PRIJEDLOG REZOLUCIJE o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama
17.9.2024 - (2024/2817(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Waldemar Buda, Cristian Terheş, Daniel Obajtek, Marlena Maląg, Jadwiga Wiśniewska, Michał Dworczyk, Mariusz Kamiński, Maciej Wąsik, Adam Bielan, Arkadiusz Mularczyk, Piotr Müller, Jacek Ozdoba, Alexandr Vondra, Małgorzata Gosiewska, Veronika Vrecionová, Gheorghe Piperea, Georgiana Teodorescu, Adrian‑George Axinia, Claudiu‑Richard Târziu, Şerban‑Dimitrie Sturdza, Ondřej Krutílek, Joachim Stanisław Brudziński, Beata Szydło, Anna Zalewska, Patryk Jaki, Tobiasz Bocheński, Bogdan Rzońca, Kosma Złotowski, Ivaylo Valchev
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0057/2024
B10‑0060/2024
Rezolucija Europskog parlamenta o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku pogodile ekstremne razorne poplave; budući da je osim znatnih materijalnih gubitaka, nažalost, došlo i do gubitaka života;
B. budući da je pogođen znatan dio teritorija tih zemalja, uključujući mnoge regije koje su gospodarski i socijalno ugrožene;
C. budući da je u tzv. milenijskim poplavama 1997. i 2002. više od 100 ljudi izgubilo život, od čega najmanje 45 u Europi;
D. budući da su katastrofalne poplave ponovno pogodile regije koje su prethodno doživjele milenijske poplave; budući da je opseg materijalne štete i štete nanesene prirodnom okolišu u nekim regijama sada veći nego 1997.; budući da su prirodne katastrofe posljednjih godina bile učestalije i jačeg intenziteta te su uzrokovale tragedije u raznim europskim regijama, uključujući Italiju, posebno regije Marche i Emilia-Romagna te otok Ischiju, te Njemačku i Belgiju, s razornim posljedicama i za ljude i za lokalnu infrastrukturu i gospodarstva;
E. budući da su poplave u Poljskoj prouzročile dosad nezabilježenu materijalnu i ekološku štetu te uništenje mnogih spomenika i predmeta kulturne i vjerske baštine, poljoprivrednih usjeva, objekata za uzgoj životinja, kuća, izvora prihoda tisuća ljudi, drugih vrsta imovine, pa čak i čitavih gradova; budući da će ova katastrofa dugoročno utjecati na lokalno gospodarstvo, turistički sektor i infrastrukturu;
F. budući da su, iako su prirodne katastrofe učestale u svim regijama svijeta, slabije razvijene regije, koje su često ruralna područja s nedostatnom infrastrukturom, znatno ugroženije od drugih;
G. budući da izgrađena infrastruktura za zaštitu od poplava, kao što su brane, ima ključnu ulogu u minimiziranju štete i smanjenju materijalnih gubitaka i broja žrtava; budući da to upućuje na to da je nastavak izgradnje drugih planiranih brana ključan za izbjegavanje sličnih katastrofa u budućnosti;
H. budući da je zbog aktualnih poplava u srednjoj i istočnoj Europi tisuće hektara obradivog zemljišta pod vodom; budući da će golemi gubici koje su ove godine prouzročile prirodne katastrofe u poljoprivredi onemogućiti pripremu tla za zimske usjeve u mnogim regijama koje su važne za jamčenje sigurnosti opskrbe hranom na nacionalnoj i europskoj razini;
I. budući da su sve te prirodne katastrofe uglavnom pogodile siromašnije regije EU-a koje se nalaze u njegovim istočnim i južnim dijelovima, odnosno u državama članicama koje, primjerice, primaju najniža izravna plaćanja za proizvodnju iz proračuna zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), pri čemu su Poljska, Slovačka i Rumunjska znatno ispod prosjeka EU-a;
J. budući da takve prirodne katastrofe imaju sve ozbiljnije i učestalije posljedice na lokalne zajednice i gospodarstva u državama članicama, zbog čega je potreban koordiniran i pravodoban odgovor na europskoj razini;
Opće odredbe
1. izražava duboko suosjećanje i solidarnost sa žrtvama, njihovim obiteljima te osobama i zajednicama pogođenima aktualnim ekstremnim vremenskim događajima i velikim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku;
2. pozdravlja i pohvaljuje neumorne napore, solidarnost i veliku predanost profesionalnih i volonterskih vatrogasnih službi, organizacija za spašavanje, drugih volontera i vojske, uključujući vojnike teritorijalnih obrambenih snaga u Poljskoj, te nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i građana, koji su riskirali živote kako bi spasili druge te zaštitili domove i infrastrukturu; naglašava da su hitne službe imale ključnu ulogu u spašavanju života, evakuaciji ugroženih područja i zaštiti imovine u često teškim uvjetima te da su njihovi neumorni napori i spremnost na djelovanje, čak i uz rizik za vlastite živote, imali ključnu ulogu u suzbijanju katastrofe;
3. poziva države članice da prepoznaju i promiču važnost volonterskih vatrogasnih službi i drugih volonterskih organizacija u području civilne zaštite; poziva EU da podrži programe za daljnje osposobljavanje i tehničku opremu za te hitne službe te da ojača njihovu mrežu na razini Europe kako bi bile bolje pripremljene za buduće ekstremne vremenske događaje;
4. izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja na teritoriju EU-a, uključujući suše, ekstremne oborine i poplave velikih razmjera, kao i toplinske valove i šumske požare, te njihovih ozbiljnih, izravnih učinaka na ljudsko zdravlje, izvore prihoda, domove, infrastrukturu i poljoprivredu; naglašava hitnu potrebu za jačanjem zajedničkog odgovora EU-a na učinke nepovoljnih vremenskih događaja, kao što su učinkovite mjere civilne zaštite za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe njima kako bi se zaštitili ljudi, njihovi izvori prihoda i gospodarstvo;
Financiranje civilne zaštite i pomoći u slučaju katastrofa
5. snažno naglašava da pomoć žrtvama poplava mora biti u obliku bespovratnih sredstava te da se regijama pogođenima poplavama mora isto tako osigurati najveći mogući iznos bespovratne pomoći;
6. poziva Komisiju da pruži dodatnu ad hoc financijsku pomoć u obliku dodatnih plaćanja iz pričuve za poljoprivredu i da znatno poveća pragove za moguću potporu iz nacionalnih fondova;
7. ističe da, s obzirom na razmjere i učestalost prirodnih katastrofa, godišnja pričuva za poljoprivredu uspostavljena Uredbom (EU) 2021/2116[1] postaje neodgovarajuća jer te krize postaju kronične, a ne hitne situacije u poljoprivrednom sektoru; stoga smatra da bi Komisija također trebala odmah donijeti dugoročne korektivne mjere uspostavom zasebnog instrumenta EU-a za financiranje naknada za posljedice vremenskih pojava u poljoprivredi, kao i udruživanjem sredstava izvan proračuna ZPP-a;
8. poziva na pravedniju raspodjelu sredstava za potporu u okviru ZPP-a među svim državama članicama; ističe da je državama članicama s najnižim stupnjem blagostanja najteže ublažiti učinke prirodnih katastrofa i obnoviti gospodarstvo u ruralnim područjima; zabrinut je zbog toga što će se zbog sve većeg broja prirodnih katastrofa i sve veće nepredvidivosti prinosa i smanjenja profitabilnosti proizvodnje pojačati kontinuirani trend napuštanja poljoprivrednih gospodarstava;
9. snažno podupire jačanje ulaganja EU-a u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru povezanih s otpornošću; potiče sinergije između zajedničkih projekata i sporazuma o suradnji među različitim razinama upravljanja kako bi se iskoristili udruženi kapaciteti i ekonomije razmjera u ulaganjima EU-a u lokalnu otpornost na katastrofe;
10. poziva da se ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na njih zajamče i poboljšaju; smatra da bi ciljano financiranje trebalo biti usmjereno na smanjenje rizika i pripravnost na širok spektar katastrofa;
11. ističe učinkovitu i koordiniranu suradnju između vatrogasnih službi i organizacija za pomoć tijekom nedavnih poplava u središnjoj i istočnoj Europi te ponovno potvrđuje ključnu ulogu sustava rescEU; naglašava da je brza prekogranična razmjena resursa, hitnih službi i stručnog znanja spasila živote i spriječila veliku štetu; naglašava važnost koordinacije na razini EU-a u pogledu pružanja pomoći u slučaju katastrofe i smatra da ta suradnja pokazuje snagu europske solidarnosti u slučaju katastrofe; naglašava važnost daljnjeg promicanja i produbljivanja takve suradnje zajedničkim osposobljavanjem, programima razmjene i širenjem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu;
12. inzistira na tome da bi kohezijska politika trebala imati ključnu ulogu u sprečavanju katastrofa, oporavku od simetričnih i asimetričnih šokova te borbi protiv klimatskih promjena; uviđa da bi se buduća kohezijska politika EU-a trebala na odgovarajući način pozabaviti izazovima koji proizlaze iz prirodnih katastrofa i njihovim utjecajem na regije EU-a, posebno slabije razvijene regije; naglašava da je cilj kohezijske politike pružiti potporu slabije razvijenim regijama, posebno onima koje su najizloženije učincima prirodnih katastrofa, i dovesti do konvergencije;
13. smatra da bi regionalna ulaganja iz proračuna EU-a trebala ostati pod podijeljenim upravljanjem za planiranje i provedbu kako bi se moglo odgovoriti na potrebe država članica, regija te urbanih, ruralnih i udaljenih područja, te posebno kako bi se urbana i ruralna područja prilagodila novim izazovima kao što su poplave;
14. naglašava važnost osmišljavanja i održavanja prilagođenih programa i mjera EU-a za regije koje često pogađaju prirodne katastrofe; napominje da regionalno financiranje mora uključivati određenu fleksibilnost u slučaju kriza;
15. potiče pogođene države članice da zatraže aktivaciju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i Fonda solidarnosti EU-a; poziva Komisiju i države članice da bez odgode odgovore na sve zahtjeve za potporu;
16. naglašava da ekstremni vremenski događaji dovode do širih gospodarskih posljedica u pogođenim regijama i ozbiljnih proračunskih izazova na nacionalnoj razini dovodeći postojeći Fond solidarnosti EU-a (FSEU) do kritične točke; izražava žaljenje zbog znatnih kašnjenja u potpunoj isplati pomoći iz FSEU-a, uglavnom zbog tehničkih izazova; naglašava da je brz odgovor na hitne situacije ključan za učinkovito funkcioniranje FSEU-a i da je posebno važan u regijama s ograničenim pristupom alternativnim izvorima financiranja; potiče Komisiju da istraži sve moguće načine za ubrzavanje mobilizacije FSEU-a; osim toga, poziva na uspostavu linije financiranja za krize kako bi se pojednostavnio brz oporavak pogođenih pojedinaca i poduzeća te brza obnova pogođene infrastrukture, odnosno komunikacijskih ruta i hidrotehničkih radova obrane od poplava, kao i ulaganja u preventivne mjere koje bi se mogle pravodobno provesti kako bi se smanjili budući učinci ekstremnih vremenskih uvjeta;
17. poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku potporu slabije razvijenim regijama te da osigura da nijedna država članica ili regija ne bude zapostavljena u naporima za poboljšanje pripravnosti na katastrofe; ističe da je ključno da pomoć i financijska sredstva budu dostupni u pogođenim područjima što je brže, lakše i fleksibilnije moguće;
18. ustraje u tome da se plenarne sjednice u Strasbourgu otkažu 12 uzastopnih mjeseci i da se tako ušteđeni novac dodijeli za pomoć žrtvama poplava;
Prevencija
19. pozdravlja činjenicu da su mjere zaštite od poplava koje su poduzete posljednjih godina, od kojih su mnoge financirane sredstvima EU-a, uspješne u mnogim regijama i da su spriječile katastrofe velikih razmjera; napominje da su nove brane, polderi i poplavni bazeni smanjili površinu poplavnih područja i ublažili učinak na urbana i ruralna područja, što pokazuje važnost preventivnih ulaganja u zaštitu od poplava; napominje da ekstremističke aktivističke skupine često ometaju ta ulaganja i poziva na suzbijanje njihovih aktivnosti u budućnosti;
20. ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u infrastrukturu, posebno infrastrukturu za borbu protiv poplava, uključujući izgradnju brana i regulaciju rijeka; smatra da postizanje okolišnih ciljeva ne bi trebalo ometati izgradnju infrastrukture za borbu protiv poplava;
21. u tom pogledu ističe potrebu za daljnjim hitnim ulaganjima u mjere za upravljanje rizicima od poplava i zaštitu građana; poziva Komisiju da hitno podnese prijedloge mjera za sprečavanje katastrofa poput aktualnih u budućnosti te da preispita postojeće inicijative kako bi se prednost dala ulaganjima kojima se istinski jamči sigurnost naših građana, uzimajući u obzir izvore financiranja;
22. poziva države članice da pojačaju proširenje i sanaciju radova, posebice hidrotehničkih, za zaštitu od poplava u posebno osjetljivim područjima, te stvaranje dodatnih retencijskih bazena; u tom pogledu poziva Komisiju da smanji birokratske prepreke i ubrza postupke odobrenja za izgradnju i popravak infrastrukture za zaštitu od poplava kako bi se hitno potrebne zaštitne mjere mogle provesti bez nepotrebnih kašnjenja; naglašava da su za to potrebni vremenski učinkovitiji postupci, jasno definirane odgovornosti i jasna usmjerenost na potrebne građevinske mjere;
23. poziva Komisiju da proširi područje primjene FSEU-a kako bi se također mogla poduprijeti nova izgradnja javne i privatne infrastrukture, kao što su nove brane, ili dovršenje postojećih, te spriječio i ograničio nastanak velike štete uzrokovane katastrofama;
°
° °
24. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1]Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013, SL L 435, 6.12.2021., str. 187. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32021R2116.