PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Venezueli
16.9.2024 - (2024/2810(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Dolors Montserrat, Esteban González Pons, Gabriel Mato, Sebastião Bugalho, Antonio López‑Istúriz White
u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0023/2024
B10‑0023/2024
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te ostale ugovore i instrumente UN-a u području ljudskih prava,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,
– uzimajući u obzir izjave Neovisne međunarodne misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Bolivarijanskoj Republici Venezueli od 31. srpnja i 12. kolovoza 2024.,
– uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 3. rujna 2024. o „ozračju straha” u Venezueli,
– uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 29. srpnja 2024. o predsjedničkim izborima u Venezueli,
– uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika u ime EU-a o razvoju događaja nakon izbora u Venezueli od 4. i 26. kolovoza 2024.,
– uzimajući u obzir izvješće Odjela za suradnju u izborima i promatranje Tajništva Organizacije američkih država za jačanje demokracije o predsjedničkim izborima u Venezueli od 30. srpnja 2024.,
– uzimajući u obzir izjavu Centra Carter od 30. srpnja 2024. o izborima u Venezueli,
– uzimajući u obzir Djelomični sporazum o promicanju političkih prava i izbornih jamstava za sve, koji su u listopadu 2023. potpisali režim Nicolása Madura i venezuelski oporbeni savez Platforma za jedinstvo (Sporazum iz Barbadosa),
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su izbori u Venezueli 2024. predstavljali jedinstvenu priliku za prelazak s korumpirane autokracije na ponovnu uspostavu demokracije, pod uvjetom da su poštovane sve točke Sporazuma iz Barbadosa; budući da se u Venezueli nastavlja kršenje građanskih i političkih prava;
B. budući da je trenutačna socioekonomska, politička i humanitarna kriza, obilježena hiperinflacijom, sve većom glađu, bolestima, visokim razinama korupcije, kriminala i nekažnjavanja, teškim kršenjima ljudskih prava i povećanjem stopa smrtnosti, dovela do masovnog iseljavanja više od 7,7 milijuna Venezuelaca koji bježe od tiranije;
C. budući da su 17. listopada 2023. u Venezueli predstavnici Madurova režima i oporbeni savez Platforma za jedinstvo potpisali dva sporazuma, poznata kao Sporazumi iz Barbadosa, koji se, među ostalim, odnose na promicanje političkih prava, izborna jamstva za sve, poštovanje prava svakog političkog aktera da slobodno odabere svojeg kandidata za predsjedničke izbore te oslobađanje političkih zatvorenika; budući da su tim sporazumima obuhvaćene važne teme kao što je omogućavanje međunarodnim promatračima da sudjeluju u izbornom procesu; budući da je potpisivanje sporazumâ bilo prvi korak na putu da se osiguraju slobodni i pošteni izbori u Venezueli;
D. budući da postoje sustavna ograničenja javnog informiranja, slobode mišljenja i izražavanja te prava na mirno okupljanje, posebno za disidente tog režima, sindikaliste, borce za ljudska prava i najugroženije članove društva; budući da politički zatvorenici nisu pušteni na slobodu, unatoč tome što je to izričit uvjet Sporazuma iz Barbadosa;
E. budući da je María Corina Machado 2023. na predizborima Platforme za jedinstvo s 92,35 % glasova izabrana za kandidatkinju oporbe režimu; budući da joj je Madurov režim zabranio da sudjeluje u izborima iz proizvoljnih i politički motiviranih razloga, što predstavlja očito kršenje Sporazuma iz Barbadosa; budući da je nakon zabrane María Corina Machado sačuvala jedinstvo demokratske oporbe režimu tako što je pružila potporu novoj kandidatkinji Corini Yoris, kojoj međutim nije bilo dopušteno registrirati svoju kandidaturu; budući da je Edmundo González Urrutia u konačnici bio kandidat demokratske oporbe režimu;
F. budući da su prije izbora prijavljene brojne nepravilnosti i kršenja, uključujući diskvalifikaciju oko 16 političkih stranaka, prepreke registraciji predsjedničkih kandidata, kratke rokove za registraciju birača i manjak ureda za registraciju, minimalno javno informiranje, prepreke za glasače koji se nalaze u inozemstvu, te napade i pritvaranja članova osoblja kampanje Maríje Corine Machado;
G. budući da je Državno izborno povjerenstvo Venezuele (DIP), koje se nalazi pod kontrolom režima, povuklo poziv EU-u da promatra izbore; budući da je brojnim međunarodnim izaslanstvima koje je pozvala demokratska oporba režimu, Comando Nacional de Campaña Con VZLA, odbijen ulazak u zemlju te su protjerana, uključujući izaslanstvo članova kluba zastupnika Europskog parlamenta i pet bivših predsjednika zemalja Latinske Amerike;
H. budući da je na dan izbora venezuelski narod izašao na izbore u velikom broju, pokazujući izniman građanski duh i predanost demokraciji, unatoč stalnim naporima režima da onemogući izborni proces; budući da su zabilježeni brojni slučajevi ograničenja pristupa mnogim biračkim mjestima za domaće promatrače i svjedoke iz redova oporbenih stranaka; budući da je također prijavljen pritisak na birače na brojnim biračkim mjestima putem kontrolnih točaka koje je uspostavio režim;
