Postupak : 2014/2843(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0110/2014

Podneseni tekstovi :

B8-0110/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 18/09/2014 - 10.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0027

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 137kWORD 85k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0109/2014
16.9.2014
PE537.012v01-00
 
B8-0110/2014

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a (2014/2843(RSP))


Barbara Lochbihler, Alyn Smith, Klaus Buchner, Bodil Ceballos, Heidi Hautala, Jean Lambert, Tamás Meszerics, Michel Reimon, Judith Sargentini, Ernest Urtasun, Jordi Sebastià u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a (2014/2843(RSP))  
B8‑0110/2014

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku, a posebno one od 17. srpnja 2014.(1) i 27. veljače 2014.(2) o stanju u Iraku,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, a posebno one od 12. rujna 2013.(3), 9. listopada 2013.(4), 6. veljače 2014.(5) i 17. travnja 2014.(6),

–       uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Republike Iraka s druge strane te svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka(7),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Iraku, posebno one od 30. kolovoza, 15. kolovoza i 23. lipnja 2014.,

–       uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda o Iraku i Siriji,

–       uzimajući u obzir Međunarodnu konferenciju u Parizu od 15. rujna 2014. o miru i sigurnosti u Iraku koju je sazvao predsjednik Hollande te konferenciju u Džedi od 11. rujna 2014.,

–       uzimajući u obzir pregovore o Siriji održane u Ženevi u veljači 2014.,

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–       uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., čiji su Irak i Sirija potpisnici,

–       uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja usvojene 24. lipnja 2013.,

–       uzimajući u obzir smjernice EU-a o poticanju usklađivanja s međunarodnim humanitarnim pravom,

–       uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole te Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda;

–       uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,

–       uzimajući u obzir rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Saudijskoj Arabiji, njezinim odnosima s EU-om i njezinoj ulozi na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi(8), svoju rezoluciju od 24. ožujka 2013. o odnosima EU-a s Vijećem za suradnju u Perzijskom zaljevu(9) i svoju rezoluciju od 3. travnja 2014. o strategiji EU-a prema Iranu(10),

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je ekstremistička džihadska skupina Islamske države (IS), prijašnja Islamska država Iraka i Sirije (ISIS), tijekom proteklih mjeseci proširila svoje teritorijalno osvajanje od istočne Sirije u sjeverozapadni Irak, uključujući drugi najveći irački grad Mosul, nakon čega su uslijedila smaknuća iračkih građana po kratkom postupku te brojne okrutnosti posebno protiv jesida, kršćana, šijita i sunita koji se usprotive, nametanje strogog tumačenja šerijatskog prava, silovanje i porobljavanje žena, prisilne konverzije i uništavanje šijitskih, sufitskih, sunitskih i kršćanskih vjerskih objekata i hramova;

B.     budući da je najnovija okrutnost ISIS-a s ciljem provociranja bijesa međunarodne zajednice objavljivanje videa koji prikazuju pogubljenje dvaju američkih i jednog britanskog taoca;

C.     budući da je velik dio sunitske populacije u Iraku i Siriji u velikoj mjeri patio od diskriminacije, marginalizacije, kršenja ljudskih prava i drugih oblika teškog nasilja iračkih i sirijskih institucija te sigurnosnih snaga i paravojnih skupina odanih vladi, što djelomično objašnjava zašto je dio razočarane sunitske populacije tolerirao ili čak i podržavao osvajanja ISIS-a;

D.     budući da je IS uspio nametnuti svoje državne strukture u područjima koja kontrolira te 29. lipnja 2014. objavio ponovno uvođenje kalifata nakon što je osigurao znatne izvore prihoda pljačkanjem banaka i poduzeća na područjima koja kontrolira, preuzimanjem šest naftnih polja u Siriji, uključujući najveću sirijsku naftnu bušotinu al-Omar koja se nalazi blizu granice s Irakom te primanjem sredstava od bogatih donatora, osobito iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata;

E.     budući da je brz rast IS-a otkrio krhkost iračke i kurdske vojske te naročito iračkih institucija koje su zahvaćene korupcijom, sektaštvom i isključivim politikama vlade premijera Nurija al-Malikija, što je uvelike doprinijelo znatnom otuđenju sunitskog i manjinskog stanovništva u Iraku;

F.     budući da je Asadov režim u Siriji kao strategiju preživljavanja namjerno potaknuo sektašku polarizaciju; budući da je ta dinamika dovela do eksplozije latentnih i do sada uglavnom potisnutih društvenih tenzija, naročito između sekte alavita koja predstavlja vladajuću manjinu i sunitskih muslimana koji predstavljaju većinu u državi; budući da se sektaštvo dodatno pogoršava uključivanjem regionalnih subjekata, naročito iz Perzijskog zaljeva, te džihadskih i stranih ekstremističkih skupina;

G.     budući da su vojne jedinice kurdske regionalne vlade preuzele kontrolu nad višeetničkim gradom Kirkukom sredinom lipnja 2014., čime su dodatno proširili kontrolu nad pokrajinom Kirkuk koja je bogata naftom, te s obzirom na to da je kurdska vlada u lipnju najavila planove za referendum među kurdskim stanovništvom u cilju osamostaljenja od Iraka koji je kasnije odgođen kako bi se „svi napori posvetili stvaranju nove iračke vlade” koja bi se mogla braniti od napredovanja IS-a;

H.     budući da je nakon ostavke Nurija al-Malikija dužnost 8. rujna preuzela nova, uključivija vlada s premijerom Haiderom al-Abadijem iako su i dalje nepopunjena dva važna ministarstva, unutarnjih poslova i obrane.

I.      budući da su se borbi na strani IS-a navodno pridružile tisuće stranih boraca, uključujući mnoge iz država članica EU-a: budući da mnoge vlade, naročito one Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Tunisa i Rusije poduzimaju pravne korake i sigurnosne mjere kako bi zabranili aktivnosti povezane s IS-om i drugim ekstremističkim islamskim skupinama; budući da su vlade Ujedinjene Kraljevine i Nizozemske najavile namjeru oduzimanja putovnica građanima koji se vrate doma nakon pridruženja IS-u; budući da će 24. rujna Vijeće sigurnosti raspravljati o rezoluciji koju je o tom pitanju predložio SAD;

J.      budući da je turska vlada napokon pristala pooštriti granične kontrole sa Sirijom kako bi se pokušalo spriječiti dodatno novačenje u IS; budući da je IS direktno napao Tursku tako što od lipnja kao taoce drži 49 zaposlenika turskog konzulata u Mosulu, uključujući glavno vijeće;

K.     budući da sunitski vođe diljem svijeta osuđuju aktivnosti IS-a i nazivaju ih neislamskima;

L.     budući da je snažan rast IS-a prouzročio katastrofalnu humanitarnu krizu zbog koje milijuni bježe posebno u autonomnu regiju Kurdistan, povećavajući milijunske brojke već raseljenih zbog rata u Siriji; budući da EU dodatno širi svoju humanitarnu pomoć te je uspostavio zračni most između Bruxellesa i Irbila;

M.    budući da razne oružane snage, uključujući vojske kurdske regionalne vlade i Iraka, kao i oružane skupine, uključujući kurdske borce iz Radničke stranke Kurdistana (PKK) i Odjela za zaštitu stanovništva (YPG) te paravojne šijitske skupine koje podržava Iran pokušavaju uz podršku američkih zračnih napada zaustaviti nasrtaj IS-a na sjeverni Irak i Siriju,

N.     budući da je američki predsjednik Obama najavio kampanju zračnih napada na neodređeno vrijeme protiv militanata ISIS-a u Siriji, uz one koji se već provode u Iraku, te aktivno gradi podršku oko međunarodne vojne koalicije; budući da se očekuje pridruženje Francuske vojnoj ofenzivi u Iraku dok su vlade brojnih država, naročito Njemačke, najavile namjeru da kurdske snage podrže slanjem oružja; budući da je Asadov režim izrazio spremnost pridruženja međunarodnim naporima protiv ISIS-a, tražeći pritom davanje svog prethodnog odobrenja svakom napadu, te u zadnje vrijeme provodi zračne napade protiv ISIS-a;

O.     budući da su Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Irak, Jordan i Libanon 10. rujna na regionalnom sastanku u Džedi sa SAD-om potpisali zajedničko priopćenje kojim se pristaju „uključiti u brojne aspekte koordinirane vojne kampanje protiv ISIS-a” te poduzeti različite akcije za borbu protiv terorizma, uključujući zaustavljanje toka stranih boraca kroz susjedne države, suzbijanje financiranja ISIS-a i drugih terorističkih skupina te odbacivanje džihadske ideologije;

1.      osuđuje okrutnosti kojima prijeti ili koje je počinio ISIS protiv brojnih skupina koje ne dijele njegovo uvjerenje, nadasve religijskih i etničkih manjina poput kršćana, jesida, šabaka, Turkmena, ali i šijita i sunita; osuđuje gnusna ubojstva dvojice američkih novinara i britanskog humanitarnog radnika koja je počinio ISIS;

2.      vjeruje da svaki djelotvoran odgovor međunarodne zajednice na bezočne činove i bezočnu narav ISIS-a zahtjeva pribran, uključiv i strateški plan akcije, oblikovan u međunarodnoj legalnosti; u tom pogledu podsjeća na razorne i dugotrajne posljedice moralnih, zakonskih i geopolitičkih promašaja avanturizma koji je uslijedio nakon 11. rujna; ističe da su nezakonite ili zakonski dvojbene vanjske protuterorističke operacije, uključujući one u Pakistanu, Somaliji i Jemenu, naročito zračnim napadima, dovele do neprihvatljivih žrtava i dodatne radikalizacije među lokalnim stanovništvom;

3.      ističe da ISIS prije svega predstavlja posljedicu, a ne uzrok trenutačnog nereda koji obuzima Bliski istok, ali i šire područje; potiče EU i druge međunarodne vođe da identificiraju duboke društveno-gospodarske, kulturne i političke korijene koji stoje iza fenomena ISIS-a te da se na njih usredotoče; ističe da je ISIS nastao iz temelja dugotrajnog kršenja ljudskih prava i nekažnjavanja, rodijačkog kapitalizma, raširene korupcije, sektaštva, marginalizacije i diskriminacije čitavih skupina, naročito sunita, kao i duge povijesti vanjskih manipulacija i intervencija regionalnih subjekata i subjekata sa Zapada;

4.      uzima na znanje da je organizacija IS-a stekla sposobnosti i primamljivost koje su slične onima normalnih država te da predstavlja fenomen koji ima potencijal za preoblikovanje velikih dijelova Bliskog istoka, ali i šireg područja, u skladu sa svojim retrogradnim i ekstremističkim ciljevima;

5.      pozdravlja odluku Vijeća da pomogne ugroženom stanovništvu u skladu s međunarodnom odgovornošću za pružanje zaštite koju je definirao UN, naročito pokretanjem Mehanizma europske civilne zaštite i humanitarnih zračnih mostova koje je uspostavila Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu; poziva na dodatnu humanitarnu podršku narodima koji su pogođeni sukobom, uključujući sirijske Kurde;

6.      međutim izražava zabrinutost što činjenica da neke države članice EU-a šalju oružje kurdskim ili sirijskim pobunjenicima otvara ozbiljna pitanja u vezi s Kodeksom ponašanja EU-a u pogledu izvoza oružja, a kojim se zabranjuje slanje vojne opreme u krizne regije; izražava ozbiljnu zabrinutost jer bi to oružje moglo završiti u krivim rukama te jer je procjena potreba i koordinacija među državama članicama koje šalju oružje daleko od idealnog;

7.      poziva na veću financijsku podršku kurdskoj regionalnoj vlasti u pokušaju da se nosi s dosad neviđenim valom izbjeglica;

8.      ističe simboličku važnost činjenice da su odluku EU-a o Iraku od 15. kolovoza također podržale i vlade svih onih država koje su se suprotstavile ratu u Iraku, te da EU u svojoj cijelosti ima povijesnu obvezu zajamčiti iračkom stanovništvu da namjere država članica EU-a idu isključivo u smjeru obrane njihovog mira te fizičkog i mentalnog integriteta;

9.      pozdravlja nedavno formiranje nove, uključivije iračke vlade te poziva sve strane da na uzajamno pošten način riješe sukob oko prihoda od nafte i izvoza među pokrajinama;

10.    poziva iračku vladu i irački parlament da pod hitno revidiraju zakonodavstvo i pravnu praksu, reformiraju pravosudni sustav i sigurnosni aparat te provedu uključivu politiku u korist svih Iračana kako bi se stalo na kraj politici diskriminacije naročito protiv sunitskog stanovništva;

11.    uzima na znanje vojne napade američke vojske protiv IS-a kao odgovor na zahtjeve kurdske i iračke vlade te ističe da bi takvi napadi trebali biti jasno vremenski ograničeni i s jasno ograničenim ciljevima te da bi im jedina svrha trebala biti zaustavljanje napredovanja IS-a uz temelj na premisi da bi se vojna rješenja trebala koristiti samo u krajnjoj nuždi;

12.    žali zbog činjenice što prije američkih bombardiranja nije napravljen nikakav pokušaj oko dobivanja UN-ovog odobrenja u obliku rezolucije Vijeća sigurnosti;

13.    ističe da bi u slučaju Sirije svaka zakonita, vanjska vojna intervencija zahtijevala odobrenje vladajućeg Asadovog režima ili Vijeća sigurnosti UN-a; naglašava svoje potpuno zgražanje na pomisao o bilo kakvom obliku suradnje sa strahovitim Asadovim režimom;

14.    podsjeća na određene odgovornosti Asadovog režima zajedno s onima vanjskih sila, naročito Saudijske Arabije i Katara, u pothranjivanju sektaške dimenzije rata u Siriji te samim time poticanju jačanja ISIS-a; poziva Asadov režim i države koje imaju utjecaj u tome da s oružanim opozicijskim skupinama koje se bore protiv IS-a pregovaraju o primirju;

15.    ostaje uvjeren da se u Siriji i Iraku ne može uspostaviti trajan mir bez preuzimanja odgovornosti za zločine koje su sve strane počinile tijekom sukoba, naročito one na vjerskoj ili etničkoj osnovi; ponavlja svoj poziv da se pitanje stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu i podupire sve inicijative usmjerene u tom pravcu;

16.    poziva visoku predstavnicu i države članice EU-a da potaknu članove EU-a u Vijeću sigurnosti da sve napore usmjere u inicijativu Vijeća sigurnosti za osmišljavanje regionalne strategije za borbu protiv radikalizma IS-a i Al-Qaide koja bi uzimala u obzir interese naroda u regiji;

17.    s obzirom na egzistencijalne krize na Bliskom istoku i drugdje poziva na ponovno razmatranje uspostavljanja stalnih postrojbi UN-a za održavanje mira koje bi bile na raspolaganju glavnom tajniku, a kojima bi EU trebao aktivno doprinijeti;

18.    osuđuje aktivnosti onih država i/ili njihovih građana koji su dali ideološku ili materijalnu podršku IS-u ili drugim islamskim ekstremističkim skupinama, naročito Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kuvajta, kao i Turske i Sirije; uzima na znanje deklaraciju iz Džede i poziva sve te države da poduzmu konkretne mjere kako bi zaustavile svu podršku skupinama koje su povezane s IS-om i Al-Qaidom, bila ta pomoć sponzorirana od strane država ili pojedinaca;

19.    naglašava važnost toga da države u regiji imaju glavnu ulogu u borbi protiv islamskog ekstremizma i žali zbog izostanka Irana s konferencije u Parizu;

20.    ustraje u uvjerenju da EU mora razviti vlastitu pravu dugoročnu strategiju prema svojim susjedima na Bliskom istoku, uključujući prema Iranu;

21.    upozorava na ozbiljnu opasnost da kratkoročne dinamike povezane s uspostavljanjem koalicije protiv ISIS-a nadmaše sva razmatranja temeljena na vrijednosti u pogledu angažmana EU-a s regionalnim autoritarnim režimima poput Egipta ili Saudijske Arabije;

22.    izražava stalnu potporu miru, sigurnosti i razvoju koji su ostvareni u kurdskoj autonomnoj regiji, a koje bi apsolutno trebalo sačuvati te apelira na Kurde da svoje pravo na samoodređenje koriste putem pregovora;

23.    poziva na povećanje broja izbjeglica iz Iraka i Sirije kojima je dopušten ostanak u Europi, uključujući jeside koji su posebno ugrožena i često progonjena manjina; smatra da bi hitno trebalo organizirati konferenciju za koordiniranje prihvaćanja izbjeglica te da EU s tim ciljem treba uspostaviti program za hitne slučajeve;

24.    s obzirom na tisuće Europljana koje IS navodno novači kao borce, poziva na promjenu politike u državama članicama EU-a kojom bi se istaknulo potrebu za razvojem politika kojima odgovoriti na ekstremizam građana EU-a i aktivno se boriti protiv socijalne isključenosti i manjka perspektiva, posebno u drugoj i trećoj generaciji imigranata; poziva na javnu kampanju za učvršćenje pojma Islama kao sastavnog dijela europske kulture; u tom kontekstu osuđuje namjeru brojnih vlada EU-a da oduzmu državljanstvo građanima s dvojnim državljanstvom koji bi se mogli vratiti s bojišta na Bliskom istoku;

25.    ostaje ozbiljno zabrinut zbog mogućih posljedica produljene i sve veće prisutnosti sirijskih izbjeglica u susjednim državama, naročito Jordanu, Libanonu i Turskoj; potiče Komisiju i države članice EU-a da nastave pružati značajnu humanitarnu pomoć stanovništvu koje je pogođeno sirijskim sukobom; žali zbog malog broja sirijskih izbjeglica koje su se preselile u EU i poziva države članice da pokažu više odgovornosti, naročito pojačanjem vlastitog odaziva za zaštitu izbjeglica;

26.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i posebnom predstavniku UN-a i Arapske lige u Siriji te vladama i parlamentima Sirije i Iraka.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0011.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0171.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0378.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0414.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0099.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0461.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0023.

(8)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0207.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0109.

(10)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0339.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti