PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2014.
28.6.2013 - (2013/2679(RSP))
u skladu s člankom 35. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
Malcolm Harbour u ime kluba ECR
B7‑0329/2013
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2014.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o programu rada Komisije za 2014.,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije[1], posebno njegov Prilog IV.,
– uzimajući u obzir strategiju Europa 2020.,
– uzimajući u obzir članak 35. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da Europa sudjeluje u globalnoj utrci u kojoj će se samo u konkurentnim gospodarstvima moći otvarati radna mjesta i osigurati viši životni standard građana;
B. budući da je Europska unija suočena s dubokom krizom konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu koje ima sve više izazova;
C. budući da većina ostalih područja u svijetu bilježe sve brži rast te sve veću razinu produktivnost i inovacija;
D. budući da je kriza javnog duga u eurozoni uvelike naštetila europskom gospodarstvu te je prouzročila znatne probleme milijunima ljudi;
DIO 1. KLJUČNI PRIORITETI ZA PROGRAM RADA ZA 2014. – „MISIJA RAST”
1. naglašava da je nužno nastaviti s rješavanjem trenutačne krize eura ponovnom uspostavom zdravih javnih financija, stvaranjem snažnog bankarskog sustava i poticanjem održivog gospodarskog rasta;
2. ističe da, iako su dobro usmjerena javna ulaganja nužna, na primjer radi poboljšanja obrazovnih standarda i razvoja infrastrukture, dugoročni se rast ne postiže povećanjem javnih rashoda, za koje je nužno povećanje poreznog opterećenja pojedinaca i poslovnih subjekata koji su ionako već pritisnuti teškoćama, ni još većim zaduživanjem novca koji će budući naraštaji morati otplaćivati;
3. podupire strategiju rasta čiji bi cilj bio osigurati postojanje pravog političkog okvira koji bi poslovnim subjektima i poduzetnicima omogućio napredak uz rast zaposlenosti, stvaranje bogatstva i podizanje životnog standarda; primjećuje da je strategija Europa 2020. odredila smjer za budućnost, ali izražava žaljenje zbog činjenice da nedostaje političke volje kako bi joj se dao zamah i time osigurala njezina puna provedba;
4. podsjeća da se europska javna potrošnja ne može izuzeti od znatnih napora koje države članice ulažu kako bi kontrolirale vlastitu javnu potrošnju i ustrajan je u mišljenju da proračun Unije ne smije dodatno opteretiti porezne obveznike te da se treba jasno usmjeriti kako bi se pružila pomoć državama članicama da se zajednički i usklađeno pozabave s trenutačnim strukturnim izazovima, osobito padom konkurentnosti i rastom nezaposlenosti koja proizlazi iz toga;
5. i dalje je ustrajan na načelu europske dodane vrijednosti, koje bi trebalo biti okosnica svih rashoda, koji se također moraju voditi načelima učinkovitosti, djelotvornosti i troškovne učinkovitosti te istovremeno poštovati načelo supsidijarnosti kako je definirano člankom 5. Ugovora u Europskoj uniji (UEU) i utvrđeno u Protokolu I. o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji;
6. poziva Komisiju da svoj program rada za 2014. iskoristi kako bi:
- utvrdila detaljan plan rasta za Europsku uniju koji je usmjeren na uspostavu političkog okvira koji poslovnim subjektima i poduzetnicima omogućuje da razviju djelatnosti i usluge koje će dugoročno gledano osigurati zaposlenost i blagostanje;
- provodila mjere modernizacije projekcije i provedbe proračuna kako bi Europskoj uniji omogućila ostvarivanje dodane vrijednosti uz razumne troškove;
- poduzimala mjere za modernizaciju unutarnjih politika kako bi zadovoljila zahtjeve novog stoljeća, što je važno, te za poštovanje načela supsidijarnosti;
7. poziva na mjere kojima će se iznova ojačati europsko gospodarstvo:
- smanjenjem opterećenja propisa EU-a,
- dovođenjem jedinstvenog tržišta u sljedeću fazu razvoja, kako bi potpuno obuhvaćao uslužni sektor,
- stvaranjem učinkovitog digitalnog jedinstvenog tržišta;
- uspostavom učinkovitog i djelotvornog unutarnjeg tržišta energentima i ostvarenjem napretka u smjeru jedinstvenog europskog prometnog prostora,
- osnivanjem europskog istraživačkog prostora,
- osiguravanjem otvorenih svjetskih tržišta,
- promicanjem tržišta rada koja dobro funkcioniraju i
- izgradnjom snažnog, dinamičnog i konkurentnog sektora financijskih usluga.
