PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina
16.9.2014 - (2014/2843(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Victor Boştinaru, Richard Howitt, Ana Gomes, Kati Piri, Liisa Jaakonsaari, Gilles Pargneaux, Boris Zala, Goffredo Maria Bettini, Elena Valenciano Martínez-Orozco, Silvia Costa, Nicola Caputo, Andi Cristea, Demetris Papadakis, Miroslav Poche u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0109/2014
B8‑0138/2014
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku, a posebno rezoluciju od 17. srpnja 2014. o stanju u Iraku[1] i Siriji,
– uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica s jedne i Republike Iraka s druge strane te svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Iraku/Siriji, posebno one od 30. kolovoza 2014.,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je sigurnosna i humanitarna situacija u Iraku i Siriji znatno pogoršana zbog toga što je Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) okupirala dijelove njihovog teritorija; budući da je izdvajanje sunitske manjine koju je u Iraku provela vlada Nurija al-Malikija imalo ključnu ulogu za povećanje potpore ISIL-u među iračkim sunitima;
B. budući da ISIL na području koje nadzire provodi nekontrolirana ubijanja te teško krši ljudska prava, posebno ona etničkih i vjerskih manjina; budući da je ISIL u sjevernom Iraku proveo etničko čišćenje povijesnih razmjera ciljajući sustavno na zajednice koje ne čine Arapi ili sunitski muslimani, ubijajući ili otimajući tisuće ljudi te prisiljavajući više od 830 000 osoba da izbjegnu iz područja koje je pod njegovom opsadom od 10. lipnja 2014. godine; budući da skupine protiv kojih su usmjereni uključuju jeside, asirske kršćane, turkmenske šijite, šabačke šijite,jarsane i sabeanske mandejce te mnoge Arape i sunitske muslimane za koje se smatra da su protivnici ISIL-a;
C. uzimajući u obzir da je nakon okupacije teritorija u Iraku i Siriji uslijedilo nametanje surovog tumačenja šerijatskog prava, nadahnutog ekstremnim oblikom vehabizma, uključujući diskriminaciju žena i djece, uništavanje šijitskih, sufijskih, sunitskih i kršćanskih vjerskih objekata i hramova te druge zločine protiv civilnog stanovništva;
D. budući da je ISIL proglasio uspostavu „islamskog kalifataˮ u Iraku i Siriji; budući da ISIL ne priznaje međunarodno priznate granice te je objavio namjeru širenja „islamskog kalifataˮ na druge većinski muslimanske zemlje;
E. budući da ISIL i druge ekstremističke organizacije koje djeluju u Iraku i Siriji primaju financijska sredstva od bogatih donatora, posebno iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata;
F. budući da su pojedine države članice EU-a odlučile pružiti vojnu pomoć Iraku, uključujući i kurdskoj regionalnoj vlasti u namjeri da suzbiju i ponište napredak ISIL-a;
G. budući da je američki predsjednik Barack Obama objavio strategiju za borbu protiv ISIL-a koja uključuje vojnu silu i stvaranje koalicije koja bi okupila ključne regionalne aktere kao što su Turska, Saudijska Arabija, Jordan i Libanon;
H. budući da je vodstvo Islamske Republike Irana pokazalo spremnost za suradnju u inicijativi SAD-a za borbu protiv ISIL-a;
I. budući da je u Iraku sastavljena nova vlada premijera Hajdara al-Abadija što predstavlja priliku za bavljenje pitanjima oko kojih su pripadnici iračke sunitske manjine opravdano zabrinuti;
J. budući da su se borbi na strani ISIL-a navodno pridružile stotine stranih boraca, uključujući mnoge iz država članica EU-a; budući da vlade država članica smatraju da ti građani EU-a predstavljaju sigurnosni rizik;
K. budući da je EU svjestan tereta koji leži na regiji Kurdistan i kurdistanskoj pokrajinskoj vladi jer su prihvatili velik broj interno raseljenih osoba;
L. budući da UN procjenjuje da gotovo 4,67 milijuna ljudi, od čega je do jedan milijun djece, živi u teško dostupnim područjima Iraka i Sirije u kojima se humanitarna situacija ubrzano pogoršava;
1. izražava duboku zabrinutost zbog toga što se sigurnosna i humanitarna situacija u Iraku i Siriji ubrzano pogoršava što je posljedica ISIL-ove okupacije dijelova njihova teritorija; strogo osuđuje napade ISIL-a na iračke i sirijske građane koji dovode do masovnih pogubljenja, maosvnog kršenja ljudskih prava, nametanja surovih tumačenja šerijatskog prava, uništavanja vjerskih objekata i povijesne, kulturne i umjetničke baštine regije i drugih zločina; upozorava da ekstremni protušijitski i protukršćanski nazori ISIL-a povećavaju opasnost od daljnjih sektaških ubojstava velikih razmjera ako bi se dopustilo da ISIL zadrži teritorij koji je osvojio i dodatno ga proširi;
2. najteže osuđuje napade usmjerene na civilne mete, uključujući bolnice, škole i vjerske objekte te smaknuća i seksualno zlostavljanje koje ISIL provodi u Iraku i Siriji; naglašava da počinitelji tih djela ne smiju proći nekažnjeno; duboko je zabrinut zbog humanitarne krize i masovnog raseljavanja stanovništva;
3. poziva međunarodnu zajednicu da uskladi napore kako bi se zaštitile sve civilne žrtve tog sukoba, bez obzira na njihovo etničko porijeklo ili vjeroispovijest, s posebnim težištem na najugroženijim skupinama poput jesida protiv kojih ISIL vodi okrutnu borbu kako bi uništio tu zajednicu u Iraku;
4. ponavlja da kategorički odbacuje proglašenje ISIL-ovog „islamskog kalifataˮ i ideju bilo kakve jednostrane nasilne promjene međunarodno priznatih granica;
5. naglašava da nastanak i širenje „islamskog kalifataˮ i aktivnosti drugih ekstremističkih skupina u Iraku i Siriji predstavljanju izravnu prijetnju za sigurnost europskih zemalja;
6. pozdravlja tekuća nastojanja SAD-a u suzbijanju prijetnji ISIS-a u Iraku i Siriji, uključujući uporabu nužnih vojnih sredstava;
7. pozdravlja odluku koju je donio savez 30 zemalja na pariškom sastanku na vrhu 15. rujna 2014. kojom se ustraje u potpori novoj iračkoj vladi u njezinoj borbi pomoću svih potrebnih sredstava, uključujući odgovarajuća vojna pomoć;
8. podržava odluku pojedinih država članica EU-a da Iraku dostave vojnu opremu, uključujući i kurdskim regionalnim vlastima; poziva Vijeće da uspostavi mehanizme za praćenje, koordiniranje i registraciju količine i odredišta oružja koje pojedine države članice šalju u Irak; cijeni požrtvovnost i ustrajnost kurdske vojske u nastojanju da suzbije prijetnje ISIL-a;
9. naglašava nužnost usklađenog djelovanja zemalja regije kako bi se suzbila prijetnja ISIL-a; poziva sve regionalne aktere da učine sve u svojoj moći kako bi se zaustavila sva djelovanja službenih ili privatnih tijela koja riječima i djelima promiču i šire ekstremističku islamističku ideologiju kao što je vehabizam; poziva međunarodnu zajednicu, posebno EU, da olakša regionalni dijalog o problemima s kojima je suočen Bliski istok te u njega uključi sve važne strane, posebno Iran i Saudijsku Arabiju;
10. zabrinut je zbog intenziviranja trgovine između Turske i teritorija pod kontrolom ISIL-a; poziva Tursku da se jasno i jednoznačno obveže na suzbijanje prijetnje za opću sigurnost koju predstavlja ISIL;
11. naglašava da su rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999) i 2083 (2012) ISIL-u nametnuti embargo na oružje i zamrzavanje imovine; ističe važnost brze i učinkovite provedbe tih mjera; poziva Vijeće da razmotri učinkovitiju uporabu drugih postojećih restriktivnih mjera, posebno uskraćivanja ISIL-u prihoda od nezakonite prodaje nafte ili drugih resursa na međunarodnom tržištu; duboko je zabrinut zbog navoda da neke države članice EU-a sudjeluju u nezakonitoj trgovini nafte s ISIL-om; poziva Komisiju da potvrdi te navode te, ako se oni ispostave točnima, da utvrdi o kojim se državama članicama radi i pobrine se da se nezakonita trgovina nafte odmah obustavi;
12. pozdravlja uspostavu nove iračke vlade pod vodstvom premijera Hajdara al-Abadija te poziva da se ta prilika iskoristi za stvaranje zaista reprezentativne vlade s uključivim programom; naglašava da bi takva vlada trebala propisno predstavljati političku, vjersku i etničku raznolikost iračkog društva, uključujući sunitsku manjinu u cilju zaustavljanja krvoprolića i rascjepkavanja zemlje;
13. naglašava potrebu da se ispitaju svi mogući načini za učinkovito suzbijanje prijetnje ISIL-a u Siriji, uz potpuno pridržavanje međunarodnog prava; naglašava da će dugoročno jedino trajno i uključivo političko rješenje kojim se omogućuje mirna tranzicija na istinski reprezentativnu vlast u Siriji omogućiti da se poništi prijetnja ISIL-a i drugih ekstremističkih organizacija;
14. poziva Vijeće da ubrza provedbu paketa mjera EU-a kojim se podupiru napori država članica, kako je dogovoreno u Vijeću od lipnja 2013., a posebice kako bi se spriječila radikalizacija i ekstremizam, učinkovitije razmjenjivalo informacije, među ostalim i s odgovarajućim trećim zemljama, onemogućila, otkrivala i sprječavala sumnjiva putovanja, prije svega uvođenjem registra imena putnika u EU-u, dok bi se protiv stranih boraca provodile istrage i sudski postupci;
15. poziva Komisiju i države članice da odrede konkretne postupke za rješavanje pitanja položaja žena u Iraku i Siriji kako bi im se zajamčila sloboda i temeljna prava te da također donesu mjere kojima se sprečava zlostavljanje i nasilje nad ženama i djecom, pogotovo kada je riječ o ranom udavanju djevojaka; posebno je zabrinut zbog porasta svih vrsta nasilja nad jesidskim ženama koje članovi ISIL-a zatvaraju, siluju, seksualno zlostavljanju i prodaju;
16. izražava zabrinutost zbog sve učestalijeg novačenja djece i mladih u Iraku i Siriji; potiče Komisiju da zajedno s partnerima, uključujući međunarodne organizacije, pripremi sveobuhvatan program o zaštiti djece i žena pogođenih oružanim sukobom;
17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, vladi Iraka i Iračkom vijeću, regionalnoj vladi Kurdistana, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i Vijeću UN-a za ljudska prava.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0011.