PRIJEDLOG REZOLUCIJE o programu nadzora američke Agencije za nacionalnu sigurnost, obavještajnim službama i programima u raznim državama članicama i njihovu utjecaju na privatnost građana EU-a
1.7.2013 - (2013/2682(RSP))
u skladu s člankom 110. stavkom 2. Poslovnika
Rebecca Harms, Daniel Cohn-Bendit, Jan Philipp Albrecht, Judith Sargentini, Reinhard Bütikofer, Carl Schlyter, Yannick Jadot, Raül Romeva i Rueda, Ana Miranda, Bart Staes, Catherine Grèze, Malika Benarab-Attou u ime kluba Verts/ALE
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B7-0336/2013
B7‑0336/2013
Rezolucija Europskog parlamenta o programu nadzora američke Agencije za nacionalnu sigurnost, obavještajnim službama i programima u raznim državama članicama i njihovu utjecaju na privatnost građana EU-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Povelju EU-a o temeljnim pravima, članke 2., 6. i 7. UEU-a, članak 16. UFEU-a te sudsku praksu ustavnih sudova država članica, Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država[1]
– uzimajući u obzir Konvenciju o kibernetičkom kriminalu (CETS br. 185),
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, a posebno njegov članak 17. o miješanju u privatni život osoba, život njihovih obitelji ili dopisivanje,
– uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, a posebno njezine članke 24. i 27. o nepovredivosti diplomatskih dokumenta i komuniciranja;
– uzimajući u obzir Sporazum o sigurnoj luci između EU-a i SAD-a, a posebno njegov članak 3., te popis potpisnika Sporazuma,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. rujna 2001. o postojanju globalnog sustava nadzora privatne i poslovne komunikacije (sustav za nadzor Echelon)[2] i relevantnog izvješća Privremenog odbora za sustav nadzora Echelon (A5-0264/2001),
– uzimajući u obzir raspravu s povjerenicom Reding od 15. veljače 2012. o zakonodavstvu u trećim zemljama i zakonima EU-a o zaštiti podataka (PV 15/02/2012 – 19),
– uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ o privatnosti i elektroničkim komunikacijama;
– uzimajući u obzir paketu za zaštitu podataka koji se sastoji od prijedloga COM(2012)0011 i COM(2012)0010,
– uzimajući u obzir tekuće pregovore o Sporazumu o zaštiti osobnih podataka između EU-a i SAD-a, koji se izmjenuje za potrebe provedbe zakona,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi (COM(2012)0529),
– uzimajući u obzir članak 110. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su izvješća u međunarodnom tisku podastrijela dokaze da američke vlasti kroz programe kao što je PRISM u velikim razmjerima imaju pristup i obrađuju osobne podatke građana i stanovnika EU-a pri njihovu korištenju američkih internetskih pružatelja usluga;
B. budući da je povjerenica Reding američkom državnom odvjetniku, Ericu Holderu, napisala dopis u kojem izražava zabrinutost EU-a te traži pojašnjenja i objašnjenja u vezi s programom PRISM i drugim sličnim programima, koji uključuju prikupljanje i pretraživanje podataka i u vezi sa zakonima kojima se uporaba tih programa odobrava,
C. budući da se još uvijek očekuje podroban odgovor od američkih vlasti, bez obzira na pregovore održane u okviru sastanka ministara pravosuđa EU-a i SAD-a u Dublinu 14. lipnja 2013.;
D. budući da se transatlantsko partnerstvo između EU-a i SAD-a temelji na poštovanju temeljnih prava i vladavine prava te na odanoj i ravnopravnoj suradnji;
E. budući da je prema Sporazumu o sigurnoj luci državama članicama i Komisiji povjerena zadaća jamčenja sigurnosti i integriteta osobnih podataka; budući da je, u skladu s člankom 3., dužnost Komisije da poništi ili suspendira Sporazum u slučaju nepoštovanja odredbi Sporazuma,
F. budući da su, kako izvještava međunarodni tisak, sva društva uključena u program PRISM strane u Sporazumu o sigurnoj luci;