DIO 2. POSEBNI PRIJEDLOZI ZA PROGRAM RADA
Osiguravanje troškovne učinkovitosti i provedbe
8. svjestan je da svi rashodi nastaju u vrlo teškom gospodarskom kontekstu u kojem države članice ulažu znatne napore kako bi provele fiskalne prilagodbe u svojim nacionalnim proračunima, kako je to zatražila Europska unija, da bi se osigurala stabilnost javnih financija, bankarskog sektora i jedinstvene valute;
9. pozdravlja dogovor koji su postigli čelnici država i vlada 7. i 8. veljače koji ne samo da odražava teške gospodarske i fiskalne uvjete u državama članicama nego također nastoji više usmjeriti potrošnju na one države članice kojima je to najpotrebnije;
10. primjećuje da bi 2014. trebala biti prva proračunska godina novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) o kojem se Parlament i Vijeće trebaju dogovoriti; traži od Komisije da uloži trud kako bi osigurala uvođenje veće discipline i postupaka koji bi omogućili bolje i učinkovitije trošenje, uključujući uspostavu prikladnih nadzornih mehanizama koji bi osigurali pravovremeno i djelotvorno korištenje sredstava kako je predviđeno procjenama; primjećuje da trenutačni problemi vezani uz nedostatak sredstava za plaćanje potječu dijelom od slabog korištenja sredstava u prvih nekoliko godina sadašnjeg VFO-a; naglašava da se takvo stanje u budućnosti mora izbjegavati;
11. naglašava da proračun EU-a mora biti proračun za ulaganja usmjeren na postizanje jasnih ciljeva; ističe da se europski proračun mora jasno usmjeriti na područja potrošnje za koja je poznato da osiguravaju jasnu dodanu vrijednost koja se može dokazati i da se svi instrumenti moraju trošiti što je moguće djelotvornije;
12. ponavlja svoj poziv Komisiji da učini sve što je u njezinoj moći kako bi ustrajala na uvođenju standardiziranih izjava o nacionalnom upravljanju koje bi bile potpisane na odgovarajućoj političkoj razini i obuhvaćale fondove EU-a u okviru podijeljenog upravljanja; isto tako ponavlja svoj poziv na provođenje sustavnih, redovitih i neovisnih ocjenjivanja kako bi se osiguralo da svi rashodi postižu željene rezultate na troškovno učinkovit način; ponavlja svoj poziv da se u sljedeći sastav Komisije uključi povjerenik za proračunski nadzor;
13. primjećuje rastuću zabrinutost zbog načina na koji je Komisija provodila delegirane akte od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona; smatra da se moraju osigurati primjerene mogućnosti savjetovanja s Parlamentom tijekom sastavljanja sekundarnog zakonodavstva, kako prije tako i nakon formalnog podnošenja od Komisije;
Pametniji propisi s manje opterećenja
14. naglašava iznimnu važnost smanjivanja birokracije koja otežava pružanje robe i usluga, osobito za mala poduzeća;
15. traži da Komisija podupre sporazum između triju institucija koji ih obvezuje da se drže bolje izrade zakona, uključujući države članice koje bi sve Komisija trebala poticati da provode vlastita ispitivanja srednjih i malih poduzetnika i jedinstvenog tržišta; u tom pogledu primjećuje da bi Vijeće trebalo osnovati vlastiti odjel za procjenu učinka koji bi izradio procjenu učinka na njegove izmjene; naglašava važnost provjera primjerenosti u programu boljeg upravljanja;
16. ponovno ističe potrebu za provođenjem ispitivanja jedinstvenog tržišta dosljedno u svim službama Komisije prije donošenja prijedloga kako bi se osiguralo da zakonodavstvo ne ometa funkcioniranje jedinstvenog tržišta;
17. predlaže da Komisija ponovno formulira svoje ciljeve radi administrativnog pojednostavljivanja i jače se obveže na provedbu procjene o tome ima li mjera na razini EU-a pravu dodanu vrijednost prije nego započne rad na nacrtu prijedloga;
18. poziva na nastavak provođenja programa smanjivanja opterećenja i u 2014. s ambicioznijim i širim područjem primjene i uvođenjem kompenzacije za regulatorno opterećenje;
19. poziva Komisiju da promiče interese malih, srednjih i mikro poduzetnika na način da osigura lakši pristup europskom jedinstvenom tržištu; pozdravlja mjere koje je Komisija već poduzela kako bi smanjila regulatorno opterećenje malih, srednjih i mikro poduzetnika koje proizlazi iz zakonodavstva EU-a, kao što su izuzeća od određenih zakonodavnih odredbi za male i srednje poduzetnike kad god je to moguće i primjereno;
20. zagovara Komisiju da osigura daljnje poboljšanje svog regulatornog pristupa malim, srednjim i mikro poduzetnicima usmjeravanjem na posebno zakonodavstvo prilagođeno potrebama malih i srednjih poduzetnika i nastavljanjem s uvođenjem ciljanih mjera za male i srednje poduzetnike, uključujući onih koje su rezultat savjetovanja o „deset zakonodavnih akata koji najviše opterećuju male i srednje poduzetnike”[2], na primjer nedavna odluka o snižavanju pristojbi koje mali i srednji poduzetnici plaćaju prilikom registracije kemikalija u okviru Uredbe REACH;
21. primjećuje osjetljivu ravnotežu između fiskalne odgovornosti i potrebe za rastom; vjeruje, u okviru trenutne rasprave, da se to dvoje međusobno ne isključuju i naglašava da su smanjivanje regulatornog opterećenja i jačanje potencijala za rast malih i srednjih poduzetnika najplodonosniji načini ponovne uspostave povjerenja u gospodarstvo; posebno poziva na ostvarivanje poboljšanja u pogledu načina kojima će se omogućiti rast malim i srednjim poduzetnicima pomoću pristupa tržištima kapitala;
Jedinstveno tržište za građane, potrošače i poduzeća
22. zauzima stajalište da je jedinstveno tržište jedan od najvažnijih prioriteta Europske unije s obzirom na to da je ono najvažniji nositelj rasta i otvaranja radnih mjesta;
23. smatra da bi protekcionizam i nedostatak provedbe propisa o konkurentnosti samo produbio i produžio krizu; naglašava da je politika konkurentnosti utemeljena na načelima otvorenog tržišta i ravnopravnog natjecanja u svim sektorima važno sredstvo koje će EU-u osigurati dinamično, učinkovito i inovativno unutarnje tržište i konkurentnost na svjetskoj razini; izražava zabrinutost zbog izuzeća prevelikog broja usluga od nadzora tijela nadležnih za tržišno natjecanje;
