Prijedlog rezolucije - B10-0059/2024Prijedlog rezolucije
B10-0059/2024
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama

17.9.2024 - (2024/2817(RSP))

podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika

Michal Wiezik
u ime Kluba zastupnika Renew

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0057/2024

Postupak : 2024/2817(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B10-0059/2024
Podneseni tekstovi :
B10-0059/2024
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B10‑0059/2024

Rezolucija Europskog parlamenta o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama

(2024/2817(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[1],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)[2],

– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.[3],

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380) i rezoluciju Parlamenta od 9. lipnja 2021. o istoj temi[4],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode[5] („Akt o obnovi prirode”),

– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i otpornosti tla (Akt o praćenju tla) (COM(2023)0416),

– uzimajući u obzir Komisijinu provjeru prikladnosti Okvirne direktive o vodama, Direktive o podzemnim vodama, Direktive o standardima kvalitete okoliša i Direktive o poplavama iz 2019. (SWD(2019)0439),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenu „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2021)0082),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama[6],

– uzimajući u obzir smjernice Komisije od 26. srpnja 2023. o strategijama i planovima prilagodbe država članica,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o posljedicama suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta: povećanje napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2023. o Danu EU-a za žrtve svjetske klimatske krize[8],

– uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 1/2024 od 11. ožujka 2024. naslovljeno „The European Climate Risk Assessment” (Europska procjena klimatskih rizika),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. ožujka 2024. naslovljenu „Upravljanje klimatskim rizicima – zaštita ljudi i blagostanja” (COM(2024)0091),

– uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 3/2024 od 15. svibnja 2024. naslovljeno „Responding to climate change impacts on human health in Europe: focus on floods, droughts and water quality” (Odgovor na učinke klimatskih promjena na ljudsko zdravlje u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode),

– uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama, a posebno njezin Pariški sporazum iz 2015., koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016.,

– uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja dogovorene 2015., a posebno ciljeve br. 11, 13 i 15,

– uzimajući u obzir šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, njegovo sažeto izvješće o tom izvješću, a posebno najnovije i najobuhvatnije znanstvene dokaze o štetnim učincima klimatskih promjena navedene u tom izvješću,

– uzimajući u obzir izvješća Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, a posebno njegovo izvješće od 15. lipnja 2023. naslovljeno „Scientific advice for the determination of an EU-wide 2040 climate target and a greenhouse gas budget for 2030–2050” (Znanstveni savjeti za utvrđivanje klimatskog cilja na razini EU-a za 2040. i proračuna za stakleničke plinove za razdoblje 2030. – 2050.) i njegovo izvješće od 18. siječnja 2024. naslovljeno „Towards EU climate neutrality: progress, policy gaps and opportunities” (Prema klimatskoj neutralnosti EU-a: napredak, nedostaci u politikama i prilike),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2024. naslovljenu „Osiguravanje naše budućnosti – Klimatski cilj EU-a za 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva” (COM(2024)0063),

– uzimajući u obzir Odluku br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu[9],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[10],

– uzimajući u obzir završno izvješće o dijalogu o otpornosti na klimatske promjene, objavljeno u srpnju 2024.,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2024. o evaluaciji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu – jačanje pripravnosti EU-a za hitne situacije (COM(2024)0212),

– uzimajući u obzir izjavu Komisije od 18. rujna 2024. o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama,

– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da klimatska kriza ima sve dramatičnije učinke na ekosustave, ljude i njihova sredstva za život; budući da se prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama europski kontinent zagrijava brže od drugih dijelova svijeta, uz porast temperature od 2 °C u 2019. u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je prosječni porast globalne temperature 1,2 °C; budući da su ovogodišnje rekordne padaline i poplave najnovija u nizu ekstremnih klimatskih pojava koje su sve većeg razmjera i sve ozbiljnije; budući da se ciklus vode intenzivira zbog klimatskih promjena, zbog čega dolazi do češćih i intenzivnijih suša, oluja i poplava;

B. budući da su obilne kiše i snažni vjetrovi utjecali na srednju i istočnu Europu, posebno Rumunjsku, Poljsku, Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Njemačku i Moldovu, što je uzrokovalo poplave koje su dovele do ljudskih žrtava i štete velikih razmjera; budući da će poljoprivredna proizvodnja, koja se ove godine već nosi s posljedicama suše, pretrpjeti dodatne gubitke jer poljoprivrednici ne mogu ubirati i spasiti ono što je ostalo od njihovih usjeva;

C. budući da su poplavna područja središta ljudskih gospodarskih aktivnosti jer su ujedno i najplodnija područja; budući da su prirodno održavana poplavna područja važni alati i saveznici za upravljanje poplavama;

D. budući da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu europski okvir za suradnju među državama članicama EU-a u području civilne zaštite s ciljem poboljšanja prevencije i pripravnosti, ali i izravnog odgovora na katastrofe; budući da svaka država članica može zatražiti pomoć i potporu tijekom katastrofe podnošenjem zahtjeva za pomoć, nakon čega Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije mobilizira pomoć, kao što su timovi za potragu i spašavanje te zdravstveni timovi, u kratkom roku i u suradnji s nacionalnim tijelima civilne zaštite;

E. budući da je rescEU program integriran u Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i da ga sve države članice mogu upotrebljavati za izgradnju svojih kapaciteta i time jačanje pripravnosti za katastrofe, pri čemu takvi kapaciteti uključuju strateške zalihe medicinske opreme i predmeta za odgovor na kemijski, biološki, radiološki ili nuklearni incident, mobilna skloništa, sredstva za gašenje šumskih požara i medicinske kapacitete;

F. budući da se može očekivati da će se važnost civilne zaštite sljedećih godina povećati s obzirom na ekstremnije vremenske obrasce i klimatske promjene te sve veći broj aktivacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

G. budući da se u komunikaciji Komisije za 2024. u kojoj se ocjenjuje Mehanizam Unije za civilnu zaštitu utvrđuju potrebe i izazovi s kojima se suočava civilna zaštita u Europi te se daju preporuke za poboljšanje učinkovitosti Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; budući da se u njoj također naglašavaju sve složeniji i raznolikiji izazovi i prijetnje s kojima se EU suočava, a koji uključuju sve veći broj sukoba te katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa, kao što su ekstremni vremenski uvjeti, zajedno s promjenjivim sigurnosnim rizicima, te se ukazuje na činjenicu da ti događaji znatno opterećuju okvir EU-a za upravljanje rizicima od katastrofa i operativnu učinkovitost Mehanizma Unije za civilnu zaštitu;

H. budući da je nekoliko država članica aktiviralo usluge brzog satelitskog kartiranja programa Copernicus tijekom poplava u rujnu 2024. (Njemačka, Poljska, Slovačka, Rumunjska i Mađarska);

I. budući da je potrebno hitno djelovanje za ublažavanje klimatskih promjena s pomoću smanjenja emisija stakleničkih plinova i znatnog jačanja mjera za prilagodbu i otpornost u svim sektorima kako bi se smanjili i kontrolirali učinci na okoliš, ljudsko i životinjsko zdravlje, poljoprivredu i gospodarstvo;

J. budući da je cilj europskog zelenog plana i Općeg programa djelovanja Unije za okoliš zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem;

K. budući da se očekuje da će prilagodba klimatskim promjenama, čiji je cilj dugoročno povećanje otpornosti na nepovoljne vremenske učinke i smanjenje ozbiljnosti štete uzrokovane klimatskim promjenama na umjerenije razine, zahtijevati znatne javne rashode;

Opće odredbe

1. žali zbog tragičnog gubitka ljudskih života i izražava duboku sućut žrtvama u svim pogođenim zemljama;

2. zahvaljuje i pozdravlja sve spasilačke timove, vatrogasce, nadležna tijela i volontere koji sudjeluju u organiziranju pomoći i pružaju pomoć te, dok to rade, istodobno riskiraju vlastite živote; izražava zahvalnost Ukrajini za slanje spasilaca i opreme za pomoć u upravljanju posljedicama poplava;

3. žali zbog uništenja domova, imovine i infrastrukture te traži da se ulože svi tehnički i financijski napori kako bi se pomoglo onima u pogođenim zajednicama i regijama tijekom čišćenja i obnove;

4. izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih nepogoda u EU-u, što uključuje ekstremne oborine i poplave velikih razmjera, toplinske valove i šumske požare, te njihove ozbiljne i izravne učinke na ljudsko zdravlje, egzistenciju, domove, infrastrukturu i gospodarske sektore, uključujući poljoprivredu;

