PRIJEDLOG REZOLUCIJE o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP)
24.11.2014 - (2014/2967(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Ashley Fox, Sajjad Karim, Anthea McIntyre u ime Kluba zastupnika ECR-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0311/2014
B8‑0312/2014
Rezolucija Europskog parlamenta o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir nedavno javno savjetovanje o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i odgovarajući nacrt revidiranih smjernica za procjenu učinka,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da procjene učinka kao alat u ranoj fazi donošenja zakonodavstva imaju ključnu ulogu u planu Komisije za pametnu regulativu u cilju pružanja transparentnog, sveobuhvatnog i uravnoteženog dokaza prirode problema koji se treba riješiti, dodane vrijednosti djelovanja EU-a te troška i koristi alternativnih načina djelovanja za sve zainteresirane strane;
B. budući da se u postojećim smjernicama za procjenu učinka predviđa da se Glavnom tajništvu Komisije i Odboru za procjenu učinka dodijeli središnja uloga po pitanju odluke o nužnosti provođenja procjene učinka za određenu inicijativu;
C. budući da Odbor za procjenu učinka ima važnu ulogu kao središnje tijelo za kontrolu kvalitete procjene učinka;
D. budući da je propisna i neovisna procjena učinka posebno važna za mala i srednja poduzeća koja u odnosu na velika poduzeća često imaju veće poteškoće u prilagodbi na nove zakonske i administrativne zahtjeve te da, zbog svoje veličine, imaju manje mogućnosti za predviđanje regulatornih promjena u ranoj fazi;
E. budući da je cilj načela „Počnimo od malih” („Think small first”) uzimanje u obzir interesa malih i srednjih poduzeća u vrlo ranoj fazi donošenja politika kako bi zakonodavstvo bilo sklonije malim i srednjim poduzećima; budući da je na raspolaganju niz alata za učinkovitu provedbu tog načela, uključujući primjenu testa MSP na predstojeće zakonodavne prijedloge;
F. budući da postojeće smjernice za procjenu učinka sadrže posebnu smjernicu u obliku „testa MSP”, uključujući moguće mjere ublažavanja; budući da nacrt revidiranih smjernica ne uključuje odredbe o testu MSP;
Područje primjene
1. pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala da će redovito revidirati smjernice za procjenu učinka u cilju poboljšanja postupaka za procjenu učinka;
2. boji se, međutim, da je nacrt revidiranih smjernica puno manje specifičan od postojećih smjernica u pogledu područja primjene procjena učinka te da je nadležnoj glavnoj upravi dano znatno više slobode pri odlučivanju o nužnosti provođenja procjene učinka; smatra da je potrebno zadržati postojeću praksu u kojoj proces donošenja odluka uključuje Odbor za procjenu učinka i Glavno tajništvo;
3. smatra da bi Komisija i po potrebi njezine agencije trebale proširiti svoj sadašnji pristup prijedlozima koji zadovoljavaju uvjete za provedbu procjene učinka kako bi uključio delegirane i provedbene akte, posebno ako bi to moglo imati važne učinke;
4. primjećuje da područje primjene procjene učinka u nekim slučajevima možda ne odgovara usvojenim prijedlozima ako su oni promijenjeni nakon podnošenja na odobrenje Kolegiju povjerenika; zahtijeva da se u nacrtu revidiranih smjernica navede da je potrebno ažuriranje procjene učinka kako bi se osigurao kontinuitet između predmeta na koje se procjena učinka odnosi i prijedloga koje konačno usvoji Komisija;
Odbor za procjenu učinka
5. izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da uloga Odbora za procjenu učinka u procesu procjene učinka nije jasnije definirana u nacrtu revidiranih smjernica; snažno inzistira na tome da Komisija ponovno razmotri taj propust i da kod odgovora Parlamentu u novom nacrtu revidiranih smjernica jasnije odredi postupke povezane s Odborom za procjenu učinka;
6. smatra da bi ti novi postupci trebali na jasan, razumljiv i transparentan način utvrditi proces podnošenja, revizije i konačnog odobravanja procjena učinka koje se predlože Odboru;
7. ponavlja svoje stajalište da bi Komisija prijedloge trebala prihvatiti samo ako su popraćeni pozitivnom ocjenom Odbora za procjenu učinka; naglašava da je proces procjene učinka u najmanju ruku podcijenjen, ili čak na lošem glasu, što je često slučaj, zbog podnošenja prijedloga popraćenih procjenama učinka koje nije odobrio Odbor za procjenu učinka;
8. nadalje, podsjeća Komisiju na zahtjev Parlamenta da se ojača neovisnost Odbora za procjenu učinka te, posebno, da članovi Odbora za procjenu učinka ne podliježu političkoj kontroli ili nadzoru Komisije;
Test MSP
9. podsjeća da je u svojoj reviziji Zakona o malom poduzetništvu iz 2011. Komisija izrazila žaljenje zbog činjenice da je samo osam država članica u svoje nacionalne postupke donošenja odluka uključilo test MSP; pozdravlja činjenicu da se Komisija u toj reviziji jasno obvezala na daljnje poboljšanje testa MSP; žali, međutim, zbog toga što se, suprotno najavama, test MSP uopće ne spominje u nacrtu revidiranih smjernica za procjenu učinka;
10. inzistira na tome da se test MSP, kako je definiran u Prilogu 8. Smjernicama, zadrži kako bi se izbjeglo da su zbog inicijativa Komisije mala i srednja poduzeća nesrazmjerno pogođena ili stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na velika poduzeća;
11. naglašava da bi u tim slučajevima procjene učinka trebale sadržavati alternativne mehanizme i/ili biti fleksibilne kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima da se usklade s određenom inicijativom (kako je predviđeno Prilogom 8.4.); u tom smislu ističe da bi se pretpostavka isključenosti iz područja primjene novog zakonodavstva koja je trenutno predviđena za mikropoduzeća trebala proširiti na sva mala i srednja poduzeća kao polazišna točka, osim ako u određenim slučajevima postoje dokazi za suprotno;
Test konkurentnosti
12. smatra da bi procjena učinka na konkurentnost trebala biti važan dio procesa procjene učinka; drži da bi nacrt revidiranih smjernica trebao sadržavati uputu o načinu na koji bi se u konačnoj analizi trebali ocjenjivati učinci na konkurentnost te njihov značaj; podržava važeću pretpostavku da bi prijedlozi s negativnim učinkom na konkurentnost trebali biti odbijeni, osim u slučaju podnošenja dokaza o važnoj nemjerljivoj koristi;
Primjena i nadzor
13. primjećuje da postoji mogućnost da se konačni oblik zakonodavnog akta znatno razlikuje od prijedloga koji usvoji Komisija; smatra da bi bilo korisno da se za usvojene zakonodavne akte pripremi sažetak procijenjenih koristi i troškova te da ga se ažurira u skladu s promjenama iz analize koju sadrži procjena učinka, a do kojih dođe kao rezultat amandmana podnesenih tijekom zakonodavnog procesa; smatra da bi se tom praksom pojednostavili nadzor i procjena učinka prijedloga;
Osnivanje savjetodavnog tijela za bolju regulativu
14. pozdravlja rad i konačno izvješće skupine na visokoj razini za bolju regulativu, kako je odredila Komisija; podsjeća da Komisija namjerava osnovati skupinu na visokoj razini za bolju regulativu koja bi se sastojala od predstavnika zainteresiranih strana i nacionalnih stručnjaka, kako je navedeno u njezinoj zadnjoj komunikaciji o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) iz lipnja 2014.;
15. potiče Komisiju da čim prije osnuje to savjetodavno tijelo na visokoj razini o boljoj regulativi koje će uključivati i stručno znanje zainteresiranih strana i nacionalne stručnjake; predlaže da se tom tijelu da snažan i neovisan savjetodavni mandat za, između ostaloga, procjenu regulatornog opterećenja prijedloga koje uključuje, ali se ne ograničava na administrativno opterećenje i trošak usklađenosti, poštovanje supsidijarnosti i proporcionalnosti te odabir pravne osnove, kao i za predlaganje inicijativa za bolju regulativu i nadzor nad provedbom zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini; poziva Parlament i Vijeće da se uključe u postupak imenovanja stručnjaka;
16. poziva Komisiju da podnese novi nacrt revidiranih smjernica za procjenu učinka, uzimajući u obzir točke navedene u ovoj Rezoluciji te nedavno uvedenu strukturu Komisije, posebno ulogu novog potpredsjednika nadležnog za bolju regulativu;
Procjene učinka u Parlamentu
17. poziva da procjene učinka Komisije čim prije sustavno pregleda Parlament, posebno na razini odbora;
18. podsjeća na svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o jamčenju neovisnih procjena učinka[1], u kojoj se traži dosljednija primjena procjene učinka Parlamenta, alata koji je već dostupan; podsjeća da su za provođenje procjena učinka na raspolaganju posebna proračunska linija i specijalizirane službe; smatra da je primjena procjene učinka Parlamenta od posebne važnosti u slučaju uvođenja suštinskih promjena u izvorni prijedlog Komisije;
°
° °
19. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.
- [1] SL C 380 E, 11.12.2012., str.31.