24. poziva Komisiju da pruži potporu i osigura vodstvo u jačanju uloge jedinstvenog tržišta u pogledu europskog semestra i u provedbi preporuka Parlamenta o ugradnji revizije kojom se ispituje napredak u dovršenju jedinstvenog tržišta, uključujući kvantitativne ciljeve, u europski semestar;
25. ponavlja da je provedba Direktive o uslugama od velike važnosti; poziva Komisiju da pomogne državama članicama u promicanju pristupa jedinstvenom tržištu za usluge; poziva Komisiju da pregleda postojeće restriktivne prakse kao što je „ispitivanje gospodarskih potreba“;
26. poziva na dovođenje do konfrontacije s pritiskom kako bi jedinstveno tržište robe djelotvornije funkcioniralo; ponavlja da je načelo uzajamnog priznavanja od temeljnog značaja; poziva Komisiju da pojača napore kako bi osigurala da države članice poštuju to načelo, posebno u pogledu građevinskih proizvoda; ponovno potvrđuje svoju snažnu potporu poboljšanju suradnje između država članica na području djelotvornog nadzora tržišta radi osiguravanja pravednog i otvorenog tržišta i sigurnosti proizvoda;
27. ističe važnost pojačanog zamaha radi dovršenja sporazuma o postojećim važnim prijedlozima akta o jedinstvenom tržištu uključujući uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i javnoj nabavi i koncesijama; naglašava ključni potencijal koji inovativna javna nabava ima pri ostvarivanju rasta i otvaranju radnih mjesta;
28. poziva Komisiju da pomogne državama članicama pri uspostavi centara za jedinstveno tržište i poboljšanih jedinstvenih kontaktnih točaka;
29. naglašava važnost razradbe boljih pokazatelja postignuća jedinstvenog tržišta utemeljenih na stvarnim iskustvima i očekivanjima poslovnih subjekata i potrošača kako bi se poboljšala funkcionalnost i njihovo znanje o pravima koja mogu ostvariti;
30. poziva Komisiju da pomogne državama članicama oko ključnih problema na koje su naišle u zakonodavstvu jedinstvenog tržišta, uključujući poboljšanje prijenosa u nacionalno zakonodavstvo i manjak usklađenosti te pristup brzoj i učinkovitoj sudskoj zaštiti;
31. primjećuje da bi instrumenti jedinstvenog tržišta, uključujući i SOLVIT, trebali bolje funkcionirati u pogledu vremena koje im je potrebno da riješe pitanja; naglašava važnost poboljšanih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti u tom pogledu; pozdravlja inicijativu Komisije za reviziju pravnog okvira SOLVIT-a;
32. s obzirom na to da je povjerenje potrošača temelj uspješnog jedinstvenog tržišta, poziva Komisiju da aktivno i zajedno s državama članicama ustraje na brzoj provedbi Direktive o pravima potrošača, Direktive o alternativnom rješavanju sporova i Uredbe o internetskom rješavanju sporova te da revidira djelovanje Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi;
33. poziva na pravovremeno postizanje sporazuma o Direktivi o nadzoru tržišta i Direktivi o sigurnosti potrošačkih proizvoda s obzirom na njihovu važnost u stvaranju uspješnog jedinstvenog tržišta robe;
34. poziva Komisiju da prije podnošenja svojih prijedloga potpuno iskoristi pregled stanja potrošačkih uvjeta i druge oblike istraživanja koji ističu ključne probleme potrošača i često otkrivaju znatne razlike u cijenama koje naglašavaju neučinkovitost tržišta;
35. pristaje na prijedloge donesene unutar Parlamenta koji se odnose na Zajednički europski zakon o prodaji robe i na praktičniji pristup predlošcima ugovora, koji bi se temeljio na postojećem zakonodavstvu o potrošačima, kao što je Direktiva o pravima potrošača i postojećim direktivama o minimalnom usklađivanju, što bi bilo mnogo logičnije, praktičnije i djelotvornije rješenje za potrošače i poslovne subjekte;
36. podržava Uredbu o općem skupnom izuzeću za državnu pomoć s ciljem smanjivanja administrativnog opterećenja s obzirom na uskladivost s jedinstvenim tržištem;
37. ističe temeljnu ulogu prava intelektualnog vlasništva u stvaranju inovacija, rasta i radnih mjesta; poziva na pojednostavljivanje izdavanja dozvola u više zemalja kako bi se zaštitila autorska prava i povećao izbor za potrošače;
38. vjeruje da prepreke koje utječu na konkurentnost europske industrije zahtijevaju široki raspon ciljanih mjera kako bi se zadovoljile potrebe posebnih sektora; stoga pozdravlja sektorske strategije unutar Glavne uprave za poduzetništvo, uključujući one koje se odnose na sektor čelika i elektroniku te općenitiju komunikaciju pod naslovom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582); nada se uspješnom usvajanju i provedbi Programa za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika (COSME), osobito u pogledu financijskih instrumenata vezanih uz dugove i vlasničke udjele;
Digitalno gospodarstvo
39. traži od Komisije da promiče daljnju inicijativu jedinstvenog tržišta usmjerenu na dovršetak digitalnog jedinstvenog tržišta i osobito inicijative za jačanje povjerenja potrošača, uključujući mjere za pojednostavljivanje internetskog plaćanja i poboljšanje digitalnih rezultata i infrastrukture;
40. naglašava ulogu učinkovitih mehanizama zaštite podataka u osiguravanju povjerenja u jedinstveno tržište; naglašava važnost stvaranja provedivog, tehnološki neutralnog i zdravorazumskog pristupa Uredbi o zaštiti podataka kako bi se osiguralo da EU privuče ulaganja, omogući gospodarski rast i oporavak te potrošačima i poslovnim subjektima pruži prilike istovremeno štiteći građane na proporcionalan i pristupačan način;
41. izražava zabrinutost zbog neopravdano stroge regulacije tržišta interneta i mobilnog plaćanja u ovoj fazi budući da su takvi načini plaćanja još uvijek u procesu razvoja; smatra da je svaka regulatorna inicijativa na tom području izložena opasnosti da bude obilježena neprimjerenim naglaskom na postojećim instrumentima plaćanja te tako može obeshrabriti inovacije i narušiti tržište prije nego što je razrađena;
42. smatra da je internetska sigurnost temeljna komponenta za osiguravanje našeg dugoročnog blagostanja i pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (COM(2013)0027); vjeruje da bi unutarnje tržište trebalo biti sigurno mjesto obavljanja poslova i da bi trebalo uvesti prave poticaje za privatni sektor za razmjenu informacija i primjera najbolje prakse; međutim, smatra da zakonodavstvo ne bi smjelo podrivati napredak koji je već postignut u državama članicama i da se ne bi smjelo neproporcionalno opterećivati poslovne subjekte ako imaju malo materijalne koristi;
