Europski parlament,

–       uzimajući u obzir izvješće UN-a o ciljanim ubojstvima (2010.),

–       uzimajući u obzir Ženevske konvencije (1949.) i njihove dopunske protokole (1977.),

–       uzimajući u obzir svoju studiju od 3. svibnja 2013. naslovljenu „Utjecaj upotrebe bespilotnih letjelica i robota bez posade u ratovanju na ljudska pravaˮ,

–       uzimajući u obzir svoje studije iz 2012. naslovljene „Život pod bespilotnim letjelicama“ (Sveučilišta u Stanfordu i New Yorku) i „Utjecaj bespilotnih letjelica na civile“ (Center for Civilians in Conflict – Sveučilište Columbia, New York),

–       uzimajući u obzir izvješće organizacije Statewatch naslovljeno „Europske bespilotne letjelice d.o.o.“ (Eurodrones Inc.),

–       uzimajući u obzir članak 110. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je u prošlom desetljeću znatno porasla upotreba borbenih bespilotnih letjelica za ciljano ubijanje;

B.     budući da se u skladu sa Ženevskim konvencijama u oružanom sukobu koji nema međunarodnu dimenziju smiju kao cilj uzimati osobe samo ako izravno sudjeluju u neprijateljstvima, te se u slučaju dvojbe s pojedincima mora postupati kao s civilima;

C.     budući da se međunarodnim pravom o ljudskim pravima zabranjuju proizvoljna ubojstva u svim situacijama; budući da se međunarodnim humanitarnim pravom ne dopušta ciljano ubijanje osoba koje se nalaze u državama koje nisu zaraćene;

D.     budući da, prema izvješću UN-a o ciljanom ubijanju, djelovanja borbenih bespilotnih letjelica „nužno vode do ubijanja civila ne praveći razliku“; budući da je prema Long War Journalu, Pakistan Body Countu i Uredu za istraživačko novinarstvo (Bureau of Investigative Journalism) u djelovanjima borbenih bespilotnih letjelica od 2004. u Pakistanu ubijeno između 2.412 i 3.701 osoba, među kojima je bilo između 154 i 2.512 civila (između 416 i 951 prema Uredu za istraživačko novinarstvo)(1); budući da su napadi borbenim bespilotnim letjelicama SAD-a zabilježeni u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Libiji, Iraku, Somaliji i Ugandi;

E.     budući da se u napadima borbenim bespilotnim letjelicama ne ubijaju samo civili već ti napadi izazivaju strah, prouzrokuju psihološke traume i nanose veliku štetu socioekonomskom životu stanovništva;

F.     budući da su svi rashodi koji proizlaze iz djelovanja s vojnim ili obrambenim značenjem izuzeti iz financiranja iz proračuna EU-a (članak 42. stavak 2. Ugovora o EU-u);

G.     budući da su se 19. studenog 2013. na sastanku Upravnog odbora Europske obrambene agencije ministri obrane obvezali pokrenuti zajednički projekt sustava daljinskog upravljanja letjelicama (RPAS) duge izdržljivosti za srednju nadmorsku visinu (MALE) s dvojnom uporabom – u civilne i vojne svrhe; budući da uporaba takvih sustava za ciljano ubijanje za sada još nije izrijekom isključena; budući da se Vijeće na sjednici u prosincu 2013. složilo da će u vremenskom okviru 2020. – 2025. poticati istraživanje i razvoj sustava daljinskog upravljanja letjelicama (bespilotne letjelice);

H.     budući da se uporabom i slanjem naoružanih bespilotnih letjelica dovodi u pitanje načelo vladavine prava, parlamentarni nadzor i demokracija općenito;

1.      osuđuje upotrebu bespilotnih letjelica u Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Libiji, Iraku, Somaliji i Ugandi kao očigledno kršenje Povelje UN-a i kršenje državnog suvereniteta; poziva na donošenje međunarodne konvencije kojom bi se zabranila upotreba naoružanih bespilotnih letjelica;

2.      poziva Vijeće i države članice da kategorički zabrane djelovanje bespilotnih letjelica u svrhu ciljanog ubijanja, da spriječe i odbiju sva izvansudska pogubljenja te da se zauzmu za međunarodnu zabranu borbenih bespilotnih letjelica;

3.      poziva Vijeće i države članice da se, do potpune zabrane djelovanja borbenih bespilotnih letjelica, obvežu osigurati da će države objaviti svoje kriterije za djelovanje borbenih bespilotnih letjelica te informacije o žrtvama takvih djelovanja, posebno među civilima;

4.      poziva EU i države članice da se obvežu osigurati da će se u slučaju nezakonitog ubijanja poduzeti mjere protiv počinitelja te da će identificirani počinitelji biti kažnjeni;

5.      osuđuje razvoj bespilotnih letjelica budući da se njime zaoštrava utrka u naoružanju, te odbija ponovno i buduće financiranje svih vojnih ili civilno-vojnih istraživanja i projekata od strane EU-a, posebno putem programa istraživanja EU-a (od 2014. „Obzor 2020"); traži preraspodjelu javnih sredstava i istraživanja kako bi koristila društvu, a posebno kako bi se poduprli javni društveni, ekološki, kulturni i znanstveni projekti i istraživanje;

6.      naglašava da je važno uvrstiti bespilotne letjelice (UAV) na popis stavki međunarodnih pravilnika za nadzor nad izvozom oružja, kao što su zajedničko stajalište EU-a o izvozu oružja i Ugovor o trgovini oružjem; poziva na globalno razoružavanje te isključivo političko i mirno rješavanje sukoba;

7.      nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, parlamentima država članica, Glavnoj skupštini UN-a i Komisiji.

(1) Službeni podaci o napadima bespilotnim letjelicama SAD-a i/ili EU-a nisu dostupni, ni službena izvješća o broju žrtava. Brojke predstavljaju podatke koje su prikupile neovisne organizacije kao što su Long War Journal, Pakistan Body Count i Ured za istraživačko novinarstvo koje te podatke dobivaju iz novinskih izvješća u lokalnim/regionalnim i međunarodnim novinama.