Prijedlog rezolucije - B10-0061/2024Prijedlog rezolucije
B10-0061/2024
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama

17.9.2024 - (2024/2817(RSP))

podnesen slijedom izjave Komisije
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika

Mohammed Chahim, Tiemo Wölken, Marcos Ros Sempere, Andreas Schieder, Krzysztof Śmiszek, Dan Nica, Klára Dobrev, Victor Negrescu
u ime Kluba zastupnika S&D-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0057/2024

Postupak : 2024/2817(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B10-0061/2024
Podneseni tekstovi :
B10-0061/2024
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B10‑0061/2024

Rezolucija Europskog parlamenta o razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, gubitku života i pripravnosti EU-a za djelovanje u slučaju takvih katastrofa pogoršanih klimatskim promjenama

(2024/2817(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2022. o posljedicama suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta: povećanje napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena[1],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi[2],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)[3],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode[4] („Akt o obnovi prirode”),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2023. o Danu EU-a za žrtve svjetske klimatske krize[5],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike[6] (Uredba o zajedničkim odredbama),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu[7],

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[8],

– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da se pojedinačni ekstremni vremenski uvjeti ne mogu izravno pripisati određenom uzroku; budući da je, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, jasno da klimatska kriza dovodi do češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su poplave, oluje i toplinski valovi; budući da to znači da padaline i oluje postaju sve ozbiljnije, toplinski valovi topliji, a suše sušnije;

B. budući da je, prema podacima iz Komisijine službe za klimatske promjene programa Copernicus, kolovoz 2024. bio 1,51 °C iznad predindustrijske razine te je bio trinaesti mjesec u 14-mjesečnom razdoblju tijekom kojeg je prosječna globalna temperatura površinskog zraka premašila 1,5 °C iznad predindustrijskih razina;

C. budući da su tekuće poplave u srednjoj i istočnoj Europi u rujnu 2024. uzrokovane rekordnim obilnim padalinama iz oluje Boris, iznimno vlažne Genovske ciklone; budući da su poplave počele u Austriji i Češkoj, a zatim su se proširile na Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, a kasnije i na Njemačku i Mađarsku;

D. budući da, čak ni uz reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračun Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) nije dovoljan da bi se pružio odgovarajući odgovor na velike prirodne katastrofe i realizirala europska solidarnost s regijama pogođenima katastrofama;

E. budući da postoji potreba za koordiniranim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i prekograničnim djelovanjem kako bi se ublažili neposredni i budući učinci takvih prirodnih katastrofa, uključujući održive sustave upravljanja poplavama, mjere prilagodbe klimatskim promjenama i povećanu otpornost;

F. budući da je potrebno hitno djelovati kako bi se ublažile klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i znatnim povećanjem napora u prilagodbi i otpornosti u svim sektorima kako bi se učinci na okoliš, zdravlje ljudi i životinja, poljoprivredu i gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se njima bolje upravljalo;

G. budući da, prema podacima Eurobarometra, većina Europljana smatra da bi prelazak na zeleno gospodarstvo trebalo ubrzati, a gotovo četrdeset posto građana EU-a izjavilo je da se osjećaju osobno izloženi rizicima i prijetnjama povezanima s okolišem i klimom;

H. budući da poplave, kao i drugi ekstremni vremenski uvjeti, imaju nerazmjeran društveni učinak na ranjive skupine u usporedbi s općom populacijom; budući da su starije osobe, djeca, osobe slabijeg zdravstvenog stanja, osobe u nepovoljnom ekonomskom položaju, kao i timovi hitnih službi te čistači skupine su koje su stalno najviše pogođene poplavama i koje najviše trpe fizički i psihički, bilo odmah nakon pojave takvih uvjeta bilo dugoročno; budući da su oni koji nemaju riješeno stambeno pitanje i koje ovise o nesigurnom zaposlenju akutnije pogođeni prirodnim katastrofama; budući da još jednu ključnu skupinu podložnu kaskadnim učincima na zdravlje i financijsko stanje zbog suša i poplava čine poljoprivrednici i ruralne zajednice u širem smislu, čiji izvori prihoda ovise o stabilnim i predvidljivim vremenskim i klimatskim uvjetima;

1. izražava duboko suosjećanje i solidarnost sa žrtvama, njihovim obiteljima te osobama i zajednicama pogođenima aktualnim ekstremnim vremenskim uvjetima i razornim poplavama u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku; izražava solidarnost s onima koji su pogođeni šumskim požarima u Grčkoj i Portugalu; prepoznaje duboke emocionalne i materijalne posljedice tih katastrofa na pojedince i zajednice te je u ovim teškim trenucima punim gubitaka uz one koji su njima pogođeni;

