Postupak : 2014/2717(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0054/2014

Podneseni tekstovi :

B8-0054/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/07/2014 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0009

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 139kWORD 92k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0025/2014
15.7.2014
PE536.955v01-00
 
B8-0054/2014

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Ukrajini (2014/2717(RSP))


Rebecca Harms, Ulrike Lunacek, Tamás Meszerics, Heidi Hautala, Benedek Jávor, Bas Eickhout, Ernest Maragall u ime kluba Verts/ALE

Rezolucija Europskog parlamenta   o stanju u Ukrajini (2014/2717(RSP))      
B8‑0054/2014

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini, a posebno one od 27. veljače 2014. o stanju u Ukrajini(1), od 13. ožujka 2014. o invaziji Rusije na Ukrajinu(2) i od 17. travnja 2014. o ruskom pritisku na Istočno partnerstvo, a posebno o destabilizaciji istočne Ukrajine(3),

–       uzimajući u obzir zaključke s izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove na temu Ukrajine održanog 3. ožujka 2014. te zaključke sa sastanaka Vijeća za vanjske poslove održanih 17. ožujka 2014., 14. travnja 2014., 12. svibnja 2014. i 23. lipnja 2014.,

–       uzimajući u obzir izjavu čelnika država ili vlada o Ukrajini u Europskom vijeću od 6. ožujka 2014.,

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Ukrajini od 20. ožujka 2014. i 27. lipnja 2014.,

–       uzimajući u obzir izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima o prijevremenim predsjedničkim izborima u Ukrajini Međunarodne misije za promatranje izbora OESS-a/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 25. svibnja 2014.,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da su od travnja 2014. proruske separatističke skupine najprije zauzele zgrade regionalne državne uprave i druge javne zgrade te održale nasilne prosvjede u jugoistočnoj Ukrajini; budući da su u narednim danima dobro naoružane i neidentificirane paravojne skupine u nizu koordiniranih vojnih napada zauzele gradove i mjesta u istočnoj Ukrajini, posebno u regijama Lugansk i Doneck;

B.     budući da su proruske paravojne skupine u tim regijama proglasile „narodne republike” i kasnije održale referendume o potpori tim „suverenim republikama”; budući da su sve napore koje su poduzele ukrajinske vlasti iz Kijeva da se započne istinski dijalog kako bi se riješili problemi na tom području te riješilo pitanje administrativne decentralizacije i važnih ustavnih reformi odbacili oni koji su preuzeli vlast;

C.     budući da se pobunjenici također koriste ruskim tenkovima, oklopnim vozilima, streljivom i oružjem, uključujući i višecijevne raketne bacače koji su prokrijumčareni preko granice i kontrolnih točaka; budući da su neki vodeći borci separatističkih paravojnih skupina ruski građani koji su povezani s ruskim protuobavještajnim ili sigurnosnim službama, a neki iz Čečenije, Krima ili Srbije; budući da je Ruska Federacija za vrijeme krize pojačala koncentraciju postrojbi i količinu vojne opreme na granici s Ukrajinom;

D.     budući da je 25. svibnja 2014. Ukrajina održala prijevremene predsjedničke izbore uz nadzor snažne međunarodne misije za promatranje izbora predvođene OESS-om/Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR); budući da su međunarodni promatrači, unatoč vanjskim i unutarnjim pokušajima ometanja, izbore sveukupno pozitivno ocijenili; budući da je izborima u Donbasu zbog masovnih prijetnji i nasilja koje su vršili separatisti imala pristup tek nekolicina građana;

E.     budući da je u svojem inauguracijskom govoru od 7. lipnja 2014. novoizabrani predsjednik Petro Porošenko predstavio plan od petnaest točaka za miroljubivo rješavanje stanja u istočnim regijama uz uvjet da se osobe koje su se predale i nisu počinile teške zločine oslobodi od kaznene odgovornosti, da se uspostave nadzirani koridori za izlaz ruskih plaćenika te da se pokrene obuhvatni dijalog s građanima koji nisu sudjelovali u sukobu;

F.     budući da je predsjednik Porošenko proglasio prekid vatre koji je jednostrano produžen na 30. lipanj kako bi se olakšala provedba mirovnog plana; budući da su većinom separatisti neprestano kršili prekid vatre;

G.     budući da je, prema brzoj procjeni UNICEF-a, do 50 % djece u regiji Doneck svjedočilo nasilju te pati od ozbiljnih psihosocijalnih problema; budući da javna tijela te posebno policija i pravosudni sustav ne mogu jamčiti vladavinu prava ili minimalnu razinu javne sigurnosti; budući da je došlo do ozbiljnog pada u uslugama u mnogim područjima oblasti Doneck i Lugansk, te su vodne zalihe ugrožene, socijalna davanja smanjena, a zdravstvene usluge otežane; budući da je više od 100 000 ljudi evakuirano iz područja zahvaćenih sukobom u druge dijelove zemlje i u Rusiju;

H.     budući da su se 2. srpnja ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine sastali u Berlinu i postigli sporazum o nizu mjera usmjerenih k ostvarivanju održivog uzajamnog primirja u istočnoj Ukrajini;

I.      budući da su, nakon što su 21. ožujka 2014. potpisane političke odredbe Sporazuma o pridruživanju (AA), EU i Ukrajina 27. lipnja 2014. službeno potpisali preostali dio ovog Sporazuma koji uključuje i Sporazum o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini (DCFTA);

J.      budući da je 27. lipnja 2014. Vijeće za vanjske poslove potvrdilo analizu Komisije da je Ukrajina ispunila sve zatražene uvjete u sklopu prve faze Akcijskog plana o liberalizaciji viznog režima i da je započela drugu fazu postupka liberalizacije viznog režima;

K.     budući da je 25. lipnja 2014. Vijeće Ruske Federacije odobrilo odluku predsjednika Putina o odricanju prava na slanje ruskih oružanih snaga na teritorij Ukrajine;

L.     budući da je Europska unija, imajući u vidu izostanak konkretnih mjera za smanjenje napetosti, pojačala svoje sankcije koje se odnose na stanje u Ukrajini tako da je proširila kriterije za omogućavanje zabrane viza i zamrzavanje imovine i uvela sankcije za nove osobe i dva subjekta; budući da te ograničene i ciljane sankcije već imaju učinka;

M.    budući da nije postignut dogovor o dugotrajnom sporu između Ukrajine i Rusije oko opskrbe plinom;

N.     budući da je potrebno snažno međunarodno diplomatsko djelovanje na svim razinama kako bi se situacija smirila te kako bi se spriječilo da se kriza otme kontroli; budući da EU mora učinkovito reagirati kako bi Ukrajini i drugim zemljama Istočnog partnerstva omogućio cjelovito uživanje i ostvarivanje suverenosti bez vanjskog pritiska;

1.      izražava duboku zabrinutost zbog postojećeg sukoba koji bijesni istočnim dijelom Ukrajine i uzrokuje gubitke stotine ljudskih života, uništenje domova i imovine te bijeg više tisuća civila iz područja zahvaćenih sukobom u sigurna utočišta;

2.      priznaje da Ukrajina ima legitimno pravo na samoobranu koje je utvrđeno člankom 51. Povelje UN-a; međutim, vjeruje da samo istinsko političko rješenje krize može utrti put prema potpunoj pomirbi između strana i ojačati jedinstveno zemlje; potiče ukrajinske službe sigurnosti da u potpunosti poštuju međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima u primjeni takozvanih protuterorističkih radnji; naglašava potrebu da se zaštiti civilno stanovništvo;

3.      ističe implikacije, posljedice i utjecaj krize na stabilnost i sigurnost čitave regije i na sadašnje i buduće odnose između EU-a i Rusije; potiče Rusiju da se suzdrži od jednostranih tumačenja činjenica i događaja na terenu kojima se otvara put za izravnu intervenciju ruskih snaga u sukobu;

4.      u tom pogledu, podržava mirovni plan koji je iznio predsjednik Porošenko i poziva na novi sastanak trostrane kontaktne skupine o rješenju situacije u jugoistočnoj Ukrajini kako bi se uspostavio trenutni prekid vatre pod nadzorom OESS-a i kako bi se ukrajinskoj graničnoj policiji i osoblju OESS-a omogućio pristup graničnim kontrolnim točkama na ruskoj strani radi nadziranja stanja u područjima u kojima su eparatističke skupine zauzele ukrajinske granične kontrolne točke;

5.      poziva sve strane da okončaju sukobe s ciljem ublažavanja krize, da pruže humanitarnu pomoć i osiguraju sigurne koridore za izbjeglice i raseljene osobe te stvore uvjete za iskreni dijalog i pronalazak prihvatljivog rješenja radi stabilizacije stanja; nadalje, poziva pobunjenike da odmah oslobode sve taoce;

6.      čvrsto vjeruje da bi OESS trebao imati glavnu ulogu u rješavanju krize u Ukrajini kako zbog svog iskustva u oružanim sukobima i krizama tako i zbog činjenice da su i Rusija i Ukrajina članice te organizacije; poziva države članice EU-a, Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europsku komisiju da dodatno osnaže ulogu OESS-a u sukobu u Ukrajini; traži da se dodjele dodatna financijska sredstava i dodatno osoblje za posebne promatračke misije OESS-a kako bi se zajamčila snažna prisutnost OESS-a uzduž granice s Rusijom i svugdje gdje su se odvijali i još se uvijek odvijaju sukobi; potiče OESS da objavi što je više moguće informacija o nasilnim i važnim političkim incidentima radi smanjivanja utjecaja kampanja čiji je cilj dezinformiranje i propaganda; nadalje poziva OESS da se usredotoči na pronalazak osoba koje su posljednjih tjedana nestale te da osigura njihovo puštanje na slobodu;

7.      usmjerava pozornost na nedavno izvješće organizacije Amnesty International i snažno osuđuje otmice, brutalna prebijanja, mučenja, ubojstva, smaknuća bez provođenja sudskog postupka i druge ozbiljne povrede ljudskih prava te kršenja humanitarnog prava koja su u posljednja tri mjeseca najvećim dijelom počinili naoružani separatisti te u nekim slučajevima vladine snage, i to protiv aktivista, prosvjednika, novinara i mnogih drugih građana koji ne sudjeluju u sukobu u istočnoj Ukrajini; podržava poziv ukrajinskoj vladi da stvori jedinstven i redovito ažuriran popis dojavljenih otmica i da provede temeljitu i nepristranu istragu svih navodnih primjena sile, zlostavljanja ili mučenja;

8.      poziva Moskvu da odmah smanji i povuče svoje postrojbe s granice s Ukrajinom i obustavi sve radnje, prodiranja, opskrbu oružjem ili pružanje skrivene pomoći pobunjenicima koji se bore u istočnoj Ukrajini, što bi bio prvi konkretan korak kojim bi Rusija pokazala ozbiljnost svojih napora u smirivanju krize;

9.      naglašava da od pripajanja Krima, Rusija krši svoje pravne obveze kao potpisnica Memoranduma iz Budimpešte iz 1994. i Ugovora o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu iz 1997. u kojima su se strane dogovorile da će se suzdržati od prijetnje ili primjene sile koja je usmjerena protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Ukrajine;