Svjetska otvorena tržišta
43. pozdravlja činjenicu što je Komisija 12. ožujka 2013. donijela nacrt mandata za sporazum o partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja s SAD-om i zagovara Vijeće da ga bez odgode odobri kako bi formalni pregovori o obuhvatnom sporazumu koji se bavi cijelim nizom prepreka robi i uslugama iz EU-a mogli započeti bez odgode; ističe da Komisija ima obvezu samouvjereno ustrajati na ofenzivnim interesima EU-a tijekom pregovora s ciljem sklapanja dogovora u ambicioznom, no svejedno realnom roku;
44. poziva EU da udruži snage u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) s drugim zemljama u razvoju kako bi osigurali primjenu i provedbu multilateralnih trgovinskih pravila i normi od strane svih članica potpuno poštujući njihove obveze pristupanja i da promiče jaču parlamentarnu dimenziju u multilateralnim pregovorima radi osiguranja veće demokratske odgovornosti; u tom pogledu ističe potrebu za pravilnim korištenjem postojećeg sustava rješavanja sporova WTO-a kako bi se osiguralo odgovarajuće očuvanje interesa EU-a;
45. poziva Komisiju da namijeni odgovarajuća sredstva za promicanje otvorene i poštene trgovine u okviru tekućih bilateralnih pregovora s ključnim trgovinskim partnerima kao što su Kanada, Indija i zemlje ASEAN-a istovremeno uz plurilateralne i multilateralne pregovore u okviru WTO-a kako bi pomoću trgovine i ulaganja građanima i poduzećima EU-a, uključujuću male i srednje poduzetnike, osigurali materijalne gospodarske i socijalne koristi kao dio učinkovite i dosljedne trgovinske diplomacije u ime EU-a kao cjeline;
46. pozdravlja posebno višestrane napore nekoliko članica WTO-a, uključujući Europsku uniju i njezine države članice, u pogledu sporazuma o uslugama i reviziji Sporazuma o informacijskoj tehnologiji; tvrdi da bi plurilateralni sporazumi trebali omogućiti sudjelovanje svake članice WTO-a kako bi se na kraju osigurali multilateralni ravnopravni uvjeti;
47. poziva Komisiju da u 2013. predloži mandate za pregovore za sporazum o ulaganjima s Kinom koji mora obuhvaćati pitanje pristupa tržištu; zagovara Komisiju da aktivno razvija ulagačku politiku EU-a s ciljem pregovaranja o ustrajnim odredbama o zaštiti ulaganja, uključujući odredbe o rješavanju sporova između država ili između ulagača i država sa strateškim trgovinskim partnerima poput zemalja BRICS-a kako bi se ulagačima iz EU-a u inozemstvu i stranim ulagačima u EU-u osigurali uvjeti pristupa tržištu koji bi bili prilagođeni poslovnim subjektima;
48. ističe da postoji potreba za proširivanjem postojećih trgovinskih i gospodarskih odnosa između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva i južnog Mediterana kako bi se ojačao zajednički gospodarski razvoj i regionalna stabilnost i time osigurao napredak prema demokraciji te poštovanje ljudskih prava i vladavine prava; u tom pogledu pozdravlja početak pregovora s Kraljevinom Maroko;
49. poziva Komisiju i države članice da se u okviru WTO-a, skupine G8, skupine G20 i svakog drugog relevantnog višestranog foruma aktivno uključe u svjetsku borbu protiv protekcionizma i nepoštenih poslovnih praksi kao što je krivotvorenje;
Politika zapošljavanja i regionalna politika
50. žestoko se protivi svakoj zakonodavnoj inicijativi EU-a o informiranju i savjetovanju s radnicima i očekivanju restrukturiranja i njegovu upravljanju, što predstavlja opasnost od opterećivanja poslovnih subjekata nerazumnim zahtjevima i uvođenja veće rigidnosti na tržišta rada u krizi, a da se ne pozabavi s glavnim prioritetom svakog radnika kojem prijeti otpuštanje, a to je pronalazak novog radnog mjesta; vjeruje da je za prilagodbu na promjene potreban integrirani pristup koji uključuje više područja djelovanja;
51. poziva Komisiju da u okviru provjera primjerenosti utvrdi područja na kojima postoje prevelika opterećenja, nedosljednosti i zastarjele ili nedjelotvorne mjere, osobito na području radnog zakonodavstva, koje koče prilike za budući rast i otvaranje radnih mjesta;
52. naglašava da je s obzirom na neuspjeh socijalnih partnera da postignu dogovor o Direktivi o radnom vremenu, osobito o pitanju dežurstava i izuzeća od njezine primjene, Direktiva o radnom vremenu u svom sadašnjem obliku neprovediva; poziva Komisiju da pronađe pragmatično rješenje koje će poslovnim subjektima i radnicima pružiti veću fleksibilnost te ponovno uspostaviti pravnu sigurnost i transparentnost;
53. u okviru novog programskog razdoblja za kohezijsku politiku EU-a 2014. – 2020. smatra da se moraju koristiti sredstva Europskog socijalnog fonda radi doprinosa borbi protiv siromaštva pomažući ugroženim osobama da se uključe na tržište rada;
54. primjećuje da se očekuje usvajanje sporazuma o partnerstvu između Komisije, država članica i relevantnih regionalnih i lokalnih vlasti koji bi trebali poduprijeti cilj pametnog, održivog i uključivog rasta strategije Europa 2020. uz istovremenu usmjerenost na izgradnju gospodarskih kapaciteta u najsiromašnijim regijama EU-a;
55. zabrinut je zbog razmjera u kojem bi ti predloženi sporazumi bili obvezujući i naglašava potrebu da se relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima pruži maksimalna fleksibilnost pri sastavljanju sporazuma o partnerstvu kako bi se državama članicama omogućilo da instrumente kohezijske politike prilagode svojim specifičnim ciljevima te regijama i područjima s posebnim potrebama i problemima;
56. prihvaća nužnost bilateralnog sporazuma o partnerstvu između Komisije i država članica kako bi se osigurao sveobuhvatni okvir te vjeruje da Komisija ne bi trebala prihvatiti buduće manje promjene u usmjerenosti partnerskog sporazuma, nego bi se u tu svrhu trebao upotrijebiti manje dugotrajan i fleksibilniji postupak;
57. naglašava da bi lokalne i regionalne vlasti, a pogotovo njihove izabrane predstavnike trebalo u punoj mjeri uključiti u pripremu sporazuma o partnerstvu i u programiranje, kao i u sve faze provedbe kohezijske politike.