2. pohvaljuje nepokolebljive napore i predanost profesionalnih vatrogasaca i dobrovoljnih vatrogasnih odjela, organizacija za spašavanje, volontera i vojnog osoblja u zemljama pogođenima poplavama i drugim prirodnim katastrofama diljem Europe; smatra da su njihova hrabra djela, zajedno s djelovanjem nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i građana koji su riskirali živote kako bi spasili druge, zaštitili domove i zaštitu infrastrukture, zaslužni najveće pohvale; naglašava da su te hitne službe imale ključnu ulogu u spašavanju života, evakuaciji ugroženih područja i zaštiti imovine u nevjerojatno izazovnim uvjetima te da je njihova spremnost na djelovanje, čak i kada su osobno bili u opasnosti, imali ključnu ulogu u suzbijanju katastrofe;

3. izražava duboku zabrinutost zbog sve većeg intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja diljem EU-a, uključujući intenzivne oborine, poplave velikih razmjera, toplinske valove i šumske požare, koji imaju ozbiljne i izravne učinke na ljudsko zdravlje, egzistenciju, domove, infrastrukturu i poljoprivredu; naglašava hitnu potrebu za jačanjem zajedničkog odgovora EU-a na te štetne događaje pojačanom civilnom zaštitom te mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, osiguravajući sigurnost ljudi, zaštitu njihovih sredstava za život i otpornost gospodarstva;

4. smatra da su ti ekstremni vremenski uvjeti, koji su dio tekućeg izvanrednog klimatskog stanja, znak da je potrebno ambicioznije djelovanje u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama;

5. smatra da bi EU trebao imati vodeću ulogu u tom procesu i ojačati svoje napore u svim sektorima; podsjeća da bi, u skladu s Europskim zakonom o klimi i Pariškim sporazumom te najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama, EU trebao pojačati svoje djelovanje u području klime u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, kako bi se ograničilo globalno zatopljenje na 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama, i u pogledu prilagodbe radi poticanja otpornosti;

6. poziva države članice da odrede prioritete i utvrde kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere obnove ekosustava koji su narušeni kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta; nadalje poziva na donošenje smjernica EU-a za planove obnove nakon kriznih situacija kako bi se utvrdila prioritetna područja za faze oporavka, rehabilitacije i obnove nakon katastrofa prouzročenih poplavama, šumskim požarima, toplinskim valovima ili sušama, uključujući preporuke za povećanje otpornosti i revitalizaciju životnih uvjeta, gospodarstava i pogođenog okoliša u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”;

7. poziva na brzo donošenje čvrstog zakona EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama kako bi se koordinirali napori država članica u poboljšanju prilagodbe i otpornosti, u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi; napominje da bi se tim zakonom trebali utvrditi mjerljivi ciljevi u ključnim područjima, kao što su voda, zdravlje, infrastruktura, gospodarstvo i prostorno planiranje; posebno napominje da bi se njime trebalo osigurati da sva kritična infrastruktura do 2030. bude otporna na klimatske promjene i da sve države članice do 2027. provedu planove održivog upravljanja vodama;

8. poziva na potpunu provedbu klimatskog i energetskog okvira do 2030. i programa „Spremni za 55 %” kako bi se smanjile emisije koje uzrokuje čovjek i koje su odgovorne za klimatske promjene te na povećanje ambicije EU-a donošenjem novih ciljeva za razdoblje nakon 2030. i sveobuhvatnom revizijom Europskog zakona o klimi;

9. poziva države članice da u potpunosti i učinkovito provedu Zakon o obnovi prirode, kojim će se poboljšati sinergije između mjera za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu njima, sprečavanje katastrofa i obnovu prirode; očekuje da će taj zakon imati ključnu ulogu u promicanju obnove ekosustava otpornih na sušu, uključujući obnovu bioraznolikih šuma sa stablima različite dobi i s više vrsta te s trajnim pokrovom, močvarnih područja, prirodnog vegetacijskog pokrova, dinamike poplavnih područja i prirodne infiltracije cijelog krajolika, kao i poboljšanja otpornosti riječnih slivova;

10. ističe dugoročni negativan utjecaj prirodnih katastrofa na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u EU-u, čime se ometa provedba kohezijske politike EU-a; prepoznaje posebnu ranjivost područja navedenih u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koja često imaju ograničene resurse za oporavak;

11. poziva Komisiju da bez nepotrebne odgode aktivira europsku pričuvu za solidarnost i pričuvu za pomoć u nuždi kako bi se hitno omogućila pomoć u operacijama čišćenja i suzbili neposredni zdravstveni rizici;

12. poziva na aktivaciju mehanizama, kao što je FSEU, kako bi se pružila financijska pomoć zemljama kojima je potrebna; ističe da je ključno pružiti pomoć i financijska sredstva regijama pogođenima poplavama na što brži, jednostavniji i fleksibilniji način te potiče sve pogođene zemlje da nastave pružati hitnu pomoć, uključujući hranu, čistu vodu, medicinsku pomoć i privremeno sklonište raseljenim osobama;

13. podsjeća, međutim, da je FSEU nekoliko puta izmijenjen kako bi se proširilo njegovo područje primjene te da od 2022. uključuje velike zdravstvene krize, iako njegova ukupna financijska omotnica nije porasla; stoga poziva na znatno povećanje proračuna FSEU-a kako bi se regijama pomoglo u predviđanju i ublažavanju učinaka klimatskih promjena;

14. preporučuje da nacionalne, regionalne i lokalne vlasti pri obnovi kritične infrastrukture, uključujući prometne, zdravstvene, vodne i energetske sustave, osiguraju da je ta infrastruktura osmišljena za suočavanje s budućim ekstremnim vremenskim uvjetima; stoga poziva lokalne, regionalne i nacionalne aktere da ubrzaju provedbu mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, posebno infrastrukture za sprečavanje poplava kao što su brane, nasipi i sustavi odvodnje te prirodna rješenja kao što su ponovno pošumljavanje i obnova močvarnih zemljišta;

15. ističe sinergije između FSEU-a, Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, komponente prilagodbe klimatskim promjenama Europskog fonda za regionalni razvoj i programa teritorijalne suradnje, koje su ključne za stvaranje sveobuhvatnog paketa mjera za odgovor i otpornost;

16. smatra da bi regionalna ulaganja iz proračuna EU-a trebala ostati pod podijeljenim upravljanjem za programiranje i provedbu kako bi se moglo odgovoriti na potrebe država članica, regija te urbanih, ruralnih i udaljenih područja, posebno kako bi se urbanim i ruralnim područjima omogućila prilagodba novim izazovima kao što su poplave; traži od Komisije, država članica i regionalnih vlasti da iskoriste i poboljšaju postojeće mehanizme za otkrivanje i borbu protiv nepravilnosti, prijevara i korupcije u okviru bilo kojeg financijskog instrumenta EU-a, uključujući financiranje kohezijske politike i pomoći u nuždi;

17. podsjeća na obveze preuzete u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama i drugih međunarodnih sporazuma usmjerenih na smanjenje rizika od katastrofa i održivost okoliša;

18. potiče jačanje okvira regionalne suradnje između zemalja srednje i istočne Europe i potiče operacionaliziranje međunarodnog stručnog znanja kako bi se poduprli napori za oporavak i obnovu radi poticanja zajedničkih strategija upravljanja katastrofama, razmjene najboljih praksi i poboljšanja prekograničnog upravljanja vodama;

19. smatra da bi proračun FSEU-a trebao biti razmjeran sve većem broju i ozbiljnosti prirodnih katastrofa diljem Europe; potiče Komisiju da poveća proračun europske pričuve za solidarnost i pričuve za pomoć u nuždi; nadalje, naglašava važnost osiguravanja odgovarajućih sredstava za te pričuve ili njihove ekvivalente, s obzirom na predstojeći prijedlog Komisije o novom VFO-u i relevantne međuinstitucijske pregovore;

20. poziva Komisiju da dodatno pojednostavni postupak i skrati vrijeme potrebno za obradu zahtjeva za mobilizaciju FSEU-a; poziva države članice i regije da utvrde uska grla i ojačaju administrativne i operativne kapacitete kako bi se ubrzala isplata sredstava iz FSEU-a; naglašava potrebu za razumnom fleksibilnošću  kada se zemlje ili regije primateljice suočavaju s opravdanim kašnjenjima i izazovima u podnošenju zahtjeva za dodjelu i korištenju dodijeljenih sredstava;

21. ističe da je potrebno ocijeniti i maksimalno povećati potencijal šuma, drveća i zelene infrastrukture u upravljanju poplavama, prilagodbi klimatskim promjenama i pružanju usluga ekosustava; napominje, na primjer, da urbana stabla mogu apsorbirati kišnicu i istodobno poboljšati kvalitetu zraka; poziva na povećanu sadnju drveća u gradovima i na potporu održivom gospodarenju šumama; ističe da bi se sve mjere sprečavanja poplava i prilagodbe za ponovno pošumljavanje i poljoprivredu trebale temeljiti na najnovijim znanstvenim spoznajama i da bi se trebale provoditi uz potpuno poštovanje ekoloških načela;

22. poziva Komisiju da u kohezijsku politiku VFO-a za razdoblje 2027. 2033., posebno Europskog fonda za regionalni razvoj, uključi potrebna sredstva za brzu obnovu pogođene nacionalne povijesne baštine, izgradnju spremnika za zadržavanje u područjima s rizikom od poplava, opremanje službi koje prve reagiraju i osiguravanje kontinuirane razmjene znanja među državama članicama;

23. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Posljednje ažuriranje: 18. rujna 2024.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti