PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Iraku
15.7.2014 - (2014/2716(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Marina Albiol Guzmán, Sabine Lösing, Marie-Christine Vergiat, Miloslav Ransdorf, Marisa Matias, Sofia Sakorafa, Dimitrios Papadimoulis, Lola Sánchez Caldentey, Pablo Iglesias, Pablo Echenique Robba, Carlos Jiménez Villarejo u ime kluba GUE/NGL
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Iraka, s druge strane,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka[1],
– uzimajući u obzir prvi sastanak Vijeća za suradnju između EU-a i Iraka održan 20. siječnja 2014.,
– uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton o Iraku,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku, posebno one od 14. ožujka 2013. s naslovom „Irak: težak položaj manjinskih skupina, uključujući iračke Turkmene”[2], od 10. listopada 2013. o nedavnom nasilju u Iraku[3] i od 27. veljače 2014. o stanju u Iraku[4],
– uzimajući u obzir izjavu ESVD-a od 5. svibnja 2014. o izborima u Iraku,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. lipnja 2014. o Iraku,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu trećeg ministarskog sastanka Europske unije i Lige arapskih država (EU – LAS) o sigurnosnom stanju u Iraku od 11. lipnja 2014.,
– uzimajući u obzir izjavu povjerenice EU-a za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize Kristaline Georgieve od 12. lipnja 2014.,
– uzimajući u obzir izvješća Misije Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (UNAMI), a posebno broj žrtava u lipnju objavljen 1. srpnja 2014.,
– uzimajući u obzir izjave posebnog predstavnika UN-a za Irak Nikolaja Mladenova,
– uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a Ban Ki-muna o Iraku,
– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku,
– uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv korupcije koju je Irak ratificirao 2008. godine,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. čiji je Irak potpisnik,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je cjelokupno stanovništvo Iraka patilo zbog rata koji je uzrokovao više od 1 400 000 žrtava i uništio veliki dio infrastrukture Iraka te zbog posljedičnog povećanja razine nasilja u zemlji sa zabrinjavajućim brojem terorističkih napada i slučajeva kršenja ljudskih prava; budući da je politički proces koji je nametnut okupacijom imao kao ishod sektaški i etnički podijeljenu zemlju;
B. budući da prema broju žrtava nasilja u lipnju 2014. koji navodi Misija Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (UNAMI), nasilje ostaje veliki problem u Iraku jer je nekontrolirano nasilje konstantno prisutno; budući da je u lipnju ubijeno barem 2 417 Iračana i još ih je 2 287 ranjeno, ne računajući žrtve iz Anbara;
C. budući da je u Iraku u tijeku velika humanitarna kriza koja je posljedica sukoba između iračkih snaga sigurnosti i oružanih opozicijskih skupina, uključujući Islamsku državu Iraka i Levanta (ISIL);
D. budući da je 29. lipnja ISIL objavio uspostavu kalifata na teritorijima koje kontrolira u Iraku i Siriji i koji bi se prostirao od Aleppa u sjevernoj Siriji do pokrajine Dijala u istočnom Iraku;
E. budući da je predsjednik autonomne kurdske regije na sjeveru Iraka, Massoud Barzani, tražio od regionalnog parlamenta da stvori uvjete za referendum o samostalnosti;
F. budući da je Saudijska Arabija razmjestila 30 000 vojnika na vlastitu granicu s Irakom nakon što su iračke snage napustile to područje, te budući da je predsjednik Obama najavio da će SAD u Irak poslati 300 vojnih savjetnika (posebne postrojbe);