58. protivi se proširenju Europskog fonda za globalizaciju (EGF) u razdoblju od 2014. do 2020; napominje da je rad Fonda na tome da ljudima vrati stalno zaposlenje obilježen brojnim problemima, birokracijom i neučinkovitošću; ističe da EGF nije troškovno učinkovit, da ne ostvaruje dovoljnu dodanu vrijednost za politike država članica, da odvraća države članice od napora usmjerenih k postizanju reformi i pokušava popraviti dugotrajne strukturne probleme kratkoročnim rješenjima te da izaziva zabrinutost zbog njegove upotrebe za subvencioniranje velikih poduzeća koja sele unutar EU-a;
Europski istraživački prostor
59. poziva na pravovremeno sklapanje sporazuma o Obzoru 2020. u cilju nesmetanog prelaska s 7. okvirnog programa (FP7) i osiguravanja kontinuiteta glavnih istraživanja i inovacijskih politika u EU-u, tj. područja koja su u okviru prošlih programa bivala zakinuta zato što su Vijeće i Parlament sporazume sklapali u zadnji trenutak;
60. smatra da je svemir tržište s golemim potencijalom te zauzima stav da bi neprestano trebalo koristiti prednosti ne samo tržišnih niša, nego i specifičnih mogućnosti koje sektoru omogućavaju daljnji i brži rast; vjeruje da će se stalnim ulaganjem u istraživanja i inovacije osigurati platforma koja će omogućiti EU-u da zauzme vodeću ulogu u globalnim pitanjima poput sigurnosti hrane i energije, kao i olakšavanja kontinuiranog rasta u telekomunikacijskom sektoru;
61. u tom kontekstu podvlači važnost istraživanja i inovacija u ubrzavanju prijelaza u konkurentno gospodarstvo koje se temelji na znanju; Smatra da bi Komisija trebala težiti, gdje god je to moguće, k zadržavanju veće koncentracije proračunskih resursa u sektoru znanosti, istraživanja i inovacije, s naglaskom na financiranju onih područja u kojima bi EU u budućnosti mogao osigurati znatnu i dugotrajnu prednost; u tom pogledu primjećuje zaključke Sapirova izvješća, u kojem se jasno ističe da Europa mora prijeći na gospodarstvo temeljeno na inovacijama ako želi ubrzati sadašnju usporenu stopu rasta;
62. podržava ciljeve Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) te naglašava važnost izvlačenja pouke iz prve tri zajednice znanja i inovacija (ZZI); zabrinut je zbog ambicioznog povećanja proračuna EIT-a u okviru sljedećih višegodišnjih financijskih okvira i vjeruje da će se postupnim uvođenjem sredstava omogućiti potpunu ocjenu kojom će se u prvom redu osigurati da ZZI postižu opipljive rezultate, poput povezivanja istraživačkih i inovacijskih baza te poticanja suradnje između sveučilišta i poduzeća;
Financijske usluge
63. primjećuje da financijska kriza traje već više od pet godina te da je Europska unija posljednje veliko gospodarsko područje koje se od nje oporavlja; zbog toga zagovara Komisiju da se usmjeri na mjere za povećanje konkurentnosti Europske unije i da ne koristi politike kojima bi se mogao potaknuti prijelaz aktivnosti kojima se stvara prihod u druge sektore;
64. primjećuje da usvajanje zakona na području financijskih usluga povlači za sobom rizik od regulatorne arbitraže te poziva na to da se prednost da pravilnoj primjeni mjera usvojenih na globalnoj razini pred mjerama koje se provode prema odredbama Komisije;
65. primjećuje da je financijsko uređenje ima znatan i neočekivan učinak na krajnje korisnike poslovanja, mirovinske fondove i druge elemente realnog gospodarstva; poziva na povećan oprez kako bi se osiguralo da se financijska pravila usmjeravaju k smanjivanju troškova utjecaja na one koji ovise o sektoru financijskih usluga da bi mogli učinkovito poslovati i biti konkurentni;
66. priznaje da je potrebno poboljšati funkcioniranje Ekonomske i monetarne unije (EMU), pogotovo kada je riječ o poboljšanju demokratskog nadzor i prekidanja veze među državama i bankama, čime bi se spriječilo da europski porezni obveznici moraju plaćati za posljedice budućih kriza financijskog sektora; poziva na hitnu provedbu kvalitetnijeg nadzora svih kreditnih institucija u svim državama članicama Europske unije te prepoznaje potencijalnu korist jedinstvenog nadzornog mehanizma u ostvarivanju tog cilja; također naglašava potrebu za pouzdanim jedinstvenim pravilnikom koji bi se primjenjivao u svim kreditnim institucijama u EU-u pod nadležnošću Europske agencije za nadzor banaka;
67. primjećuje da su neke države članice EU-a donijele odluku o zajedničkoj provedbi poreza na financijske transakcije u okviru pojačane suradnje; međutim, naglašava da se provedbom takvih inicijativa u pitanje ne smije dovesti nezavisnost poreznih sustava ostalih država članica EU-a u izravnom oporezivanju ni narušiti njihove porezane prihode;
68. primjećuje napredak postignut u poboljšanju učinkovitosti tržišta; naglašava važnost pristupa tržištu te tržišnog natjecanja za poboljšanje usluga namijenjenih ulagačima i povećanje izbora za potrošače; primjećuje napredak postignut na post-trade području te smatra da je za olakšavanje učinkovitih prekograničnih poravnavanja i namire najvažniji pravovremeni završetak tih aktivnosti;
69. poziva Komisiju i države članice da aktivno potiču borbu protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznih oaza, na temelju stručnog znanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o poticanju dobrog upravljanja porezom u svim relevantnim međunarodnim forumima;
70. zagovara Komisiju i države članice da olakšaju pristup podacima i osiguraju jasne informacije za građane i tvrtke kako bi oni pravilno podnijeli porezne prijave jer će podizanjem svijesti o poreznim obvezama pomoći unaprjeđenju naplate poreza, čime će se pak osigurati potrebne i zakonite porezne prihode u proračunima svih država članica EU-a;
71. primjećuje da je stanje na Cipru u ožujku 2013. ukazalo na potrebu za uspostavom okvira za oporavak i rješavanje problema u bankama, kojim će se osigurati da se nijedna banka ne može smatrati prevelikom da ode u stečaj te kojim će se, u slučaju stečaja, osigurati da se ukidanje banke provede na pravilan način tj. bez štetnih utjecaja na cjelokupni financijski sustav;
72. smatra da je broj pravnih propisa koji su u posljednjih nekoliko godina doneseni na području financijskih usluga bez presedana, što bi na određenim mjestima moglo rezultirati smanjenom učinkovitošću jedinstvenog tržišta; uzima na znanje odluku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku o analizi kumulativnog učinka i usklađenosti propisa na području financijskih usluga donesenih u posljednjih nekoliko godina te poziva na razdoblje razmišljanja i konsolidacije kojima će se EU-u omogućiti da zadrži najučinkovitije elemente i izmijeni one koje su najmanje učinkoviti;
Energija
73. u kontekstu dovršavanja jedinstvenog tržišta za energiju naglašava da potrošačima treba osigurati transparentne i usporedive cijene energije;
74. u svjetlu nedavno predloženih strategija za energiju i klimu za 2030. i 2050. žali zbog toga što Komisija nije zauzela pozitivniji stav o nuklearnoj energiji, koja može znatno doprinijeti ostvarenju dugoročnih ciljeva povezanih s energijom s niskim emisijama ugljika; poziva Komisiju da radi na poboljšanju javnog stava u pogledu prihvaćanja nuklearne energije;
75. zagovara Komisiju da s pozorno razmotri rezultate savjetovanja o nekonvencionalnim fosilnim gorivima prilikom odlučivanja o tome jesu li potrebni zasebni pravni propisi za ovaj sektor, s obzirom na to da je opće prihvaćeno da sadašnja pravna stečevina, ako se pravilno provodi, osigurava zaštitne mehanizme i najveću razinu pravne sigurnosti na području zdravstva, klime i zaštite okoliša i za korisnike i poslužitelje, jamčeći pritom mogućnost ostvarivanja koristi za gospodarstvo i energetsku sigurnost;
76. zabrinut je zbog činjenice da će ispunjavanje ciljeva Unije na području energetske učinkovitosti postati sve teže ako se državama članicama nametnu stroga ograničenja i ako budu podložne primjeni postupaka Europske komisije za utvrđivanje kršenja odredbi, uzimajući pritom u obzir da razvijanje i osiguravanje poticajnih mjera povezanih s PDV-om na proizvode koji štede energiju može doprinijeti ostvarivanju ambicioznih ciljeva na području energetske učinkovitosti;
Prijevoz
77. naglašava potrebu za dovršavanjem slobodnog, liberalnog jedinstvenog tržišta za sve vrste prijevoza, uključujući daljnju liberalizaciju tržišta prijevoza tereta kako bi se jednostavnom provedbom jasnih pravila o slobodnom i poštenom tržišnom natjecanju zajamčilo slobodno kretanje robe i usluga, kao i smanjen obim administrativnih opterećenja za mala i srednja poduzeća; zagovara Komisiju da do kraja 2013. sastavi izvješće o stanju na tržištu cestovnog prijevoza EU-a te da prije podnošenja zakonodavnih prijedloga provede sve potrebne analize;
78. Još jedanput naglašava da bi ubrzavanje provedbe jedinstvenog europskog neba trebalo biti proglašeno jednim od glavnih prioriteta jer je razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR) i inicijative Čisto nebo ključan kako bi se većom učinkovitošću zračnog prometa zajamčila znatna ekonomska i ekološka ušteda te izbjegli zastoji prouzročeni sve opterećenijim zračnim prometom i zastarjelim tehnologijama; izražava svoju zabrinutost zbog kašnjenja u uspostavi funkcionalnih blokova zračnog prostora (FAB) u cijeloj Europi te ističe potrebu za poduzimanjem političkih mjera kako bi se spomenutu uspostavu ubrzalo; poziva na poticanje češće upotrebe regionalnih zračnih luka i na stvaranje dodatnih kapaciteta zračnih luka, poput zrakoplovnih pisti, da bi EU na tom području ostao globalno konkurentan;
79. primjećuje da u cilju poticanja multimodalnosti prijevoza treba nastaviti s uspostavom paneuropskih integriranih i multimodalnih planova na internetu, kao i uspostavom sustava za prodaju karata, rezerviranje i plaćanje; zagovara Komisiju da iznese prijedloge kojima bi se sektor potaklo na razvoj multimodalnih sustava prodaje jedinstvenih karata za željeznički, avionski i autobusni prijevoz na duge udaljenosti.
Politika zaštite okoliša
80. pozdravlja korake koje je poduzela Komisija u cilju jačeg usmjeravanja na provedbu postojećih okolišnih i klimatskih politika te činjenicu da time nije prouzročila dodatne administrativne troškove i opterećenje zakonodavstva;
81. pozdravlja prijedlog Komisije za reviziju i pojednostavljivanje politike i zakonodavstva EU-a u vezi s gospodarenjem otpadom; naglašava da bi bilo koja revizija Okvirne direktive o otpadu i direktiva o odlagalištima otpada trebala biti usmjerena k izvodljivim ciljevima koje države članice realno mogu ostvariti;
82. naglašava svoju zabrinutost izazvanu prijedlogom Komisije u kojem ona zagovara povećanje ambicija EU-a i jednostrano zacrtavanje cilja smanjenja emisija ugljika za više od 20 % do 2020.; Zauzima stav da bi se u strategiji za smanjenje emisija trebali odražavati svi sporazume u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC) sklopljene na svjetskoj razini te da bi predložene mjere trebale biti razmjerne zaključcima tih sporazuma, da bi trebale u obzir uzimati posljedice istjecanja ugljičnog dioksida i voditi računa o potencijalno štetnim učincima na energetske troškove i energetski sektor;
83. zauzima stav da bi pri donošenju budućih zakonskih propisa u vezi s emisijama koje proizvodi zračni promet trebali u obzir uzeti te u potpunosti odražavati sve sporazume sklopljene u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) na međunarodnoj razini te poštovati načela proporcionalnosti i teritorijalnosti;
84. primjećuje da bi, iako Plan djelovanja Komisije iz 2011. o otpornosti na antimikrobne lijekove predstavlja napredak, Komisija trebala razviti mjere usmjerene na smanjenje upotrebe treće i četvrte generacije antimikrobnih lijekova od izuzetne važnosti za humanu medicinu; naglašava da se bilo koji prijedlog s tim u vezi mora temeljiti na jasnim i na dokazima utemeljenim smjernicama za razumnu upotrebu antimikrobnih lijekova u veterinarskoj medicini;
85. primjećuje namjere Komisije da iznese prijedlog zakonodavstva o tehnikama kloniranja životinja; zagovara Komisiju da izradi nacrt prijedloga u kojem bi razmotrila pitanja koja su se nedavno pojavila u vezi s označavanjem i dosljednom primjenom zakona o prehrambenom lancu u EU, primjenjujući pritom najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća na tom području i osiguravajući da spomenute mjere ne rezultiraju prekomjernim troškovima za proizvođače i potrošače u EU-u;
86. zauzima stav da bi predložena strategija EU-a o endokrinim disruptorima trebala biti usmjeriti na aktivnosti sa znatnom dodanom vrijednošću za EU; u skladu sa zaključcima Zajedničkog istraživačkog centra i Europske agencije za sigurnost prehrambenih proizvoda zagovara Komisiju da osigura temeljenje znanstvene identifikacije endokrinih disruptora na utvrđenoj endokrinoj aktivnosti i njezinim štetnim učincima te razmjernost svih predloženih mjera i njihovu utemeljenost na dokazima te jamčenje jasnijeg i dosljednijeg pristupa u postupcima upravljanja rizicima, kao i poticanje većeg sudjelovanja dionika;
Poljoprivreda i ribarstvo
87. ponavlja da prijedlozi o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike o kojima se trenutačno raspravlja ne obuhvaćaju glavne izazove s kojima suočava europska poljoprivreda te da će zato kočiti razvoj konkurentnog i učinkovitog poljoprivrednog sektora, ključnog za pravilno suočavanje EU-a s problemima na području sigurnosti hrane, a u kontekstu sve brojnije svjetske populacije te povećane potražnje za hranom; primjećuje da Komisija još nije predložila okvir kojim bi se omogućila poštena raspodjela izravnih plaćanja u svim državama članicama EU-a;
88. prepoznaje da će u 2014. aktivnosti biti usmjerene na pregovore o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), a nakon toga i na provedbu reformi ZPP-a; stoga poziva Komisiju da osigura učinkovitu provedbu konačnih dogovora o reformi ZPP-a, kojima će se smanjiti opterećenje poljoprivrednika i upravnih tijela država članica istodobno osiguravajući učinkovitiju, strožu i transparentniju provedbu novih pravila;
89. primjećuje da trenutačni ZPP prestaje važiti 2013. te da novi ZPP neće biti uspostavljen prije 1. siječnja 2014.; stoga poziva Komisiju na pravovremeno podnošenje prijedloga kako bi se u prvom redu u osigurao nastavak programa ruralnog razvoja u 2014.;
90. poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama prilikom provedbe glavnih ciljeva reformirane zajedničke ribarske politike (ZRP), posebno u pogledu potpore malom ribarstvu, jačanja regionalnog aspekta ZRP-a, zabrane bacanja ribe, ostvarivanja najvećeg održivog prihoda te prikupljanja svih podataka potrebnih za bolje upravljanje europskim ribolovnim resursima;
91. zabrinut je zbog zastoja u provedbi višegodišnjih planova za upravljanje određenim europskih ribljim vrstama; poziva Komisiju da po tom pitanju aktivnije pomogne da se osigura sklapanje sporazuma između Vijeća i Parlamenta;
Područje slobode, sigurnosti i pravde
92. podržava rad Komisije na području prava žrtava te traži od Komisije da pomogne državama članicama da do 16. studenog 2016. u potpunosti i pravilno provedu Direktivu o uspostavi minimalnih standarda na području prava, pomoći i zaštite za žrtve kaznenih djela;
93. podržava rad Komisije na području prava i dobrobiti djece te zagovara Komisiju da nastavi suradnju s državama članicama u cilju poboljšanja kvalitete života i sigurnosti djece u Europskoj uniji, posebice kad je riječ o njihovoj sigurnosti na internetu;
94. prepoznaje dosadašnji rad Myrie Vassiliadou, koordinatorice EU-a protiv trgovanja ljudima; međutim, zabrinut je zbog neučinkovitosti njezine uloge zato što se broj ljudi kojima se trguje u Europskoj uniji ne smanjuje, već naprotiv, povećava; zagovara Komisiju da u rješavanju problema trgovanja ljudima na optimalan način iskoristi Europsku strategiju za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje 2012. – 2016.; poziva Komisiju da pojača svoje djelovanje na području borbe protiv trgovanja ljudima;
95. iako međuvladina suradnja i načelo uzajamnog priznavanja mogu biti korisni na ovom području, vjeruje da za stvaranje učinkovita europskog prostora slobode, sigurnosti i pravde Europska unija mora osmisliti sustav koji će poštovati pravne i političke značajke pojedinih država članica te stoga treba djelovati samo ondje gdje je to potrebno; ustraje na tome da to ne smije doći do pretjeranog uplitanja u područja poput pravosudne izobrazbe, određivanja kazni, pružanja pravne pomoći te naknada za žrtve zločina; zagovara Komisiju ponovno ispita ravnotežu između međuvladine suradnje i suvereniteta država da na tom području;
96. prepoznaje da Europska unija može imati važnu tj. presudnu ulogu u borbi protiv terorizma i organiziranog zločina; ističe da Komisija mora nastaviti s pronalaženjem i primjenom rješenja koja su važna za sigurnost europskih građana, kao i za istrage i kazneni progon prekograničnih zločina te pritom u potpunosti poštovati prava, podatke i slobode građana EU-a;
97. ustraje na tome da sve agencije EU-a na području pravosuđa i unutarnjih poslova moraju biti troškovno isplative i učinkovite te da moraju odgovarati Europskom parlamentu, Komisiji i vladama država članica i imati dodanu vrijednost za stvaranje sigurne Europe;
98. primjećuje da se u cilju borbe protiv kriminala i korupcije te nadzora vanjskih granica EU-a mar održati vladavina prava, kao i temeljna ljudska prava, čime se osigurava primjerena ravnoteža između sigurnosti i mobilnosti;
99. ističe da je u stvaranju sigurne Europe, bitno zajamčiti zaštitu podataka i prava građana, ali i ravnotežu prava na privatnost i prava na sigurnost;
100. ističe važnost borbe s organiziranim kriminalom, pranjem novca, prevarama i korupcijom koji štete financijskim interesima Europske unije na prekograničnoj razini te potiče EU da se usmjeri na pojednostavljivanje prekogranične suradnje i širenja informacija kako bi se suočio sa spomenutim problemima; primjećuje da je u tu svrhu potrebno međusobno povjerenje pravosudnih i policijskih sustava svih država članica;
101. podupire Komisiju u njezinim naporima za poboljšanje upravljanja Schengenskim područjem; međutim, smatra da je pitanje nadzora granica usko povezano s održavanjem reda i zakona te nacionalne sigurnosti, koji su u skladu s člankom 4. Ugovora o Europskoj uniji isključivo u nadležnosti država članica; stoga ustraje na tome da konačnu odluku o nadzoru granica između država članica EU-a donose same države članice; traži od Komisije da to načelo uzme u obzir prilikom pripreme zakonodavnog prijedloga o upravljanju Schengenskim područjem;
102. razumije potrebu za učinkovitim usklađivanjem načina na koji se na razini EU-a rješavaju pitanja povezana s vizama; međutim, zagovara Komisiju na raspravu i pregovaranje o viznoj politici na otvoren i transparentan način, pogotovo u vezi s recipročnim izdavanjima, pri čemu treba izbjeći prijetnje o ponovnoj uspostavi viznog režima;
Jednakost
103. navodi da klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) snažno podupire načelo jednakosti spolova te promiče jednaka prava muškaraca i žena te muške i ženske djece;
104. zagovara Europsku uniju da pruži primjer i navodi da Europska unija ne bi trebala nastaviti s zadavanjem kompleksnih i teško ostvarivih ciljeva državama članicama ako ni njezine vlastite institucije ne mogu ostvariti iste; ukazuje na veliki nedostatak žena na višim pozicijama u Komisiji, Europskoj središnjoj banci, Parlamentu i agencijama EU-a; poziva na rješavanje ovog problema prije nego što Komisija državama članicama odredi ciljeve koje moraju ostvariti;
105. duboko je zabrinut zbog toga što Komisija nije u obzir uzela zabrinutost država članica zbog predložene Direktive o ciljevima i kvotama za žene savjetodavne članice u upravnim odborima društava;
106. sa zabrinutošću primjećuje da se u Europi svake godine povećava broj slučajeva nasilja u obitelji te zagovara Komisiju da nastavi rješavati taj problem usvajanjem planirane nezakonodavne strategije;
107. zabrinut je zbog sve veće učestalosti štetne prakse ženskog obrezivanja u Europi te zagovara Komisiju da pomogne državama članicama u iskorjenjivanju nasilja nad djevojkama i mladima ženama;
108. zagovara Komisiju da primi na znanje trenutačnu zabrinutost država članica u vezi s Direktivom o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja trudnih radnica; ističe da Vijeće ne podupire i ne odobrava prijedlog Direktive; zauzima stav da bi prijedlog Direktive trebalo odbaciti;
109. zagovara Komisiju da odgodi sve prijedloge Direktive o jednakim plaćama te traži od Komisije da umjesto toga surađuje s državama članicama na iznalaženju učinkovitih, nezakonodavnih načina za suočavanje s problemom nejednakih plaća, koji se treba rješavati na razini država članica;
110. nada se da će Komisija poduprijeti prijedlog o promjeni naziva parlamentarnog Odbora za prava žena i jednakost spolova u „Odbor za jednakost”, što će omogućiti usmjeravanje Odbora na širi spektar ugroženih ili manjinskih skupina;
Kultura
111. poziva Komisiju da podupre razvoj suradnje s državama obuhvaćenim Europskom politikom susjedskih odnosa na području obrazovanja i kulture u skladu s načelom „manje za manje, više za više”; zagovara Komisiju da zadrži ravnotežu između južne i istočne dimenzije Europske politike susjedskih odnosa u svim aktivnostima povezanim s obrazovanjem i kulturom;
112. poziva Komisiju da pojača aktivnosti usmjerene na razvoj Istočnog partnerstva, pogotovo na području mobilnosti i suradnje u obrazovanju;
113. poziva Komisiju da ispita koji problemi uzrokuju nepotpuno priznavanje završenih studijskih predmeta i prikupljenih ECTS bodova na matičnim sveučilištima za studente koji dio svog studiranja završe na drugim sveučilištima u okviru programa Erasmus;
114. poziva Komisiju da osigura da svi zakonodavni prijedlozi na području kulture pravilno usklađeni s načelom supsidijarnosti; nadalje ističe da bi aktivnosti Komisije koje se provode u tom okviru trebale biti ograničene na područja koja uistinu mogu doprinijeti dodanom vrijednošću;
115. poziva Komisiju da svoje aktivnosti na području sporta posebice usmjeri na ostvarivanje dodane vrijednosti za razvoj amaterskog sporta na razini zajednice;
Vanjski poslovi i razvoj
116. primjećuje da više od polovice službene svjetske pomoći zemljama u razvoju dolazi iz EU-a i njegovih država članica, zbog čega su oni najveći pružatelji pomoći na svijetu[3],
117. vjeruje da bi se razvojna politika trebala temeljiti na poticanju gospodarskog rasta, stvaranja bogatstva te razmjenama u okviru slobodne trgovine na svjetskim tržištima;
118. poziva Komisiju da zauzme sveobuhvatan pristup razvojnoj politici i humanitarnoj pomoći, čiji bi dugoročni ciljevi bili politička stabilizacija, mir i vidljivi gospodarski rezultati;
119. pozdravlja ishod Četvrtog foruma na visokoj razini o djelotvornosti pomoći u Busanu, Južnoj Koreji koji se održao u studenom i prosincu 2011. te njegovu usmjerenost na rezultate, transparentnost te nestabilnost; poziva Komisiju da preusmjeri pozornost s razvojne politike usmjerene na ulaganja na razvojnu politiku usmjerenu na rezultate, s točnim godišnjim podacima o postignućima u razvojnoj politici koji sadrže informacije o količini potrošenog novca poreznih obveznika, te da osigura da napori poduzeti na području razvojne politike imaju dugotrajan učinak na iskorjenjivanje siromaštva;
120. uvjeren je da je najučinkovitija razvojna strategija jamčenje pristupa svjetskim tržištima zemljama u razvoju; stoga vjeruje da je nužno nastaviti s smanjivanjem broja trgovinskih zapreka i subvencija koje narušavaju trgovinu kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da povećaju svoj udjel u svjetskoj trgovini;
121. naglašava važnost bolje suradnje s novim pružateljima pomoći poput Kine, Brazila i Indije, država koje postaju sve važniji pružatelji potpora i pomoći siromašnijim zemljama i koje su ključni akteri u novom svjetskom partnerstvu za razvoj;
122. poziva Komisiju da pragmatički pristupi rješavanju problemu prava vlasništva u zemljama u razvoju te da osmisli dosljedan pristup, u suradnji s drugim međunarodnim razvojnim partnerima, za pokretanje postupka osnaživanja lokalnih zajednica te pojedinaca u zemljama u razvoju; ukazuje na to da je riječ o postupku koji je jedan od temelja za ostvarivanje napretka i koji bi iz siromaštva mogao izdignuti cijele nacije te pojačati gospodarsku aktivnost u zemljama u razvoju;
123. ukazuje na to da je za veću učinkovitost pomoći iznimno važno zajamčiti veću usklađenost politika, pri čemu sva područja politike EU-a, a posebno ona koja imaju znatan učinak na zemlje u razvoju, pridonose stvaranju bogatstva u zemljama u razvoju; ukazuje i na nužnost povećanja usklađenosti država članica;
°
° °
124. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1] SL L 304, 20.11.2010., str. 47.
- [2] Rezultati javnog savjetovanja o deset zakonodavnih akata koji najviše opterećuju male i srednje poduzetnike: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/top10report-final_en.pdf
- [3] Razvojna pomoć u 2012. iznosila je prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) 55,1 milijardu EUR, iako je iznos pomoći u udjelu BND-a EU-a pala s 0.45 % iz 2012. na 0.43 %, što je znatno ispod ciljanog udjela od 0,7 % u 2015. na koji se EU obvezao; Pad potrošnje jednak stvarnom smanjenju od 4 %, uslijedio je nakon smanjenja od 2 % 2011.