PRIJEDLOG REZOLUCIJE o kontinuiranoj financijskoj i vojnoj potpori država članica EU-a Ukrajini
16.9.2024 - (2024/2799(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Adam Bielan, Mariusz Kamiński, Rihards Kols, Michał Dworczyk, Sebastian Tynkkynen, Roberts Zīle, Assita Kanko, Charlie Weimers, Jadwiga Wiśniewska, Małgorzata Gosiewska, Ondřej Krutílek, Veronika Vrecionová
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0028/2024
B10‑0039/2024
Rezolucija Europskog parlamenta o kontinuiranoj financijskoj i vojnoj potpori država članica EU-a Ukrajini
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, posebno one donesene nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i pripojenja Krimskog poluotoka 19. veljače 2014.,
– uzimajući u obzir Strateški koncept NATO-a iz 2022.,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da Rusija, uz potporu bjeloruskog diktatora Aljaksandra Lukašenke, od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu sveobuhvatnu ratnu agresiju na Ukrajinu, čime jasno krši Povelju UN-a i temeljna načela međunarodnog prava, nastavljajući ono što je započela 2014. kada je pripojila Krim, a zatim okupirala dijelove regija Donjeck i Luhansk;
B. budući da su Ukrajina, njezina vojska i njezini građani pokazali nepokolebljivu odlučnost u uspješnoj obrani zemlje, unatoč visokom broju civilnih i vojnih žrtava; budući da su zlodjela počinjena na okupiranim područjima i neselektivni napadi ruskih snaga na stambena područja i civilnu infrastrukturu doveli do tisuća civilnih žrtava, uključujući djecu, i raširenog kršenja ljudskih prava, što odražava očito nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava; budući da su milijuni Ukrajinaca i dalje raseljeni unutar i izvan Ukrajine; budući da to nehumano postupanje ruskih snaga i njihovih pomagača predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i da je jednako genocidu;
C. budući da je Rusija 24. kolovoza 2024. pokrenula najveće zračne napade na Ukrajinu korištenjem velikog broja balističkih projektila i bespilotnih letjelica; budući da je cilj tih napada bila kritična civilna infrastruktura, kao što su bolnice, škole, sveučilišta i stambeni kompleksi i da oni predstavljaju pokušaj slamanja otpornosti ukrajinskog naroda; budući da se napada i energetska infrastruktura u nastojanju da se sruši integrirana elektroenergetska mreža zemlje i destabilizira funkcioniranje preostalih nuklearnih elektrana, što bi moglo dovesti do nesreća sličnih one u Černobilu prije jesenskih i zimskih mjeseci; budući da je u tim napadima dosad poginulo više od stotinu, a ranjeno oko tisuću ljudi;
D. budući da ruske bespilotne letjelice i projektili usmjereni na Ukrajinu sve više krše zračni prostor EU-a i NATO-a, čime se građani u istočnim regijama tog saveza izlažu riziku;
E. budući da su EU i njegove države članice dosad Ukrajini osigurali više od 100 milijardi EUR financijske, humanitarne i vojne pomoći i pomoći za izbjeglice, uključujući oko 40 milijardi EUR vojne pomoći, uz najavljenu dodatnu 21 milijardu EUR koja će biti dodijeljena do 2025.; budući da je Misija Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) pružila specijaliziranu obuku i obuku za rukovanje kombiniranim oružjem za više od 55 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga; budući da će NATO osigurati godišnji financijski doprinos Ukrajini u iznosu od 40 milijardi EUR;
F. budući da je EU u srpnju izvršio prvu redovnu isplatu od oko 4,2 milijarde EUR u okviru novouspostavljenog Instrumenta za Ukrajinu; budući da je prije te isplate, a nakon uspostave tog instrumenta u ožujku 2024. isplaćena i potpora za premošćivanje i pretfinanciranje u ukupnom iznosu od 12 milijardi EUR;
G. budući da Kontaktna skupina za obranu Ukrajine okuplja više od 50 zemalja sličnih stavova i ima ključnu ulogu u koordinaciji međunarodne vojne potpore, pri čemu se naglašava važnost zajedničkog djelovanja u obrani demokracije i suvereniteta; budući da, s druge strane, Rusiju podupire osovina najautokratskijih i najokrutnijih totalitarnih režima, uključujući Sjevernu Koreju, Iran i Siriju;
H. budući da NATO i vodeći saveznici, a posebno Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina, imaju ključnu ulogu u koordinaciji i usmjeravanju napora za pružanje vojne pomoći Ukrajini, ne samo u obliku oružja, streljiva i opreme, nego i u obliku obavještajnih i drugih podataka; budući da su zapadni partneri također uveli ograničenja uporabe svojih oružanih sustava u napadima na ciljeve na ruskom teritoriju iz straha od moguće eskalacije rata; budući da neki saveznici i dalje nameću pojedinačna ograničenja na upotrebu oružja isporučenog Ukrajini protiv agresora, čime se ograničava sposobnost Ukrajine da zaustavi napade na civile;
I. budući da aktualna ratna agresija dodatno potvrđuje da su Sjedinjene Američke Države i dalje najvažnija zemlja za europsku sigurnost jer rat i dalje otkriva duboke i neprihvatljive nedostatke u sposobnosti Europe da se brani; budući da su ti događaji istaknuli ulogu Poljske kao ugledne članice EU-a i NATO-a te glavnog središta za pružanje potpore Ukrajini; budući da taj rat iscrpljivanja protiv države pristupnice EU-u nije promijenio stav nekih država članica i saveznika NATO-a u vezi s ispunjavanjem sigurnosnih zahtjeva te stvarnosti, kako je izraženo u obećanju NATO-a o obrambenoj potpori;
J. budući da je odluka Islamske Republike Irana o isporuci tisuća bespilotnih letjelica Shahed Rusiji dodatno učvrstila njezin status izopćene države; budući da Rusija i dalje prima potporu zemalja kao što su Sjeverna Koreja i Kina; budući da je Sjeverna Koreja od kolovoza 2023. navodno isporučila više od 2,5 milijuna komada streljiva i drugog oružja, što dodatno pokazuje nepokolebljiv neprijateljski stav te zemlje prema međunarodnim zakonima i normama;
K. budući da ukrajinska operacija u regiji Kursk i nemogućnost Rusije da osvoji cijeli Donbas unatoč Putinovim rokovima i masovnim napadima postrojbi pokazuju da Ukrajina ima vrlo sposobne borbene snage i da uz veću isporuku potrebnog oružja može preokrenuti tijek ruske okupacije;
1. ponovno potvrđuje svoja stajališta o kontinuiranoj potpori neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i nepokolebljivoj predanosti EU-a pružanju političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore za pobjedu Ukrajine; poziva EU i njegove države članice da aktivno rade na održavanju i postizanju najšire moguće međunarodne potpore Ukrajini;
2. naglašava da su, deset godina nakon početka ruske agresije i više od dvije godine nakon sveobuhvatne invazije, ciljevi ukrajinskih zapadnih saveznika i dalje isti i da uključuju vojni slom ruskih snaga i njihovih saveznika u Ukrajini, što će omogućiti Kijevu da ponovno uspostavi svoj puni teritorijalni integritet, osigurati da Rusija plati odštetu Ukrajini za golemu patnju koju je prouzročila, da se ruski imperijalizam zauvijek iskorijeni i da se privedu pravdi osobe odgovorne za ratnu agresiju na Ukrajinu i za zločine koje su počinile, uključujući Vladimira Putina i Aljaksandra Lukašenku, kao i ratne zločince na nižim razinama ruske vlade te među ruskim oružanim snagama i njihovim saveznicima;
3. uviđa da ruska invazija na Ukrajinu ima značajke genocida nad ukrajinskim narodom i da odgovara mnogim, ako ne i svim definicijama genocida u skladu s člankom II. Konvencije o genocidu iz 1948.;
4. ponavlja da Ukrajina, kao žrtva agresije, ima legitimno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; podsjeća da je opsežna, iako još uvijek nedostatna, vojna pomoć EU-a, SAD-a i partnera sa sličnim stavovima osmišljena kako bi se Ukrajini omogućilo da se uspješno brani od agresorske države i da ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad čitavim svojim međunarodno priznatim teritorijem;
5. pohvaljuje Kontaktnu skupinu za obranu Ukrajine za njezinu ključnu ulogu u koordinaciji međunarodne potpore i potiče države članice EU-a da povećaju svoje doprinose za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine;
6. zahtijeva da svi zapadni partneri Ukrajine odmah ukinu sva ograničenja upotrebe sustava naoružanja isporučenih za legitimnu samoobranu Ukrajine u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kako bi se omogućili napadi na legitimne ciljeve na ruskom teritoriju; podsjeća na to da ta jednostrana i diskriminatorna ograničenja ometaju sposobnost Ukrajine da se uspješno suprotstavi ruskim napadima na njezine gradove i infrastrukturu, čime se povećava već zapanjujući broj smrtno stradalih civila;
7. ističe potrebu za pojačanom suradnjom u području protuzračne obrane, uključujući uvođenje modernih sustava zračne obrane za presretanje ruskih projektila i bespilotnih letjelica usmjerenih na Ukrajinu, osiguravajući zaštitu od prijetnji koje se šire u zračni prostor EU-a i NATO-a; pozdravlja predanost konzorcija europskih zemalja, uključujući Dansku, Nizozemsku, Belgiju i Norvešku, da će Ukrajini isporučiti borbene zrakoplove F-16 i osposobiti ukrajinske pilote, što predstavlja znatan pomak u vojnoj potpori Ukrajini i nudi čvrstu platformu ukrajinskim zračnim snagama koja može obavljati različite uloge, uključujući nadmoćnost u zraku, napade na tlu i izviđanje;
8. potiče države članice da Ukrajini odmah osiguraju druge napredne zrakoplove četvrte generacije ili bolje zrakoplove, kao i projektile dugog dometa kao što je Taurus, uključujući sredstva za njihovo održavanje, u dovoljnoj količini i bez ograničenja, kako bi se ojačali obrambeni napori Ukrajine, njezini strateški i operativni interesi te dugoročne sposobnosti odvraćanja ruske agresije;
9. podsjeća da je ruska ratna agresija na Ukrajinu dio šireg skupa ciljeva usmjerenih protiv Zapada i protiv naše demokracije, sigurnosti, naših interesa i vrijednosti, kako je Putin javno isticao nekoliko tjedana prije sveobuhvatne agresije; ponavlja svoje uvjerenje da je Ukrajina na nezaustavljivom putu prema članstvu u NATO-u; ističe da će izostanak odlučnije i veće vojne pomoći Zapada samo potaknuti Rusiju da nastavi s agresijom; konstatira da je ruska agresija jasno pokazala da NATO ima ulogu glavnog jamca europske sigurnosti; ističe da nakon pristupanja Švedske i Finske NATO-u samo četiri države članice EU-a nisu i članice NATO-a, odnosno Austrija, Cipar, Irska i Malta;
10. poziva države članice da povećaju svoju potrošnju kako bi dosegnule prag od najmanje 2 % te poziva na veću komplementarnost i manje dupliciranja između EU-a i NATO-a; ponavlja svoje prethodno stajalište da bi se sve države članice EU-a i saveznici NATO-a trebali zajednički i pojedinačno obvezati na pružanje vojne potpore Ukrajini s najmanje 0,25 % svojeg bruto domaćeg proizvoda godišnje; ističe da nedovoljna ili odgođena isporuka oružja i streljiva može ugroziti dosadašnje napore; stoga potiče države članice da osjetno povećaju i znatno ubrzaju svoju vojnu potporu te da povećaju kapacitete svojih vojnih industrija; pozdravlja odluku NATO-a kojom se jamči opskrba vojnim potrepštinama u vrijednosti od najmanje 40 milijardi EUR u bliskoj budućnosti; smatra da je za vjerodostojno odvraćanje i obranu potrebna potrošnja veća od 2 %, koliko nalažu smjernice NATO-a;
11. ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da Rusija mora pružiti financijsku naknadu za golemu štetu koju je prouzročila u Ukrajini; stoga pozdravlja nedavnu odluku Vijeća o tome da se izvanredni prihodi koji proizlaze iz imobilizirane ruske imovine iskoriste za potporu ukrajinskim ratnim naporima; nadalje, pozdravlja odluku skupine G7 da se Ukrajini ponudi zajam od 50 milijardi USD osiguran imobiliziranom ruskom državnom imovinom; poziva EU da zajedno s partnerima sličnih stavova uspostavi čvrst pravni režim za oduzimanje ruske imovine u državnom vlasništvu koju je EU zamrznuo; također poziva na to da se predvidi mehanizam kojim bi se Rusiju prisililo na dugoročnu isplatu odštete Ukrajini;
12. ističe odgovornost ukrajinskih zapadnih partnera da se obvežu na pružanje dugoročne i neprekidne financijske potpore Ukrajini; podsjeća na analizu koja upućuje na to da vojne potrebe Ukrajine iznose oko 100 milijardi EUR godišnje; nadalje, poziva Komisiju da predloži dugoročnu financijsku pomoć za obnovu Ukrajine, na temelju iskustva stečenog nedavnom uspostavom Instrumenta za Ukrajinu;
13. poziva Vijeće da nastavi provoditi i da proširi politiku sankcija protiv Rusije i Bjelarusa te da pritom prati, preispituje i pojačava njezinu djelotvornost i učinak; poziva Vijeće da se sustavno pozabavi pitanjem zaobilaženja sankcija od strane poduzeća sa sjedištem u EU-u, trećih strana i trećih zemalja te da donese i strogo primijeni restriktivne mjere na sve subjekte koji olakšavaju zaobilaženje sankcija i koji ruskom vojnom aparatu osiguravaju vojnu tehnologiju i opremu te tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom; ističe da je potrebno spriječiti da ključne komponente proizvedene u zemljama EU-a dođu do ruske vojne industrije; smatra da je ključno ojačati kontrole izvoza i održavanja visokotehnološke opreme proizvedene u EU-u i pojačati mjere za izvršavanje zakonodavstva i suradnju kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija; poziva Vijeće i države članice da se posebno pozabave pitanjem komponenti konstruiranih na Zapadu koje se upotrebljavaju u ruskom oružju; poziva na daljnja ograničenja pristupa ruskih građana EU-u, posebno strožim sigurnosnim provjerama, uključujući predočenje evidencije o vojnoj službi tijekom postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje schengenske vize;
14. naglašava da zločin agresije ne može biti nekažnjen te da bi poticatelji i počinitelji ratne agresije na Ukrajinu, tj. predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, predsjednik Bjelarusa Aljaksandar Lukašenka, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, bivši ministar obrane Ruske Federacije Sergej Šojgu i sadašnji ministar obrane Ruske Federacije Andrej Belousov, i svi oni koji su uključeni u planiranje, pripremu, pokretanje ili vođenje rata protiv Ukrajine trebali biti privedeni međunarodnoj pravdi bez prava na osobni imunitet; poziva na to da se sankcije primijene i na one zemlje koje dragovoljno opskrbljuju ruski ratni stroj, agresoru isporučuju opremu i streljivo ili olakšavaju zaobilaženje sankcija;
15. osuđuje rusku praksu blokiranja svakog djelovanja na razini UN-a čiji je cilj pozvati Rusiju na odgovornost za ratnu agresiju protiv Ukrajine; poziva sve države članice UN-a da poduzmu mjere, uzimajući u obzir činjenicu da je Ruska Federacija svojom ratnom agresijom na Ukrajinu ozbiljno prekršila same temelje Povelje UN-a, kako bi opozvale ruske ovlasti veta u Vijeću sigurnosti i izbacile Rusiju iz UN-a, kao što je SSSR bio izbačen iz Lige naroda 1939. nakon njegove agresije na Poljsku i Finsku;
16. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine, Ujedinjenim narodima, vladi i Kongresu SAD-a i NATO-u.