G. budući da je SAD potpisao i ratificirao Konvenciju o kibernetičkom kriminalu koja je stupila na snagu 2007., čime je njezina načela ugradio u svoje domaće zakonodavstvo;
H. budući da Konvencija o kibernetičkom kriminalu predviđa da sve mjere „prikupljanja dokaza u elektroničkom obliku” za svako kazneno djelo (članak 14.) moraju jamčiti primjerenu zaštitu temeljnih ljudskih prava, posebno onih utvrđenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 8. – privatnost), moraju osigurati poštovanje „načela proporcionalnosti” i moraju imati zaštitne mjere koje, između ostalog, uključuju pravosudni ili drugi neovisan nadzor, razloge koji opravdavaju primjenu te ograničenja područja primjene i trajanja takvih postupaka (članak 15.);
I. budući da Sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći između EU-a i SAD-a kako ga je ratificirala Unija i Kongres predviđa načine prikupljanja i razmjene informacija te traženja i pružanja pomoći pri pribavljanju dokaza u jednoj zemlji za pomoć u kaznenim istragama ili postupcima u drugoj zemlji;
J. budući da je Komisija najavila da će uskoro biti osnovana skupina stručnjaka iz EU-a i SAD-a koja treba raspraviti pitanje programa PRISM i sa stajališta zaštite podataka i sa stajališta sigurnosti;
K. budući da je međunarodni tisak isto tako izvještavao o navodnoj suradnji i uključenosti država članica EU-a u program PRISM i druge slične programe ili njihovu dobivanju pristupa kreiranim bazama podataka;
L. budući da nekoliko država članica ima slične programe nadzora ili razmatra takve programe;
M. budući da prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava svaki takav program mora biti proporcionalan i neophodan u demokratskom društvu; budući da je Europski sud za ljudska prava već upozorio da sustav tajnog nadzora namijenjen zaštiti nacionalne sigurnosti „… može ugroziti ili čak uništiti demokraciju pod krinkom ga brani.” i da „Samo postojanje zakona koji omogućuje sustav za tajni nadzor komunikacija podrazumijeva da svima onima na koje se zakonodavstvo primjenjuje prijeti mogućnost nadzora”,
N. budući da je u tijeku reforma zaštite podataka na razini EU-a, revizijom Direktive 95/46/EZ i njezinom zamjenom predloženom općom Uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o zaštiti podataka, o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija te slobodnom kretanju takvih podataka; budući da je nacrt Uredbe o zaštiti podataka, koji je u studenom 2011. povjerenica Viviane Reding proslijedila svojim kolegama, sadržavao odredbu koja bi uvjetovala otkrivanje korisničkih podataka tijelima iz trećih zemalja postojanjem pravnog temelja, kao što su sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći i ovlaštenje nadležnog tijela za zaštitu podataka, budući da je taj članak nestao nakon snažnog lobiranja administracije SAD-a, a ostala je samo vrlo blaga uvodna izjava;
O. budući da su države članice obvezne poštovati temeljne vrijednosti iz članka 2. Ugovora u EU-u i Povelje o temeljnim pravima;
P. budući da su izvještaji u međunarodnom tisku pokazala da su vlasti SAD-a sustavno prisluškivale predstavništva EU-a u SAD-u i pri UN-u i infiltrirale se u njihove računalne mreže;
Q. budući da su izvještaji u tisku pokazali da se Stožer za komunikacije vlade Ujedinjene Kraljevine priključio na više do 200 optičkih kablova kako bi dobio pristup telefonskim razgovorima i internetskom prometu, te pohranjuje i čuva sav njihov internetski promet tri dana, a metapodatke 30 dana primjenom programa pod imenom TEMPORA, temeljeći svoje postupke na stavku 4. članka 8. Zakona o uređenju istražnih ovlasti (Regulation of Investigatory Powers Act – Ripa) kojim se omogućuje da ministar vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine izda odobrenje za opsežno presretanje;
R. budući da druge države članice navodno pristupaju međunarodnim elektroničkim komunikacijama bez redovnog naloga, već temeljem posebnih sudskih odluka, a neke dijele podatke s drugim državama (Švedska), dok bi druge mogle unaprijediti svoje sposobnosti nadzora (Nizozemska, Njemačka); budući da je u drugim državama izražena zabrinutost u vezi s ovlastima tajnih službi za presretanje (Poljska);
S. budući da se člankom 5. stavkom 1. Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (2002/58/EZ) propisuje obveza državama članicama da osiguraju povjerljivost komunikacija i s time povezanih podataka o prometu, a naročito da zabrane slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje ili druge oblike presretanja ili nadzora nad komunikacijama i s time povezanim podacima o prometu; budući da su člankom 15. stavkom 1. te Direktive dopuštene iznimke u pogledu te zabrane samo ako ona predstavljaju nužnu, prikladnu i razmjernu mjeru unutar demokratskog društva;
T. budući da mjere tajnog nadzora često nisu poznate javnosti, a oni koji ih otkriju mogu trpjeti ozbiljne posljedice, tj. mogu biti izloženi kaznenom progonu;
1. izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi s programima PRISM i TEMPORA kao i ostalim sličnim programima koji uključuju prikupljanje podataka budući da bi, ako budu potvrđene trenutno raspoložive informacije, to imalo za posljedicu ozbiljne povrede temeljnog prava na privatnost i zaštitu podataka građana i stanovnika EU-a, ali i prava na privatni i obiteljski život, tajnost komuniciranja, pretpostavke nedužnosti, slobode izražavanja, slobode informiranja i obavljanja poslovanja;
2. poziva vlasti SAD-a da bez nepotrebnih odgoda EU-u pruže podrobne informacije o programu PRISM i drugim sličnim programima koji uključuju prikupljanje podataka, kako je to zatražila povjerenica Reding u svom dopisu od 10. lipnja 2013. državnom odvjetniku Ericu Holderu;
3. naglašava da sva ograničenja temeljnih prava moraju biti u skladu s načelom vladavine prava te moraju biti strogo razmjerna, prikladna i nužna u demokratskom društvu u skladu s Poveljom o temeljnim pravima;
4. zahtijeva odgovarajuću razinu sigurnosnog odobrenja i pristup svim relevantnim dokumentima za transatlantsku skupinu stručnjaka, koju je najavio povjerenik Malmström, a u kojoj će sudjelovati i Parlament, kako bi mogla obaviti svoj posao pravilno i u zadanom roku;
5. poziva Komisiju i administraciju SAD-a da bez odgode nastave s pregovorima o okvirnom sporazumu o zaštiti osobnih podataka pri prijenosu i obradi u svrhe policijske i pravosudne suradnje; poziva Komisiju i administraciju SAD-a da utvrde posebne odredbe o pristupu tijela s javnim ovlastima osobnim podacima i informacijama kojima raspolažu privatni subjekti za poslovne potrebe te da osiguraju da građani EU-a uživaju ista prava i zaštitu kao i građani i stanovnici SAD-a;
6. poziva Komisiju da provede opsežnu reviziju Sporazuma o sigurnoj luci u svjetlu nedavnih informacija, u skladu s člankom 3. Sporazuma;
7. izražava duboku zabrinutost zbog otkrića koja se odnose na navodne programe nadzora koji se provode u državama članicama, bilo uz pomoć američke Agencije za nacionalnu sigurnost ili jednostrano;
8. poziva države članice da osiguraju potpunu sukladnost svojih zakona i postupaka s načelom nužnosti i proporcionalnosti, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i povezanom sudskom praksom te, ako nisu sukladni, da ih u skladu s tim revidira;
9. poziva Vijeće da hitno ubrza svoje aktivnosti na cijelom paketu o zaštiti podataka, a naročito na predloženoj Direktivi o zaštiti podataka;
10. naglašava da svi poslovni subjekti koji nude usluge građanima EU-a moraju postupati u skladu sa zakonima EU-a bez iznimke te da su odgovorni za svako njihovo kršenje;
11. naglašava da bi poslovni subjekti koji su u nadležnosti trećih zemalja korisnicima koji se nalaze u EU-u trebali pružiti jasno i raspoznatljivo upozorenje o mogućnosti da tijela provedbe zakona i obavještajne službe obrađuju osobne podatke po tajnim nalozima;
12. naglašava da svi zakoni kojima se propisuju mjere nadzora moraju biti jasno sročeni, a u njima se moraju navesti kategorije građana na koje se te mjere odnose, jasne i precizne svrhe tih mjera, uvjeti presretanja, prava pojedinaca, stroga vremenska ograničenja za pohranu podataka, njihovo uništavanje ili brisanje nakon isteka roka kao i uvjeti razmjene podataka s trećim zemljama;
13. snažno osuđuje špijuniranje predstavništava EU-a budući da bi, ako trenutno raspoložive informacije budu potvrđene, to predstavljalo ozbiljno kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, uz to što bi moglo utjecati na transatlantske odnose;
14. naglašava potrebu za uspostavu postupaka kojima se zviždačima dopušta otkrivanje nezakonitih programa tajnog nadzora, a da pritom ne moraju strahovati od osobnih posljedica; poziva države članice da ponude azil zviždaču Edwardu Snowdenu, u duhu Smjernica Europske unije o braniteljima ljudskih prava;
15. poziva Komisiju da osigura da standardi EU-a u vezi sa zaštitom podataka i pregovori o sadašnjem paketu EU-a o zaštiti podataka ne budu narušeni kao posljedica Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganje sa SAD-om te da odgodi pregovore o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganje dok SAD ne prekine svoje špijunske aktivnosti nad institucijama EU-a; stoga zahtijeva od Komisije da otkaže prvi krug pregovora u Washingtonu;
16. poziva Komisiju da odmah pokrene postupke zbog povrede obveza iz članka 259. protiv država članica čije mjere nadzora nisu u skladu sa zakonodavstvom EU-a;
17. Smatra da postoji utemeljena sumnja da bi vjerovao da je komunikacija između Europskog parlamenta, njegovih zastupnika i osoblja bila nadzirana u okviru programa TEMPORA čime je Ujedinjena Kraljevina prekršila obvezu poštovanja ljudskih prava, stoga daje upute Pravnoj službi da istraži može li Europski parlament pokrenuti pravni spor protiv vlade Ujedinjene Kraljevine, uključujući i pred Europskim sudom za ljudska prava,
18. napominje da nedavna otkrića ozbiljno dovode u pitanje povjerenje u računarstvo u oblaku i druge usluge informatičkog društva, osobito ako su njihovi davatelji u sudskoj nadležnosti treće zemlje;
19. napominje da su davatelji usluga iz EU-a prijavili velik porast upita klijenata nakon izvještaja o programu PRISM;
20. naglašava da bi se to moglo pretvoriti u konkurentsku prednost za računarstvo u oblaku i druge usluge informatičkog društva na području EU-a pod uvjetom da postoje stroga pravila o zaštiti podataka kojima se podaci ujedno štite od pristupa vlasti trećih zemalja kao i krađe podataka od obavještajnih službi država članica;
21. poziva Komisiju da revidira svoju strategiju za računarstvo u oblaku uzimajući u obzir ova saznanja i da uspostavi jasnu i dosljednu inicijativu za računarstvo u oblaku koja će obuhvatiti sva navedena pitanja i promicati inicijative za računarstvo u oblaku na području EU-a kojima se u potpunosti štite sve građanske slobode;
22. poziva Europski parlament da detaljno ispita ovaj predmet i o tome podnese izvješće na plenarnoj sjednici prije kraja godine, uz ovlast da naročito istraži mjere u institucijama EU-a i država članica;
23. nalaže svom predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Vijeću Europe, parlamentima država članica, predsjedniku SAD-a, Kongresu i Senatu SAD-a te ministru SAD-a za domovinsku sigurnost i ministru pravosuđa.