I. budući da je nekoliko vjerodostojnih promatračkih misija koje su uspjele promatrati izbore, tj. timovi iz UN-a i centra Carter, izvijestilo da „predsjednički izbori Venezuele 2024. nisu u skladu s međunarodnim standardima izbornog integriteta i ne mogu se smatrati demokratskima”, zatim da „ne mogu provjeriti ili potvrditi rezultate izbora koje je proglasilo Državno izborno povjerenstvo Venezuele, koje se nalazi pod kontrolom režima” i da „propust izbornog tijela da objavi rezultate izbora po biračkim mjestima predstavlja ozbiljno kršenje izbornih načela”; budući da se u izvješću stručnog povjerenstva UN-a navodi da je preuranjeno proglašenje izbornog pobjednika bilo „bez presedana u modernim demokratskim izborima” te da je izbornom postupku nedostajala „osnovna transparentnost i integritet”; budući da izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni;
J. budući da je nakon zatvaranja biračkih mjesta Državno izborno povjerenstvo Venezuele (DIP), koje se nalazi pod kontrolom režima, odbilo objaviti službene tablice prebrojanih glasova i krivotvorilo rezultate izbora te lažno proglasilo Madura pobjednikom; budući da je demokratska oporba režimu uspjela pribaviti 83,5 % službenih tablica prebrojanih glasova i vjerodostojno dokazala da je pobjednik izbora bio Edmundo González Urrutia, sa 67,08 % danih glasova;
K. budući da su nakon izbora diljem zemlje održani mirni prosvjedi kako bi se osporili lažni rezultati koje je objavio Madurov režim; budući da je na te prosvjede odgovoreno ekstremnim nasiljem i represijom, što je dovelo do više od 20 smrtnih slučajeva i više od 2400 uhićenja i prisilnih nestanaka, uključujući oko 120 djece;
L. budući da je María Corina Machado bila prisiljena skrivati se zbog straha od odmazde Madurova režima, a Edmundo González Urrutia otići u egzil nakon što je protiv njega izdan uhidbeni nalog te nakon što su njemu i njegovoj rodbini upućene ozbiljne prijetnje smrću;
1. priznaje Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele; također priznaje Maríju Corinu Machado kao vođu demokratskih snaga u Venezueli jer je 2023. izabrana na predizborima Platforme za jedinstvo s 92,35 % glasova;
2. poziva sve države članice EU-a da priznaju Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele;
3. oštro osuđuje i u potpunosti odbacuje izbornu prijevaru koju je organizirao DIP, koji se nalazi pod kontrolom režima i koji je odbio objaviti službeni rezultat objavljivanjem tablica prebrojanih glasova za svako biračko mjesto, unatoč opetovanim pozivima međunarodne zajednice da to učini;
4. u potpunosti podržava istrage Međunarodnog kaznenog suda i Neovisne misije UN-a za utvrđivanje činjenica u pogledu brojnih zločina i represije koje provodi režim u Venezueli te poziva EU da podupre istrage navodnih zločina protiv čovječnosti koje se trenutno vode u okviru Rimskog statuta, kako bi se odgovorne osobe privele pravdi;
5. poziva EU i njegove države članice da zatraže izdavanje međunarodnog uhidbenog naloga protiv Nicolása Madura zbog zločina protiv čovječnosti na temelju svih teških kršenja ljudskih prava koja je počinio;
6. najoštrije osuđuje ubojstva, zlostavljanja, uznemiravanja i uhićenja počinjena protiv demokratske oporbe režimu i venezuelskog naroda; zahtijeva da se hitno i bezuvjetno na slobodu puste svi politički zatvorenici i proizvoljno pritvorene osobe, a posebno maloljetnici;
7. podsjeća da je EU u svibnju 2024. u znak dobre volje ukinuo sankcije protiv članova DIP-a; ističe da ta mjera nije imala nikakav pozitivan učinak; poziva na ponovno uvođenje tih sankcija protiv članova DIP-a; nadalje poziva na primjenu ciljanih sankcija protiv Nicolása Madura, osoba iz njegova užeg kruga i njihovih obitelji, uključujući Jorgea Rodrígueza i svih osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava u toj zemlji;
8. osuđuje odluku DIP-a da povuče poziv upućen EU-u za slanje misije za promatranje izbora; nadalje osuđuje odluku režima da onemogući pristup i da protjera međunarodne promatrače koje je demokratska oporba režimu, Comando Nacional de Campaña Con VZLA, pozvala da budu prisutni na dan održavanja izbora;
9. poziva EU i njegove države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi legitimni i demokratski izabrani predsjednik preuzeo dužnost 10. siječnja 2025. u skladu s Ustavom Venezuele;
10. potiče regionalne aktere da izvrše najveći mogući pritisak na Madurov režim i Madurov unutarnji krug kako bi prihvatili demokratsku volju venezuelskog naroda i priznali Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika Venezuele; uvjeren je da će, ako 10. siječnja 2025. ne dođe do mirnog prijenosa vlasti i ponovne uspostave demokracije, uslijediti novi migracijski egzodus u druge zemlje u regiji, sličan onome tijekom kojeg je posljednjih godina gotovo 8 milijuna Venezuelaca pobjeglo iz zemlje;
11. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, sudionicima sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Organizaciji američkih država, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i vlastima režima u Venezueli.