Prijedlog rezolucije - B8-0027/2014/REV1Prijedlog rezolucije
B8-0027/2014/REV1

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o zapošljavanju mladih

    15.7.2014 - (2014/2713(RSP))

    podnesen nakon izjave Komisije
    u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

    Terry Reintke, Karima Delli, Monika Vana, Tamás Meszerics, Tatjana Ždanoka, Jean Lambert, Helga Trüpel, Ernest Urtasun, Jill Evans, Ska Keller, Jordi Sebastià, Bas Eickhout, Ernest Maragall u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

    Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0027/2014

    Postupak : 2014/2713(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-0027/2014
    Podneseni tekstovi :
    B8-0027/2014
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8‑0027/2014/rev.

    Rezolucija Europskog parlamenta   o zapošljavanju mladih

    (2014/2713(RSP))

    Europski parlament,

    –       uzimajući u obzir prioritete Vijeća koje je Europsko vijeće objavilo 27. lipnja 2014.,

    –       uzimajući u obzir politički sporazum postignut u Vijeću 28. veljače 2013. o preporuci Vijeća o uspostavljanju Jamstva za mlade,

    –       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Inicijativi za zapošljavanje mladih od 7. veljače 2013.,

    –       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. lipnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada i jačanju položaja stažista, pripravnika i naučnika[1],

    –       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju iz siječnja 2013. o Jamstvu za mlade[2],

    –       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. ožujka 2013. o Inicijativi za zapošljavanje mladih (COM(2012)0729),

    –       uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 5. prosinca 2012. za drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima na razini Europske unije o okviru kvalitete za stažiranje (COM(2012)0728),

    –       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    A.     budući da je nezaposlenost mladih veća od 22 % u EU-u te prelazi 55 % u nekim državama članicama; budući da 13 % Europljana mlađih od 25 nije zaposleno niti je uključeno u sustav obrazovanja i osposobljavanja (NEET), 12 % djece napusti školovanje prije završetka srednjoškolskog obrazovanja, a više od 10 % građana EU-a živi u kućanstvima u kojima nema zaposlenih; budući da bi to moglo dovesti do ozbiljnih socijalnih posljedica za društvo i pojedinca i da su ti problemi sve češći čime ih se izlaže opasnosti da postanu izgubljena generacija;

    B.     budući da je u EU28 2012. godine bilo 29,7 % mladih (između 15. – 29. godina života) kojima je prijetila opasnost od siromaštva ili socijalne isključenosti;

    C.     budući da više od polovine mladih Europljana misli da su u njihovoj zemlji mladi marginalizirani i isključeni iz gospodarskog i socijalnog života;

    D.     budući da je 42 % mladih radnika u EU-u 2012. godine imalo ugovore na određeno vrijeme u usporedbi s 13 % starijih radnika te imajući na umu da se svaka peta mlada osoba boji gubitka posla;

    E.     budući da te stope nezaposlenosti mladih i stope NEET-ova utječu na ljudska prava i povlače za sobom posljedice u pogledu kršenja ljudskih prava; budući da je pristup utemeljen na pravima nužan kako bi se riješila ta situacija;

    F.     budući da su trenutne mjere za borbu protiv krize usmjerene na smanjenje javne potrošnje u zemljama pogođenim krizom već pokazale negativan utjecaj na mlade zbog rezova u obrazovanju, stvaranju radnih mjesta i službama za pružanje potpore; budući da se trenutno politike koje utječu na mlade izrađuju bez njihova uključivanja i uključivanja dionika;

    Europsko vijeće

    1.      žali što se prioritetima koje je Europsko vijeće objavilo 27. lipnja 2014. kao strateški program za EU i za novu Europsku komisiju ne obuhvaćaju ciljane mjere kako bi se pomoglo u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta za mlade;

    2.      žali što je otkazan sastanak na vrhu šefova država i vlada koji se trebao održati 11. srpnja 2014. u Torinu kao nastavak sastanaka na vrhu održanih u Berlinu u srpnju 2013. i Parizu u studenom 2013.; naglašava činjenicu da se time šalju pogrešne poruke mladim Europljanima;

    3.      naglašava da je, s obzirom na posljedice krize za mlade, potrebna snažnija predanost i poboljšano praćenje država članica kako bi se poboljšala situacija mladih; poziva, u tom kontekstu, države članice da se pozabave pitanjem nezaposlenosti mladih tijekom sljedećeg neformalnog sastanka Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja 17. i 18. srpnja u Milanu te da umjesto izjava osiguraju mjere i politike;

    Pristup zaposlenosti utemeljen na pravima

    4.      potiče Komisiju i države članice da za mlade i zaposlenost usvoji pristup koji se temelji na pravima; naglašava da posebno u vremenima teške krize kvaliteta rada mladih ne smije biti ugrožena;

    5.      poziva države članice da osiguraju da mladi imaju pristup kvalitetnim radnim mjestima koja poštuju njihova prava, uključujući pravo na stabilnost i sigurnost preko posla koji je pristojno i pošteno plaćen, osigurava socijalnu zaštitu i omogućava siguran život uz dostojanstvo i neovisnost;

    6.      naglašava da se mora okončati diskriminacija koja se temelji na dobi kada je riječ o pristupu socijalnim naknadama, uključujući uvjetovani pristup naknadama za nezaposlenost; naglašava da nametanje nižih minimalnih plaća za mlade ljude, neovisno o radnom iskustvu ili sposobnostima, nije samo izraz nepoštovanja prema najranjivijoj skupini na tržištu rada već je i jasan dokaz diskriminacije na temelju dobi;

    7.      podsjeća da se politike vještina ne bi trebale smatrati samo kao sredstvo ispunjenja potreba tržišta rada, već bi trebale biti dio sveobuhvatnog pristupa kojim se prepoznaju kompetencije stečene neformalnim i izvanškolskim obrazovanjem te potiče provedba politika cjeloživotnog učenja;

    8.      potiče Komisiju da razmotri pitanje nesigurnih radnih mjesta te regulira ugovorne sporazume ispitivanjem prijedloga direktive EU-a kako bi se suzbila segmentacija tržišta rada i zaštitili mladi od nesigurnosti unatoč radnom mjestu;

    9.      poziva Komisiju da temeljito ocijeni te potom stane na kraj donošenju nedosljednih ponekad destruktivnih mjera za borbu protiv krize; naglašava da je hitno potrebno više od angažiranosti javnosti u pogledu zapošljavanja mladih; poziva Komisiju da iz ciljeva povezanih s deficitom isključi ulaganja u područja koja su usmjerena na zapošljavanje mladih, kao što su stvaranje radnih mjesta, obrazovanje, osposobljavanje te istraživanje i razvoj, s obzirom na to da su ona ključna za održiv izlazak iz krize, ali i za konsolidiranje gospodarstva EU-a na putu konkurentnosti i održive produktivnosti;

    10.    podsjeća da je poteškoća u pronalasku pristojnog smještaja veliki problem za mlade jer smještaj može biti preduvjet za pronalazak posla i obrnuto; podsjeća da je pristup stanovanju temeljno pravo;

    11.    poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama izradi jednogodišnji plan pomoći za rješavanje nezaposlenosti mladih, s obzirom na to da je više od 25 % mladih u njihovim regijama nezaposleno, stvaranjem radnih mjesta za barem 10 % mladih koji su pogođeni tim problemom; navodi važnu ulogu regionalnih i lokalnih politika zapošljavanja te poziva države članice i Komisiju da olakšaju dijeljenje najboljih praksi.

    12.    naglašava da je sloboda kretanja osnovno pravo; osim toga, naglašava da bi mladi trebali imati mogućnost zapošljavanja u vlastitim zajednicama te da se treba raditi na tome da se razmotre geografske nejednakosti u Europi u pogledu mogućnosti za mlade; poziva Europsku komisiju i države članice da osiguraju politike koje sadrže mjere kojima se olakšava povratak mladih u zemlje podrijetla sprečavajući time „odljev mozgova” i gubitak ljudskog kapitala;

    13.    podsjeća da su mladi radnici, posebno žene i migranti, često zaposleni na nesigurnim, slabo plaćenim, loše zaštićenim poslovima vrijeme i rade kao pripravnici; podsjeća da su ekonomski troškovi sve zastupljenijih nesigurnih radnih mjesta i rastuće spolne nejednakosti za EU znatni, a to ugrožava javnu socijalnu sigurnost i sustave zdravstvene skrbi te dovodi u opasnost europski socijalni model.

    14.    podsjeća da konstruktivni socijalni dijalog doprinosi očuvanju radnih mjesta i zapošljavanju; podsjeća da su jaki socijalni partneri predstavljaju ključni na tržišta rada EU-a i imaju glavnu ulogu u uključivanju mladih radnika u tržište rada; poziva Komisiju da podrži sporazume socijalnih partnera;

    Obrazovanje

    15.    poziva države članice da ne održe samo obećanja u pogledu reformi obrazovanja i osposobljavanja već da razmotre pristup, ulaganje i kvalitetu u cilju dugoročno održivih politika; podsjeća da je nužno postaviti za cilj prijelaz između različitih smjerova obrazovanja i osposobljavanja, provesti relevantne i interesantne izvedbene programe, osmisliti snažan i dobro izrađen sustav usmjeravanja za sve studente te priznati kompetencije koje se temelje na neformalnom i izvanškolskom učenju; ističe da je holistički i uključiv obrazovni pristup nužan element kako bi se obuhvatila sva djeca i mladi; naglašava da su sigurnost prihoda i povjerenje u tržište rada ključni preduvjeti za odabir visokog obrazovanja, a time su najviše pogođeni mladi kojima prijeti veći rizik od isključenosti.

    16.    potiče države članice da poduzmu čvrste mjere za borbu protiv nezaposlenosti mladih i rane isključenosti, posebno preventivnim mjerama protiv ranog napuštanja školovanja ili programa za osposobljavanje ili naukovanje (npr., provedbom dvojnog obrazovnog sustava ili drugim jednako učinkovitim okvirima);

    17.    naglašava da bi socijalno ulaganje u prilog NEET-ovima smanjilo trenutne gubitke u gospodarstvu koji su izazvani njihovim neuključivanjem u tržište rada, a ono prema procjenama zaklade Eurofound iznosi 153 milijarde EUR ili 1,2 % BDP-a EU-a;

    Jamstvo za mlade, Inicijativa za zapošljavanje mladih i Kvalitativni okvir za pripravništvo

    18.    pozdravlja navođenje Jamstva za mlade u većini preporuka za pojedine zemlje; međutim, poziva na više transparentnosti u praćenju provedbe i ambiciozniji stav u pogledu razmatranja država članica koji nisu pokazale napredak u tom području;

    19.    poziva na učinkovito praćenje provedbe Jamstva za mlade i za redovne objave u vezi s napretkom ili izostankom napretka država članica; poziva Komisiju da pažljivo prati izazove koji su utvrđeni u preporukama za pojedinu državu članicu za 2014., u pogledu kvalitete ponuda, izostanka aktivnog uključivanja pripadnika skupine NEET, administrativnog kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i izostanka djelotvornog sudjelovanja svih relevantnih partnera; naglašava da bi praćenje trebalo obuhvatiti postupke za istražna povjerenstva koja će razgovarati s vladama, nacionalnim parlamentarnim strankama i nevladinim organizacijama;

    20.    ponavlja svoju predanost pomnom praćenju aktivnosti svih država članica kako bi Jamstvo za mlade postalo stvarnost te poziva organizacije za mlade da obavještavaju Europski parlament o najnovijim podacima povezanim s njihovom analizom mjera država članica; potiče države članice i Komisiju da u izradu politika uključe mlade dionike;

    21.    potiče države članice da učine više od onoga što je navedeno u preporuci Vijeća iz ožujka 2014. za okvir kvalitete za stažiranje, dajući stažistima jasno određena prava koja obuhvaćaju pristup socijalnoj zaštiti, pisane i obvezujuće ugovore i poštenu naknadu kako bi se osiguralo da mladi nisu diskriminirani kada je riječ o pristupanju svijetu rada;

    22.    ističe da se Inicijativa za zapošljavanje mladih treba smatrati kao poticaj svim državama članicama da se koriste Europskim socijalnim fondom (ESF) za financiranje opsežnijih projekata povezanih s mladima, posebno kad je riječ o siromaštvu i socijalnoj isključenosti; poziva Europsku komisiju da prati korištenje sredstvima ESF-a za projekte povezane s mladima; poziva Komisiju i države članice da omoguće provedbenim tijelima za Inicijativu za zapošljavanje mladih svu tehničku pomoć koja im je potrebna za ostvarenje hitnih projekata;

    23.    podsjeća da su dva opća cilja Strategije za mlade (stvaranje jednakih mogućnosti za mlade na tržištu rada i promicanje socijalne uključenosti) u velikoj mjeri neostvarena te potiče Komisiju i države članice da postanu svjesne golemog utjecaja koji kriza ima na sudjelovanje mladih u društvu;

    Ulaganja i makroekonomska dimenzija:

    24.    naglašava da čak i ako mjere usmjerene na ponudu, poput razvoja vještina i uređenja tržišta rada, mogu imati ulogu u borbi protiv nezaposlenosti mladih, makroekonomski činitelji i činitelji povezani s potražnjom trebali bi se bolje razmotriti; podsjeća da se sve veća ulaganja u mlade i područja koja su s njima povezana trebaju smatrati ulaganjem u budućnost Europe;

    25.    potiče države članice da ulažu u stvaranje radnih mjesta, posebno u sektore budućnosti i zelena radna mjesta, s posebnim fokusom na zapošljavanje mladih; naglašava da se to ulaganje mora smatrati ključnim ulaganjem u budućnost Europe;

    26.    poziva Komisiju da izradi preporuke o mogućnosti utvrđivanja naknade za nezaposlene na razini EU-a u odnosu na prethodne plaće nezaposlene osobe; nadalje, poziva Komisiju da ocijeni automatske stabilizatore na razini EU-a kako bi se ublažili šokovi karakteristični za pojedinu zemlju.

    27.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i parlamentima država članica.