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

5. traži od Komisije i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu da budu spremni pružiti potporu svakoj državi članici koja zatraži hitnu pomoć;

6. naglašava potrebu da se Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu osiguraju dostatna i veća sredstva kako bi se povećala pripravnost i bolje odgovorilo na posljedice klimatskih promjena;

7. poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u vezi s preporukama iz svoje komunikacije od 29. svibnja 2024. i da iznese konkretne prijedloge usmjerene na jačanje kapaciteta za operativni odgovor Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, poboljšanje međusektorske koordinacije napora EU-a u području prevencije i pripravnosti uz provedbu pristupa kojim se obuhvaćaju sve opasnosti te daljnje jačanje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije, osiguravajući pritom pojednostavnjenje znanja i razmjenu stručnog znanja, s posebnim naglaskom na potrebe ranjivih skupina u postojećim mehanizmima prevencije, pripravnosti i odgovora;

8. poziva Komisiju da surađuje sa zemljama sudionicama Mehanizma Unije za civilnu zaštitu na boljoj pokrivenosti određenih opasnosti, kao što su šumski požari, poplave i suše, u mjerama prevencije i pripravnosti te u učinkovitijoj pokrivenosti uvođenjem sustava ranog upozoravanja i praćenja u gotovo stvarnom vremenu, čime bi se poboljšalo praćenje poplava, zdravstvenih kriza i drugih katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem;

9. poziva na povećanje relevantnih proračunskih linija višegodišnjeg financijskog okvira i nacionalnih proračuna država članica kako bi se odgovorilo na sve veće izazove te naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti povećanju sinergija među relevantnim instrumentima EU-a kako bi se osiguralo dugoročno europsko upravljanje katastrofama u svim sektorima i preko granica; poziva Komisiju da osigura da se sredstva mogu brzo staviti na raspolaganje i putem Fonda solidarnosti EU-a i pričuve za pomoć u nuždi;

10. ističe da je potrebno osigurati dostatna financijska sredstva za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i poziva na bolju konsolidaciju kapaciteta EU-a za odgovor na hitne situacije; naglašava da se sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom mora osigurati da se upravljanje rizicima od katastrofa uključi kao prioritetno ulaganje u sve relevantne programe financiranja EU-a, s obzirom na sve veći rizik od katastrofa i njihov utjecaj na gospodarski, socijalni i ekološki razvoj u EU-u, istodobno naglašavajući da će sva sredstva potrošena u tom području omogućiti izbjegavanje znatnih rashoda za odgovor i ponovnu izgradnju;

11. poziva Komisiju da primijeni horizontalni pristup kako bi se poboljšala usklađenost i izbjeglo udvostručavanje i preklapanje uz istodobno iskorištavanje potencijalnih sinergija te da dodatno razvije integrirani pristup u pogledu upravljanja krizama kako bi sve relevantne službe Komisije djelovale na koordiniran način, učinkovito podupirući i nadopunjujući napore država članica kada je riječ o prevenciji, pripravnosti i pružanju odgovora;

Klima

12. ističe da je brzom analizom koju je proveo ClimaMeter[11], brzim eksperimentalnim okvirom za stavljanje ekstremnih vremenskih uvjeta u klimatsku perspektivu, utvrđeno da su obilne padaline u središnjoj Europi u rujnu 2024. pogoršane klimatskim promjenama izazvanima ljudskim djelovanjem;

13. ponavlja svoju preporuku da se održi ritam provedbe donesenog zakonodavstva o zelenom planu, da se donesu politike za ubrzavanje tranzicije u svim sektorima gospodarstva i da se brzo popune zakonodavne praznine, među ostalim donošenjem klimatskog cilja EU-a za 2040., kako bi se EU usmjerio na ispunjavanje svojih obveza u pogledu postizanja cilja od 1,5 °C; podsjeća da, u skladu s Europskim zakonom o klimi i Pariškim sporazumom te najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama, EU mora pojačati svoje djelovanje i u području ublažavanja klimatskih promjena, kako bi se ograničilo globalno zatopljenje na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama, i u pogledu prilagodbe radi poticanja otpornosti; poziva EU da u skladu s time ažurira svoj nacionalno utvrđeni doprinos u okviru Pariškog sporazuma;

