PRIJEDLOG REZOLUCIJE o kontinuiranoj financijskoj i vojnoj potpori država članica EU-a Ukrajini
16.9.2024 - (2024/2799(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Özlem Demirel
u ime Kluba zastupnika The Left
B10‑0029/2024
Rezolucija Europskog parlamenta o kontinuiranoj financijskoj i vojnoj potpori država članica EU-a Ukrajini
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, a posebno obvezu svih država u skladu s člankom 2. te povelje da se u svojim međunarodnim odnosima suzdržavaju od prijetnje silom ili njezine uporabe protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, ili na bilo koji drugi način koji nije u skladu s ciljevima UN-a, te da svoje međunarodne sporove rješavaju mirnim putem,
− uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 2625 (XXV) od 24. listopada 1970., a posebno u njoj sadržana načela da državno područje neke države ne smije biti predmet stjecanja od strane druge države kao posljedica prijetnje silom ili njezine uporabe te da je svaki pokušaj djelomičnog ili potpunog narušavanja nacionalnog jedinstva i teritorijalne cjelovitosti države ili zemlje ili njezine političke neovisnosti nespojiv s ciljevima i načelima Povelje UN-a,
− uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX) od 14. prosinca 1974. u kojoj je agresija definirana kao čin u kojem jedna država upotrebljava oružanu silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge države, ili na bilo koji drugi način koji nije u skladu s Poveljom UN-a,
− uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihov Prvi dopunski protokol (Protokol I.) iz 1977.,
− uzimajući u obzir Helsinški završni akt, Parišku povelju za novu Europu i Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima,
− uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Ukrajini,
− uzimajući u obzir redovita izvješća Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA),
− uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a donesene od početka ratne agresije protiv Ukrajine,
− uzimajući u obzir zahtjev Ukrajine za članstvo u EU-u od 28. veljače 2022., komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2022. naslovljenu „Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji” (COM(2022)0407) i naknadne zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022.,
− uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 23/2021 naslovljeno „Suzbijanje korupcije na visokoj razini u Ukrajini: pokrenuto je nekoliko inicijativa EU-a, ali nisu postignuti dovoljni rezultati”,
− uzimajući u obzir Mišljenje Revizorskog suda br. 03/2023 u vezi s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu,
– uzimajući u obzir izvješće Radne skupine na visokoj razini za posljedice rata na okoliš naslovljeno „Ekološki pakt za Ukrajinu” od 9. veljače 2024.,
– uzimajući u obzir izvješće Inicijative za računovodstvo stakleničkih plinova u ratu od 1. studenoga 2022. naslovljeno „Klimatska šteta prouzročena ruskim ratom u Ukrajini” i njegova ažuriranja,
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da Ruska Federacija od 24. veljače 2022. provodi sveobuhvatnu ratnu agresiju protiv Ukrajine, čime očito i teško krši Povelju UN-a i temeljna načela međunarodnog prava;
B. budući da redoviti valovi napada na energetsku infrastrukturu i dalje uzrokuju uništenje, ostavljaju milijune ljudi diljem Ukrajine bez električne energije te ometaju opskrbu vodom i sustave grijanja; budući da je u napadima oštećena i druga civilna infrastruktura; budući da su već tisuće civila diljem Ukrajine, uključujući stotine djece, ubijene, ozlijeđene ili prisilno raseljene; budući da će 2024., prema podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, više od 14,6 milijuna ljudi, odnosno oko 40 % ukrajinskog stanovništva, trebati humanitarnu pomoć; budući da je rat prisilio milijune ljudi da pobjegnu, od kojih je gotovo 4 milijuna i dalje interno raseljeno diljem Ukrajine, a više od 6 milijuna ih živi u inozemstvu kao izbjeglice; budući da je zbog rata 65 % ukrajinskih kućanstava prijavilo smanjenje svojih dohodaka od veljače 2022.; budući da se 44 % ukrajinskih kućanstava muči s pribavljanjem dovoljno novca za zadovoljavanje svojih potreba, a 45 % stanovništva Ukrajine pripada barem jednoj ranjivoj skupini; budući da je 3,6 milijuna ljudi izloženo riziku od rodno uvjetovanog nasilja; budući da će se zbog produljenja sukoba pojaviti trajne i sve ozbiljnije potrebe koje će zahtijevati hitno rješavanje u nadolazećim mjesecima;
C. budući da je Rusija, nakon što je ranije pripojila Krimski poluotok, 30. rujna 2022. jednostrano proglasila pripojenje ukrajinskih oblasti Donecka, Hersona, Luhanska i Zaporižja, koje su djelomično bile pod ruskom okupacijom;
D. budući da su građani u cijeloj Europi duboko zabrinuti zbog rata, koji bi mogao dovesti do sukoba između nuklearnih sila;
E. budući da su u ožujku i travnju 2022. u Istanbulu održani izravni mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine, tijekom kojih se raspravljalo o mogućem mirovnom sporazumu;
F. budući da je rat u Ukrajini doveo do stotina tisuća žrtava na obje strane te da, prema nekoliko vojnih analitičara, vojno rješenje sukoba nije izgledno u bliskoj budućnosti; budući da se broj vojnih dezertera, koji odbijaju boriti se u ratu, stalno povećava i na ukrajinskoj i na ruskoj strani;
G. budući da su ukrajinske oružane snage ušle na ruski teritorij u regiji Kursk i okupirale područje od približno 1260 km²; budući da je Rusija okupirala više od 100 000 km² ukrajinskog teritorija;
H. budući da su brojni predstavnici europskih vlada izjavili da postoji potreba za dodatnim naoružavanjem Europe, uključujući nuklearno naoružavanje;
I. budući da su potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell i neke države članice izrazili potrebu za ukidanjem svih ograničenja upotrebe oružja koje su zemlje EU-a donirale ukrajinskoj vladi, čime bi se Ukrajini omogućilo da upotrebljava to oružje za vojno djelovanje na ruskom teritoriju;
J. budući da je EU dodijelio milijarde eura financijske i vojne potpore za jačanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga;
K. budući da su od početka rata EU i države članice Ukrajini stavili na raspolaganje više od 167 milijardi USD financijske, vojne, humanitarne i izbjegličke pomoći; budući da je EU u srpnju 2024. stavio na raspolaganje prvih 1,6 milijardi USD iz imobilizirane ruske imovine, koji će se usmjeriti putem Europskog instrumenta mirovne pomoći i Instrumenta za Ukrajinu kako bi se ojačali vojni kapaciteti Ukrajine i poduprla obnova te zemlje; budući da je EU u lipnju 2024. službeno otvorio pristupne pregovore s Ukrajinom;
L. budući da je 17. ožujka 2023. Drugo predsudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda izdalo naloge za uhićenje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina i povjerenice za prava djece u Uredu predsjednika Ruske Federacije Marije Aleksejevne Lvove-Belove;
1. iznova najoštrije osuđuje napad na ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost i suverenitet kao posljedicu invazije Ruske Federacije na Ukrajinu; osuđuje tu invaziju kao ratnu agresiju koja predstavlja teško kršenje međunarodnog prava, a posebno Povelje UN-a, i za koju nema opravdanja; osuđuje sudjelovanje Bjelarusa u toj agresiji;
2. izražava najdublju solidarnost sa stanovništvom Ukrajine i obiteljima svih žrtava;
3. ističe da su potrebni hitni, intenzivni i trajni diplomatski napori kako bi se odmah okončao rat u Ukrajini i zaustavile patnje ukrajinskog naroda; žali zbog toga što još nije pronađeno diplomatsko i mirno rješenje sukoba; poziva na ulaganje većih napora kako bi se konačno pokrenuo proces mirovnih pregovora koji uključuje sve strane, kao što su nedavno zatražili europski čelnici vlada, primjerice njemački kancelar; naglašava da o prihvatljivosti svakog potencijalnog mirovnog sporazuma za Ukrajinu mogu odlučiti samo Ukrajina i njezin narod, bez ikakvog pritiska vanjskih sila;
4. smatra da bi EU trebao pokrenuti veliku diplomatsku inicijativu sazivanjem multilateralne konferencije za mir i sigurnost; podsjeća da bi, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, EU trebao promicati multilateralna rješenja i čuvati mir, sprečavati sukobe i jačati međunarodnu sigurnost, u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda i s načelima Helsinškog završnog akta;
5. apelira na UN i njegove države članice da se snažnije zalažu za pokretanje političkog dijaloga i posredovanja potrebnih za pripremu prekida vatre i poticanje mirovnih pregovora; poziva EU da svoje napore usmjeri ne samo na financijsku potporu Ukrajini, već i na poduzimanje diplomatske inicijative za postizanje prekida vatre i političkog rješenja sukoba;
6. zahtijeva od Ruske Federacije da prestane upotrebljavati silu protiv Ukrajine i da se suzdrži od svih oblika nezakonitih prijetnji ili upotrebe sile protiv bilo koje države članice EU-a; traži od Ruske Federacije da povuče svoje vojne snage s teritorija Ukrajine; potvrđuje svoju predanost neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, uključujući njezine teritorijalne vode; naglašava da EU neće priznati nikakve odluke o pripojenju teritorija trećih zemalja i poziva Rusiju da poništi svoju odluku o pripojenju ukrajinskih teritorija;
7. najsnažnije apelira na Rusiju da napusti put nasilja i agresije koji je odabrala i da se vrati na put dijaloga i pregovora; potiče NATO i njegove države članice da ne eskaliraju dodatno sukob daljnjim sudjelovanjem u novoj utrci u naoružavanju; žali zbog najavljenog stacioniranja američkih projektila malog i srednjeg dometa u Njemačkoj;
8. duboko je zabrinut zbog geopolitičkih napetosti između NATO-a i Ruske Federacije u zajedničkom istočnom susjedstvu, koje bi mogle dovesti do izravnog sukoba među njima, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za Europu i svijet; podsjeća da se građani EU-a boje sukoba ili rata s Rusijom;
9. izražava duboko protivljenje i zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba koji bi mogao proizaći iz upotrebe oružja i projektila SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i Zapada za napade na mete u Rusiji, što bi moglo dovesti do izravnog sukoba između EU-a, NATO-a i Rusije;
10. smatra da se kratkoročno ne može predvidjeti vojno rješenje trenutačnog sukoba i izražava svoje razočaranje zbog nedostatka inicijative, sudjelovanja i suradnje EU-a u bilo kojem pregovaračkom procesu te nedostatka napora za utvrđivanje konkretnih i realističnih uvjeta u kojima bi se pregovori mogli odvijati;
11. užasnut je stalnim ruskim napadima velikih razmjera na civilnu infrastrukturu, uključujući energetska postrojenja, stambena područja, škole i bolnice; apelira na Rusiju da smjesta zaustavi sve vojno djelovanje, bombardiranja i napade na civile; zahtijeva da sve strane u potpunosti poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom te poštede civilno stanovništvo i civilne objekte, da se suzdrže od napada, uništavanja, uklanjanja ili onesposobljavanja objekata potrebnih za opstanak civilnog stanovništva te da poštuju i štite humanitarno osoblje i pošiljke u sklopu operacija humanitarne pomoći; ističe da se osobe odgovorne za ratne zločine moraju privesti pravdi u skladu s međunarodnim pravom;
12. osuđuje posljedice koje rat ima na mentalno, fizičko, seksualno i reproduktivno zdravlje žena; napominje da uništenje infrastrukture u Ukrajini ima katastrofalne posljedice za zdravlje žena, koje često obavljaju poslove zdravstvene njege, medicinske pomoći i skrbi;
13. izražava zabrinutost zbog gospodarskih, ekoloških, energetskih i društvenih posljedica rata ne samo u Europi nego i diljem svijeta; napominje da inflacija, djelomično uzrokovana rastom cijena energije, teško opterećuje zaposlene i najranjivije skupine; izražava zabrinutost zbog utjecaja rata na okoliš i sve veće energetske ovisnosti EU-a o ukapljenom plinu iz Sjedinjenih Američkih Država;
14. žali zbog činjenice da se Direktiva o privremenoj zaštiti[1] tumači tako usko da mnoge žene koje su pobjegle od ruske ratne agresije ne mogu pristupiti skrbi u vezi s pobačajem ili drugim terapijama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući liječenje nakon seksualnog zlostavljanja; zgrožen je činjenicom da su zbog toga mnoge žene bile prisiljene vratiti se u ratom razorenu Ukrajinu kako bi imale pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te reproduktivnoj skrbi; poziva Komisiju da revidira Direktivu o privremenoj zaštiti kako bi se osiguralo da su sve države članice obvezne ženama ponuditi skrb jednaku onoj koju bi inače mogle primiti u Ukrajini;
15. poziva EU da podrži međunarodne pravosudne procese za suđenje zbog ratnih zločina počinjenih tijekom rata; naglašava potrebu za poštovanjem načela obnove i neponavljanja;
16. podsjeća da obnova Ukrajine mora biti glavni prioritet i da Rusija mora financijski doprinijeti toj obnovi; napominje da je važno da se obnova temelji na potrebama ukrajinskog naroda, a ne na financijskim interesima poduzeća; poziva na otpisivanje ukrajinskog duga kako bi se olakšala obnova strateških i infrastrukturnih poduzeća uništenih u ratu; podržava pozive na pravodobno organiziranje međunarodne konferencije za prikupljanje sredstava u okviru uzajamnog fonda solidarnosti za Ukrajinu; ističe da prioritet treba dati obnovi objekata koji su potrebni za siguran povratak Ukrajinaca koji se žele vratiti;
17. ističe da je potrebno osigurati da se nikoga ne sprječava da napusti Ukrajinu, uključujući žrtve iskorištavanja u reproduktivne svrhe, te da sve izbjegle osobe imaju pravo na zaštitu i azil, uključujući međunarodne studente, transrodne žene te ukrajinske i ruske građane koji se pozivaju na priziv savjesti, te da se mogu kretati unutar EU-a; osuđuje pritvaranje međunarodnih studenata koji bježe iz Ukrajine; žali zbog toga što ukrajinske vlasti zabranjuju ukrajinskim muškarcima određene dobi da bježe od rata; poziva ukrajinske i ruske vlasti da ponovno razmotre svoje politike prisilnog novačenja muškaraca u dobi od 18 do 60 godina bez vojnog iskustva; nadalje, izražava zabrinutost zbog „djelomične mobilizacije” proglašene u Rusiji u rujnu 2022., kojom se ruskim muškarcima zabranjuje da napuste zemlju nakon što su primili obavijest o novačenju;
18. duboko je zabrinut zbog toga što su, prema izvješću Europskog revizorskog suda iz 2021. o suzbijanju korupcije na visokoj razini u Ukrajini, korupcija na visokoj razini i zarobljavanje države i dalje bili rašireni u Ukrajini unatoč mjerama EU-a za rješavanje tog problema kao međusektorskog prioriteta te zbog toga što su oligarsi i osobni interesi diljem Ukrajine bili temeljni uzrok korupcije i predstavljali glavnu prepreku vladavini prava i gospodarskom razvoju u zemlji; ističe da se u mišljenju Europskog revizorskog suda iz lipnja 2023. o Instrumentu za Ukrajinu ponavlja poruka izvješća o korupciji na visokoj razini i zarobljavanju države u Ukrajini te napominje kako ti elementi predstavljaju sistemski rizik za Instrument za Ukrajinu; poziva Komisiju da izradi strateški dokument o sprečavanju i borbi protiv korupcije na visokoj razini, uključujući zarobljavanje države, u Ukrajini, u skladu s preporukom Europskog revizorskog suda;
19. duboko je zabrinut zbog izmjena ukrajinskog radnog zakonodavstva te podsjeća na važnost snažnih sindikata, dobrih radnih uvjeta te snažnog i funkcionalnog javnog sektora kao temelja za dobru pripremljenost društva za suočavanje s vanjskim izazovima, kao što je rat;
20. ističe preporuke Radne skupine na visokoj razini za posljedice rata na okoliš; smatra da bi više pozornosti trebalo posvetiti posljedicama rata na okoliš, posebno u vremenima sve intenzivnijih globalnih ekoloških kriza; potiče Skupštinu država stranaka Međunarodnog kaznenog suda da u Rimski statut uvrsti „ekocid” kao najteže međunarodno kazneno djelo;
21. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, kao i predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.
- [1] Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12. ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2001/55/oj).