PRIJEDLOG REZOLUCIJE o jačanju nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini u borbi protiv ruske ratne agresije i sve većoj vojnoj suradnji Sjeverne Koreje i Rusije
25.11.2024 - (2024/2940(RSP))
u skladu s člankom 136. stavkom 2. Poslovnika
Yannis Maniatis, Thijs Reuten, Nacho Sánchez Amor, Sven Mikser, Raphaël Glucksmann, César Luena, Evin Incir
u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B10-0191/2024
B10‑0193/2024
Rezolucija Europskog parlamenta o jačanju nepokolebljive potpore EU-a Ukrajini u borbi protiv ruske ratne agresije i sve većoj vojnoj suradnji Sjeverne Koreje i Rusije
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji donesene nakon 1. ožujka 2022., posebno onu od 17. srpnja 2024. o potrebi za kontinuiranom potporom EU-a Ukrajini[1],
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju na Korejskom poluotoku,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu ministra vanjskih poslova Republike Koreje Cho Tae-yula i visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella od 4. studenoga 2024. o suradnji Demokratske Narodne Republike Koreje i Rusije,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda,
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Europe CM/Res(2023)3 o uspostavi Proširenog djelomičnog sporazuma o Registru štete uzrokovane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu,
– uzimajući u obzir Ženevske konvencije,
– uzimajući u obzir međunarodno pravo, posebno Povelju UN-a i Ugovor o neširenju nuklearnog oružja,
– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji (DNRK),
– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju na Ukrajinu, što predstavlja nastavak prethodnih agresija koje vodi od 2014.; budući da Rusija kontinuiranom agresijom i napadima na suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i dalje uporno krši načela Povelje UN-a te očito i grubo krši međunarodno humanitarno pravo, kako je utvrđeno Ženevskim konvencijama iz 1949.;
B. budući da je Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji od 2. ožujka 2022. ruski rat protiv Ukrajine odmah kvalificirala kao čin agresije kojim se krši članak 2. stavak 4. Povelje UN-a te da je u svojoj rezoluciji od 14. studenoga 2022. prepoznala potrebu da se Ruska Federacija pozove na odgovornost zbog svoje ratne agresije te snosi pravnu i financijsku odgovornost za svoje međunarodno protupravne radnje, među ostalim odštetom za prouzročene povrede i nanesenu štetu;
C. budući da Europska unija i njezine države članice, zajedno s međunarodnim partnerima i saveznicima iz NATO-a, nastavljaju pružati vojnu potporu Ukrajini kako bi joj pomogli u ostvarivanju njezina legitimnog prava na samoobranu od ruske ratne agresije u skladu s člankom 51. Povelje UN-a;
D. budući da pravo Ukrajine na samoobranu prema međunarodnom pravu uključuje proporcionalno vojno djelovanje koje nadilazi njezino državno područje;
E. budući da Ukrajini treba osiguravati potrebne vojne kapacitete onoliko dugo koliko joj je potrebno da ostvari odlučujuću vojnu pobjedu i okonča nezakonitu rusku ratnu agresiju, obnovi svoj suverenitet i teritorijalnu cjelovitost unutar svojih međunarodno priznatih granica i odvrati sve buduće agresije; budući da Ukrajina ne brani samo sebe, već također štiti i bori se za europske vrijednosti i ključne sigurnosne interese;
F. budući da je Europska unija 2022. i 2023. Ukrajini osigurala više od 25 milijardi EUR makrofinancijske potpore te uspostavila Instrument za Ukrajinu, namjenski financijski instrument koji će joj omogućiti da u razdoblju od 2024. do 2027. Ukrajini pruži predvidljivu i fleksibilnu financijsku potporu u iznosu do 50 milijardi EUR, od čega je 12,2 milijarde EUR već isplaćeno Ukrajini;
G. budući da Rusija i dalje provodi nezakonitu ratnu agresiju na Ukrajinu, među ostalim masovnim i namjernim napadima na civilnu infrastrukturu diljem zemlje; budući da je Rusija realno oštetila ili uništila do 80 % ukrajinske energetske infrastrukture, što bi u nadolazećim zimskim mjesecima u toj zemlji moglo dovesti do teške humanitarne krize;
H. budući da je prema navodima, nakon što su zemlje donatorice nedavno ukinule ograničenja, Ukrajina upotrijebila donirane dalekometne oružane sustave protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju;