14. poziva Komisiju da pojača djelovanje EU-a u području prilagodbe klimatskim promjenama i da predloži zakonodavni paket za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi EU postao otporniji na učinke klimatskih promjena;

15. poziva države članice da u potpunosti i ispravno provedu Zakon o obnovi prirode, kojim će se doprinijeti poboljšanju sinergija između mjera za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbi tim promjenama, sprečavanju katastrofa i obnovi prirode te omogućiti da se tim zakonom potakne obnova ekosustava otpornih na sušu, uključujući obnovu šuma različite starosti i s raznolikim vrstama, bioraznolikih šuma s kontinuiranim pokrovom, močvarnih područja, prirodnih vegetacijskih pokrova, dinamike poplavnih područja i prirodne infiltracije cijelog krajolika te poboljšanje otpornosti riječnih slivova;

16. naglašava važnost zdravlja tla za zadržavanje i filtriranje vode te u tom pogledu ističe ulogu predloženog zakonodavstva EU-a o praćenju i otpornosti tla; naglašava da tresetišta imaju golem potencijal kao ponori ugljika te da imaju važnu ulogu u filtriranju vode i ublažavanju poplava, suša i šumskih požara;

17. ističe primjere mjera za sprečavanje i zaštitu od poplava koje su nekim regijama i zajednicama pomogle da se zaštite od najgorih učinaka događanja iz rujna 2024.[12] te predlaže da se te mjere upotrebljavaju kao modeli najbolje prakse;

18. potiče države članice da ulažu u nadogradnju obrane od poplava, obnovu močvarnih područja i promicanje prirodnih rješenja, kao što su ponovno pošumljavanje i zelena urbana infrastruktura, kako bi se apsorbirao višak vode i smanjilo prelijevanje;

19. poziva države članice i Komisiju da poboljšaju prekograničnu suradnju razvojem zajedničkih planova upravljanja riječnim slivovima, poboljšanom razmjenom podataka i usklađenim sustavima ranog upozoravanja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama[13] i Direktivom o poplavama[14];

20. ističe važnost temeljitog i integriranog planiranja krajobraza na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se spriječila izgradnja stambenih i industrijskih infrastruktura u područjima s rizikom od poplava; ističe da bi se u planovima razvoja infrastrukture država članica trebali uzeti u obzir učinci i na početku i na kraju proizvodnog lanca; u tom kontekstu napominje da prepreke mogu dovesti do većeg uzvodnog poplavljivanja, među ostalim i preko nacionalnih granica, te da se prilikom svih ulaganja u novu infrastrukturu i obnovu u obzir mora uzeti učinak na sve ekosustave i naselja; ponavlja važnost održavanja prirodnih poplavnih područja i starih riječnih korita europskih rijeka, koja svojom prirodnom regulatornom funkcijom štite naseljena područja;

21. naglašava važnost promicanja potpune provedbe Programa održivog razvoja do 2030.; pozdravlja ministarsku deklaraciju donesenu u srpnju 2024. na Političkom forumu na visokoj razini o održivom razvoju, u kojoj su ponovno istaknute mjere koje treba poduzeti za suzbijanje i poništavanje učinaka klimatskih promjena te je naglašena potreba za borbom protiv dezertifikacije, smanjenjem degradacije zemljišta, obnovom degradiranog zemljišta i tla, uključujući zemljište pogođeno dezertifikacijom, sušom i poplavama, te nastojanje da se u pogledu degradacije zemljišta postigne neutralnost;

22. poziva države članice da revidiraju građevinske propise i moderniziraju staru i neodgovarajuću (vodnu) infrastrukturu kako bi se riješila ranjivost postojećih sustava vodne infrastrukture, a budućim dizajnom urbanih vodnih sustava i planiranjem prilagodbe u obzir uzele očekivane promjene u obrascima oborina, uključujući njihov intenzitet, trajanje i učestalost, te kako bi se razmotrili prilagodljivi pristupi koji se temelje na prirodi;

23. naglašava potrebu za ciljanim zdravstvenim intervencijama u regijama s učestalim poplavama, uključujući poboljšanje zdravstvene infrastrukture, pristup čistoj vodi i hitnim zdravstvenim uslugama; napominje da česte poplave predstavljaju znatne rizike za javno zdravlje, posebno zbog širenja bolesti koje se prenose vodom i kontaminacije zaliha pitke vode, kao i zbog negativnog učinka na mentalno zdravlje;

