PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Ukrajini
4.2.2014 - (2014/2547(RSP))
u skladu s člankom 110. stavkom 2. Poslovnika
Libor Rouček, Ana Gomes, Marek Siwiec, Tonino Picula, Maria Eleni Koppa, Evgeni Kirilov, Pino Arlacchi, Liisa Jaakonsaari, Boris Zala, David Martin u ime kluba S&D
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B7-0138/2014
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini, o Istočnom partnerstvu i o europskoj politici susjedstva, a posebno one najnovije od 13. prosinca 2012. o stanju u Ukrajini[1], od 12. rujna 2013. o pritisku koji Rusija vrši na zemlje Istočnog partnerstva (u kontekstu predstojećeg sastanka na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu)[2] i od 23. listopada 2013. o europskoj politici susjedstva: prema jačanju partnerstva – stajalište Europskog parlamenta o izvješćima za 2012.[3],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. prosinca 2013. o ishodu sastanka na vrhu u Vilniusu i budućnosti Istočnog partnerstva, osobito u pogledu Ukrajine[4],
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Ukrajini od 20. siječnja 2014.,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu o Ukrajini premijera zemalja Višegradske skupine od 29. siječnja 2014.,
– uzimajući u obzir rezoluciju br. 1974 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o funkcioniranju demokratskih institucija u Ukrajini od 30. siječnja 2014.,
– uzimajući u obzir izjavu visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton o slučaju Dmitra Bulatova od 31. siječnja 2014.,
– uzimajući u obzir članak 110. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se prosvjedi koji su započeli prije više od dva mjeseca kao posljedica odluke predsjednika Janukoviča o nepotpisivanju sporazuma o pridruživanju s EU-om i dalje nastavljaju u glavnom gradu, a nezadovoljstvo se širi i u druge gradove, uključujući i istočna područja Ukrajine;
B. budući da je donošenje niza zakona protiv prosvjeda kojima se strogo ograničava sloboda izražavanja i okupljanja 16. siječnja 2014. izazvalo međunarodno zgražanje i nasilne sukobe u Kijevu koji su doveli do smrtnih stradanja;
C. budući da postoje brojni navodi o zlostavljanju, otmicama, mučenju i drugim povredama ljudskih prava; budući da su osobe koje su odgovorne za te povrede do sada bile nekažnjene;
D. budući da su prosvjednici morali sami za sebe organizirati improvizirane bolnice jer je hitnim službama i liječnicima naređeno da prijave prosvjednike koji zatraže liječničku pomoć;
E. budući da je ad hoc izaslanstvo Europskog parlamenta boravilo u Kijevu između 28. i 30. siječnja 2014. kako bi ocijenilo stanje na terenu;
F. budući da je predsjednik Janukovič započeo dijalog s troje oporbenih vođa i napravio nekoliko ustupaka; budući da ti ustupci nisu zadovoljili oporbu i prosvjednike na Maidanu; budući da je predanost istinskom dijalogu i kompromisu od svih strane sada od presudne važnosti;
G. budući da je Sporazum o pridruživanju s EU-om i dalje na stolu pod uvjetom da ukrajinske vlasti pokažu predanost zajedničkim europskim vrijednostima; budući da na temelju članka 49. Ugovora o Europskoj uniji Ukrajina kao i svaka druga europska država može zatražiti članstvo u EU-u pod uvjetom da poštuje načelo demokracije, temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te da osigura vladavinu prava;
1. žestoko osuđuje najnoviji val nasilja u Ukrajini; poziva ukrajinske vlasti da u potpunosti poštuju građanska prava i temeljne slobode ljudi te zagovara sve dotične strane da i dalje rade na političkom dijalogu te da pokažu odgovornost smanjivanjem napetosti i omogućivanjem mirnog rješenja krize bez nepotrebnog odgađanja;
2. jednako je zabrinut zbog prekomjerne i nerazmjerne uporabe sile od strane sigurnosnih snaga i nasilnih djela prosvjednika ekstremne desnice i drugih provokatora;
3. podupire europske težnje ukrajinskog naroda i njihovo pravo na borbu za demokraciju, vladavinu prava i bolji život; međutim, snažno ih potiče da nastave s borbom na miran način i da se jasno distanciraju od ekstremističkih skupina koji niti su demokratske niti proeuropske; ističe posebnu odgovornost svih oporbenih vođa u tom smislu;
4. poziva predsjednika Ukrajine, vladu i ukrajinski parlament da poduzmu hitne mjere kako bi okončale stanje nekažnjavanja istragama i kaznama za počinitelje nasilnih djela nad mirnim prosvjednicima; osobito je zabrinut zbog navoda o mučenjima te naglašava međunarodne obveze Ukrajine u tom pogledu; ističe najnoviji slučaj vođe pokreta „Auto-Maidan” Dmitra Bulatova kojeg su nepoznati počinitelji oteli i mučili; zauzima stajalište da bi Europska unija, u slučaju daljnje eskalacije nasilja, trebala razmotriti donošenje ciljanih mjera protiv onih koji su izravno ili neizravno odgovorni za kršenje ljudskih prava poput zabrane izdavanja viza i blokiranja njihovih financijskih sredstava u Europi, na osnovi temeljite procjene njihove učinkovitosti i sposobnosti da doprinesu mirnom rješavanju krize;
5. upozorava na to da bi daljnja eskalacija mogla ugroziti jedinstvo i ukupnu stabilnost zemlje dovodeći u pitanje njezinu neovisnost i europsku budućnost te da bi mogla predstavljati opasnost za regionalni mir i stabilnost;
6. naglašava važnosti rješavanja ključnih uzroka krize, uz potpuno jamčenje slobode izražavanja i okupljanja i ponovnu uspostavu povjerenje ljudi u politiku i institucije; smatra da su za to potrebne ustavne i strukturne reforme čiji bi cilj bio stvaranje djelotvornog sustava uzajamne kontrole, istinski neovisnog i nepristranog pravosudnog sustava i vladavine prava, slobodnih i pravednih izbora te iskrenih napora u borbi protiv korupcije u sustavu; ističe potrebu da se u te napore uključe šire civilno društvo, Venecijansko povjerenstvo i OESS;
7. pozdravlja odluku ukrajinskog parlamenta o ukidanju zakona protiv prosvjeda i odobrenje od strane predsjednika Janukoviča kao pozitivan korak prema političkom rješenju krize; međutim, žali zbog činjenice što je zakon o amnestiji odobren 29. siječnja bez suglasnosti oporbe; smatra da bi bezuvjetno oslobađanje prosvjednika u velikoj mjeri olakšalo pregovore i smanjilo napetost u društvu;
8. naglašava predanost EU-a olakšavanju pronalaženja mirnog rješenja krize i odaje priznanje europskom povjereniku za proširenje i europsku politiku susjedstva Stefanu Füleu te visokoj predstavnici Catherine Ashton za njihove napore u tom pogledu;
9. poziva sve relevantne snage da nastave s pregovorima s ciljem postizanja političkog kompromisa koji će zadovoljiti europske težnje ukrajinskog naroda; smatra da bi vremenski ograničen sustav podjele vlasti zajedno s vjerodostojnom ustavnom reformom mogao predstavljati održiv temelj za smirivanje stanja i da bi otvorio put slobodnim i pravednim izborima;
10. podsjeća na brojne zahtjeve običnih ukrajinskih građana, aktivista i političara za uspostavu stalne misije Europskog parlamenta kako bi se lakše pronašlo političko rješenje i nadzirala provedba sporazuma sklopljenih u tom okviru, prema primjeru promatračke misije Cox-Kwaśniewski; nalaže Konferenciju predsjednika da što prije razmotri to pitanje;
11. žali zbog činjenice što Rusija i dalje vrši gospodarski i diplomatski pritisak na Ukrajinu; poziva je da, umjesto toga, na pozitivan način iskoristi svoj utjecaj; poziva EU da uključi Rusiju u mirno rješavanje trenutne političke krize; ističe da i EU i Rusija snose odgovornost za davanje aktivnog doprinosa miru i blagostanju u zajedničkom susjedstvu; ponavlja svoje uvjerenje da je suradnja na ostvarivanju tog cilja jedini način kojim se može nešto postići;
12. poziva Europsku uniju i njezine države članice da pojačaju napore kako bi se kod MMF-a osigurao zajam s poboljšanim uvjetima za Ukrajinu i njezine građane, da razmotre praktične mjere s neposrednim učinkom, poput makrofinancijske pomoći od EU-a, projekata EIB-a, potpora za obrazovanje i brze provedbe bezviznog sustava, te da pojačaju potporu organizacijama civilnog društva i sindikatima;
13. poziva Europsku uniju i njezine države članice da na temelju članka 49. Ugovora o Europskoj uniji potvrde jasnu i pouzdanu europsku perspektivu za Ukrajinu pod uvjetom da ona pokaže poštovanje zajedničkih europskih vrijednosti;
14. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, državama članicama EU-a te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0507.
- [2] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0383.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0446.
- [4] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0595.