I. budući da su Rusija i Demokratska Narodna Republika Koreja 18. lipnja 2024. potpisale Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji uključuje uzajamne obrambene obveze, vojno-tehničku suradnju i odredbe o razmjeni obrambene i nuklearne tehnologije;
J. budući da je 26. rujna 2024. ruska vlada izjavila da nuklearno razoružanje DNRK-a smatra besmislenim te da je ta tema „zaključena”;
K. budući da DNRK od početka rata Rusiji osigurava oružje za njezinu ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da je, prema navodima, DNRK nedavno poslao 15 000 vojnika u Rusiju, što doprinosi eskalaciji rata protiv Ukrajine i ugrožava globalnu stabilnost;
L. budući da Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu uključuje mehanizme za obrambenu pomoć, nuklearnu suradnju i trgovinu kojima se potkopavaju postojeći režimi sankcija osmišljeni kako bi se DNRK odvratilo od nuklearnih ambicija i zaustavila ruska ratna agresija na Ukrajinu;
M. budući da je DNRK pojačao svoje prijetnje, odustao od svoje politike ujedinjenja i nastavio s provokacijama u regiji, posebno testiranjem raketnih sustava i vojnim vježbama, čime se povećava rizik od vojnog sukoba i potkopavaju napori za mirno rješavanje situacije na Korejskom poluotoku;
N. budući da je UN u više navrata osudio vladu Sjeverne Koreje zbog raširenog, sustavnog i teškog kršenja ljudskih prava, uključujući izvansudska pogubljenja, mučenja, proizvoljna pritvaranja i uskraćivanje temeljnih sloboda, kao što su pravo na slobodu izražavanja, okupljanja i kretanja; budući da se u izvješćima UN-a navodi postojanje logora za političke zatvorenike u kojima su deseci tisuća osoba, uključujući djecu, izloženi prisilnom radu, mučenju i pogubljenjima bez suđenja; budući da prema podacima UN-a Kina šalje sjevernokorejske izbjeglice natrag u DNRK, kršeći pritom međunarodno pravo, posebno Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. i njezin Protokol iz 1967., kojima se zabranjuje prisilni povratak pojedinaca u zemlje u kojima bi bili izloženi progonu, mučenju ili nehumanom postupanju;
1. ponovno izražava nepokolebljivu solidarnost s ukrajinskim narodom te svoju čvrstu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja stoga potporu obvezama Europske unije i njezinih država članica u pogledu pružanja humanitarne pomoći, vojne potpore, gospodarske i financijske pomoći te političke potpore na sve moguće načine kako bi se u konačnici zaustavila ruska ratna agresija i Ukrajini omogućilo da oslobodi sav svoj narod, ponovno uspostavi potpunu kontrolu nad cijelim svojim teritorijem unutar svojih međunarodno priznatih granica i odbije svaku daljnju rusku agresiju;
2. ponovno izražava svoju nedvosmislenu osudu nezakonite i neopravdane ruske ratne agresije protiv Ukrajine; zahtijeva da Rusija, zajedno sa svojim pomagačima, odmah zaustavi sve vojne operacije i povuče sve vojno osoblje, pomagače i opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine;
3. osuđuje sve zemlje koje Rusiji pružaju vojnu opremu, financijsku potporu ili bilo koji drugi oblik pomoći, čime omogućuju i pojačavaju njezinu aktualnu agresiju;
4. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog Ugovora o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i DNRK-a te mogućeg prijenosa vojne i nuklearne tehnologije;
5. oštro kritizira slanje sjevernokorejskih postrojbi kao potpore ruskim vojnim operacijama u Ukrajini; smatra to eskalacijom autoritarne suradnje protiv međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;
6. poziva Rusiju da prekine sve oblike vojne i tehnološke suradnje s DNRK-om te da poštuje svoje obveze iz Ugovora o neširenju oružja i brojnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a;
7. upozorava na vrlo ozbiljne rizike koji bi proizašli iz širenja ruske ratne agresije na Ukrajinu; naglašava da se Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između DNRK-a i Rusije ne bi trebao primjenjivati na rat protiv Ukrajine jer je taj rat pokrenut ničim izazvanom, nezakonitom i neopravdanom agresijom Rusije na Ukrajinu te se stoga ne može smatrati obrambenim ratom; potiče DNRK da odmah povuče svoje postrojbe i prestane pružati vojnu potporu Rusiji u njezinoj ratnoj agresiji na Ukrajinu;