G. budući da iračko stanovništvo već mnogo godina pati zbog rasprostranjenog nasilja; budući da je nedavno zabilježeno povećanje nasilja u zemlji rezultiralo najvišim brojem žrtava još od 2008.; budući da je razvoj događaja u pokrajini Anbar uzrokovao bijeg velikog broja interno raseljenih osoba iz zona sukoba; budući da se, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, Irak sada bori s jednim od najvećih interno raseljenih populacija na svijetu; budući da je preko 1,2 milijuna osoba raseljeno od siječnja ove godine, od čega ih je oko 560 000 raseljeno iz Anbara, te budući da se procjenjuje da je nakon pada Mosula raseljeno dodatnih 650 000 osoba;
H. budući da je nakon deset godina okupacije koju su izvršili SAD-a i njegovi saveznici Irak siromašniji; budući da se nepismenost povećala te sve više ljudi umire od gladi; budući da je siromaštvom zahvaćeno 88 % stanovništva Iraka i oko šest milijuna Iračana živi ispod granice siromaštva; budući da, iako je Irak uspio obnoviti svoju proizvodnju nafte do skoro punog kapaciteta, socijalna nejednakost raste dok Irak i dalje nije u mogućnosti pružiti osnovne usluge iračkom stanovništvu, poput redovite opskrbe strujom ljeti, čiste vode i javne zdravstvene zaštite;
I. budući da su SAD i njegovi saveznici, umjesto da pomognu zemlji da ostvari napredak, proteklih godina dopustili da Irak nazaduje prema iznimno fragmentiranom društvu, uništavajući irački nacionalni identitet i zamjenjujući ga sektaškim i etničkim identitetima nakon 2003.; budući da se tijekom proteklih par godina stanje u Iraku iznimno pogoršalo i da se povećala razina etničkih sukoba koji uključuju šijite i sunite; budući da se 20 % izvora nafte u Iraku nalazi u regiji Kirkuk;
J. budući da se stanje u zemlji drastično pogoršalo otkad su koalicijske snage napale i okupirale Irak, a nasilje, kršenja ljudskih prava, mučenje i etnički sukobi postali su uobičajena praksa; budući da trenutačna svakodnevna bombardiranja i pucnjave ostavljaju većinu Iračana u neizvjesnosti u pogledu njihove budućnosti i onemogućavaju promicanje socijalne i ekonomske integracije šireg iračkog stanovništva;
K. budući da su u prosincu 2012. zauzimanjem trgova započeli mirni prosvjedi, posebice u šest pokrajina koje se nalaze sjeverno i zapadno od Bagdada; budući da je vlada ugušila prosvjede, a zaoštravanje tenzija pretvorilo se u oružani sukob u 2013., koji je uključivao korištenje prekomjerne sile, što je kao posljedicu imalo ubijanje civila u Anbaru;
L. budući da sukob u Siriji ostavlja višestruke negativne posljedice u regiji te je prouzrokovao nove velike valove izbjeglica i povratnika u Irak, kojih ima više od 224 000 i žive u vrlo nepovoljnim uvjetima unutar zemlje;
M. budući da se smatra da je od 2004. više od 1 300 ljudi u Iraku osuđeno na smrt; budući da se iračkim zakonom odobrava smrtna kazna za skoro 50 kaznenih djela, uključujući terorizam, otmicu i ubojstvo, ali i za prekršaje poput nanošenja štete državnoj imovini; budući da se, suprotno svjetskom trendu ukidanja smrtne kazne, broj pogubljenja u Iraku povećava; budući da je prema izvještajima međunarodnog tiska u 2013. godini u Iraku pogubljeno najmanje 150 osoba;
N. budući da je prema organizaciji Transparency International iračka vlada najkorumpiranija vlada na Bliskom istoku; budući da je korupcija strukturni problem u zemlji, s obzirom na to da ne postoji učinkovita parlamentarna kontrola i da je sudski sustav neaktivan, što je odraz propale države; budući da se, prema podacima Ureda posebnog glavnog inspektora SAD-a za rekonstrukciju Iraka, svaki tjedan nezakonito izvan Iraka prenese ukupan iznos od 800 milijuna USD;
O. budući da dugotrajni spor u pokrajini Kirkuk o izvozu nafte novim naftovodom još nije riješen;
P. budući da je tijekom 2013. godine ubijeno najmanje deset novinara; budući da ni s jednom optužbom za 400 ubojstava medijskih djelatnika proteklog desetljeća Irak ostaje zemlja s najvećim brojem nekažnjavanja neriješenih slučajeva ubojstava novinara na svijetu; budući da je španjolski novinar José Couso ubijen u vojnom napadu SAD-a u travnju 2003., zajedno s novinarima Tarasom Procjukom i Tareqom Ayubom; budući da je španjolski sud zatražio uhićenje dvojice američkih časnika i jednog dočasnika optuženih za sudjelovanje u tom slučaju; budući da pravda još uvijek nije zadovoljena; budući da je SAD sprječavao primjenu uhidbenih naloga te ih Interpol nije uspio pozvati na sud;
Q. budući da su se SAD i Ujedinjena Kraljevina koristili velikom količinom streljiva na bazi lažno osiromašenog urana u Iraku što je dovelo do tragičnog povećanja oboljenja djece od raka i prirođenih mana; budući da nedostatak informacija o SAD-ovom korištenju ostacima osiromašenog urana ozbiljno ugrožava napore za dekontaminaciju, praćenje i podizanje svijesti s ciljem smanjena izloženosti civila takvim ostacima;
R. budući da je iračka vlada u travnju 2014. usvojila promjenu u zakonodavstvu kojom bi se legalizirali dječja vjenčanja i silovanje u braku; budući da prema Fondu Ujedinjenih naroda za stanovništvo (UNFPA) 250 000 žena i djevojčica, uključujući skoro 60 000 trudnica, treba hitnu njegu, a skoro 20 000 žena i djevojčica mogle bi biti suočene s povećanim rizikom seksualnog nasilja; budući da je, među ostalima, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay izrazila duboku zabrinutost zbog toga što se sudskim postupcima koji dovode do izricanja smrtne kazne nisu zadovoljila međunarodna jamstva pravednog suđenja i zbog nedostatka transparentnosti u sudskim postupcima i slučajevima u kojima su „priznanja” iznuđena mučenjem ili drugim oblicima lošeg postupanja prema optuženicima; budući da je smrtna kazna oblik okrutnog i nehumanog postupanja koji se mora ukinuti;
S. budući da su parlamentarni izbori u Iraku održani 30. travnja 2014. u ozračju nasilja i straha.
1. ponovno snažno osuđuje vojnu intervenciju koalicijskih snaga u Iraku; ponavlja da se tom invazijom prekršilo međunarodno pravo i ističe njezin nezakoniti karakter; naglašava činjenicu da je invazija SAD-a na Irak ponajviše rezultirala potpunim kolapsom vladavine prava i povećanim vjerskim ekstremizmom u zemlji; ukazuje na odgovornost čelnika država članica EU-a koje su sudjelovale u sastanku na vrhu na Azorima, a posebno odlazećeg Predsjednika Europske komisije Durãoa Barrosoa; ponovno osuđuje to kršenje međunarodnog prava; smatra da bi osobe odgovorne za ovaj nezakoniti rat i zločine protiv čovječnosti trebale biti privedene međunarodnoj pravdi;
2. poziva na održavanje međunarodne konferencije kojom bi se promicao dijalog između strana s ciljem pronalaženja prihvatljivog rješenja te odbacuje nezakonit interes stranih subjekata u diobi zemlje kako bi si zajamčili bolju kontrolu nad iračkim zalihama nafte;
3. osuđuje sva prošla, sadašnja ili buduća strana uplitanja u unutarnje poslove Iraka; naglašava da bi za postizanje prave neovisnosti Irak trebao imati potpunu kontrolu nad svojim gospodarstvom, uključujući kontrolu nad svojim prirodnim resursima; naglašava da bi se prihodi od nafte trebali koristiti kao sredstvo i prilika za održivu socijalnu i gospodarsku obnovu od čega bi korist imalo cijelo iransko stanovništvo; poziva iračku vladu da osigura transparentno i odgovorno korištenje resursima zemlje u korist cjelokupnog iračkog stanovništva;
4. smatra da su zemlje koje su sudjelovale u invaziji Iraka, uključujući nekoliko država članica, odgovorne za rat koji je započet na temelju laži i imaju obvezu promicati istinu i pravdu i nadoknaditi štetu nanesenu Iračanima, priznaje da je ovaj nezakoniti rat uništio zemlju i povećao nasilje u cijeloj regiji; osuđuje činjenicu da su naftne kompanije kao što su Royal Dutch Shell Oil Company, BP ili ExxonMobil krale prirodne resurse Iraka;
5. osuđuje svaki oblik nasilja nad socijalnim, političkim ili vjerskim skupinama; žali zbog velikog broja ubijenih i ranjenih; osuđuje sva ubojstva i pogubljenja; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja nasilnih napada; izražava svoju sućut obiteljima ubijenih i ranjenih; poziva na hitan prestanak nasilja; smatra da počinitelji tih zločina trebaju biti privedeni pravdi;