24. poziva države članice da prednost daju zdravstvenoj otpornosti uključivanjem rizika od poplava u nacionalne zdravstvene strategije te poziva na proširenje sustava osiguranja od poplava na razini EU-a i jačanje Fonda solidarnosti EU-a kako bi se poduprli napori za oporavak od katastrofa;

Kohezija

25. poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku potporu regijama koje su nerazmjerno pogođene klimatskim promjenama te da osigura da nijedna država članica ili regija ne bude zapostavljena u naporima za postizanje bolje klimatske otpornosti i za poboljšanje pripravnosti na katastrofe; ističe da je ključno da pomoć i financijska sredstva budu dostupni u pogođenim područjima što je brže, lakše i fleksibilnije moguće;

26. snažno podupire veća ulaganja EU-a koja se tiču regionalne i lokalne otpornosti u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, naročito u okviru kohezijske politike; uviđa da je u kontekstu regionalnog financiranja potrebno biti fleksibilan kako bi se osigurala dodatna ulaganja za oštećene ili uništene projekte koji još nisu u potpunosti provedeni; predlaže stvaranje posebne prioritetne osi u okviru kohezijske politike za lokalne i regionalne vlasti kako bi se pristupilo rješavanju novih prioriteta u procesu odozdo prema gore, koji bi se pokrenuo na regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da bi ključno načelo trebalo biti pristup ulaganju prilagođen konkretnim potrebama na terenu;

27. poziva da se ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama te u sprečavanje katastrofa i pripravnost na njih zajamče putem namjenskog cilja politike, u okviru regionalnog razvoja i kohezije, s pomoću tematske koncentracije ili posebnih poticajnih uvjeta kako bi se osigurala održiva ulaganja u lokalnu i regionalnu infrastrukturu i upravljanje rizikom u manje razvijenim urbanim i ruralnim područjima, uključujući pogranične regije, otoke i najudaljenije regije;

28. naglašava da bi se buduća kohezijska politika EU-a trebala još više usredotočiti na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama; ističe važnost osmišljavanja i održavanja prilagođenih programa i mjera EU-a za regije koje su često pogođene prirodnim katastrofama; napominje da regionalno financiranje mora uključivati određenu fleksibilnost u slučaju kriza; smatra da bi regionalna ulaganja iz proračuna EU-a trebala ostati u okviru podijeljenog upravljanja za planiranje i provedbu kako bi se moglo odgovoriti na potrebe država članica, regija te urbanih, ruralnih i udaljenih područja, te posebno kako bi se urbanim i ruralnim područjima omogućila prilagodba novim izazovima kao što su poplave;

29. naglašava da postoje razlike među državama članicama kad je riječ o nadležnostima njihovih lokalnih i regionalnih tijela; poziva na poboljšani lokalizirani pristup kako bi se spremnost na katastrofe i upravljanje približili regionalnoj i lokalnoj razini; naglašava da su tehnički, financijski i administrativni kapaciteti ključni kako bi se osiguralo da upravljačka tijela te lokalne i regionalne vlasti steknu tehničko znanje, posebno o klimatskim promjenama, koje mogu upotrijebiti za urbano i ruralno planiranje i upravljanje; uvjeren je da će se time poboljšati izrada i evaluacija projektnih prijedloga te omogućiti učinkovitija raspodjela sredstava i zadovoljavajuća provedba proračuna, bez znatnog rizika od opoziva sredstava za ulaganja EU-a;

30. poziva na to da se postojeći programi tehničke pomoći i savjetodavni programi posebno usmjere na manje općine, na prekogranična, udaljena i ruralna područja te na najudaljenije i otočne regije, kako bi im se pomoglo suočiti s novim izazovima kao što su zelena tranzicija i klimatske promjene; u tom pogledu naglašava važnost razvoja instrumenata tehničke pomoći u suradnji između Europske investicijske banke i Komisije; poziva na ciljanu potporu u obliku 100 % financiranja EU-a za izgradnju tehničkih, financijskih i administrativnih kapaciteta, osmišljavanje i pripremu projekata, utvrđivanje i razvoj portfelja projekata, kao i kapaciteta za strateško planiranje, uključujući instrumente za planiranje;

°

° °

31. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

Posljednje ažuriranje: 18. rujna 2024.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti