PRIJEDLOG REZOLUCIJE o izboru Komisije
21.10.2014 - ((2014/2811)(RSP))
u skladu s člankom 118. stavkom 5. podstavkom 1. Poslovnika
Ashley Fox u ime Kluba zastupnika ECR-a
B8‑0181/2014
Rezolucija Europskog parlamenta o izboru Komisije
((2014/2811)(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Odluku od 15. srpnja 2014. o izboru Jean-Claudea Junckera za predsjednika Komisije,
– uzimajući u obzir pisane i usmene izjave svih kandidata za povjerenika na saslušanjima s parlamentarnim odborima i ocjene kandidata koje su odbori dali nakon saslušanja,
– uzimajući u obzir predstavljanje kolegija povjerenika i njihovog programa koje je na plenarnoj sjednici predstavio izabrani predsjednik Komisije,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Komisije odobren 9. veljače 2010.,
– uzimajući u obzir članak 17. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji i članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,
– uzimajući u obzir članak 118. stavak 5. podstavak 1. i Prilog XVI. Poslovniku,
Poštovanje prava država članica
1. ponovno potvrđuje pravo država članica da imenuju vlastite povjerenike; vjeruje da Parlament treba održati saslušanja imajući na umu da se ta imenovanja, osim u izvanrednim slučajevima, trebaju poštovati;
2. vjeruje da bi se Parlament stoga prije svega trebao usredotočiti na činjenicu odgovara li kandidatima za povjerenike resor za koji ih je izabrani predsjednik predodredio;
Opća zapažanja o predloženoj novoj Komisiji i dodjeli određenih resora
3. pozdravlja, u pravilu, sektorski pristup („cluster approach”) kojemu je cilj veća strukturiranost i usmjerenost Komisije; vjeruje da bi se on vremenom trebao razviti u formalniji sustav; zabrinut je, međutim, zbog nedostatka jasnih pravila u pogledu odgovornosti te rizika od nepotrebnog udvostručavanja ili sukoba;
4. pozdravlja činjenicu da mnogi od kandidata za povjerenike potrebnom smatraju temeljitu reformu Europske unije kako bi se osiguralo poštovanje država članica i njihovih građana, smanjili tereti europskih poduzeća koja bi mogla otvoriti nova radna mjesta i doprinijeti boljitku Europe, te kako bi se vratilo povjerenje javnosti u budućnost;
5. žali zbog činjenice da mišljenje o tom pristupu ne dijele svi kandidati te da se neki i dalje vode zastarjelom vizijom o Europi utemeljenom na modelu europske integracije iz 1950-ih koji nije prikladan za suočavanje s izazovima 2050-ih;
6. poziva izabrane povjerenike da pri preuzimanju dužnosti:
– djeluju samo onda kada je to prijeko potrebno i nakon propisnog postupka uzimajući u obzir sveobuhvatne procjene učinka,
– strogo se pridržavaju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,
– djeluju samo onda kada im je to izričito dopušteno i u skladu s nadležnostima koje države članice dodijele Europskoj uniji te da poštuju suverenost država članica,
– poštuju teške financijske prilike s kojima se suočavaju porezni obveznici i poduzeća u Europi te da ulože potrebne napore u cilju smanjenja izdataka;
7. žali zbog činjenice da su nekima koji su, dok su u svojim državama članicama bili na vodećem položaju, bili odgovorni za nesavjestan pristup rješavanju krize eura, dani resori koji podrazumijevaju odgovornost u pogledu gospodarske i monetarne politike;
8. žali zbog činjenice da je preporuka Parlamenta u kojoj Komisiji savjetuje imenovanje povjerenika za pitanja u pogledu proračunske kontrole potpuno zanemarena i da shodno tomu ova Komisija nema člana koji bi u pravom smislu riječi bio odgovoran za takva pitanja, što daje naslutiti da nije prepoznat razmjer problema ili da je Komisija odustala od bilo kakvog ozbiljnog napora kako bi osigurala pozitivnu izjavu o računima Revizorskog suda;
Posebna pitanja proizašla iz saslušanja
9. poziva novoizabranu Komisiju da:
– kao prioritet postavi oslobađanje potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta u pogledu radnih mjesta, rasta, inovacija i konkurentnosti, uz poseban naglasak na smanjenju prepreka i opterećenja za poduzeća na jedinstvenom tržištu te jačanju jedinstvenog tržišta u pogledu robe i usluga, prepoznavanju važnosti većih napora kako bi se ponovno potaknulo industriju da vrati proizvodnju i radna mjesta u EU kroz postupak reindustrijalizacije u skladu s potencijalima i resursima država članica, kojemu bi cilj prije svega trebao biti da pomogne državama članicama u unapređenju vještina, smanjenju birokracije, optimizaciji troškova energije i podupiranju inovativnih proizvoda i procesa;
– teži ambicioznoj i otvorenoj trgovinskoj politici ne samo u odnosu na trenutne bilateralne, plurilateralne i multilateralne pregovore nego i na nove sporazume s državama diljem svijeta u cilju ostvarenja opipljivih gospodarskih i društvenih pogodnosti kroz trgovinu i ulaganja, a u korist građana i poduzeća EU-a, uključujući mala i srednja poduzeća;
– poduzme potrebne korake kako bi se osigurala energetska sigurnost Europe ulaganjima u njezine autohtone izvore energije istovremeno priznajući da se pri svakom pokušaju izgradnje „energetske unije” u obzir mora uzeti i poštovati pravo države članice da donese odluku o vlastitoj energetskoj kombinaciji;
– preuzme inicijativu u cilju ostvarenja jednakog postupanja prema svim poljoprivrednicima u EU-u;
– poštuje pravo država članica na donošenje zakona o pitanjima u pogledu obiteljskog prava;
– odustane od svih planova koji vode k objedinjavanju državnog duga na razini EU-a, uključujući i ideje kao što je jedinstveni fond depozitnih jamstava za cijeli EU ili sustav osiguranja za slučaj nezaposlenosti na razini EU-a;
– podupre prijedloge o ponovnom potvrđivanju načela o nespašavanju banaka u Ugovoru EU-a (UFEU) čime bi naglasila odgovornost država članica za njihove javne financije i dodatno istaknula suvereno pravo svake države članice da odlučuje o vlastitoj valuti, uzimajući u obzir potrebu za cjelovitom provedbom novog zakonodavstva o osnivanju jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), jedinstvenog sanacijskog tijela i Europskog stabilizacijskog mehanizma;
– pomogne razviti zajednički pristup u odnosima s Rusijom utemeljen na politici u skladu s kojom se izražava solidarnost s onim državama koje su povezane s Europskom unijom i koje teže uspostavi čvršćih veza s njom, politici kojom se prepoznaju posljedice za sigurnost politike susjedstva EU-a, koja uključuje odlučne mjere za rješavanje teškog i neprihvatljivog stanja u Ukrajini te istovremeno pozdravlja jamstva o tome da neće biti ponovnih pregovora o Sporazumu o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (DCFTA) s Ukrajinom, Gruzijom i Moldovom;
– surađuje s državama članicama kako bi se u neizvjesnom globalnom ozračju osigurali mehanizmi i tržišta kojima bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom u Europi;
Postupak imenovanja i saslušanja
10. smatra da raspored imenovanja i saslušanja kandidata za povjerenika ima nedostatke s obzirom na to da:
– ako se imenovanja visokih dužnosnika ne dogode prije ljeta, nema dovoljno vremena da bi se kandidati za povjerenika pripremili za saslušanja jer im se resori dodijele tek nekoliko tjedana prije saslušanja;
– s tako malo vremena za pripremu kandidati za povjerenike u odgovorima na pisana pitanja i saslušanjima pribjegavaju općenitim izjavama tako da ono što je izrečeno više predstavlja dužnosnike Komisije nego same kandidate za povjerenika, što ne potiče na otvorenu i iskrenu raspravu o problemima i guši inovativne ideje;
11. žali zbog činjenice da preustroj resora u zadnjem trenutku i kasno podnošenje novih kandidatura stavljaju odbore na koje se to odnosi u ponižavajuću situaciju u kojoj nemaju gotovo nikakvo diskrecijsko pravo u vezi s imenovanjem ili podobnošću kandidata za određeni resor s obzirom na neposredno glasovanje na plenarnoj sjednici koje je potrebno kako bi se omogućilo da Komisija preuzme svoju dužnost 1. studenog; napominje da je to također znak da područje nadležnosti na koje se ta promjena u zadnjem trenutku odnosi prilikom koje je kandidat za povjerenika prethodno dobio pozitivnu potporu u odboru nije među prioritetima Komisijina rada;
12. predlaže da se razmisli o promjeni zakazanog datuma kada će nova Komisija preuzeti dužnost s 1. studenog na 1. prosinca kako bi postupak saslušanja bio profesionalniji i temeljitiji;
13. poziva na reviziju pravila o saslušanjima kako bi Konferencija predsjednika bila jasno zadužena za organizaciju postupka i kako odbori ne bi sami suspendirali postupke i održavali dodatne sjednice bez ispravne i na pravilima utemeljene ovlasti za to;
14. smatra da je u načelu sasvim u redu da odbori nastoje organizirati daljnja saslušanja u određenim slučajevima, ali i da bi postupak za to trebalo uključiti u pravila Parlamenta;
15. smatra da rok od 24 sata za odgovor može biti nepravedan prema kandidatima koji imaju kasniji termin za saslušanje, zbog čega onda nastaje kultura „uzimanja za taoce” kako bi se obranili kandidati koji nastupaju kasnije; poziva da se razmisli o traženju da se daju formalne ocjene za sve kandidate za povjerenika nakon što se dovrši postupak saslušanja;
16. smatra da format trominutnih pitanja nije dobar jer zastupnici nemaju priliku postaviti naknadna pitanja te da su dvije minute često premalo vremena za ozbiljan odgovor; žali zbog činjenice da su u nekim slučajevima pridruženi odbori imali priliku postaviti tako malo pitanja da im je bilo gotovo nemoguće zauzeti dobro promišljen stav; poziva na reviziju rasporeda za pitanja za buduća saslušanja;
17. smatra da bi radi jasnoće trebalo postojati sustavno tajno glasovanje u relevantnim odborima za svakog kandidata za povjerenika;
18. nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću i Komisiji.