Prijedlog rezolucije - B8-0058/2014Prijedlog rezolucije
B8-0058/2014

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o zapošljavanju mladih

15.7.2014 - (2014/2713(RSP))

podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Marian Harkin, Beatriz Becerra Basterrechea, Martina Dlabajová, Mircea Diaconu, Ivo Vajgl, Anneli Jäätteenmäki, Marietje Schaake u ime kluba ALDE

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0027/2014

Postupak : 2014/2713(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0058/2014
Podneseni tekstovi :
B8-0058/2014
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8‑0058/2014

Rezolucija Europskog parlamenta o zapošljavanju mladih

(2014/2713(RSP))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–       uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućen Komisiji i Rezoluciju Parlamenta od 24. svibnja 2012. o Inicijativi o mogućnostima za mlade koja joj je priložena[1],

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. prosinca 2012. naslovljenu „Omogućiti mladima zapošljavanje” (COM(2012)0727),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2013. o Jamstvu za mlade[2],

–       uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za stažiranje,

–       uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o rješavanju problema nezaposlenosti mladih: moguća rješenja[3],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014 o poštovanju temeljnog prava na slobodu kretanja u EU-u[4],

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da se gospodarstvo EU-a prvi put nakon 2011. postupno oporavlja, a BDP i dohoci kućanstva u porastu su;

B.     budući da su razine nezaposlenosti mladih i dalje zabrinjavajuće, tj. u travnju 2014. 22,5 % radno sposobnih mladih bilo je nezaposleno, a taj broj ide od 7,8 % u Njemačkoj do više od 50 % u Grčkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj, čime se ukazuje na postojanje izrazitih regionalnih razlika;

C.     budući da 7,5 milijuna Europljana mlađih od 25 nije zaposleno niti se obrazuje niti usavršavaju (NEET-ovi); budući da te brojke i dalje rastu, postoji opasnost da oni budu izgubljena generacija;

D.     budući da su aktivne politike tržišta rada i strategije za pokretanje ključne za pružanje pomoći nezaposlenima da pronađu dostojan posao;

E.     budući da je strategija za gospodarski rast EU-a, kojom bi se trebao iskoristiti puni potencijal zajedničkih tržišta, jednako potrebna za stvaranje održivih radnih mjesta;

F.     budući da su unatoč visokim stopama nezaposlenosti mladih određeni sektori (IT sektor, sektor djelatnika u zdravstvu) suočeni s rastućim poteškoćama kad je riječ o pronalaženju kvalificirane radne snage;

G.     budući da je u nekim državama članicama prisutan rastući jaz između kvalifikacija osoba s diplomom i vještina koje se traže na tržištu rada;

H.     budući da se stavljanje naglaska na praktične vještine, odnosno dvojni sustav strukovnog osposobljavanja koji se koristi u pojedinim državama članicama, u sklopu kojeg se strukovno osposobljavanje održava zajedno s fakultetskim predavanjima za stjecanje akademskog zvanja, pokazalo posebno djelotvornim tijekom krize jer su se time smanjile stope nezaposlenosti mladih pospješivanjem njihove zapošljivosti;

I.      budući da se geografski raskorak između ponude i potražnje radnih mjesta može uočiti u samim državama članicama i između njih;

J.      budući da diljem EU-a postoje dva milijuna slobodnih radnih mjesta i to je prilika da se iskoristi potencijal slobode kretanja radnika; budući da se mobilnost između država članica odnosi na samo 2,8 % radnika;

K.     budući da se financijskom pomoći EU-a može pružiti potpora državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti, posebno sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji;

1.      potiče države članice da poduzmu odlučne mjere u borbi protiv nezaposlenosti, posebno preventivnim djelovanjem protiv ranog napuštanja školovanja ili promicanjem programa osposobljavanja i naukovanja (npr. primjenom dvojnog sustava obrazovanja ili drugih jednako učinkovitih okvira) kako bi se razvila sveobuhvatna strategija za mlade koji su nezaposleni, ne obrazuju se niti se usavršavaju (NEET-ovi) i u potpunosti proveli nacionalni programi jamstva za mlade;

2.      poziva države članice da potiču politike kojima se promiče rast te poziva na djelovanje na razini EU-a u smislu izrade strategije za rast EU-a u sklopu koje će se, ulaganjima i razvojem ključnih sektora kao što su digitalno tržište, tržište telekomunikacija i zajednička energetska zajednica, otvoriti održiva radna mjesta;

3.      poziva države članice da se usredotoče na stvaranje uvjeta za obrazovanje, osposobljavanje i naukovanje u sektorima koji su suočeni sa sve većim poteškoćama kad je riječ o popunjavanju radnih mjesta kvalificiranom radnom snagom;

4.      smatra, nadalje, da bi se radi poticanja pokretanja novih MSP-ova i održavanja postojećih, u sklopu kojih se otvara najviše radnih mjesta, trebala dati prednost ostvarivanju lakšeg pristupa financiranju i izradi jednostavnijih pravila za pokretanje novih poduzeća;

5.      poziva Europsku komisiju da u sklopu borbe protiv nezaposlenosti mladih aktivno traži potporu i pokreće inicijative i druge oblike suradnje s privatnim sektorom;

6.      poziva države članice da ukinu birokraciju za samozaposlene i mala poduzeća, uvedu povoljne porezne politike, stvore bolje okruženje za ulaganja iz privatnog sektora i da problem nerazmjerno represivnih stečajnih zakona sagledaju u kontekstu borbe protiv nezaposlenosti;

7.      potiče države članice da dijele uspješne i najbolje prakse te da koordiniraju strategije i pronađu zajednička rješenja za problem nezaposlenosti mladih, i to ne samo zato jer se taj problem u određenim regijama može najbolje riješiti zajedničkim prekograničnim mjerama, nego i zato jer razine nezaposlenosti predstavljaju izazov za gospodarstvo EU-a u cjelini;

8.      poziva Komisiju i države članice da pruže potporu novim oblicima gospodarstva, posebno socijalnom poduzetništvu, dijeljenju radnog prostora (co-working), korištenju ideja velikog broja posjetitelja internetskih stranica za rješavanje problema (crowdsourcing), te da pruže mjere potpore kooperativama mladih i novim socijalnim poduzećima (social enterprises start-ups);

9.      ističe da su dvojni sustav strukovnog osposobljavanja i studiranje na dva smjera, u sklopu kojih se daje važnost praktičnom iskustvu, pokazali jaku dobru razinu otpornosti na gospodarsku krizu i pritom doprinijeli smanjenju nezaposlenosti mladih povećanjem njihove zapošljivosti, te zato poziva države članice pogođene krizom da reformiraju svoje sustave za osposobljavanja u skladu s time;

10.    poziva države članice da u svrhu boljeg povezivanja izvedbenog programa s potrebama tržišta rada na svim razinama poboljšaju suradnju između poduzeća i sektora obrazovanja; potiče ih da prednost daju EURES-u, alatu za traženje i ponudu radnog mjesta kojim se jamči mobilnost;

 

11.    ističe, međutim, da se nacionalni program Jamstva za mlade mora provesti zajedno s nastojanjima da se provedu strukturne reforme tržištâ rada kako bi sve države članice bile spremne za suočavanje s budućim izazovima;

12.    poziva države članice da, po potrebi, prilikom izrade zahtjeva za sredstva Europskog globalnog fonda za prilagodbu jasno prilože zahtjev koji se temelji na Inicijativi za zapošljavanje mladih, te traži od država članica da u sklopu tog programa prednost daju poduzetništvu mladih;

13.    potiče države članice da odluče povisiti dob u okviru koje se primjenjuju „mjere za nezaposlenost mladih” od 24 na 30 godina jer nakon sedam godine krize mladi koji su izgubili posao u npr. sektoru nekretnina i koji nisu primjereno osposobljeni, sada imaju više od 24 godine;

14.    potiče države članice da ponovno sagledaju svoja pravila tržišta rada i programe socijalne sigurnosti u onom dijelu koji predstavlja prepreku mladima za pristup tržištu rada;

15.    potiče države članice da politike zapošljavanja mladih dovedu u vezu s kvalitetnim i održivim ugovorima o radu kako bi se smanjila rastuća strukturna nestabilnost i nedovoljna zaposlenost;

16.    poziva države članice da strogo primjenjuju postojeće zakonodavstvo EU-a u području zaštite mladih na radnom mjestu te da se bore protiv svakog oblika zlouporabe jačanjem kontrola nacionalnih inspektorata rada;

17.    ističe da europsko gospodarstvo zahtijeva ulaganje napora, a ne uvođenje ograničenja, kako bi se pojačao slobodan protok i mobilnost radnika u EU-u, te poziva države članice da omoguće slobodan protok svim građanima i radnicima kako bi se razvilo istinsko tržište rada Unije, te uklone uska grla i omogući radnicima EU-a da se presele u područja u kojima postoji potražnja za njihovim vještinama;

18.    poziva Komisiju i države članice da dodatno poboljšaju transparentnost i sustav priznavanja kvalifikacija u Uniji, posebno u okviru Europskog sustava za prijenos bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Europassa i Europskog okvira za kvalifikacije;

19.    naglašava važnost toga da mladi steknu vještine iz različitih područja kao što su IT vještine, vještine rukovođenja, kritičko razmišljanje i jezične vještine, također studiranjem u inozemstvu, kako bi poboljšali svoje izglede na tržištu rada, prilagodljivost budućim promjenama na tržištu rada i aktivno sudjelovali u društvu;

20.    podsjeća na to da su u kontekstu trenutačne gospodarske krize obrazovanje, osposobljavanje i kreativnost ključni za inovaciju, produktivnost i gospodarski rast u Europi; ističe, stoga, važnost programa Erasmus za sve te ohrabruje Komisiju da se pozabavi pitanjem neusklađenih standarda obrazovanja među državama članicama i punim priznanjem diploma diljem EU-a;

21.    potiče države članice da uklone postojeće prepreke prekograničnom naukovanju, stažiranju i pripravništvu kako bi se bolje uskladilo ponudu i potražnju strukovnog osposobljavanja za mlade;

22.    poziva sve institucije da omoguće brzo usvajanje Direktive o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja, razmjene učenika, plaćenog i neplaćenog osposobljavanja, dobrovoljnog rada i rada za hranu i stan, kako bi se poboljšala zapošljivost mladih;

23.    podupire prijedlog Komisije iz Izvješća o građanstvu za 2013. za reformu uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se obvezno najkraće razdoblje tijekom kojeg matične države članice moraju pružati socijalne naknade svojim građanima produžilo s tri mjeseca na šest mjeseci; smatra da će se tim prijedlogom pomoći u pružanju sigurnosti tražiteljima zaposlenja kada se presele u drugu državu EU-a i smanjiti fiskalni trošak za državu članicu domaćina te istodobno pružiti zaštita od bilo kakve zlouporabe;

24.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.