8. pozdravlja zaključke Europskog vijeća od 18. studenoga 2024. u kojima se naglašava „važnost približavanja Ukrajine obrambenim inicijativama EU-a, u skladu sa zajedničkim obvezama Europske unije i Ukrajine u području sigurnosti potpisanima 27. lipnja 2024.” te u kojima se „potiče države članice sudionice da, uz potporu tajništva PESCO-a [stalna strukturirana suradnja], omoguće sudjelovanje Ukrajine u projektima PESCO-a”;
9. potiče Uniju i njezine države članice da povećaju učinkovitost i održivost svoje potpore Ukrajini, posebno znatnim poboljšavanjem i ubrzavanjem vojne potpore te obvezivanjem na dugoročnu financijsku potporu kako bi se Ukrajini pomoglo da se brani, zaštiti svoj narod, održi osnovne usluge za svoje građane, omogući gospodarski i socijalni oporavak te nastavi s potrebnim reformama na svojem putu prema članstvu u Uniji;
10. pozdravlja odluku nekoliko savezničkih država da Ukrajini ukinu ograničenja na upotrebu zapadnih dalekometnih oružanih sustava protiv vojnih ciljeva na ruskom teritoriju, kako je dopušteno međunarodnim pravom; ponavlja svoj poziv svim državama članicama da ukinu svoja ograničenja na upotrebu oružja koje su donirale Ukrajini za napade na vojne lokacije u Rusiji jer se te vojne lokacije upotrebljavaju za napade na ukrajinsko stanovništvo i ključnu civilnu infrastrukturu;
11. ističe da nedovoljne isporuke streljiva i oružja te ograničenja njihove upotrebe mogu ugroziti dosadašnje napore; stoga ponovno poziva države članice da ispune svoju obvezu iz ožujka 2023. da Ukrajini dostave milijun komada streljiva te da ubrzaju isporuku oružja koje je Ukrajina zatražila, posebno modernih sustava protuzračne obrane i prijenosnih sustava protuzračne obrane, koje države članice već posjeduju; pozdravlja kontinuiranu potporu ukrajinskim oružanim snagama u okviru misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini i poziva države članice da dodatno prošire operacije osposobljavanja; potiče države članice da aktivno vrše pritisak na Mađarsku da prekine neodgovornu blokadu Europskog instrumenta mirovne pomoći, uključujući novoosnovani Fond za pomoć Ukrajini, zbog čega je onemogućeno oslobađanje 6,6 milijardi EUR djelomičnih nadoknada državama članicama koje pružaju vojnu potporu Ukrajini;
12. potiče Uniju i njezine države članice da ispune obveze iz Izjave iz Versaillesa iz 2022. te da ubrzaju potpunu provedbu Strateškog kompasa jačanjem europske vojne suradnje na razini industrije i oružanih snaga kako bi EU postao snažniji i sposobniji jamac sigurnosti, interoperabilan i komplementaran s NATO-om; pozdravlja činjenicu da su države članice i institucije EU-a povećale proračune i ulaganja u obranu te poziva na dodatno povećanje ciljane potrošnje, zajedničke nabave i zajedničkih ulaganja u istraživanje i razvoj u području obrane; naglašava da bi tijekom procesa pristupanja Ukrajine EU-u trebalo poduzeti konkretne korake prema njezinoj integraciji u obrambene i kibernetičke sigurnosne politike i programe EU-a; u tom pogledu pozdravlja osnivanje Ureda EU-a za inovacije u području obrane u Kijevu i zaključke Europskog vijeća 14375/24 od 18. studenoga 2024. kojima se države članice sudionice dodatno potiče da olakšaju sudjelovanje Ukrajine u projektima PESCO-a, unutar postojećeg pravnog okvira kojim se uređuje sudjelovanje trećih država;
13. poziva međunarodnu zajednicu da i dalje pažljivo prati i učinkovito odgovori na razvoj događaja koji proizlaze iz Ugovora o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i DNRK-a s obzirom na to da bi on mogao dodatno destabilizirati i Europu i Korejski poluotok;
14. poziva DNRK da zaustavi svoje provokacije i prijetnje, da ponovno potvrdi svoju predanost mirnim politikama ujedinjenja i da se suzdrži od djelovanja koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju; ponavlja svoj poziv na potpuno nuklearno razoružanje Korejskog poluotoka i potiče DNRK da poduzme konkretne korake prema potpunom, provjerljivom i nepovratnom napuštanju sveg nuklearnog oružja, balističkih projektila i povezanih programa;
15. naglašava velik utjecaj Kine na DNRK i Rusiju te poziva Kinu da doprinese smanjenju napetosti i sprečavanju daljnje eskalacije neprijateljstava; potiče kinesku vladu da prekine praksu prisilnog udaljenja ili vraćanja i da sjevernokorejskim izbjeglicama omogući pristup međunarodnoj zaštiti; poziva DNRK da tijelima UN-a za ljudska prava omogući pristup toj zemlji kako bi ocijenila stanje ljudskih prava, prisilne nestanke te uvjete pritvorenika i vraćenih izbjeglica, uključujući osobe kao što su Kim Cheol-ok i južnokorejski misionari Kim Jung Wook, Kim Kook Kie, Choi Chun Gil;
16. traži od EU-a, UN-a i njihovih država članica da zadrže i prošire sankcije protiv DNRK‑a i Rusije kako bi se spriječila daljnja vojna suradnja kojom se podupire kršenje međunarodnog humanitarnog prava i nezakonit prijenos vojne tehnologije; poziva EU, UN i njihove države članice da razmisle o dodatnim gospodarskim i diplomatskim mjerama za suzbijanje destabilizirajućih učinaka saveza između DNRK-a i Rusije;
17. poziva Vijeće da proširi svoje sankcije protiv Rusije, Bjelarusa te trećih zemalja i subjekata koji ruskom vojnom kompleksu pružaju vojnu tehnologiju i opremu s dvojnom namjenom; ponavlja svoj poziv na potpuni embargo na uvoz ruskih fosilnih goriva i ukapljenog prirodnog plina u Europsku uniju te na daljnje smanjenje gornje granice cijena ruskih naftnih derivata u koordinaciji s partnerima iz skupine G7 kako bi se zaustavio doprinos financiranju nezakonite ruske ratne agresije;
18. pozdravlja sporazum s Vijećem o makrofinancijskoj pomoći Ukrajini u iznosu do 35 milijardi EUR, pri čemu se koristi zamrznuta ruska imovina, i novi mehanizam skupine G7 za zajmove; poziva na brzu provedbu obaju instrumenata kako bi se Ukrajini omogućilo da što prije iskoristi te nove mogućnosti financiranja;
19. poziva Komisiju da na temelju iskustva stečenog Instrumentom za Ukrajinu predloži dugoročnu financijsku pomoć za obnovu Ukrajine i nakon 2027.;
20. oštro osuđuje aktualne zločinačke napade Rusije na ključnu civilnu infrastrukturu u Ukrajini, kao što su stambeni objekti, bolnice i škole, a posebno napade na energetsku infrastrukturu, kojima se namjerno želi pogoršati patnja ukrajinskog naroda; poziva na hitne i koordinirane međunarodne napore kako bi se pogođenim osobama pružila pravodobna humanitarna pomoć te osigurala opsežna i namjenska potpora energetskoj sigurnosti Ukrajine s obzirom na teške zimske mjesece koji dolaze;
21. ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da je Rusija obvezna platiti odštetu za golemu materijalnu i nematerijalnu štetu koju je prouzročila u Ukrajini; stoga pozdravlja odluku Vijeća o korištenju izvanrednih prihoda od imobilizirane ruske državne imovine za potrebe Fonda za pomoć Ukrajini i Instrumenta za Ukrajinu kako bi se podržala ukrajinska obrana i obnova; pozdravlja odluku skupine G7 da se Ukrajini ponudi zajam od 50 milijardi USD osiguran imobiliziranom ruskom državnom imovinom; poziva EU da nastavi s tim naporima odgovarajućom prilagodbom svojega zakonodavstva o sankcijama i uspostavom stabilnog pravnog režima kojim će se omogućiti zapljena ruske imovine u državnom vlasništvu koju je EU zamrznuo i njezino korištenje u svrhu odgovora na razne posljedice ruske agresije na Ukrajinu, uključujući obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije;
22. poziva Uniju i njezine države članice da aktivno rade na osiguravanju široke međunarodne potpore mirovnom planu Ukrajine; ponavlja da svako prihvatljivo rješenje ratne agresije na Ukrajinu mora poštovati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, međunarodno pravo i minimalne međunarodne pravne standarde koji su osnova tranzicijskog pravosuđa, uključujući jamstvo da se to neće ponoviti te da će počinitelji odgovarati za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti te zločin agresije; ponavlja da Rusija mora platiti odštetu za veliku materijalnu i nematerijalnu štetu nanesenu Ukrajini; naglašava da ukrajinska vlada mora biti uključena u sve rasprave o mogućim rješenjima; poziva partnere sličnih stavova da poštuju i štite ta načela;
23. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.
- [1] SL C, C/2024/6129, 22.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6129/oj.