6. skreće pozornost na hitnu potrebu rješavanja humanitarnih problema s kojima je suočeno iračko stanovništvo; naglašava potrebu da se djelovanje koordinirano između iračkih vlasti i međunarodnih organizacija za pomoć na terenu usmjerava na pružanje pomoći osjetljivim skupinama, uključujući izbjeglice i raseljene osobe te na jamčenje zaštite tih osoba i stvaranje odgovarajućih uvjeta za očuvanje njihove sigurnosti i dostojanstva;
7. primjećuje da je, prema UNHCR-u, od početka rata više od 224 000 izbjeglica iz Sirije potražilo utočište u kurdskom dijelu Iraka; potiče EU da se obveže pružiti pomoć tim osobama; podsjeća na važnost potpunog poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i zaštite civila; poziva iračke vlasti da osiguraju pružanje osnovnih usluga, kao i pristup humanitarnih agencija područjima zahvaćenim sukobom; izražava zabrinutost zbog nedovoljnog pružanja podrške sirijskim izbjeglicama;
8. zabrinut je zbog činjenice da je korupcija u zemlji učestala, posebno u vojsci i policiji, što uzrokuje ozbiljne probleme unutar sigurnosnog aparata Iraka; žali zbog činjenice da takva kultura korupcije doseže do najviše razine vlasti;
9. žali zbog drastičnog povećanja broja pogubljenja koja provode iračka vojska i snage ISIL-a te zbog upotrebe „priznanja” iznuđenih mučenjem ili drugim oblicima lošeg postupanja kao dokaza protiv zatvorenika;
10. osuđuje smrtnu kaznu u bilo kojem slučaju; poziva iračku vladu da za početak objavi i odmah uvede moratorij na pogubljenja te da u budućnosti ukine smrtnu kaznu;
11. zahtijeva otvaranje međunarodne istrage pod okriljem UN-a kako bi se potvrdila rasprostranjena upotreba mučenja i prisutnost tajnih zatvora ili drugih mjesta za mučenje u Iraku s ciljem određivanja odgovornosti svih uključenih strana i kažnjavanja odgovornih;
12. osuđuje svaki oblik nasilja nad socijalnim, političkim ili vjerskim skupinama, osuđuje sva ubojstva i pogubljenja otkad je rat počeo 2003. i žali zbog najnovijeg vala terorističkih napada te korištenja odreda smrti;
13. podsjeća na važnost načela pravde, istine i odštete; smatra da svi krivci za ovaj nezakoniti rat i zločine protiv čovječnosti koji su proizašli iz rata moraju biti privedeni pravdi; ustraje, deset godina nakon njihovih ubojstava, na potrebi da se osigura zadovoljenje pravde u slučaju novinara Cousoa, Procjuka i Ayuba, kako njihova ubojstva ne bi ostala nekažnjena;
14. odbija Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Republike Iraka; zauzima stajalište da glavni ciljevi suradnje između EU-a i Iraka moraju biti zaustavljanje nasilja, socijalni i gospodarski razvoj, potpuno poštovanje ljudskih prava i ponovna uspostava dobrobiti iračkog stanovništva, a ne uvođenje i širenje naftne industrije EU-a u toj zemlji;
15. osuđuje korištenje streljivom na bazi osiromašenog urana tijekom rata, osobito što se tiče SAD-a i Ujedinjene Kraljevine; poziva EU da pripremi zajedničko stajalište EU-a o ograničenju ili zabrani korištenja streljivom na bazi osiromašenog urana i pokrene programe čišćenja u područja sukoba;
16. poziva iračke vlasti da donesu mjere kojima se osigurava jednakost između muškaraca i žena te potpuno poštovanje prava žena;
17. poziva irački parlament i vladu da zajamče poštovanje Konvencije UN-a o pravima djeteta i da se uključe u borbu protiv dječjeg rada, dječje prostitucije i trgovine djecom;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Komisije, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, voditelju izaslanstva EU-a u Iraku, predsjednicima parlamenata država članica te vladi Republike Iraka i Iračkom vijeću.
.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0022.
- [2] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0101.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0424.
- [4] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0171.