10.    izražava duboko žaljenje zbog činjenice da Francuska i dalje radi na izvozu dvaju nosača helikoptera „Mistral” u Rusiju te započinje obuku 400 pripadnika ruske mornarice u luci Saint-Nazaire; podsjeća da će navedeni izvoz strateški znatno ojačati rusku mornaricu i omogućiti vrlo brze napade u područjima kao što su Baltičko i Crno more; također podsjeća da se tim izvozom doprinosi utrci za naoružanjem u regiji; čvrsto je uvjeren da taj izvoz predstavlja izravnu i snažnu prijetnju europskoj sigurnosti i sigurnosti država članica EU-a koje graniče s područjima zahvaćenim sukobom, kao i povredu Zajedničkog stajališta 944/2008 o izvozu oružja, posebno onih kriterija kojima se zabranjuje izvoz u zemlje ili regije u kojima postoje napetosti i kojima se krše međunarodno pravo i međunarodne obveze kao što su one koje proizlaze iz Memoranduma iz Budimpešte iz 1994.; poziva sve države članice EU-a da bez odgađanja donesu odluku o embargu na oružje koje također uključuje i nadzornu tehnologiju;

11.    zabrinut je zbog izjava glavnog tajnika NATO-a, Andersa Fogha Rasmussena, u vezi s potrebom za znatnim povećanjem razine sredstava namijenjenih za obranu u državama članicama NATO-a zbog uloge Rusije u ukrajinskoj krizi; također je zabrinut zbog najava predsjednika SAD-a o ulaganju oko jedne milijarde američkih dolara u naoružanje u istočnoj Europi; podsjeća da francuski izvoz nosača „Mistral” i američka ulaganja u istočnu Europu nisu samo dio opasne i neodgovorne igre nulte sume već su i jasni pokazatelji utrke u naoružanju u nastajanju; vjeruje da će se napredovanjem prema daljnjoj militarizaciji koje namjeravaju poduzeti donositelji odluka u Francuskoj, SAD-u i NATO-u dovesti u pitanje i znatno oslabjeti snažni civilni pristup Europske unije koji se temelji na sankcijama i pregovorima; također naglašava da su postojeći izvozi oružja u očiglednoj suprotnosti sa zajedničkim stajalištima EU-a i odgovarajućim gospodarskim sankcijama;

12.    potiče Europsko vijeće da usvoji dosljedniju i čvršću strategiju u odnosu na krizu u Ukrajini i posebno na ponašanje Vlade Ruske Federacije; pozdravlja odluku Europske unije o proširenju ciljanih sankcija, uključujući i putnih ograničenja i zamrzavanja imovine, protiv osoba koje su odgovorne za djela netolerancije i mržnje kao i za pozive na rat, ili za djela koja bi mogla dovesti u pitanje ili ugroziti teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine, no izražava žaljenje zbog odluke da neće biti treće faze sankcija bez obzira na eskalaciju krize; potiče na zaključivanje treće faze sankcija, uključujući i embargo na oružje;

13.    potiče ukrajinske vlasti da sudjeluju u otvorenom, transparentnom i uključivom dijalogu; u tom ih smislu poziva da, unatoč aktualnom sukobu, ne odgađaju potrebne i očekivane reforme na ustavnoj, političkoj i gospodarskoj razini; u tom pogledu zauzima stajalište da bi ustavna reforma u Ukrajini trebala biti tema opsežne i detaljne rasprave kojom bi se obuhvatili svi elementi ukrajinskog društva te da bi u konačnici trebala dovesti do referenduma;

14.    pozdravlja održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u skladu s međunarodnim demokratskim obvezama unatoč neprijateljskim sukobima u istočnom dijelu zemlje; naglašava sveukupno pozitivnu ocjenu misije za promatranje izbora OESS-a/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava u kojoj je zabilježeno poboljšanje u usporedbi s prethodnim razgovorima te poziva ukrajinske vlasti na rješavanje preostalih pitanja navedenih u preliminarnim nalazima i zaključcima;

15.    podupire namjeru predsjednika Porošenka da održi prijevremene parlamentarne izbore u jesen;

16.    naglašava da je potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine od 27. lipnja 2014. ključni korak prema produbljivanju odnosa između dviju strana i uključivanja Ukrajine u proces europskih integracija; raduje se usvajanju plana djelovanja za provedbu sporazuma i poziva Komisiju da pojača svoju tehničku i financijsku pomoć kako bi provedba bila uspješna; u tom pogledu ponavlja svoje stajalište da taj sporazum ne predstavlja konačni cilj u odnosima između EU-a i Ukrajine; nadalje, ističe da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji Ukrajina, kao i svaka druga europska država, ima europsku perspektivu i može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da poštuje načela demokracije, temeljne slobode, ljudska prava i prava manjina te da osigura vladavinu prava; naglašava da Sporazum o pridruživanju i Sporazum o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini s Europskom unijom nisu povezani s pristupanjem NATO-u;

17.    pozdravlja održavanje prvog sastanaka o Ukrajini na visokoj razini koji se održao u Bruxellesu 8. srpnja 2014. na kojemu su sudjelovali Europska unija (EU), države članice, Ukrajina i druge zemlje donatori, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije i civilno društvo radi koordiniranja međunarodne pomoći toj zemlji; naglašava važnost predanosti međunarodne zajednice davanju podrške gospodarskoj i političkoj stabilizaciji i reformi Ukrajine, posebno u okviru političkog pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji i gospodarske integracije te u okviru vjerodostojnog plana za izvanredne situacije radi obnove i razvoja regija pogođenih sukobom i u okviru humanitarne pomoći izbjeglicama i raseljenim osobama;

18.    prima na znanje održavanje prvog trostranog sastanka između EU-a, Ruske Federacije i Ukrajine 11. srpnja o provedbi Sporazuma o pridruživanju i važnih mogućih učinaka i posljedica za Rusiju; uvjeren je da EU ne treba dozvoliti Rusiji da dovede u pitanje, uloži veto na ili oslabi ovaj Sporazum o pridruživanju ili sporazume s Gruzijom i Moldovom; naglašava da su u prošlosti EU i Rusija razvili snažne gospodarske veze, ali da će tek povratkom međunarodnom pravu Rusija stvoriti uvjete za dobru suradnju i dobre odnose u budućnosti;

19.    poziva ukrajinsku vladu da nastavi s ambicioznim nizom transparentnih i opsežnih strukturnih reformi kojima se daje prednost jačanju vladavine prava, iskorjenjivanju korupcije donošenjem i provedbom nužnog zakonodavstva, uspostavi uravnoteženog i djelotvornog sustava upravljanja na temelju diobe vlasti i u skladu s europskim normama te da uvede temeljitu reformu pravosudnog sustava i izbornog zakonodavstva i uskladi zakonodavstvo o sprječavanju diskriminacije s normama Europske unije, posebno u odnosu na predstojeće reforme zakona o radu; nadalje, smatra da je od presudne važnosti da se pokrene postupni proces decentralizacije središnje vlasti na regionalna i općinska tijela bez dovođenja u pitanje unutarnje ravnoteže ovlasti i djelotvornog funkcioniranja države; u tom smislu pozdravlja odluku Komisije o osnivanju skupine za podršku Ukrajini koja će raditi na provedbi „Europskog programa reformi”;

20.    pozdravlja plan Vijeća da se u kontekstu ZSOP-a pokrene misija na području reforme sektora civilne sigurnosti; naglašava potrebu za temeljitom reformom policije i pravosudnog sektora te jačanje transparentnosti, odgovornosti i demokratskog i parlamentarnog nadzora nad policijom;

21.    ističe da je ograničeni niz mjera koje je Europska unija donijela kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine, među ostalim, posljedica njezine jake ovisnosti o Ruskoj Federaciji u pogledu opskrbe energijom; u tom smislu smatra da je iznimno važno srednjoročno smanjiti ovisnost EU-a o Moskvi i ostalim autoritarnim režimima te uzeti u obzir mogućnost potpunog bojkota i istodobno pronaći konkretna alternativna rješenja kako bi se pomoglo onim državama članicama EU-a kojima je trenutačno jedini dobavljač energije Rusija; u tom smislu poziva Komisiju da djeluje s ciljem potpune provedbe trećeg energetskog paketa i da pruži potporu projektima energetske učinkovitosti, s obzirom na to da bi na taj način dodatni plinovodni kapaciteti kao što su plinovod Južni tok postali suvišni, te da učinkovito razgrana energetske izvore razvijanjem obnovljivih izvora energije; poziva države članice da ne uključuju svoja javna poduzeća u projekte s ruskim poduzećima kojima se pojačava europska ranjivost i koji, kao što je plinovod Južni tok, teže izoliranju Ukrajine; u vezi s tim poziva i Europsko vijeće da donese obvezujuće nacionalne ciljeve na području obnovljive energije i energetske učinkovitosti za 2030. radi smanjivanja europske ovisnosti o uvozu fosilnih goriva;

22.    pozdravlja odluku bugarske vlade da obustavi radove na projektu plinovoda Južnog toka; međutim, duboko je zabrinut zbog nedavne odluke austrijske vlade da i dalje ulaže u projekt Južnog toka kao i zbog odluke mađarske vlade da s Rusijom potpiše sporazum o nuklearnoj energiji; uvjeren je da nedavni posjet predsjednika Putina Beču i potpisivanje ugovora povezanog s Južnim tokom između OMV-a i Gazproma predstavljaju korak unatrag u nastojanjima da se ostvari dosljedan europski pristup krizi u Ukrajini i posebno europskoj politici energetske sigurnosti;

23.    pozdravlja donošenje početnih mjera Komisije kojima se Ukrajini omogućava da se suoči s energetskom krizom u slučaju da Rusija prekine opskrbu te države plinom te poziva Vijeće i Komisiju da pomognu Kijevu i podrže ga u naporima usmjerenima k rješavanju dugotrajnog spora s Moskvom oko opskrbe plinom;

24.    upozorava na dramatično socijalno stanje u zemlji; poziva ukrajinsku vladu da u potpunosti objelodani uvjete povezane sa sporazumom s MMF-om i da donese popratne mjere s ciljem ublažavanja trenutne situacije, posebno u vezi s najosjetljivijim skupinama stanovništva; smatra da bi uvjeti MMF-a mogli povećati unutarnje napetosti i dovesti do ubrzanog smanjivanja plaća i radnih mjesta u javnoj upravi, što bi kao nepoželjnu posljedicu moglo imati jačanje korupcije; ističe da se rizik od zaraznih bolesti u Ukrajini povećao budući da se trenutačno Ukrajina suočava s ozbiljnim nedostatkom cjepiva zbog zastoja u državnom postupku nabave i zbog oštrog rasta cijena u odnosu na deprecijaciju domaće valute;

25.    poziva na nezavisnu i nepristranu istragu o pogubnim događajima u Odesi 2. svibnja 2014. kao i o drugim zločinima protiv čovječnosti zabilježenima od studenog 2013. uz uključivanje snažne međunarodne komponente i pod nadzorom Vijeća Europe te na privođenje pravdi osoba odgovornih za zločine; uvjeren je da će samo učinkovita istraga tih zločina pomoći ukrajinskom društvu i obiteljima i prijateljima žrtvama da vrate povjerenje u institucije;

26.    pozdravlja činjenica da je Komisija usvojila četvrto izvješće o napretku o provedbi Akcijskog plana o liberalizaciji viznog režima Ukrajine i odluku Vijeća o prelasku na drugu fazu; ustraje na brzoj konačnoj uspostavi bezviznog režima između EU-a i Ukrajine kao konkretnog odgovora na europske težnje ljudi koji su prosvjedovali na Majdanu; u međuvremenu poziva na hitno uvođenje privremenih, vrlo jednostavnih i cjenovno prihvatljivih postupaka odobravanja vize;

27.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, predsjedniku, Vladi i parlamentu Ukrajine, Vijeću Europe, OESS-u te predsjedniku, Vladi i parlamentu Ruske Federacije.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0170.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0248.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0457.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti