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i mora se promicati na svim razinama i u svim politikama. Tim će se poglavljem u kojem su sadržane ambiciozne obveze, postaviti novi presedan za uključivanje rodne ravnopravnosti u trgovinske odnose EU-a.
Novim će se sporazumom pridonijeti i poštenijoj i pravednijoj zelenoj tranziciji za obje strane. Najvažnije, sporazumom će se osigurati pristup kritičnim sirovinama i čistoj energiji bez diskriminacije, a istodobno će se doprinijeti lokalnoj dodanoj vrijednosti u Čileu. U poglavlju o energiji i sirovinama zabranjuju se monopoli na izvoz i uvoz te dvostruko određivanje cijena, dok se Čileu omogućuje određeni politički prostor u olakšavanju stvaranja novih industrijskih sektora određivanjem niže domaće cijene u određenim granicama.
Privremeni sporazum o trgovini uključuje i sveobuhvatno poglavlje o trgovini i održivom razvoju koje sadrži ambiciozne i obvezujuće obveze u pogledu socijalnih, radnih i okolišnih pitanja. Nadalje, Čile i EU obvezali su se u zajedničkoj izjavi priloženoj Privremenom sporazumu o trgovini da će preispitati sporazum čim on stupi na snagu kako bi ga uskladili s najnovijim standardima održivosti, posebno s novim pristupom EU-a trgovini i održivom razvoju. Time će se osigurati učinkovitija provedba obveza u pogledu socijalnih i radničkih prava, uključujući prava autohtonih naroda poput slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka, kao i ekoloških standarda.
Privremeni sporazum o trgovini EU-u će omogućiti da konsolidira i dodatno ojača svoj odnos s jednim od svojih najvažnijih i najpouzdanijih partnera u Latinskoj Americi. Njegovo sklapanje pokazuje da EU može surađivati s partnerima istomišljenicima u cilju unapređenja pravedne i održive trgovine utemeljene na vrijednostima. U vrijeme kad se multilateralni svjetski poredak, koji uključuje otvorenu trgovinu utemeljenu na pravilima, sve više dovodi u pitanje, Privremenim sporazumom o trgovini također se odašilje snažan signal protiv protekcionističkih tendencija i omogućuje obama partnerima da diversificiraju svoje lance opskrbe.
Sporazumom će se trgovinski i ulagački odnos između EU-a i Čilea uskladiti s najnaprednijim standardima u područjima koja se, među ostalim, odnose na zaštitu okoliša, radnička prava, rodnu ravnopravnost i ljudska prava te prava autohtonih naroda. Njime će se ukinuti većina preostalih carina i stvoriti znatne nove mogućnosti za gospodarski rast i održivi razvoj. Osiguravanjem jednakog postupanja prema ulagačima s obje strane, sporazumom će se potaknuti više europskih poduzeća na ulaganje u Čile i obrnuto, među ostalim u strateške sektore kao što su obnovljivi izvori energije i sirovine.
Izvjestiteljica stoga preporučuje da se dâ suglasnost za sklapanje Sporazuma.
PRILOG: SUBJEKTI ILI OSOBE OD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE
U skladu s člankom 8. Priloga I. Poslovniku izvjestiteljica izjavljuje da je tijekom pripreme izvješća, prije njegova usvajanja u odboru, primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba:
Subjekt i/ili osoba |
Mission of Chile to the European Union |
Chilean Vice-Minister for Trade |
Indigenous representative |
DigitalEurope |
BusinessEurope |
European Climate Foundation |
American Chamber of Commerce to the EU |
EuroChambres |
Copa-Cogeca |
EUROBAT |
International Labour Organization |
Greenpeace |
Oxfam |
Human Rights Watch |
European Raw Materials Alliance |
Chilean Minister of Economy, Development and Tourism |
Chilean Minister of Mining |
Chilean Minister of Energy |
Chilean Minister of Labour |
Confederación de la Producción y del Comercio |
Sociedad de Fomento Fabril |
Cámara de Comercio de Santiago |
Unión Nacional de Trabajadores |
Central Autónoma de Trabajadores |
Central Unitaria de Trabajadores |
Diego Portales University |
Comunidad de Organizaciones Solidarias |
Observatorio Ciudadano |
Centre for Intercultural Indigenous Studies |
Feminist Lawyers’ Association |
Andres Hurtado University |
Chile’s Fair Trade Association |
Chilean Minister Secretary General of the Presidency |
Chilean Minister for Foreign Affairs |
European Services Forum |
Catholic University of Valparaíso-Chile |
Women Economic Forum Chile |
CELCAA |
Chilean Senate representatives |
Chilean Undersecretary of Foreign Affairs |
President of Chile |
Minister of Finance |
Chilean Constitutional Convention representatives |
Observatorio Nueva Constitución |
Espacio Público, Rumbo Colectivo |
Instituto de Estudios de la Sociedad |
LEASUR |
Rompiendo el Silencio |
Directora Observatorio contra el Acoso Callejero |
Universidad de Chile |
Municipality of Peñalolén |
Universidad de Santiago de Chile |
Navedeni popis sastavljen je pod isključivom odgovornošću izvjestiteljice.
MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (7.12.2023.)
upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu
Privremeni sporazum o trgovini između Europske unije i Republike Čilea
(COM2023/0435 – C9‑0000 – 2023/0259(NLE))
Izvjestitelj za mišljenje: Francisco Guerreiro
KRATKO OBRAZLOŽENJE
Vijeće je 13. studenoga 2017. odobrilo otvaranje pregovora s Čileom o modernizaciji postojećeg Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea iz 2002. Pregovori su zaključeni na tehničkoj razini u listopadu 2021., a nakon određenih bilateralnih rasprava poglavlja sporazuma objavljena su do 9. prosinca 2022. i ažurirana kao Napredni okvirni sporazum između EU-a i Čilea.
Napredni okvirni sporazum između EU-a i Čilea sadržava elemente podijeljene nadležnosti s državama članicama te će se podnijeti Europskom parlamentu na odobrenje, ali i svim državama članicama EU-a na ratifikaciju. U međuvremenu će odredbe Naprednog okvirnog sporazuma između EU-a i Čilea o pristupu tržištu trgovine i ulaganja biti podvrgnute postupku ratifikacije samo u EU-u kao Privremeni sporazum o trgovini koji je u isključivoj nadležnosti EU-a. Taj privremeni sporazum o trgovini isteći će kad na snagu stupi Napredni okvirni sporazum.
Naprednim okvirnim sporazumom postiže se visoka razina liberalizacije carina na čileanskoj strani, što dovodi do toga da je 99,9% izvoza iz EU-a oslobođeno carina. Međutim, njime se zadržavaju izuzeća za osjetljive proizvode obiju strana, posebno za šećer za EU i Čile te za rižu i banane za EU. Dodatni pristup tržištu EU-a odobrava se samo u obliku bescarinskih kvota. Naprednim okvirnim sporazumom racionaliziraju se postojeće bescarinske kvote dodijeljene Čileu za goveđe i ovčje meso, čime se uklanja godišnja stopa rasta i određuju fiksni iznosi. Osim povećanja koje se odnosi na perad, ostala povećanja postojećih bescarinskih kvota za svinjetinu, češnjak i konzerviranu ribu i dalje su skromna. Sporazumom se štiti dodatnih 216 europskih i 18 čileanskih poljoprivredno-prehrambenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
U skladu s rezolucijom Parlamenta od 14. rujna 2017. Sporazumom se nastoji nadograditi postojeći Sporazum o pridruživanju dodavanjem posebnog poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Temeljni standardi Međunarodne organizacije rada i Pariškog sporazuma nalaze se u tom poglavlju o trgovini i održivom razvoju te stoga još uvijek nisu uvršteni u Sporazum kao njegovi ključni elementi i na njih se primjenjuju sankcije iz poglavlja o općem mehanizmu za rješavanje sporova. Međutim, u poglavlju o trgovini i održivom razvoju obje se strane obvezuju na učinkovitu provedbu Pariškog sporazuma i nacionalno utvrđenih doprinosa te se predviđa nova revizijska klauzula u skladu s kojom se odredbe o trgovini i održivom razvoju mogu revidirati kako bi se uzeli u obzir novonastali ekološki i socijalni standardi.
Sporazum sadržava posebno poglavlje o održivim prehrambenim sustavima koji će poslužiti kao temelj za poboljšanu suradnju EU-a i Čilea u prijelazu na održiv prehrambeni sustav, uključujući suradnju u području antimikrobne otpornosti i dobrobiti životinja. Obje strane obvezuju se da će zadržati svoje trenutačne zabrane upotrebe antibiotika kao pospješivača rasta.
U skladu s člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europski parlament mora dati suglasnost kako bi Vijeće donijelo odluku o sklapanju Sporazuma.
S obzirom na navedeno, izvjestitelj preporučuje da Parlament da suglasnost za sklapanje Sporazuma.
*******
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor preporuči odobrenje Prijedloga odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Privremenog sporazuma o trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane.
PRILOG: SUBJEKTI ILI OSOBE
OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE
Izvjestitelj izjavljuje, pod svojom isključivom odgovornošću, da nije primio nikakve informacije ni od jednog subjekta ili osobe koje bi u skladu s člankom 8. Priloga I. Poslovniku trebalo navesti u ovom Prilogu.
POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Naslov |
Privremeni sporazum o trgovini između Europske unije i Republike Čilea |
|||
Referentni dokumenti |
||||
Nadležni odbor
|
INTA
|
|
|
|
Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja |
Francisco Guerreiro 19.9.2023. |
|||
Razmatranje u odboru |
25.10.2023. |
|
|
|
Datum usvajanja |
7.12.2023. |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
19 9 3 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Mazaly Aguilar, Clara Aguilera, Carmen Avram, Benoît Biteau, Franc Bogovič, Daniel Buda, Asger Christensen, Ivan David, Jérémy Decerle, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Francisco Guerreiro, Martin Häusling, Martin Hlaváček, Camilla Laureti, Gilles Lebreton, Norbert Lins, Colm Markey, Marlene Mortler, Ulrike Müller, Juozas Olekas, Bert-Jan Ruissen, Anne Sander |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Claude Gruffat, Peter Jahr, Gabriel Mato, Dan-Ştefan Motreanu, Michaela Šojdrová, Thomas Waitz |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Vlad Gheorghe, Eric Minardi |
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
19 |
+ |
ECR |
Mazaly Aguilar, Bert-Jan Ruissen |
PPE |
Franc Bogovič, Herbert Dorfmann, Peter Jahr, Norbert Lins, Colm Markey, Gabriel Mato, Marlene Mortler, Dan-Ştefan Motreanu, Michaela Šojdrová |
Renew |
Asger Christensen, Vlad Gheorghe, Martin Hlaváček, Ulrike Müller |
S&D |
Clara Aguilera, Carmen Avram, Camilla Laureti, Juozas Olekas |
9 |
- |
ID |
Ivan David, Gilles Lebreton, Eric Minardi |
PPE |
Anne Sander |
Renew |
Jérémy Decerle |
The Left |
Luke Ming Flanagan |
Verts/ALE |
Benoît Biteau, Claude Gruffat, Martin Häusling |
3 |
0 |
PPE |
Daniel Buda |
Verts/ALE |
Francisco Guerreiro, Thomas Waitz |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
Naslov |
Privremeni sporazum o trgovini između Europske unije i Republike Čilea |
|||
Referentni dokumenti |
11667/2023 – C9-0466/2023 – 2023/0259(NLE) |
|||
Datum savjetovanja ili zahtjeva za suglasnost |
14.12.2023. |
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
INTA 25.1.2024. |
|
|
|
Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici |
AGRI 25.1.2024. |
|
|
|
Izvjestitelji Datum imenovanja |
Samira Rafaela 19.7.2023. |
|
|
|
Razmatranje u odboru |
28.11.2023. |
|
|
|
Datum usvajanja |
24.1.2024. |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
31 4 3 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Barry Andrews, Tiziana Beghin, Saskia Bricmont, Jordi Cañas, Daniel Caspary, Markéta Gregorová, Roman Haider, Heidi Hautala, Karin Karlsbro, Miapetra Kumpula-Natri, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, Margarida Marques, Gabriel Mato, Sara Matthieu, Emmanuel Maurel, Carles Puigdemont i Casamajó, Samira Rafaela, Inma Rodríguez-Piñero, Ernő Schaller-Baross, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Sven Simon, Dominik Tarczyński, Kathleen Van Brempt, Marie-Pierre Vedrenne, Jörgen Warborn, Jan Zahradil, Juan Ignacio Zoido Álvarez |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Michiel Hoogeveen, Włodzimierz Karpiński, Liudas Mažylis |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 209. st. 7. |
Hildegard Bentele, Izaskun Bilbao Barandica, Paolo Borchia, Antonio Maria Rinaldi, Domènec Ruiz Devesa, Lucia Vuolo |
|||
Datum podnošenja |
29.1.2024. |
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
31 |
+ |
ECR |
Michiel Hoogeveen, Dominik Tarczyński, Jan Zahradil |
ID |
Paolo Borchia, Danilo Oscar Lancini, Antonio Maria Rinaldi |
NI |
Tiziana Beghin, Carles Puigdemont i Casamajó, Ernő Schaller-Baross |
PPE |
Hildegard Bentele, Daniel Caspary, Włodzimierz Karpiński, Gabriel Mato, Liudas Mažylis, Sven Simon, Lucia Vuolo, Jörgen Warborn, Juan Ignacio Zoido Álvarez |
Renew |
Barry Andrews, Izaskun Bilbao Barandica, Jordi Cañas, Karin Karlsbro, Samira Rafaela, Marie-Pierre Vedrenne |
S&D |
Miapetra Kumpula-Natri, Bernd Lange, Margarida Marques, Inma Rodríguez-Piñero, Domènec Ruiz Devesa, Joachim Schuster, Kathleen Van Brempt |
4 |
- |
The Left |
Emmanuel Maurel, Helmut Scholz |
Verts/ALE |
Saskia Bricmont, Sara Matthieu |
3 |
0 |
ID |
Roman Haider |
Verts/ALE |
Markéta Gregorová, Heidi Hautala |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(0000)0000.